Španjolske i ekvadorske vlasti koordinirale su akciju koja je rezultirala jednom od najvećih zapljena droge u Evropi.
U najvećoj zapljeni droge u povijesti Španjolske, vlasti su u luci Algeciras presrele ukupno 13.062 kilograma kokaina. Droga je bila skrivena u pošiljci banana koja je 14. listopada stigla u kontejneru iz luke Guayaquil u Ekvadoru, piše The Maritime Executive.
Prema izvještajima španjolskih agencija, kokain je dolazio od izvoznika iz Ekvadora, poznatog po ranijim slučajevima nezakonite trgovine, što je omogućilo španjolskom Carinskom nadzornom servisu i Nacionalnoj policiji da identificiraju i presretnu ovu pošiljku.
Ova zapljena ne samo da predstavlja najveću u povijesti Španjolske, već je i druga po veličini u Europi pronađena u jednom kontejneru, te jedna od najznačajnijih na svjetskoj razini. Prethodni rekord u Španjolskoj zabilježen je u kolovozu prošle godine, kada je u sličnom pošiljci banana također u Algecirasu pronađeno 9,4 tone kokaina.
Španjolske i ekvadorske vlasti usko su surađivale u praćenju kontaminiranog kontejnera, koji je po dolasku u luku Algeciras pregledan mobilnim skenerom ‘Medusa’ Carinske uprave.
Unutar kontejnera, kutije s bananama formirale su paravan iza kojeg su se nalazile dodatne kutije ispunjene ciglama kokaina.
Vlasti navode kako je uvoznik godinama primao velike količine voća iz Ekvadora, što je otežavalo analizu i inspekciju njegovih pošiljki. Nakon ove zapljene, provedene su racije u Madridu i Alicanteu, a uhićena je jedna osumnjičena osoba. Dvojica menadžera uvozne tvrtke su u bijegu.
🚩Interceptado en #Algeciras el mayor alijo en la historia del narcotráfico en #España
🔹Se ha contado con la cooperación de la @PoliciaEcuador y supone, además, la segunda mayor incautación en #Europa en un solo contenedor así como una de las mayores a nivel mundial
Odbojkašicama Herceg Novog trebaće podvig 13. novembra u Istanbulu da bi produžile evropski put u ovoj sezoni. Crnogorski šampion je porazom u prvom meču na svom terenu (3:0) znatno umanjio šanse za prolaz u osminu finala CEV kupa, iako je Istanbul i prije prvog duela bio favorit u ovom dvomeču.
S obzirom na to da u revanšu moraju da slave 3:0 ili 3:1 da bi izborile „zlatni set“ i priliku da se bore za prolaz, a imajući u vidu da igraju protiv tima koji u prvenstvu u Turskoj plasiran samo iza ekipa koje igraju Ligu šampiona (Fenerbahčea, Ezačibašija i Vakifbanke), jasno je da tim Srđana Crnojačkog ima samo teoretske šanse za prolaz.
Sve ovo je posljedica prve utakmice u Sportskom centru „Igalo“, u kojem su Novljanke samo u drugom setu namučile gošće. U prvom setu su loše otvorile meč, pa je Istanbul nakon vođstva od 6:0 imao otvoren put ka vođstvu od 1:0 u setovima. U drugom setu je naš šampion igrao bolje, poveo 7:4 i bio u igri za izjednačenje do 17:17. Tada su gošće osvojile četiri poena u nizu, povele 21:17 i prelomile ovaj set. U trećem setu je Herceg Novi držao priključak do 4:3, a onda je Istanbul poveo 7:3 i 10:5 i do kraja samo povećavao prednost za maksimalnih 3:0 u setovima.
Na kraju, gošće su bile bolje u svim elementima, ali je crnogorski šampion sa 31 greškom umnogome doprinio da ovaj meč bude završen u tri seta u korist turskog tima…
– Ekipa iz Istanbula je počela meč dvostruko agresivnije nego mi, pogotovo u tom prvom setu, u kojem smo na startu gubile 6:0. Mi, prije svega, nijesmo ispoštovale neke sistemske stvari koje smo se dogovorili
da odigramo. Međutim, smatram da smo se borile onoliko koliko nam se dalo u toj utakmici, koliko smo mogle u ovom trenutku – kazala je Anđelka Radišković, primač servisa Herceg Novog, koja je osvojila najviše poena u domaćem timu – 11, od čega osam iz napada, dva iz bloka i jedan iz servisa.
Pobjednik ovog dvomeča će u osmini finala igrati sa boljim iz dvomeča mađarske Bekeščabe i austrijskog Inzbruka, dok poraženi završava nastup na evropskoj sceni.
– Ostaje nam da se spremimo za revanš u Istanbulu i odigramo bolje nego u prvom meču – dodala je 32-godišnja bosanskohercegovačka odbojkašica, koja je ljetos u Herceg Novi došla iz slovenačkog Kalcit voleja.
Fragmenti oborenih ruskih bespilotnih letjelica ozlijedili su tijekom noći najmanje dvije osobe i oštetili nekoliko zgrada u glavnom gradu Ukrajine Kijevu, rekli su u četvrtak gradski dužnosnici.
Šojgu: Zapad treba priznati trenutnu realnost
Glavni tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Rusije Sergej Šojgu rekao je u četvrtak da situacija u zoni borbenih djelovanja u Ukrajini ne ide u prilog Kijevu i da bi Zapad to trebao prihvatiti i pregovarati o okončanju sukoba, izvijestila je novinska agencija Interfax.
– Sada, kada situacija na pozornici vojnih operacija ne ide u prilog kijevskom režimu, Zapad je suočen s izborom – nastaviti ga financirati i uništavati ukrajinsko stanovništvo ili priznati trenutnu realnost i započeti pregovore, rekao je Šojgu na sastanku tajnika vijeća sigurnosti zemalja Zajednice neovisnih država u Moskvi.
Kijev napadnut dronovima, dvije osobe ranjene
Fragmenti oborenih ruskih bespilotnih letjelica ozlijedili su tijekom noći najmanje dvije osobe i oštetili nekoliko zgrada u glavnom gradu Ukrajine Kijevu, rekli su u četvrtak gradski dužnosnici.
Deset zgrada oštećeno je ostacima dronova, uključujući medicinsku ustanovu i poslovni centar, rekao je Serhij Popko, šef gradske vojne uprave.
Napad je također izazvao požar u restoranu na 33. katu zgrade u bogatoj središnjoj četvrti Pechersk, a tri su stambene zgrade također oštećene u drugim područjima, rekao je Popko.
Fotografije koje su objavile gradske vlasti pokazuju izgorjela vozila u uništenim garažama, te razbijene prozore i pougljenjene zidove na drugom mjestu.
Popko je rekao da je više od 30 bespilotnih letjelica oboreno u i oko glavnog grada u posljednjem napadu tijekom noći.
– Trenutno nema upozorenja na zračni napad u Kijevu, ali u zračnom prostoru Ukrajine ima dronova koji bi se mogli kretati prema Kijevu, upozorio je na Telegramu u četvrtak ujutro.
Sirene za zračnu uzbunu ponovno su se oglasile u Kijevu malo nakon 09:00.
Napadi velikih razmjera bespilotnim letjelicama postali su noćna opasnost za stanovnike Kijeva tijekom prošlog mjeseca jer je Rusija, koja je započela svoju potpunu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022., povećala broj bespilotnih letjelica lansiranih protiv Ukrajine.
U okviru Novembarskih dana, Jedriličarski klub Delfin organizuje premijernu projekciju dokumentarnog filma „Vjetar od Boke“, koja će biti održana u petak, 8.novembra, u 20 sati u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat.
„Vjetar od Boke“ u režiji Dušana Vulekovića nastao je u okviru produkcije Festivala vjetra 2024. trećeg izdanja cjelomjesečne manifestacije kojom JK Delfin, u saradnji sa Opštinom Tivat, javnim ustanovama i preduzećima, sportskim i nevladinim organizacijama, privrednim društvima te brojnim pojedincima, slavi prirodno i kulturno nasljeđe Tivta i Boke kao osnovu održivog razvoja.
“Film prenosi srž ideje koji stoji iza aktivizma ljudi koje vodi ljubav prema Tivtu i Boki. Poslednjih godina smo skroz djelatnosti našeg jedriličarskog društva i uz pomoć različitih institucija grada i Boke isproducirali preko 70 događaja oslanjajući na kulturni pejzaž i materijalnu i nematerijalnu baštinu ambijenta iz kojeg smo iznikli, željni da ga sačuvamo i u njemu uživamo na razvojno održiv način. Film govori o refulima još jednog Festivala vjetra, ali vješto hvata i one fine note koje nas definišu, koje utiho ali uporno sviraju, iako ih često ne čujemo od huka mješalice, koja je odavno počela da miješa, i čini se, ne misli stati,” ističe predsjednik JK Delfin, dr Frano Tripović.
Režiseru Dušanu Vulekoviću, jedriličaru JK Lahor Kotor, u kreiranju atmosfere filma značajno je dala ruke autorska numera Novljanina Svemira Lazarevica “Naša mila Boko”, a priču o nama, danas i ovdje, Dušan priča u društvu Borisa Peana, svjedoka bonaca i nevera kroz koje Delfin jedri zajedno sa svojim gradom duže od sedam decenija.
“Pridružite nam se u petak, 8.novembra u 20 sati u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat da zajedno pogledamo “Vjetar od Boke”. Možda neko dobije inspiraciju da nam se pridruži u barbi da kroz sport, kulturu i edukaciju sačuvamo svoju kulturu života. Za nas i generacije koje dolaze,” poručili su iz Delfina.
Uprava za igre na sreću obavještava javnost da su ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara, u prvih deset mjeseci 2024. godine, dostigli iznos od 27.242.076,09 eura, što predstavlja rast od 60,49 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
U istom periodu zabilježen je i porast prihoda od kazinskih igara za 103,25 odsto, čiji je iznos 4.257.986,82 eura. Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 7.923.926,64 eura, pa je i taj segment naplate uvećan za 5,53 odsto.
Ovakav rezultat nedvosmisleno ukazuje da se nastavlja trend rasta naplate prihoda u ovoj oblasti, što je potvrda kvalitetnog rada Uprave u pravcu jačanja državne ekonomije. Podsjećamo, Uprava za igre na sreću je 1. novembra ove godine uspostavila jedinstveni informacioni sistem, čijom primjenom će biti unaprijeđen proces nadzora, što će doprinijeti povećanju obima evidencije priređivanja, samim tim i efikasnijoj naplati i rastu prihoda od igara na sreću.
Uprava za igre na sreću kao jedan od svojih prioriteta još jednom naglašava borbu protiv maloljetničkog klađenja. U tom pogledu neophodno je kontinuirano sprovoditi aktivnosti na planu njegovog predupređenja i smanjivanja na najmanju moguću mjeru.
Razvijanje saradnje, kao i čvršća institucionalna i društvena kohezija, predstavljaju osnovni preduslov u cilju kreiranja instrumenata za efikasnu prevenciju stvaranja zavisnosti kod mladih.
U tom smislu cilj Uprave je da se kroz stručno osmišljene planove edukacije obezbijedi prevencija različitih modela rizičnog ponašanja kod mladih, sa posebnim osvrtom na maloljetničko klađenje. U skladu sa navedenim, očekujemo da i sami priređivači daju doprinos kroz promociju odgovornog klađenja sa akcentom na najranjivije društvene kategorije.
Uprava za igre na sreću ostaje privržena jačanju djelatnosti igara na sreću, prateći sa posebnom pažnjom dalje korake na planu suzbijanja maloljetničkog klađenja, kaža se u saopštenju.
Prema podacima sustava eVisitor, Dubrovnik je od početka godine ostvario deset posto više noćenja i devet posto više dolazaka nego u istom razdoblju prošle godine te drži prvo mjesto u Hrvatskoj, ispred Rovinja, Splita, Poreča i Umaga.
I oktobar je bolji od istog lanjskog mjeseca, sa sedam posto više dolazaka i 14 posto više noćenja.
Iz Grada Dubrovnika poručili su u ponedjeljak kako su izvrsni rezultati dosadašnje turističke godine posljedica planskog rasta predsezone od 21 posto i održivog rasta glavne sezone, što se nastavlja i u posezoni, budući da je u rujnu ostvareno pet posto, a u listopadu 14 posto više noćenja.
– S ovim rezultatima pozicioniramo se kao cjelogodišnja destinacija, izjavio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.
Nakon sedam godina od početka upravljanja turizmom, Dubrovnik, koji je nekad bio prepoznatljiv po masovnom turizmu koncentriranom u samo nekoliko mjeseci svake godine, u 2024. godini kao aktualni šampion demonstrira kako se uspješno upravlja turizmom, istaknuli su iz dubrovačke gradske uprave.
Uz to, iz Grada Dubrovnika naglasili su kako je turistička kartica Dubrovnik Pass u listopadu ostvarila 1,9 milijuna eura prihoda, što je 37 posto više nego u istom mjesecu lani.
Iz Opštine Kotor najavli su bogat program obilježavanja Dana opštine Kotor. Centralni događaj, 21. novembra će tradicionalno proteći u znaku Gradske muzike koja će obilaziti grad, polaganju vijenaca na spomenik palim borcima, svečanoj sjednici….
08.novembar (petak)
18:00 Dječija predstava „Njegoš i mi“ JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ u saradnji sa Opštinom Kotor i Školom glume
Velika sala Kulturnog centra „Nikola Đurković“
09. novembar (subota)
12:00 Druženje sa Moreom Baničević, književnicom za mlade
Čitaonica Gradske biblioteke
12.00 Regata „Dan Kotora“ u organizaciji jedriličarskog kluba „Lahor“
19:00 Predstava „Smrt u Dubrovniku“, produkcija Prazan prostor
Velika sala Kulturnog centra “Nikola Đurković“
10.novembar (nedjelja)
12:00 Regata „Dan Kotora“ u organizaciji jedriličarskog kluba „Lahor“
12.novembar (utorak)
20:00 Predstava „Proces“, CNP Podgorica
Velika sala Kulturnog centra “Nikola Đurković“
16. novembar (subota)
11:00 „Susret prijatelja 2024“ , Koncert Gradske muzike Kotor i orkestara iz Crne Gore
Taraca kafane Dojmi
17. novembar (nedjelja)
12:00 Regata „Dan Kotora“
19:30 „Glas Boke 2024“ – Festival mediteranske i pop muzike amatera pjevača
Velika sala Kulturnog centra “Nikola Đurković“
18. novembar (ponedjeljak)
16:00 – „Arheologija za najmlađe“, radionica za djecu
NVO “Feral”, posvećena očuvanju nematerijalne kulturne baštine Budve, prošle godine je proslavila usvajanje inicijative, od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, kojom se lov, soljenje i priprema jela od srdele proglašava nematerijalnim kulturnim dobrom. Kako je najavljeno iz ove organizacije, Srdelada će ove godine biti organizovana krajem novembra.
“Ujedno ćemo proslaviti Međunarodni dan Mediterana, koji se obilježava 28. novembra, a nedjelju poslije će biti organizovana i Srdelada, ako vremenski uslovi to dozvole”, ističe predsjednik NVO “Feral” Mićko Vejnović za Radio Budva.
Pored toga, jedna od aktivnosti posvećenih promociji srdele održana je ovog ljeta, kada je u okviru predstave “Nestvarni grad” organizovana vođena šetnja kroz Stari grad. Posjetioci su imali priliku da probaju razna jela od srdele, a kako ističe Vejnović, reakcija publike je bila izuzetno pozitivna.
“Ove godine smo dobili veća sredstva, pa ćemo se potruditi da pripremimo još kvalitetnija i raznovrsnija jela od srdele”, dodaje on.
Kako navodi, Srdelada je gastronomski događaj, te će i ove godine lokalno stanovništvo biti uključeno, kao i učenici Srednje kuvarske škole, kako bi mladim kuvarima pružili priliku da doprinesu pripremi jela i održavanju tradicije.
Iako je srdela danas manje zastupljena u našem moru, postoje periodi kada se može izlovljavati i kada stupa na snagu zabrana lovljenja.
“Ta riba se nekako zaboravila, naročito u Budvi, i ne izlovljava se u mjeri u kojoj treba. Ali ima u Boki ljudi koji se bave time. Srdela se pojavljuje periodično i lovi se u većim količinama, tako da treba da postoji fabrika na teritoriji Boke ili Budve, kao nekada”, navodi Vejnović, osvrćući se na pozitivne primjere iz Hrvatske, gdje se slična industrija uspješno razvija.
Veliki dio novčanih sredstava za organizaciju Srdelade je obezbijedila Opština Budva, dok Turistička organizacija opštine Budva podržava održavanje iste.
“Za sada smo sa njima u pregovorima, ali se nadamo pozitivnom ishodu”, zaključuje Vejnović.
Povodom državnog praznika 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar.
Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima (“Sl.list RCG”, br. 27/07 i “Sl.list CG”, br. 36/13, 145/21, 3/23 i 30/23) državni praznik je 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture.
Kako se shodno navedenom zakonu državni i drugi praznici praznuju dva dana i to na dan praznika i narednog dana, povodom državnog praznika 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar.
Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.
