Građani Tivta bijesni što država ništa ne ulaže u ovdašnje škole

0
sa okruglog stola o nacrtu budzeta

Opština Tivat nema preciznih podataka na osnovu kojih bi u svom budžetu za 2020. mogla da planira prihode po osnovu svog udjela od koncesije za ovdašnji aerodrom.

Objašnjenje je to koje je preksinoć na veliko interesovanje građana i predstavnika političkih partija zašto u planu prihoda nema par desetina miliona eura koliko Tivtu najmanje treba da pripadne od posla na kojem insistira crnopgorska Vlada, na centralnom okruglom stolu o navrtu budžeta Tivta za narednu godinum, dao gradonačelnik dr Siniša Kusovac (DPS).

„Preuranjeno je sada da se vidi koliko će Tvtu pripasti prihoda od koncesije aerodroma i najmanji će problemb biti da onda kada to bude poznato i izvjesno, se uradi rebalans budžeta. Neće Tivat sigurno ostati uskraćen onoga što mu pripada“- kazao je Kusovac objašnjavajući zaštu u budžetu za 2020 planiranom na iznos od 23,55 miliona eura, nema ni centa od koncesije za aerodrom Tivat.

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva prije tri dana završilo je pretkvalifikacioni postupak za izbor zakupca vazdušnih luka u Tivtu i Podgorici na koji je stiglo sedam ponuda fimi ili konzorcijuma iz Turske, Indije, Južne Koreje i Luksemburga. Vlada od zakupca očekuje minimalnu avansu uplatu od 100 miliona eura, najmanje 10 odsto od godišnjih prihoda aerodroma kao varijabilnu godipnju koncesionu naknadu, te investicije od minimum 200 miliona eura. Po aktuelnim zakonima o koncesijama i finansiranju lokalne uprave po kojima je započet proces davanja aerodroma u zakup, Vlada mora polovinu svih prihoda ostvarenih od koncesionara, ustupiti opštinama Tivat i Podgorica na čijim se teritorijama nalaze vazdušne luke. Vlada je u nacrtu državnog budžeta za 2020 unijela, kako je to ministar finansija Darko Radunović kazao, „konzervativnu procjenu“ da će državna kasa od koncesije dogodine prihodovati 70 miliona eura, što znači da bi Tivat i Podgori istovremeno od tog aranžmana morali da dobiju najmanje još po 35 miliona eura.

„Neprihvatjiv je vaš stav vezamo za neplaniranje prihoda od koncesije aerodroma jer kao što svi vidimo, Vlada je već isplanitrala 70 miliona po tom osnovu u državnoj kasi. Vi to ne radite jer nije tačno da ne znate koliko novca po zakonu Tivtu pripada po tom osnovu, već zato što znate da vam vaši partijski šefovi iz državne vlasti neće dati ni dinara od toga.“- poručio je gradonačelniku Kusovcu, Mirko Kovačević iz Tivatske Akcije. On je lokalnu DPS.-SD-HGI vlast optužio da zbog nezamjeravanja šefovima u Podgorici, toleriše katastrofalne finansijske posljedice po taj grad od loših zakona i još goreg rada državnih inspekcija, zbog čega kako je rekao, Tivat ima eksploziju nelegalne gradnje i ostaje uskraćen za milione eura od naplate komunalija. Kovačević je kao neprihvatljiv, odbacio stav Opštine da, mimo zakonske isključive obaveze države da to radi, lokalna uprava ulaže svoj novac u prosvjetne objekte u Tivtu jer Vlada već decenijama ništa ne ivestira u ovdašnje škole koje su dotrajale i u kojima više nema dovoljno prostora za tivatsku djecu.

„Ogromne prihode Tivat ostvaruje za budžet Crne Gore a ništa nam se od toga ne vraća kroz ulaganja u objekte državne infratsrukture na našem području. I treba tako da bude kada ste vi robovi koji se ne bune protiv svojih gospodara. Da li vas je makar kao članove DPS-a, stid od ovakvog odnosa vaše državne vlastu prema Tivtu.“- upitao je Kovačević Kusovca i njegove saradnike, ali nije dobio konkretan odgovor.

Opštinari su kao netačne, odbacili konstatacije pojedinih učesnika javne rasprave da znatno uvećana planirana izdavajanja za socijalne pomoći, transfere institucijama i pojedincima, stipendije i slično za 2020., lokalna DPS-SD-HGI vlast smišljeno preduzima u susret redovnim lokalnim i parlamentarnim izborima naredne godine.

Kusovac je kazao da će Vlada dogodine Tivtu dati donaciju od 4 miliona eura za početak gradnje bulevara kroz grad, kao i da će država „uložiti nekoliko desetina miliona eura“ u izgradnju četiri trake magistrale krz Grbalj. Obećao je da Opština „nikome neće ostati dužna“ pa će naknade „čim budu pravodnažna sudska rijšenja“, za svoju uzurpiranu zemlju na Klačini dobiti i Krtoljani koji se već više od godinu oko toga sude sa Opštinom. Najavio je da će za narednu sjednicu SO pripremiti odluku o zajendičkoj izgradnji stanova za opštinare, radnike bivšeg Arsenala i Ministarstva odbrane na Lukovića barakama, te da će se „raditi i inicijativa za stanovnike na Ostrvu cvijeća“. On je tako odgovorio na prozivke da dogodine Opština planira da uloži pola miliona eura svog novca za riješavanje stambenih pitanja Roma i Egipćana iz neformalnog naselja „7.jul“, a koje inače, važi za rezervoar glasača DPS-a. Kusovac je to odbacio, ističući da se u ovo ulaganje ide po osnovu „inicijatve strateškog partnera, kompanije Franca, koja želi da budemo pratneri u izgradnji poslovno stambenih objekata na toj lokaciji“. Ta kompanija u vlasništu visokog fukcionera DPS Hilmije France prije par godina ušla je u partnerstvo sa Opštinom Tivat, i u blizini „7.jula“ podigla autobusku stanicu, supermarket i hotel sa 4 zvjezdice, a u međuvremenu je Franca od privatnih vlansika kupio i zemlju na kojoj se nalaze romske barake čije žitelje iz komšiluka njegovog hotela, sada o svom trošku namjerava zbrinuti Opština Tivat.

TIVĆNI BIJESNI ZBOG NEULAGANJ DRŽAVE U ŠKOLE

Okrugli sto obilježilo je i više diskusija građana i predstavnika školske uprave koji su istakli katastrofalno loše stanje provsjetne infrastrukture u tom gradu i činjenicu da Ministarstvo prosvjete nije otvorilo nijednu novu osnovnu školu u Tivtu skoro 30 godina. Postojeći objekti su ili dotrajali ili premali za potrebe Tivćana, a kako se čulo ni projekat koji je Opština o svom trošku izradila za rekonstrukciji i dogradnju škole u Donjoj Lastvi, ni izbliza neće riješiti problem koji sa nedostatkom prostora ima OŠ „Drago Milović“. Kako se čulo, žalosno je i da tivatska policija u gradu koji važi za crnogorski Monte Karlo, radi u dotrajaloj baraci staroj preko 40 godina u kojoj se nerijetko mogu vidjeti i pacovi.

Novski azil za pse dobio dvadeset novih kućica

0
Azil za pse

Pred najhladniji period godine u novski azil za napuštene pse stiglo je dvadeset novih kućica, koje su već u upotrebi. Kućice za sklonište na Dizdarici obezbijedila je Opština Herceg Novi, koja zajedno sa preduzećem „Čistoća“ i volonterima radi na unapređenju uslova za zbrinjavanje pasa u ovom objektu.

Da je kupovina kućica bila neophodna i važna, te koliko su one doprinijele poboljšanju tretmana životinja, uvjerio se danas predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, koji je sa saradnicima obišao Azil. On je izrazio zadovoljstvo načinom na koji je realizovan posao nabavke, montaže i postavljanja kućica, kao i funkcionisanjem Azila.

Saradnja lokalne uprave i „Čistoće“ sa volonterima dobar je put za prepoznavanje potreba i nastavak poboljšanja uslova u Azilu, kazao je Katić. Kako je istakao, lokalna uprava je u nacrt Budžet za 2020. godinu uvrstila i sredstva za rad Azila, prepoznajući da je ovaj objekat potreba grada i da je važno obezbijediti dobre uslove za zbrinjavanje napuštenih životinja.

On se zahvalio sugrađanima koji su udomili pse, kao i onima koji svojim donacijama značajno pomažu snabdijevanje Azila. Pozvao je sve koji žele ljubimca da obiđu Azil i nađu sebi novog prijatelja.

Posjeta Aziul za pse

Direktor „Čistoće“ Vladimir Arsić istakao je da su kućice dobrodošle, naročito pred zimu. Kako je informisao, vrijednost ove nabavke je oko tri hiljade eura, a nakon nje je stigao i pijesak kojim će biti zastrt prostor za kretanje pasa. U Azil su trenutno smještena 84 psa, a poslove prikupljanja, smještaja i brige o životinjama obavlja pet zaposlenih.

Arsić ističe da su troškovi rada Azila prilični, oni iznose između pet i šest hiljada eura mjesečno. Funkcionisanje značajno olakšava pomoć građana, fizičkih i privrednih lica, kaže Arsić i posebno se zahvaljuje preduzeću „Vodovod i kanalizacija“ i anonimnim donatorima na većoj količini hrane koju tokom mjeseca doniraju.

Direktor dodaje da je još jedan trošak nadoknada za korišćenje objekta u vrijednosti od 222 eura mjesečno, koju „Čistoća“ plaća Ministarstvu odbrane kao vlasniku prostora. Kako dodaje, uložena su i značajna sredstva u adaptaciju ovih prostorija, za šta od Ministarstva nisu uspjeli da dobiju refundaciju sredstva.

Rad Azila trenutno pomaže pet registrovanih volontera. Jedna od njih, volonterka Jasna Čavić kazala je da nastoje da obezbijede različite donacije u hrani i opremi, ali i da promovišu udomljavanje pasa. Ona smatra da je potrebno olakšati procedure prilikom posjeta azilu, te da bi volonterizam u Herceg Novom trebalo da bude na višem nivou.

Koncert profesora u Herceg Novom povodom 70 godina škole

0
koncert profesora

Škola za osnovno muzičko obrazovanje Herceg Novi obilježava 70. godina rada i postojanja.

Tom prigodom u Koncertnoj dvorani Muzičke škole u Herceg Novom, u četvrtak, 28.novembra biće održan koncert profesora.

Početak koncerta je u 19 sati.

ANIMA – poziva na javnu tribinu “Pamtimo Logor Morinj”

0
ANIMA – Pamtimo Logor Morinj – foto Boka News

ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora, u okviru projekta “U naše ime-Logor Morinj”, organizuje drugu javnu tribinu pod nazivom “Pamtimo Logor Morinj” u petak 29. novembra u 17 sati u mulitimedijalnoj sali KC “Nikola Đurković” Kotor.

Na tribini će govoriti: Tea Gorjanc Prelević-Akcija za ljudska prava (HRA), Ervina Dabižinović iz Anime, Tamara Milaš iz Centra za gradjansko obrazovanje (CGO) i Zlatko Bagoje iz Udruge logoraša iz Morinja (podružnica HDLSCKL Dubrovačko-neretvanske županije).

“Pozivamo Vas da svojim prisustvom date doprinos procesu suočavanja sa prošlošću u Crnoj Gori i razvoju kulture mira u Kotoru”, poručuju iz ANIME.

Španija – U podmornici tri metričke tone kokaina

0
Foto: Beta/AP

Nacionalna policija i ministarstvo finansija saopštili su da je ovo prvi put da su krijumčari pokušali da drogu do Evrope prošvercuju podmornicom.

Korišćenje podmornica za švercovanje kokaina veoma česta pojava u SAD.

U međunarodnoj operaciji, u kojoj je podmornica zaplijenjena, učestvovale su španska, portugalska, američka i brazilska policija.

Kokain je iz podmornice trebalo da bude prebačen na drugo plovno sredstvo, ali je tročlana posada napustila podmornicu u subotu uveče kada ih je kod španske obale presrela policija.

Dva Ekvadorca su uhapšena na kopnu, a za trećim članom posade se traga jer je uspio da pobjegne.

Policija je juče kranom izvukla podmornicu na pristanište kako bi lakše ušla unutra.

Vlasti kažu da je u podmornicu moglo da stane pet metričkih tona.

Putin otvorio autoput koji povezuje Moskvu i Sankt Peterburg

0
Putin – foto EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin otvorio je u srijedu za promet posljednju dionicu prve prave autoceste koja povezuje Moskvu i Sankt Peterburg, dva najveća grada u zemlji, ocijenivši da je njezina izgradnja “povijesni” uspjeh unatoč prosvjedima koji su je pratili.

Putin je istaknuo da je riječ o projektu kakvog do sada nije bilo u zemlji kada je riječ o izgradnji cesta. “Imamo se čime ponositi”, rekao je u govoru koji je prenosila ruska televizija.

Autoput je dug 694 kilometra i povezuje dva velegrada za šest sati vožnje.

Sagradio ju je konzorcij francuskog BTP Vincija i ruske javne banke VTB.

Cesta je već otvorena za promet u dvije trećine svoje dužine, a u srijedu je otvorena posljednja dionica.

Zamjenjuje staru cestu u četiri trake, a ponekad i užu, koja je bila slabo osvjetljenja i prolazila je kroz mnoga naselja.

Izgradnja je počela 2010. i izazvala je velike prosvjede udruženja lokalnih stanovnika, oporbe i aktivista za zaštitu okoliša, koji su kritizirali sječu dijela šume Khimki u sjevernom predgrađu Moskve, kojom prolazi 43 kilometara autoceste.

Bivši predsjednik Dmitrij Medvedev naredio je u ljeto 2010. zamrzavanje projekta, no ruska vlada odobrila je u prosincu iste godine njegov nastavak.

Sankt Peterburg povezan je s Moskvom noćnim i superbrzim vlakovima koji put prevale za četiri sata.

“Paški sir” upisan u evropski registar zaštićenih oznaka izvornosti

1
Paški sir

Evropska komisija je u ponedjeljak objavila da je “Paški sir” upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOI).

Time je “Paški sir” dobio zaštitu i na europskoj razini.

Zaštićenom oznakom izvornosti jasno su definirane sirovine, opis gotovog proizvoda, geografsko područje proizvodnje, dokaz o porijeklu paškoga sira, postupak proizvodnje, korelacija s geografskim područjem proizvodnje tj. pojedinosti i uzročno-posljedične veze geografskog područja, kakvoće i karakteristika proizvoda.

Paški sir je isključivo proizvod iz ovčjeg mlijeka ovaca s otoka Paga, limitirane proizvodnje definirane količinom ovaca, mlijeka i razdobljem proizvodnje sira.

Novi zemljotres u Albaniji, osjetio se u Crnoj Gori

0
epicentar

Novi zemljotres se osjetio danas oko 15.45 sati u Crnoj Gori.

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju registrovao je jači zemljotres sa epicentrom na 28 km južno od MEDOVE (Albanija). Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 4.9 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od VII stepeni Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 11 km,  na manje od 20 kilometara vazdušne linije od Ulcinja.

Broj žrtava snažnih potresa koji su juče pogodili Albaniju popeo se na 29, a broj povrijeđenih u zemljotresu koji je pogodio Drač i okolinu iznosi više od 650.

Nastavlja se plaćanje oduzete imovine Krtoljana na Luštici

0
Kamenolom – Radovići

Vlada Crne Gore odlučila je da zaključi poravnanje u vanparničnom postupku sa još jednim brojem mještana Krtola- vlasnika zemljišta u kompleksu bivšeg kamenoloma Velja Spila na obali zaliva Trašte na Luštici.

Riječ je o četiri katastarske parcele u KO Radovići, ukupne površine 2.388 kvadrata koje će država, po  odredbama poravnanja, vlasnicima  Đ.B. i ostalima, platiti po cijeni od 286.560 eura, odnosno 120 eura za kvadrat. To je tek nešto manje od ukupne sume po kojoj bi država vlansnicima trebalo da plati ove nekretnine čija je vrijednost prema posljednjoj procjeni vještaka, iznosi 130 eura za kvadrat.

Država je ove parcele ekspropisalaa prije par godina, zajedno sa ukupno oko 100.000 kvadrata privatnih nekretnina u i oko kompleksa bišeg kamenoloma firme „Račica“ u Krolima, a radi kao je istaknutio „turističke valorizacije Luštice“, odnosno izgradnje novog turistilkog grada Luštica Bay na tivatskom dijelu tog poluostrva. Đ.B. i ostali suvlasnici nisu prihvatili cijenu od 62 eura koju je Vlada na prrcjenu Uprave za nakretnine, prvobitno odredila za ekpropijaciju, pa su pred Osnovnim sudom u Kotoru pokrenuli i nekoliko godina vodili spor protiv države te uspjeli da nakon više vještačenja, procjenu vrijednosti svoje đedovine dignu više nego duplo u odnosu na onu po kojoj im joj je Vlada htjela oduzeti.

Kamenolom – foto Boka News

Riječ je inače, o atraktivnim parcelama na par desetina metara od mora u uvali Oblatna. Cijeli bivši kamenolom kojim je nekada gazdovala tivatska firma „Račica“, ključni je dio 1,1 milijardu eura  vrijednog projekta novog turističkog grada Lušica Bay koga na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, realizuje „Orascom“, preko svoje crnogorske kćerke firme „Luštica Development“. Bivši kamenolom postaće ekskluzivni „Thalasso centar“ sa bazenima, spa centrom i elitnim apartmanima ukopanim u kamene litice sa predivnim pogledom na more i zaliv Trašte, a Vlada već godinama pokušava da završi ekspropijaciju privatne imovine u tom kompleksu, kako bi ga i formalno u cjelosti predala „Orascomu“.

Samo manji dio vlasnika prihvatio je prvobitno ponuđenu cijenu od 62 eura po kvadratu, dok je Vlada sa firmom „Račica“ koja je u Veljoj spili imala oko 20 hiljada kvadrata, relativno lako postigla dogovor. Već godinama mještani Krtola koji nisu pristali na prvotnu cijenu, sa državom vode  sudske sporove u kojima su neki uspjeli da angažujući vještake, cijenu podignu čak i na iznos od 130 eura za kvadrat. Vlada je inače, prvobitno bila planirala da će je cjelokupna ekspropijacija oko 100 hiljada kvadrata zemljišta u obuhvatu bivšeg kamenoloma, koštati 2,09 miliona eura, ali je do sada za to potrošeno već preko 6  miliona eura poreskih obveznika.

Sve što se već godinama po sudovima i katastru događa sa zemljištem na Oblatnoj, pokazuje da su mještani Krtola bili u pravu kada su tvrdili da je dobar dio od zemlje na Luštici u privatnom, a ne državnom vlasništvu, a na što se Vlada nije osvrtala. Mještani su to uporno ponavljali prije nego što je tadašnji premijer Milo Đukanović 2009. sa vlasnikom „Orascoma“ Samihom Savirisom potpisao ugovor o „davanju u dugoročni zakup“, a zapravo prodaji skoro 7 miliona kvadrata zemlje na Luštici. Tvrdoglavo stojeći na stavu da je sva ta zemlja državna, Vlada je u međuvremenu na vrat budžetu,  pored troškova za ekspropijaciju navodne državne, a pokazalo se privatne zemlje, koji su u pravilu veći od procjene Uprave za nekretnine, natovarila i ogromne troškove sudskih postupaka. Ceh koji stoga plaćaju svi građani Crne Gore je narastao preko tri puta više od procjena iz 2009., ali niko u državnoj administraciji nakon svega, nije snosio odgovornost zbog ovako neodgovornog kršenja imovinskih prava dijela sopstvenih građana, a koje će opet plaćaju svi drugi građani – poreski obveznici Crne Gore.

SZP Kotor – pružiti će pomoć stradalima u Draču

0
SZP Kotor
Iz Službe zaštite i spašavanja Kotor jutros se jedna posada sa tehničkim vozilom za pružanje pomoći uputila ka stradalom u potresu Draču.
Kako nam je kazao komandir kotorske Službe za zaštitu i spašavanje Maksim Mandić on će najkasnije sutra otputovati za Drač ispred Direktorata za vanredne situacije.
“Sačekaću da se ekipa iz Kotora smjesti u kamp, ali, moja obaveza je da posjetim ljude iz Kotora, da vidim gdje su smješteni, koje su zadatke dobili, ali i da li su i koliko u životnoj opasnosti” – kazao je Mandić.