Prodaja novih električnih automobila u Norveškoj lani je porasla za 31 posto, a ta nordijska zemlja će po očekivanjima analitičara ubrzo potpuno elektrificirati vozni park.
Potpuno električni automobili činili su 42,4 posto lanjske prodaje u Norveškoj što je globalni rekord, povećavši se s 31,2-postotnog tržišnog udjela u 2018. i samo 5,5-postotonog u 2013. godini, priopćila je u petak Norveška cestovna udruga.
U želji da postane prva zemlja koja će do 2025. okončati prodaju automobila na fosilna goriva, Norveška oslobađa vlasnike električnih vozila od poreza koji se nameću za benzinske i dizelske automobile.
Ove godine bi šest od 10 novih automobila prodanih u toj zemlji moglo biti u potpunosti električno, rekao je Harald A. Moeller iz Volkswagena, koji se priprema za pokretanje nekoliko električnih modela 2020. godine.
“Elektrifikacija tržišta automobila se ubrzava. Predviđamo da će električna vozila u 2025. godini u Norveškoj imati 100-postotni tržišni udjel”, rekao je Moeller.
Hrvatska riba je sve popularnija delicija u inostranstvu, ocijenio je u ponedjeljak HGK te istaknuo da uz tunu koja je omiljena u Japanu, na tržište Evropske unije najviše izvozimo svježeg ili rashlađenog brancina te orade.
U prvih osam mjeseci 2019. izvezli smo svježe ili rashlađene plavoperajne tune u vrijednosti od 31,2 milijuna eura (2.800 tona), što je gotovo u rangu ukupnog izvoza u 2018. koji je dosegnuo 33,9 milijuna eura (3.000 tona), izvijestila je Hrvatska gospodarska komora (HGK).
Ukupan izvoz ribe, ljuskara i mekušaca u 2018. nam je iznosio 170,4 milijuna eura (47.000 tona), od čega na svježu ili rashlađenu ribu otpada 108,2 milijuna eura (21.000 tona).
Uz tunu koja je omiljena u Japanu, na tržište Europske unije najviše izvozimo svježeg ili rashlađenog brancina (26,4 milijuna eura, odnosno 4.300 tona), orade (23,6 milijuna eura, odnosno 3.800 tona) te srdele (3,6 milijuna – 4.500 tona) i inćuna (3,5 milijuna eura – 2.200 tona).
Ovi podaci, ocjenjuje HGK, pokazuju da međunarodno tržište jasno prepoznaje kvalitetu domaće ribe koja dolazi iz održivog uzgoja. Upravo tu kvalitetu promovira i Hrvatska gospodarska komora kroz projekt „Riba Hrvatske – jedi što vrijedi”, kojim želi potaknuti građane da što češće konzumiraju ribu i tako doprinesu razvoju domaćeg gospodarstva, istaknuto je u priopćenju.
U prvih osam mjeseci 2019. godine ukupan izvoz ribe, ljuskara i mekušaca dosegnuo je 121,1 milijun eura, što je, procjenjuje se, dobar pokazatelj da bi izvoz u 2019. mogao premašiti rezultate iz 2018. godine. Do kraja kolovoza 2019. godine izvezli smo 14.100 tona svježe ribe, vrijedne 82,6 milijuna eura, naveo je HGK.
Glavnina proizvodnje domaće akvakulture izvozi se na tržište Europske unije (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japana.
Međunarodna asocijacija kruzing industrije CLIA objavila je Izvještaj o stanju kruzing indutrje u svijetu za 2020., a u kome se iznsi niz detalja o tom, u globalnoj turističkoj industriji, najbrže rastućem segmentu, kao i predviđanja o kretanju i relutatima kruzinga za ovu godinu.
Prema toj analizi, u svijetu će ove godine na brodovima za kružna turistička putovanja, krstariti ukupno 32 miliona putnika, a da odgovore rastu tražnje, pomorske kompanije će ove godine na tržište uvesti 19 novih kruzera, pa će do kraja 2010. kompanije koje su članice CLIA, raspolagati flotom od čak 278 brodova.
CLIA inače, okuplja oko 60 kruziing kompanija a njene članice su gotovo sve najveće kompanije i korporacije te vrste u svijetu, pa na članove te asocijacije otpada čak preko 95% učinka kompletne svjetske kruting industrije. CLIA okuplja i više od 320 drugih kompanija, luka i agenata uključenih u kruzing biznis, a u Crnoj Gori njene članice su Luka Kotor i barska kompanija Allegra.
Megakruzer u tjesnacu Verige – foto S.L.
„Globalni rast kruzing industriji rezultira pozitivnim ekonomskim kretanjima u čitavom nizu lokalnih zajednica širom svijeta u kojima se odvija djelatnost ove grane privrede.“- piše u ovom izvještaju, a čiji je dio i CLIA-ina globalna analiza ekonomskog uticaja kruzing industrije za 2018. Po toj analizi, prosječna potrošnja putnika sa kruzera prije ukrcaja u tzv. home porr, odnosno luci u kojoj određeni brod započinje svoje krsterenje iznosi 376 dolara po osobi, dok prosječna potrošnja putnika sa kruzera u lukama koje brod posjećuje tokom krstarenja, iznosi 101 dolar po osobi. Po tim podacima, oko pola miliona putnika koji su tokom 2018. na kruzerima posjetili crnogorske luke Kotor i Bar, u našoj državi „ostavili“ su preko 50 miliona dolara.
„Ekonomski uticaj ove industrije je najbitniji je dio priče, posebno u smislu benefita koje naši putnici donose lokalnim ekonomijama destinacija koje naši brodovi posjećuju, ali i kroz radno angažovanje velikog broja ljudi raznih profila stručnosti na tim brodovima. Slažemo se sa time da uz rast ekonomskih i fizičkih pokazatelja, ide i rast stepena naše odgovornosti da „podignemo ljestvicu“ u svim oblastima, kako bi kruzing ostao pozitivna priča i najbolji način za ljude da iskuse i upoznaju ljepote svijeta u kojem živimo.“- navela je u uvodniku Izvještaja o stanju kruzing industrije u svijetu za 2020., uizvršna direktorka CLIA, Keli Krejghed.
Prema tiom Izvještaju, globalna kruzing industrija trenutno zapošljava 1.177.000 ljudi čije su ukupne godišnje plate 50,24 milijarde dolara. Ukupno, globalni kruzing godišnje „okrene“ preko 150 milijardi dolara.
Luka Kotor – foto Boka News
Krejghed je posebno apostrofirala napore koje CLIA i njene članice ulažu u poštovanju principa odgovornog i održivog turizma i smanjenju negativnih socio-ekoloških uticaja na najčešće vrlo osjetljive destinacije na kojima se ta vrsta turizma odvija.
Po podacima iz Izvještaja o stanju kruzing industrije u svijetu za 2020., kompanije i drugi zainteresovani subjekti ulažu čak 22 milijarde dolara u razvoj i promjenu najnovijih tehnologija koje za cilj imaju smanjenje negativnih ekoloških uticaja kruzera i povećanje njihove energetske efikasnosti, a cilj ove insdustrije je da do 2030. godine smanji za 40% emisije štetnih gasova na bazi ugljenika, u odnosu na nivo tih emisija sa kruzera u 2008.
Određenim, po nacionalnu ekonomiju, ključnim resursima, treba da upravlja država, a Aerodromi Crne Gore su takav primjer, saopštio je izvršni direktor tog preduzeća Danilo Orlandić.
“Ovo ne navodim samo zato što vjerujem u ideje socijaldemokratije, već i zato što mi ekonomski pokazatelji daju pravo za to. Aerodromi su visokoprofitni i na kreditnom tržištu bi bili veoma pouzdan partner. Sa druge strane, Vlada je stoprocentni vlasnik ovog preduzeća i mi ćemo poštovati odluku koju donese u koncesionom postupku koji je započet”, rekao je Orlandić u intervjuu za Dan.
Na pitanje da li bi država trebalo da ulaže novac u Aerodrome, kao što to radi sa Montenegro Airlinesom (MA) i da li bi i u tom slučaju bilo potrebe za koncesionarom, Orlandić je odgovorio da su Aerodromi visokoprofitabilno preduzeće koje iz svojih i kreditnih sredstava može da razvijam aerodrome i potrebnu infrastrukturu.
“Nacionalne aviokompanije su u drugačijoj poziciji i rijetko možete naći avikompanije koje nijesu na neki način finansijski podržane. Ta podrška dolazi od država, gradova, pokrajina. Crna Gora treba da se pomiri sa činjenicom da je nacionalni avio-prevoznik izuzetno bitan za razvoj zemlje i da će mu uvijek trebati podrška”, poučio je Orlandić.
Aerodrom Podgorica – foto Boka News
Govoreći o odnosu Aerodroma i MA, Orlandić je kazao da je Vlada nedavno predložila leks specijalis za MA, a Skupština ga usvojila što je, kako smatra, bila jedina ispravna odluka u ovom trenutku.
“Sa MA imamo korektnu saradnju, a u prethodnom periodu smo imali veliko razumijevanje za nacionalnog avio-prevoznika i zaista smo se trudili da im što više izađemo u susret kako bi im olakšali ionako tešku situaciju u kojoj su bili. Potraživanja prema MA su 32 miliona EUR i ona će se ubrzo izmiriti”, rekao je Orlandić.
Danilo-Orlandić
Komentarišući primjere aerodrome iz regiona, Orlandić je naveo da je koncesija aerodroma u Beogradu proglašena za najkvalitetniju jer je dugo i kvalitetno pripremana. Država se odlučila za model koncesije kada je Aerodrom Beograd dostigao svoj zenit u razvoju avio-saobraćaja, odnosno kada su svi pokazatelji razvoja bili izuzetni i to po broju putnika, aviona kao i finansijski pokazatelji.
“Bitno je istaći da je predmet koncesije ogroman prostor oko Aerodroma na kojem će se razvijati sadržaji koji nijesu primarno avijacijski. I zbog toga je postignuta tako jaka cijena. Siguran sam da mi možemo mnogo bolje u odnosu na kriterijume koji su postavljeni u predkvalifikacionom postupku, jer smo zemlja koja je iz godine u godinu sve bolji servis svojim građanima, a samim tim smo atraktivniji za razvoj biznisa”, zaključio je Orlandić.
Dejan Petrović & Big band održat će koncert u ponedjeljak 6. januara, na Gradskoj rivi Pine u Tivtu, s početkom u 21:30 sati, u sklopu novogodišnjeg programa Zimska bajka.
Kane Tanaka najstarija je osoba na svijetu, a 117. rođendan proslavila je u staračkom domu u Fukuoki na jugu Japana.
Na rođendanskom slavlju u nedjelju bili su osoblje doma i prijatelji. Tanaka, čiji je rođendan bio 2. januara, uzela je komad slasnoga rođendanskog kolača i komentirala uz osmijeh: “Ukusno je, hoću još”.
Tanaka je prošle godine proglašena najstarijom živućom osobom, prema Guinnessovoj knjizi rekorda. Njezina rekordna dob simbolizira japansku dugovječnu populaciju, koja zajedno s niskom stopom rođenja povećava zabrinutost zbog nestašice radne snage i mogućnosti za budući ekonomski rast.
Vjernicii su litijom kroz Herceg Novi u nedjelju naveče poslali su poruku protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Nakon molebana u crkvi Svetog Vaznesenja Gospodnjeg na Toploj, sveštenstvo i vjernici su se mirno uputili ka manastiru Savina, predvođeni vladikom zahumsko-hercegovačkim i primorskim Dimitrijem.
Molebanu i litiji prisustvovali su predstavnici Opštine Herceg Novi, na čelu sa predsjednikom Stevanom Katićem i potpredsjednicima Milošem Konjevićem i Danijelom Đurović.
litija, Herceg Novi
“Skupili smo se i sakupljamo se ovih dana da pokažemo šta je istina, u čemu je pravda i spasenje, u čemu je život vječni”, kazao je vladika Dimitrije pred manastirom Savina. On je potom, citirajući Jevanđelje po Svetom Jovanu, govorio o borbi svjetlosti i tame u svijetu, istakavši da su na strani vjernika svjetlost i istina Božja, ali i zemaljski zakoni i pravda.
“Iz čitavog svijeta ljudi se javljaju i šalju podršku svima vama ovdje, svi su zadivljeni vama. Tako da znate, vi se ne borite ni protiv ljudi niti za neke ljude, nego za Božju istinu i pravdu, za principe koji važe u čitavom svijetu i koji želimo da važe za sve ljude”, zaključio je vladika Dimitrije i poželio vjernicima da u zdravlju i radosti dočekaju Božić.
“Ovaj narod i ova borba za naše svetinje biće kamen o koji će se slomiti svaka diktatura”, poručio je potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević. On je istakao da je narod od prvog skupa u Zelenici okupljen u jednu dušu kako bi izrazio svoj protest i odbranio
svetinje.
“Stotinama godina osvajači su dolazili i prolazili. Tuđini, domaći izdajnici, političari ovakvi i onakvi udarali su i na narod i na crkvu, ali nisu uspjeli da satru ni jedno ni drugo kada smo stajali zajedno. Gdje smo sabrani zajedno tu je i Bog s nama”, kazao je Konjević i istakao da će ovaj Božić biti zapamćen kao dan kada su “braća stajala rame uz rame u odbrani svojih svetinja”.
Japanski biznismen Kijoši Kimura, stručnjak za suši i poznat kao “kralj tune”, platio je danas 1,5 miliona eura za džinovsku tunu na novogodišnjoj aukcijskoj prodaji na pijaci u Tokiju.
Kimura, vlasnik lanca restorana Suši Zanmaj, platio je 193 miliona jena (1,5 miliona eura) za crvenu tunu tešku 276 kilograma, ulovljenu na sjeveru Japana.
“To je najbolja tuna. Da, skupa je ali želim da moje mušterije odlično jedu i ove godine”, rekao je Kimura.
Biznismen koji je poznat da plaća rekordne cijene na pijaci u Tokiju, prošle godine je dao 2,7 miliona eura za tunu od 278 kilograma.
Zoran Milanović novi je predsjednik Republike Hrvatske. Hrvatska je danas birala predsjednika ili predsjednicu države za novi petogodišnji mandat na Pantovčaku. Građani su birali između Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića.
Prema prvim privremenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, Zoran Milanović osvojio je 52,68 posto glasova, a Kolinda Grabar-Kitarović 47,32 posto glasova nakon 98,73 posto obrađenih biračkih mjesta.
Milanović je dobio 1.019.092 glasova, a Kolinda Grabar-Kitarović 915.481 glasova, pokazuju privremeni rezultati izbora u 21,10 sati.
Zoran Milanović – biografija
Novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović bio je predsjednik hrvatske Vlade u razdoblju od 2011. do januara 2016. te predsjednik SDP-a od 2007. do 2016. godine.
Rođen je 30. oktobra 1966. u Zagrebu, gdje je proveo djetinjstvo i školovao se. Diplomirao je na zagrebačkom Pravnom fakultetu i bio dobitnik Rektorove nagrade.
Nakon studija zaposlio se kao pripravnik na Trgovačkom sudu u Zagrebu, a 1993. odlazi u Ministarstvo vanjskih poslova.
Kao pripadnik OESS-a 1994. odlazi u mirovnu misiju u tada ratom zahvaćeni Nagorno Karabah (Azerbejdžan), a 1996. imenovan je savjetnikom u hrvatskoj misiji u EU-u i NATO-u u Bruxellesu, gdje je 1998. završio poslijediplomski studij europskog i komparativnog prava te stekao titulu magistra.
Zoran Milanović – foto Hina
Milanović 2004. stavlja na raspolaganje svoj mandat pomoćnika ministra vanjskih poslova i na poziv tadašnjeg predsjednika SDP-a Ivice Račana postaje član Izvršnog odbora SDP-a i međunarodni tajnik te stranke.
Nakon smrti Ivice Račana u aprilu 2007. Milanović je na unutarstranačkim izborima izabran za predsjednika SDP-a u junu 2007., pobijedivši Željku Antunović, Milana Bandića i Tonina Piculu.
Na parlamentarnim izborima u novembru 2007. HDZ ponovno osvaja vlast a Milanović postaje vođa oporbe kao predsjednik SDP-a i kluba te stranke u Hrvatskom saboru.
U izbornoj 2011. SDP potpisuje koalicijski sporazum s HNS-om, IDS-om i HSU-om te kao Kukuriku koalicija 4. decembra izlaze na izbore i osvajaju 80 mandata, odnosno natpolovičnu većinu u Saboru.
Nakon mandata na čelu Vlade i gubitka parlamentarnih izbora krajem 2015., Milanović podnosi ostavku na mjesto predsjednika SDP-a i osniva privatnu tvrtku koja se bavi konzultantskim uslugama.
Kandidaturu za predsjednika Republike objavio je u junuu 2019. godine.
Zoran Milanović oženjen je Sanjom Musić-Milanović, doktoricom znanosti iz područja epidemiologije, a imaju sinove Antu Jakova i Marka.
U Crnoj Gori sutra će biti hladno i vjetrovito, a najviša dnevna temperature biće do devet stepeni, saopšteno je iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju.
U južnim i centralnim predjelima biće pretežno sunčano, tokom jutra umjereno oblačno, na sjeveru, oblačno uz ponegdje provijavanje slabog snijega.
Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, pojačan i jak, na udare i veoma jak, krajem dana ili u večernjim satima u slabljenju.
Jutarnja temperatura vazduha -10 do 5, najviša dnevna -9 do 9 stepeni.
Na Jadranu novu sedmicu obilježiti će sunčani sati. I bura će od utorka oslabiti te okrenuti na sjeverozapadnjak. Temperatura će prema vikendu ipak biti u blagom porastu, pred kraj sedmice moguće je i malo promjenljivije vrijeme.
