Kusovac: Postali smo prefinjena turistička destinacija

0

Sedamdeset i pet godina nakon oslobođenja, Tivat je ostvario dinamičan i svestran razvoj, zauzimajući visoko mjesto na listi brzorastućih kvalitetnih turističkih destinacija. U periodu nove istorije Crne Gore, nakon obnove nezavisnosti, Tivat je zahvaljujući mudrosti svojih građana, odgovornom radu gradske uprave i velikoj podršci Vlade, iskoristio potencijale i danas je personifikacija vizije napretka cijele zemlje – poručio je gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac na svečanoj sjednici lokalnog parementa koja je održana danas povodom 21.novembra -Dana Opštine Tivati godišnjice oslobođenja grada u Drugom svjetskom ratu.

Sjednici održanoj u velikoj dvorani Centra za kulturu Tivat, prisustvovale su brojne zvanice iz poliičkog, privrednog i kulturnog života, predstavnici diplomatskog kora, Vojske Crne Gore, vjerski velikodostojnici, predstavnici SUBNOR-a Crne Gore, gradova-pobratima Tivta iz zemalja okruženja, drugih crnogorskih opština, kao i bivši tivatski gradonačelnici i predsjednici Skupštine Opštine. Posebno toplo pozdravljen gost bio je nekadašnji savezni sekretar za nariodnu odbranu SFRJ i načelnik Generalštaba JNA, 98-mogodišnji admiral flote Branko Mamula.

Vrlo upadljivo međutim, iako stalno u javnosti ističu da Tivat postiže izvanredne razvojne rezultate koji su znatno iznad crnogorskog prosjeka, izostali su predsatavnici državnog vrha i Vlade od kojih niko nije došao na svečanost da sa Tivćanima podijeli te kako ističu, “zajedničke uspjehe opštinske i Vladine politike”.

“Tivat ima konture prefinjene turističke destinacije nautičkog i održivog turizma sa bogato razvijenim proizvodima sunca i mora, kulturnog, gastronomskog, sportskog, ruralnog, kongresnog i aktivnog turizma tokom čitave godine.”- kazao je gradonačelnik Kusovac dodajući da je ove godine grad postigao do sada rekordne rezultate u obimu turističke posjete, a Opština  je realizovala 30 projekata unapređenja lokalne infrastrukture i javnih objekata u što je uloženo oko 10 miliona eura.

Dan opštine Tivat

Nabrajajući priojekte koji su u toku, on je najavio brzi završetak novog objekta Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama, kompleksa sportskih terena u Donjoj Lastvi, prve faze lungo mare šetališta na Belanima, pomoćnog terena FK “Arsenal” i najavio da bi Tivat u prvoj polovini naredne godine trebalo da ima i završena tri nova kružna toka na Jadranskoj magistrali kroz grad.

“Izgradnjom glavnog bulevara u Tivtu biće pospješena efikasnost saobraćaja i bolja povezanost sa prigradskim naseljima, za šta će Vlada Crne Gore obezbijediti 4 miliona eura. Ova kapitalna investicija biće realizovana u 5 faza, odnosno izgradnju 3 kružna toka i poveznice između njih. Istovremeno, očekuje se raspisivanje tendera za izgradnju savremene saobraćajnice MR2 na Luštici, kao nastavka napora na unapređenju saobraćajne infrastrukture u tom dijelu opštine. Dva ključna projekta za iduću godinu za upravu grada su: projekat rekonstrukcije sportskog centra Župa sa potencijalnom izgradnjom zatvorenog bazena i projekti izgradnje novih školskih objekata za područna odjeljenja u Donjoj Lastvi i Gradiošnici. Ove investicije podrazumijevaju ulaganja u sport i obrazovanje, ulaganja u mladost Tivta.”- rekao je Kusovac, istakavši da “Opština Tivat ima veliki potencijal, koji mora obezbijediti njen dalji jak i dinamičan  razvoj.”

 “Na nama je da nađemo dobar balans kako bi se nesmetano odvijao privredni rast i razvoj Opštine Tivat u svim  prezentovanim oblastima”- zaključio je on.

Dan opštine Tivat

Predsjednik lokalnog parlamanta Ivan Novosel osvrnuo se na oslobođenje Tivta u Drugom svjetskom ratu 21.novembra 1944. i naglasio da taj datum “podsjeća i obavezuje svojim istorijskim značajem”.

Na svečanosti su uručene studentske nagrade najuspješnijim tivatskim visokoškolcima, kao i najveća priznanja grada – Novembarske nagrade koje se inače, dodjeluju svake pete godine. Odlukom žirija, Novembarske nagrade pripale su Službi zaštite i spašavanja Opštine Tivat i JU Srednja mješovita škola “Mladost”. U ime laureata, zahvalio se komandir SZS Tivat Zoran Barbić koji je istakao da će novčani dio Novembarske nagrade što im je pripala, tivatski vatrogasci uplatiti u fond za liječenje oboljelih mladih sugrađana Nikole Drmića i Save Rilija.

Inače, proslava Dana Opštine Tivat po tradiciji, počela je ceremonijom polaganja vijenaca na spomenik Palim borcima, nakon čega su Gradska muzika, mažoretke i odred Bokeljske mornarice iz Tivta, prodefilovali ulicama. Na gradskoj rivi Pine, smotru odreda Bokeljske mornarice obavio je gradonačenik Kusovac, a potom su njeni pripadnici odigrali tradicionalno kolo u koje su na kraju sa zastavama ušli gradski čelnici i njihovi gosti.

Otvorena izložba “Bokeljska mornarica Kotor – 1210 godina” u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra

0

Izložba „Bokeljska mornarica Kotor – 1210 godina istorije, duhovnosti i kulture“, otvorena je u srijedu 20. novembra, u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra. U sklopu izložbe predstavljena je knjiga dr Antona Sbutege “Historija pomorstva Crne Gore”.

Inače, riječ je o najvećoj i najreprezentativnijoj izložbi na temu Bokeljske mornarice, na kojoj je predstavljen dio bogate istorije jednog od najstarijih udruženja pomoraca na svijetu, čije viševjekovno postojanje svjedoči o bogatoj pomorskoj i kulturnoj prošlosti Kotora i Boke.

Nastanak Bokeljske mornarice vezuje se za donošenje relikvija Svetog Tripuna u Kotor 13. januara 809. godine, kada se mletački brod koji ih je prevozio iz Carigrada za Veneciju zbog oluje sklonio u Boku. Relikvije sveca u grad je unijelo nekoliko pomoraca. Tih nekoliko pomoraca predstavljaju začetak institucije Bokeljske mornarice.

Više od 12 vjekova koliko Bokeljska mornarica kontinuirano traje i djeluje, je dug istorijski period u toku kojeg je ova institucija preživjela mnoge dramatične, burne i interesantne događaje i igrala značajnu ulogu u pomorskoj i kulturnoj istoriji, a o čemu govore izloženi eksponati.

Izložba Bokeljska mornarica Kotor – 1210 godina

U ime domaćina brojne posjetioce pozdravio je kustos muzeja Dražen Jovanović, koji je apostrofirao da se ovom izložbom Zbirka pomorskog nasljeđa Porto Montenegra pridružila obilježavanju Dana opštine Tivat, kao i da će projni posjetioci biti u prilici bolje se upoznati sa istorijom pomorstva u Boki Kotorskoj.

Jovanović je kazao da su ljudi na ovim prostorima živjeli u simbiozi sa morem i od mora, o čemu svjedoče brojni materijalni dokazi.

Autor izložbe je Ilija Mlinarević.

“Postojanje Bokeljske mornarice kao najstarije danas postojeće pomorske institucije na svijetu svrstava Crnu Goru i Boku Kotorsku u mjesta od izuzetnog značaja za pomorsku tradiciju u istoriji uopšte. Bokeljska mornarica smjerno i na dostojanstven način prenosi slavu i oživljava duh minulih vremena, upravo ta skromnost i temeljitost ovog puta naela je Bokeljsku mornaricu na novi put, put kojim se stiže do svjetskog valorizovanja kulturne baštine za nominaciju za upis na Listu svjetske kulturne baštine, kao nematerijalno kulturno dobro ” – kazao je direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor Andro Radulović.

Izložba Bokeljska mornarica Kotor – 1210 godina

Predsjednik Opštine Tivat de Siniša Kusovac kazo je da 1210. godina Bokeljske mornarice obavezuje.

“Bokljska mornarica njeguje baštinu, kulturno-istorijske vrijednosti, multietničke i multikulturalne, toje taj pravi put, put posvećenosti svojoj misiji. Bokeljska mornarica je kroz istoriju i genezom kod naroda je prepoznata kroz ljubav, poštenje, dostojanstvo, i  dignitet. To je najveća kruna koju treba neko da nosi” – poručio je između ostalog Kusovac.

Pored predmeta iz vlasništva Bokeljske mornarice, predstavljena su umjetnička djela, eksponati i vrijedni dokumenti iz vlasništva Pomorskog Muzeja Kotor, Arhiva Crne Gore i fudusa same Bokeljske Mornarice.

Izložba Bokeljska mornarica Kotor – 1210 godina

Predstavljajući svoju knjigu “Historija pomorstva Crne Gore” admiral Bokelske mornarice dr Anton Sbutega, podsjetioje da je izložba „Bokeljska mornarica Kotor – 1210 godina istorije, duhovnosti i kulture“ prvi puta prikazana u maju na Cetinju povodom Dana nezavisnosti Crne Gore.

“Istorija nas uči da je pomorstvo u svijetu pa i na našim obalama prolazilo kroz teške krize uzrokovanim brojnim faktorima, i uvjek se oporavljalo i doživljavalo prosperit. Ova knjiga je prvi pokušaj da se u jednom dijelu prikaže pomorska istorija današnje teritorije Crne Gore, koristeći savremenu tehnologiju i ogromnu literaturu. Bilo je moguće napisati ovu knjigu zahvaljujući radovima brojnih autora koji su zadnjih 80- 90 godina izučavali ovu oblast, don Niko Luković, mons Pavao Butorac, dr Miloš Milošević, dr Slavko Mijušković, Ignjatije Zloković, Antun Tomića, mons Gracija Brajković, mr Jovan Marinović, Siniša Luković i Petar Palavršić  ” – kazao je Sbutega.

Izložba se može pogledati do 10. decembra.

Googleov podmorski kabel u potpunosti spreman za rad

0
kabel

„Curie“, sustav podmorskih optičkih kabela koji se proteže od SAD-a do Čilea, uspješno je instaliran i testiran.

Ovaj će se sustav nadovezati na Googleovu postojeću mrežu, a s radom počinje u drugom tromjesečju 2020. „Curie“ će opsluživati servise poput Gmaila, tražilice, YouTubea i Google Clouda.

„Curie“ sustav podmorskih kabela ima četiri para optičkih vlakana svaki brzine prijenosa 18 Tbps (terabajtova u sekundi) što će u Južnu Ameriku donijeti brzinu prijenosa podataka od 72 Tbps. „Curie“ je dugačak 10 500 kilometara i prošlog je travnja položen u Valparaisou te je prvi podmorski optički sustav kabela koji je povezao Čile u posljednjih 19 godina.

Uspješno polaganje izvršeno je u suradnji s kompanijom SubCom koja je dizajnirala, proizvela i instalirala ovaj sustav, čak i prije roka.

Dio sustava podmorskih optičkih kabela „Curie“ položen je i do Paname. Kad bude pušten u uporabu, ovaj će ogranak poboljšati povezanost i ubrzati prijenos podataka u Srednjoj Americi, te Googleu omogućiti bolju povezanost s drugim mrežama u tom području. SubCom je također položio i ogranak sustava „Curie“ prema Panami.

Ovaj je sustav Google naručio u 2018. i to je treći podmorski sustav optičkih kabela u vlasništvu kompanije.

Naručena su još i sustavi „Dunant“, koji se proteže od Virginije u SAD-u do francuske obale i „Equiano“ koji će biti položen između Portugala i Južne Afrike.

Oceani bi mogli proizvoditi šest puta više hrane nego danas

0
Ribarica

Primjenom tehnoloških rješenja i boljim upravljanjem oceani bi mogli proizvoditi šest puta više hrane nego što proizvode danas, kažu znanstvenici u izvješću u kojem posebno zagovaraju uzgoj školjkaša.

Autori izvještaja predviđaju da bi oceani mogli priskrbiti više od dvije trećine proteina životinjskog podrijetla od količine koju UN-ovi stručnjaci za hranu procjenjuju da će biti potrebna za prehranu čovječanstva u budućnosti.

Uopšte uzgoj hrane iz oceana ima manji utjecaj na klimu nego poljoprivreda, a k tomu nije podložno nekim ograničenjima kao što su zemlja i voda.

Hrana iz mora visoko je nutritivna, sadrži bitne vitamine, minerale i masne kiseline, navodi se u izvješću koje su znanstvenici predstavili u utorak na simpoziju o ribarstvu u Rimu u sklopu UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO). “Ocean ima velik, neotkriven potencijal da pomogne nahraniti svijet idućih desetljeća, a to je moguće realizirati tako da otisak na okoliš bude manji od onog što ga proizvode drugi izvori hrane”, objasnio je voditelj studije Christopher Costello. “Ako provedemo brze i dalekosežne promjene u načinu na koji upravljamo industrijom eksploatacije mora i pritom očuvamo njegove ekosustave, možemo ojačati dugoročnu sigurnost hrane i egzistenciju milijuna ljudi”, rekao je.

Izvješće je objavljeno u vrijeme kada raste zabrinutost zbog pretjeranog izlova ribe, a što je kombinacija nekoliko faktora među kojima su protuzakonito ribarenje, subvencije za ribarstvo, uporaba pogrešnih ribolovnih alata i opreme te degradacija okoliša.

Provedbom reforma, smatraju znanstvenici, moguće je povećati ulov za 20 posto u odnosu na današnje brojke te za 40 posto u odnosu na predviđen budući izlov. Napominju da najveći potencijal leži u širenju uzgoja školjkaša poput dagnji, vongola i jakobovih kapica. One mogu pomoći i u tome da se poboljša kvaliteta vode.

Znanstvenici pozivaju na provedbu daljnjih istraživanja potencijala proizvodnje hrane iz mora.

Postoje i studije koje govore da bi neke morske alge mogle smanjivati emisiju metana, a koji je posljedica stočarstva. Metan je jedan od plinova s učinkom staklenika odgovornih za globalno zatopljenje. Izvješće je nastalo na inicijativu šefova 14 vlada nazvanu Visoki panel za održivo gospodarstvo oceana, a svrha je tog poticaja staviti ocean u vrh globalne agende.

Gradskom mulu u H. Novom potrebna hitna sanacija

0

Agencija za gazdovanje gradskom lukom preduzeće  hitne mjere kako bi sanirali oštećenja na pristaništu nastala tokom prošlonedeljnog nevremena.

Direktor Agencije Božo Ukropina kaže da novac ne smije biti problem jer je zaštita mula prioritet, a o svom trošku vratiće kamene ploče koje su valovi odvalili ispod svetionika kao i plato ispod restorana „Admiral“.

Finansijsku pomoć pružiće iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.

Da bi zaštitili lukobran sa spoljnje strane moraće prvenstveno da riješe pitanje koncesije a potom i da traže načine za taj obiman posao.

– Mi moramo sada djelovati, vratiti postojeće kamene blokove da ne bi došlo do daljeg urušavanja. Nama je prvih 40 metara lukobrana stalno pod vodom. Tu mulo diše, odozdo je veliki potisak, vjerovatno su kamene gromade i ploče na kojima stoji mulo poremećene – kaže Ukropina

Potrošnja charter nautičara do kraja listopada 4,8 milijardi kuna

0
Dalmacija – Hvar foto Hina

Nautičari koji unajmljuju plovila u Hrvatskoj su do kraja listopada ove godine prema procjenama potrošili 4,8 milijardi kuna, od čega više od 30 posto na druge oblike turizma tj. kulturnu, enogastro i drugu ponudu, izvijestili su iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Takve procjene o ovogodišnjoj potrošnji ‘čarteraša’ iznesene su na u ponedjeljak otvorenoj konferenciji “Booking Manager Summit”, prvoj u svijetu usmjerenoj edukaciji i umrežavanju yach charter profeionalaca.

– Nautički charter je najvažniji segment nautičkog turizma u Hrvatskoj, a i u ovoj sezoni je to dokazao prevladavši sve poteškoće u bukingu, poručio je predsjednik HGK županijske komore Šibenik Ivan Soža.

Naglasio je da snagu hrvatskog nautičkog chartera pokazuju i brojke, po kojima je, kako je kazao, Hrvatska vodeća u svijetu s više od 4.500 plovila, 140 luka nautičkog turizma i s oko 17.000 vezova.

Iz HGK ističu da je konferencija okupila brojne predstavnike charter industrije iz 30 zemalja svijeta, vodeće stručnjake za digitalne platforme te porezne savjetnike, koji će održati predavanja specijalizirana upravo za čarter industriju.

– Cilj konferencije “Booking Manager Summit” je edukacija cjelokupnog tržišta na svim područjima koja su potrebna u svakodnevnom poslovanju i susretanju s izazovima te dinamične industrije, kao i edukacija i stvaranje novih partnerstva te promoviranje poduzetništva i turizma, zaključuju iz HGK.

Teatar 303 – U susret mjesnim zajednicama

0
U susret mjesnim zajednicama

Teatar 303 povodom novembarskih praznika nastavlja serijal “U susret mjesnim zajednicama”.

Nakon Nalježića, Prčanja i Kavča slijede: Škaljari, Morinj i Trojica.Ulaz na svim nastupima je slobodan.

Želja nam je da dopremo i do onih simpatizera pozorišta iz naše Opštine, koji nemaju mogućnosti da dođu do Centra za kuturu Kotor i pogledaju naša ostvarenja.

Policija goni Timura za karikaturu koje se Mandić ne može sjetiti

0
Sud u Kotoru

Vlasnik i direktor Skala radija iz Kotora Slavko Mandć nije se danas u saslušanju u svojstvu oštećenog, pred Sudom za prekršaje u Kotoru, mogao sjetiti „svih detalja“  objave na fejsbuk profilu odbornika Demokrata u SO Kotor dr Gorana Jovanovića, a koja je Mandića toliko uvrijedila da je zbog nje policiji jula prošle godine, podnio prijavu protiv Jovanovića.

Odjeljenje bezbjednosti Kotor je na osnovu te prijave, protiv Jovanovića – satiričara, muzičara i publiciste poznatijeg po umjetničkom pseudonimu Timur Tmurni, zbog toga podnijela prekršajnu prijavu, smatrajuči da je on “grubo vrijeđao i naročito se drsko ponašao“ na javnom mjestu jer je na svom fejsbuk profilu objavio karikaturu na kojoj je Mandić prikazan kao krmača u sauni. Policija smatra da je Jovanović na taj način povrijedio Zakon o javnom redu i miru.

Jovanović je danas na sudu kazao da on nije autor sporne karikature koju mu je jedan od njegovih FB prijatelja poslao u inboks, ali nije negirao da ju je objavio zajedno sa popratnim satiričkim tekstom upućenim Mandiću.

„Riječ je o mom privatnom profilu kojem pristup imaju samo moji FB prijatelji, a ne najšira javnost kako je to slučaj sa medijem Slavka Mandića kojeg on, kao javna ličnost, koristi za najprizemnije vrijeđanje, etiketiranje i obračun sa svima koji ne misle poput njega i crnogorskog režima kojeg Mandić neskriveno podržava. On je javna ličnost koja dokazano za svoj privatni radio, dobija novac iz javnih fondova pod kontrolom vlasti i ja kao satiričar imam potrebu i obavezu da se takvim devijantim pojavama u društvu suprostavim. To radim satirom, a ne nasiljem, na način koji je i u međunarodnim okvirima prepoznat kao dozvoljen i normalan vid izražavanja slobode govora.“- kazao je Jovanović dodajući da Mandić u svom javnom radu, „krši sva načela kodeksa novinara, ne skriva da je pristalica režima i ne skriva se kada u ime režima, napada sve njegove oponente“. Dodao je da privatno sa Mandićem, iako je ovaj na portalu svog radija u više navrata grubo napadao i Jovanovića i njegovu porodicu, „nema nikavakv problem, ali imam problem sa njegovim djelovanjem kao javne ličnosti“, na što reaguje satirom i ismijavanjem vlasnika i direktora Skala radija. Podsjetio je da je Mandić zbog toga protiv njega već pokrenuo i u prvostepenim postupcima izgubio tri parnice pred Osnovni sudom u Kotoru čije su sudije procijenile da je Mandia javna ličnost i kao takva, dužna je trpiti kritiku, pa čak i sarkastično pretjerivanje na svoj račun.

„Prase, svinja, krmak koji se pominju u spornom postu i karikaturi su sjajna metafora na alavost, gramzivost i pohlepnost a Mandić je upravo tako postupao sa javnim fondovima koje je uzimao za svoj privatni radio. Za nekog ko je pošten i karakteran to bi možda moglo da bude uvredljivo, ali za nekog ko je kontroverzna javna ličnost poput Mandića, koji se na najgrublji način preko svog medija obračunava sa svima koji mu nisu po volji ili mu ne plaćaju reket, to nikako nije uvredljivo“- kazao je Jovanović pozivajući se na sličan postupak Džorža Orvela koji je devijacije i zloupotrebe vlasti, metafiorički opisao vladavinom svinja u romanu „Životinjska farma“.

Ni nakon više puta ponavljanog pitanja sutkinje Ivane Vukasović i Jovanovićevog advokata, što ga je konkretno toliko uvrijedilo u Jovanovićevom postuou na fejsbuku od 7.jula prošle godine da se odlučio da pođe u policuiju i prijavi Timura, Slavko Mandić se nije želio konkretno izjasniti ističući da se „ne sjeća konkretno svih detalja, ali stojim pri svemu što u prijavi policije piše“.

Konstatovao je da su Jovanović i njegovo djelovanje „opasnost za društvenu zajednicu“ i da svaka riječ o njemu koju je Jovanovič izgovorio i napisao „čista laž“.

Timur – dr Goran Jovanović

Iako se nije mogao sjetiti svoje karikature kao krmače, koja ga je tada kako je u prijavi naveo, posebno uvrijedila, Mandić je danas na suđenju kazao da Jovanovićevi ataci na njega , Skala radio i zaposlene u om mediju traju već godinama  i da se nastavljaju, ali da to „nema neki teži značaj jer znamo od koga dolazi – određenih politika  i fame koju oko svega ovoga stvara tabloid „Vijesti“.

„Čitava ta družina nesmanjenom žestinom atakuje na Skala radio da bi obesmislili njegovo postojanje. U tom kontekstu je i praćenje ovih suđenja od strane „Vijesti“ sa čijij vlasnicima ja vodim druge sudske postupke“- kazao je Mandić dodajući da Jovanović protiv njega vodi „govor mržnje jer on nikada nije napisao nešto za što ima dokaze“.

Istakao je da su ga u spornom postu zbog kojeg se vodi prekršajni postupak protiv Jovanovića, uvrijedile Timurove riječi „Štala smradio, Leopold i Gebels“, ali i naglasio da „ne zna i nije razmišljao“ da li je on kao novinar i urednik jednog medija, javna ličnost kija bi trebala biti tolerantnija na javnu kritiku na svoj račun.

Ne pominjući spornu karikaturu, Mandić je kazao da se ni ne može sjetiti „svega od hiljada strana uvreda koje mi je Jovanović uputio“, ali je istakao da ga je jula prošle godine prijavio policiji jer mu se „sve to skupilo“.

„Dođe vrijeme kada se čovjek koji je izložen ovakvoj kampanji prosto zapita – pa je li dosta više i ima li ova zemlja sistem da vas odbrani od ovakvih čudovišta“- kazao je Mandić pokazujući na Jovanovića kojem je inače, ulazeći u sudnicu, dobacio da je „jado jadni“.

Postupak će biti nastavljem 18.decembra, završnim riječima pravnog zastupnika OB Kotor kao podnsioca prijave i Jovanovićevog advokata.

Kotor – Vlasta Mandić dobitnica nagrade “21. Novembar”

19
Vlasta Mandić – foto Boka News

Arhitektica Vlasta Mandić dobitnica je ovogodišnje nagrade „21. Novembar“ – saopšteno  je iz opštinskog Sekretarijata za opštu upravu Kotor.

Nagrada joj je dodijeljena „za izuzetan doprinos na prezentaciji tradicionalnog muzičkog nasljeđa i unaprjeđenja kulturnih vrijednosti grada Kotora“.

Kako navode iz Opštine, žiri za dodjelu nagrade čija je predsjednica mr Vesna Vičević, je na sjednici održanoj 13. novembra ovu odluku donio jednoglasno.

Hitlerove stvari na aukciji u Minhenu

0
Hitler

Lične stvari Adolfa Hitlera i komandanta nacističkih avijacijskih snaga Hermanna Goeringa prodat će se na aukciji u Minhenu.

Kako pišu njemački mediji, a prenosi agencija Anadolija, aukcija na kojoj će biti predstavljeno stotinu i šezdeset predmeta, održat će se danas u aukcijskoj kući Hermann Historica.

Među njima će se naći jakne, čarape i kravate koje je nosio Hitler, kao i rendgenski snimci i medicinski nalazi iz 1944. godine kada je preživio atentat.

Goeringov veš i metalna kutija u kojoj je držao otrov kojeg je popio 1946. godine i izvršio samoubistvo, također su među predmetima.

Metalna kutija će se prodavati po početnoj cijeni od 25.000 eura.

Kritike jevrejskih organizacija

Na aukciji će se naći i odjevni predmeti koji su pripadali Hitlerovoj ženi Evi Braun.

Međutim, ova akcija je izazvala kritike jevrejskih organizacija.

Šef njemačkog Jevrejskog centralnog vijeća, Josef Shuster, rekao je da je “sramotno” i “odvratno” da se održava ovakva aukcija.