Novogodišnji program – Zimska bajka u Tivtu počela je sinoć velikim svečanim otvaranjem klizališta uz koncert Nataše Bekvalac i Magla benda na gradskoj rivi Pine.
Sa nestrpljenjem najmlađi su iščekivali otvaranje klizališta kako bi se oprobali, iako veliki broj njih nikada nije klizao. Bilo je padova ali i onih koji odlično klizaju.
Klizalište zvanično otvorila direktorica TO Tivat Gabrijela Glavočić.
“Klizalište veličine 200 kvadratnih metra postavila je zagrebačka kompanija Glice koja već godinama radi zagrebački Advent, kao i brojna druga klizališta u regionu. Građani, njihova djeca kao i naši gosti moći uživati u narednih mjesec dana, dakle do 26. decembra. Ovom prilikom pozivam roditelje da se pridržavaju uputsatva koja su istaknuta na kućici gdje se iznajmljuju klizaljke. Naime, djeca do 12 godina neće moći iznajmiti klizaljke bez prisustva roditelja. Nadležni će voditi računa i o tome koliki broj djece je u klizalištu, a svi kližu na sopstvenu odgovornost. Što se tiče klizališta u pitanju je sintetička podloga, po kojoj se klliže kao po ledu. Visoke temperature nisu nam dozvoljavale da stavimo led. Posjetiocima su na raspolaganje blizu 100 klizaljki koje mogu iznajmiti po jedan euro za sat” – kazala je za Boka News direktorica Glavočić.
Pine pored klizališta, na kojem će građani, kao i gosti moći uživati u narednih mjesec dana, krasi i okićene gastro kućice, dočaravajući prazničan duh sve do završetka Novogodišnjeg programa 3. januara.
Doživite svoju bajku na Rivi Pine i iskusite čari primorske zimske idile u Tivtu.
Program organizuje Turistička organizacija Tivat u saradnji sa opštinom Tivat, Udruženjem ugostitelja i hotelijera.
Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora sanirala je put Trojica-Vrmac, koji nerijetko posjećuju građani, ali i brojni turisti. Na ovoj dionici put je prethodno kompletno okošen, a zatim i očišćen od rastinja i viška zemlje.
Kako su nam kazali iz Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora na njihovo veliko zadovoljstvo slijedi i čišćenje Vrmca, da bi ljubitelji prirode uživali tokom posjete.
Takođe, na gradskoj pijaci i Gurdiću uređen je i dio zelenih površina sa sistemom za navodnjavanje. Radovi su se nastavili i u Dobroti gdje su očišćeni ostaci uginulih palmi na šetalištu.
Direktor Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora Zoran Mrdak nam je kazao i da je u toku sređivanje pločnika sa javnom rasvjetom, kao i da je uređen poslovni prostor Direkcije, Vodovoda i Zgrade obnove.
,,Čekamo okončanje tenderske procedure po programu rada Direkcije, kako bi nastavili uređenje našeg grada”, zaključio je Mrdak.
Takođe, kako bi grad izgledao još ljepše, minulog vikenda se počelo sa postavljanjem dekorativne rasvjete povodom božićnih i novogodišnjih praznika.
Albanske spasilačke službe pretraživale su u utorak ruševine u potrazi za preživjelima nakon najsnažnijeg potresa koji je tu balkansku zemlju pogodio zadnjih desetljeća i u kojemu je najmanje 22 ljudi izgubilo život, a stotine su ozlijeđene.
Zgrade su se rušile kao kule od karata od siline potresa magnitude 6,4 koji se dogodio u noći na utorak, zatrpavši žrtve ruševinama.
Dok su ih stanovnici zabrinuto promatrali, spasioci su temeljito pretraživali ruševine iz kojih su gdjekad dopirali vapaji u pomoć stradalih.
Po najnovijem izvješću ministarstva obrane poginulo je 22 ljudi, uglavnom u turističkom središtu Draču na jadranskoj obali te u mjestu Thumane, sjeverno od glavnog grada.
Novi potres zatresao je Albaniju u 18 sati i 19 minuta. Ovog puta magnituda je iznosila 4.7 po Richteru, a epicentar je bio 43 kilometra sjeverozapadno od Tirane.
Tokom čitavog dana trupla su izvlačena iz ruševina u Draču i Thumani gdje je više zgrada sravnjeno sa zemljom.
U susjednom selu Kurbinu pedesetogodišnjak je poginuo skočivši u panici s vrha zgrade. Još jedna osoba je poginula u automobilskoj nesreći na uništenoj cesti.
Broj mrtvih u razornom potresu i naknadnim podrhtavanjima tla u Albaniji porastao je na najmanje 15 i više od 600 ljudi je ozlijeđeno, a mnogi su stanovnici ostali zarobljeni pod ruševinama pa su europske zemlje krenule slati pomoć.
Zgrade su se rušile poput kuća od karata u utorak ujutro u potresu magnitude 6,4 s epicentrom u Jadranskom moru, 35 km sjeverozapadno od Tirane.
Među zemljama koje su ponudile pomoć je Hrvatska koja danas u popodnevnim satima, prema odluci vlade, šalje dvama helikopterima Hrvatske vojske u Albaniju specijalizirani tim za spašavanje iz ruševina Državne intervencijske postrojbe Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a.
Pomoć također šalju Bugarska i Turska.
Potres koji je u utorak pogodio Tiranu i okolno područje najsnažniji je u proteklih nekoliko desetljeća.
Osjetio se širom Balkana i u južnoj talijanskoj regiji Pugliji. Nekoliko sati kasnije potres magnitude 5,4 pogodio je Bosnu i Hercegovinu, s epicentrom 75 kilometara južno od Sarajeva. Zasad nema vijesti je li tko ozlijeđen.
Grčka šalje dvije spasilačke ekipe u kojima je 41 vatrogasac.
Grčki premijer Kirjakos Micotakis je odmah u telefonskom razgovoru albanskom kolegi Ediju Rami ponudio pomoć.
“Ekipa od 26 osoba kreće vojnim zrakoplovom u Albaniju. Druga ekipa od 15 osoba je već krenula sa sjevera Grčke”, rekao je vatrogasni časnik za državni tv-kanal ERT.
Sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat Dubravka Nikćević i kćerka poznatog dječijeg pisca Anta Staničića, Marija Gaj, svečano su danas otkrile spomen -ploču na rodnoj kući Anta Staničića u centru Tivta.
Time i promocijom reprinta tri Staničićeva najpoznatoja romana koje je izdao lokalni Centar za kulturu, okončan je niz manifestacija kojima je u Tivtu proteklih mjeseci obilježen veliki jubilej – 110 godina od rođenja jednog od najpoznatijih pisaca za djecu sa područja bivše Jugoslavije.
„Anto Staničić je rođen u ovoj kući 18.decembra 1909. godine i jedno vrijeme je ovdje živio, a svi mi dobro znamo koliko je puno na planu literarnog stvaralaštva za djecu uradio. Upravo iz pijeteta prema tom našem velikom sugrađaninu, mi smo ovu godinu proglasili za godinu Anta Sraničiča i obljeđili je nizom manifestacija – počev od premijere pozorišne predstave u koprodukciji Centra za kulturu Tivat i Gradskog pozorišta Podgorica, komada „Mali pirat“ nasatalog po motivima Staničićevog najpoznatijeg djela, preko interaktivnog edukativnog časa u za tivatske učenike o djelu Anta Staničića u sklopu „Evropskih dana kulturne baštine“, do današnjeg otkrivanja spomen-ploče na njegovoj kući i promociji reprinta njegova tri najpoznatija i najčitanija romana.“- kazala je Nikčević.
Na maloj sceni Centra za kulturu u Sokolskom domu, potom su u prisustvu brojnih građana i predsjednika SO Tivat Ivana Novosela, promovisani reprinti tri Staničićeva romana – „Mali pirat“, „Bambusov štap“ i „Galebovo gnezdo“.
Direktor CZK Tivat profesor Neven Staničić kazao je da je izlišno govoriti o književnoj vrijednosti ta tri djela i edukativnoj snazi koje knjige Staničića nose za pripadnike mladih generacija, a što je uostalom, bilo uzrok da „Mali pirat“ decenijama bude nezaobilazna, obavezna školska lektira širom bivše Jugoslavije. Ta knjiga međutim, od nedavno je u Crnoj Gori izbačena iz popisa obavezne lektire za osnovnu školu, dok je Srbija naprimjer, i dalje zadržala to djelo Anta Staničića na tom spisku.
„Tivat kroz ove događaje kojima smo obilježili 110 godišnjicu Antovog rođenja, dokazuje da postaje dovoljno velika sredina koja može da prepozna, ali i prizna svoje velikane. Zato sam danas posebno srećan jer smo priznali da smo ovdje imali i kroz njegova djela još imamo, jednog od naboljih dječijih pisaca na prostoru bivše Jugoslavije.“- kazao je Staničić dodajući da se kroz aktuelni status njegovog djela kao lektire, opravdano postavlja pitanje „čiji je Anto Staničić pisac – da li je on pisac srpske književnosti, ili ćemo biti spremni i dostojni da ga prozovemo i crnogorskim piscem“.
Otkrivanje spomen ploce
On je kazao da su romani „Mali pirat“, „Bambusov štap“ i „Galebovo gnezdo“ u reprintu štampani i na ćirilici i na latinici, „poštujući ono što je Anto radio cijelog svog života“ i da su poštovali jezik na kojem je on pisao“ bez obzira kako ga danas ko zove“.
„Ova tri romana koja su u najvećoj mjeri posvećena Boki, dizajnerski smo uvili u omot – staru kartu Boke Kotorske, spremni na ovaj način da Anta po drugi put iz Tivta pošaljemo u svijet. Anto Staničić se denjao (uvažavao, cijenio) Tivta, da upotrebim taj starobokeški izraz, a Tivat se eto na kraju, počinje da se denja Anta Staničića.“ – kazao je direktor CZK Tivat dodajući da će kompete ovih knjige prvo dobiti javna i biblioteke obrazovnih ustanova u tom gradu, a onda će oni biti poklanjani najboljim ovdašnjim učenicima i tek nakon toga, prodavani na tržištu. Staničić je juče simbolično pakete sa knjigama Anta Staničiča uručio predstavnicima OŠ „Drago Milović“, OŠ „Branko Brinić“ i Srednje škole „Mladost“.
Kćerka Anta Staničića, Mirjana Gaj evocirala je uspomene na svog oca i njegov odnos prema zavičaju. Istakla je da je njegovo stvaralaštvo bilo specifilno po kombinovanju bokeškog dijalekta sa književnom ekavicom, pa je Staničićev opus stoga bio čak i predmet jedne doktorske disertacija iz lingvistike.
Spomen ploca
„Moj tata je pisao za djecu i bez obzira na kom jeziku je to radio, razumiju ga i u Crnoj Gori, i u Hrvatskoj, i u Srbiji. Gdje god se „Mali pirat“ pojavio, a njegovo prvo izdanje je bilo u Zagrebu, on je bio čitana i voljena knjiga. Jezik je nešto što nas danas vezuje i nikako ne bi smjelo da nas razdvaja.“-podvukla je Gaj dodajući da djeca na prostoru bivše Jugoslavije i danas, u vrijeme elektronike i modernih tehnologija, i dalje čitaju i vole knjige Anta Staničića jer na njih utiču roditelji koji su i sami prethodno u školi, decenijama čitali djela tivatskog pisca.
OMILJENI DJEČJI STVARALAC
Anto Staničić rođen je u Tivtu 1909. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Dubrovniku, a u Zagrebu je studirao ekonomske nauke, nakon čega radi u u Radio Beogradu, u redakciji emisija za djecu, potom u Radio školi, te drugim redakcijama. Tokom života napisao je veliki broj knjiga za djecu, a inspiraciju je pronalazio u Boki Kotorskoj i njenim stanovnicima. Veliki uzor bio mu je djed koji je bio mornar, te je uglavnom pisao o svom zavičaju, plemenitim i jednostavnim ljudima i njihovom mornarskom životu.
Prva njegova knjiga koju je objavio 1951. godine nosi naslov „Priče na granici istine“. Potom je napisao roman za djecu „Mali pirat“. Inspiraciju za tu knjigu pronašao je u prošlosti stare Boke, a ujedno je kroz nju prikazao i svoje uspomene iz djetinjstva. Ovaj roman do sad je preveden na slovenački, makedonski, mađarski i češki jezik. Ostala poznata djela ovog pisca su: „Ratni brod Velika sultanija“, „Bambusov štap“, „Tamo gdje se talasi razbijaju“, „Afrikanac“, „Galebovo gnijezdo“, „Kojim putem, Afrikanče“, „Priča o Sunici“, „Beskućine kuće“. Roman „Bambusov štap“ preveden je i objavljen u Bratislavi na slovački jezik 1977. godine. Od 1974. do 1979. godine napisao je tri knjige priča za djecu: „Binga“, „Minuš“ i „Đerdan priča za djecu“.
Anto Staničić dobio je književnu nagradu „Politikinog zabavnika“ za roman „Galebovo gnijezdo“ 1981. godine kao najbolje djelo za mlade. Takođe je dobio povelju i nagradu „Zmajevih dečijih igara“ 1991. godine.
Na današnjoj sjednici Skupštine opštine Kotor, odbornici su jednoglasno prihvatili prijedlog predsjednika Opštine Kotor Željka Aprcovića da se u skladu sa mogućnostima donese odluka o pomoći ugroženima zemljotresom, koji je jutros rano pogodio Drač.
,,Kotor je bio u sličnoj situaciji 1979. godine, kada je cijeli svijet pokazao solidarnost, što je i naša ljudska i komšijska obaveza”, kazao je prvi čovjek grada.
Predsjednik SO Kotor Jovo Suđić istakao je da će, ukoliko je potrebno, sazvati i vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj bi se odobrila sredstva za pomoć ugroženom području.
Jutrošnji zemljotresi izazvali su manja oštećenja u zgradi Opštine Tivat.
Naime, na pojedinim zidovima zgrade u prostorijama Sekretarijata za finansije i lokalne prihode primijećene su pukotine, ali se navodno, radi samo o površinskim oštećenjima na malteru i glet masi.
Ipak, iz bezjedonosnih razloga, u toku je detaljan pregled cijele zgrade.
“Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju 10 sati 19 minuta registrovao je snažan zemljotres, sa epicentrom 12 km zapadno od Nevesinja (Bosna i Hercegovina). Jačina zemljotresa u žarištu iznosila je 5.4 jedinice Rihterove skale”, navode iz Zavoda.
Potres se osjetio u Boki Kotorskoj, nije zabilježena šteta.
Prema preliminarnim podacima obrade, žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 12 km.
“Na osnovu teorijskog modela makroseizmickog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području”, navode iz Zavoda.
Ovo je treći u nizu snažnijih potresa koji je pogodio region.
Naime, dva snažna zemljotresa jačine 6,2 i 6,5 stepeni po Rihteru, u razmaku od tri sata, pogodila su Albaniju, gdje je stradalo šest osoba, a više stotina je povrijeđeno.
Jadranski rasjed zajednički su istraživali hrvatski i američki geolozi, a po riječima glavnog istraživača prof. Richarda Bennetta sa Sveučilišta Arizona u Tucsonu, rasjed nastaje na dijelu gdje prednji rub Euroazijske ploče nasjeda i kliže preko bivšeg dijela Afričke ploče, koji se naziva Južnojadranska mikroploča.
“To je zona sudara. Dva kontinenta se sudaraju i grade planine”, kazao je Bennett. Bennet i njegovi kolege su utvrdili da se peta ‘Talijanske čizme’ približava hrvatskoj obali brzinom od 4 mm godišnje.
Za usporedbu, pomicanja na poznatom rasjedu St. Andreas u Kaliforniji su i 10 puta brža. S tempom približavanja od 4,5 kilometara u milijun godina, talijanska i hrvatska obala mogle bi se spojiti za 50 do 70 milijuna godina, izračunali su stručnjaci.
Regija duž podmorskog rasjeda nema dokaza o potresu velike magnitude u posljednih 2.000 godina.
Međutim, ako je rasjed takvog tipa da se može naglo pokrenuti, za regiju je potrebno ponovo načiniti izračune za tsunami, rekao je Bennett. “To ima implikacije za južnu Italiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju”, istaknuo je. Na svojoj najjužnijem kraju, novootkriveni rasjed povezan je sa seizmički aktivnom zonom dalje na jug koja je izazvala veliki potres u Dubrovniku 1667. godine, te potres u Crnoj Gori godine 1979., snage 7,1 Richtera.
Uz Bennetta, autori članka u časopisu Geology su njegovi kolege sa Sveučilišta Arizona Sigrun Hreinsdottir i Goran Buble, Tomislav Bašić sa Zagrebačkog sveučilišta, Željko Bačić i Marijan Marjanović iz Hrvatske geodetske uprave, te tri stručnjaka sa Sveučilišta Washington u Seattleu.
Kod istraživanja je primjenjena metoda GPS lociranja, gdje s GPS jedinice s antenama postave na planine i onda se mjeri njihovo kretanje. Nedavna tehnološka poboljšanja omogućila su bilježenje vrlo malih pomaka na Zemlji.
“U Hrvatskoj smo mogli razlučiti kretanje na razini od oko jednog milimetra godišnje”, kazao je Bennett.
On je kretanje Euroazijske ploče usporedio s ralicom koja gura snijeg ispred sebe. Snijeg je morsko dno koje se uzdiže i formira dalmatinske otoke i dinarske planine.
“Tamo možemo vidjeti naznake novih otoka”, kazao je Bennett, ocijenivši kako je otkriće ranije nepoznatog rasjeda u Jadranu “važno za razumijevenje tektonike Sredozemlja”.
On je najavio postavljanje novih antena kako bi se više saznalo o sadašnjim pokretima u regiji, ali i onima koje je rasjed imao u zadnjih 40 milijuna godina. “Želimo vidjeti da li rasjed slobodno kliže ili akumulira naprezanje, zbog čega u budućnosti može proizvesti veliki potres”, zaključuje prof. Richard Bennett. Dodatne informacije trebaju pomoći kod ocjenjivanja potencijala za potrese u regiji.
Na maloj sceni Centra za kulturu, u četvrtak 28. novembra 2019. sa početkom u 19 sati u okviru programa “Novembarski dani Tivat 2019” biće održan koncert “Veče JADRANA sa prijateljima”.
Pored domaćina, klape ”Jadran” u programu će učestvovati; klapa “BELLEZZA”, vokalni ansambl “KALDANA”, klapa “ROMANSA”, klapa “MARIS”.
