Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) organizovalo je povodom Nacionalnog dana kontrole duvana promociju tv video i radio audio spota „Stop pušenju” u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović” u Podgorici.
Na promociji su učestvovali: Mirsad Serhatlić, autor džingla, kompozitor i lider kultne crnogorske grupe „Makadam”, Baćko Kraljević, producent,Nenad Vujanović i Čedomir Marković, autori video spota i Domagoj Žarković, sekretar CDPR-a – organizator.
Nakon promocije spotovi su poslani svim televizijskim i radio kućama u Crnoj Gori kako bi u narednom periodu ga emitovali svi koji hoće da se uključe u borbu protiv pušenja za zdrav život bez duvanskog dima.
Snimljeni spotovi stoga imaju svrhu da djeluju preventivno na pušače i pomognu u implementaciji novog nedavno donesenog Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda.
Berlinski zid – Berlinski zid – Foto: REUTERS/Fabrizio Bensch
Ovih danâ i sedmicâ na crnogorskom Javnom servisu prikazuje se sjajna američka serija“Billions”. Serija tematizuje suštinu američke civilizacije (a, sa rijetkim izuzecima, slobodno možemo reći i civilizacije uopšte): civilizacije koju dominantno oblikuju berzanski mešetari,manipulacije banksterâ, egocentrizam i nezajažljiva gramzivost za novcem, uspjehom i moći. Kroz priču o magnatu hedž fondovâ, milijarderuBobiju Akselrodu, i državnom tužiocu Čaku Roudsu, koji Akselroda po svaku cijenu pokušava strpati u zatvor, “Billions”nam predstavlja tmurnu, onespokojavajuću i grotesknu sliku savremenog američkog društva, ili barem onog dijela američkog društva po kojem se isto dominantno prepoznaje. U realističkom prosedeu- kombinacijom motivâ svakodnevne djelatnosti likovâ,motivâ ljudske tragike te crnohumornih motivâ- iz epizode u epizodu gledamo svijet kojim dominiraju besprizorne berzanske manipulacije najmoćnijih bogatašâ- manipulacije koje utiču na životne puteve velikog broja ljudi, često ih sudbinski determinišući; svijet beskrupuloznih ljudi koji ne prezaju ni od kakvih podmetanjâ i/ili prljavštinâ kako bi postigli svoj cilj; svijet bolesno ambicioznih ljudi, kojima životne ambicije (pre)često zamagljuju moralne obzire; svijet bolesnih i poremećenih odnosâ (čak) i između ljudi koji su u bliskim vezama: odnosâ u kojima su iskrenost, empatija i ljubav izuzetak koji potvrđuje pravilo neiskrenosti, surovosti i nemilosrđa u međusobnim relacijama. Riječju, društvo i civilizacija koji su duboko i temeljno dehumanizovani i koji su tragično iopasno dekadentni.
Kakve sad veze ima, s pravom će se zapitati mnogi, sintagma iz naslova članka- pad Berlinskog zida- sa serijom „Billions“ i njenom tematikom? Veoma suptilne, što će čitalac koji bude imao strpljenja da ovaj članak pročita do kraja saznati iz redovâ koji slijede.
Pad Berlinskog zida samo je, naravno, metonimija za početak rušenja i demontaže jednog sistema upravljanja i bitisanja koji se u Evropi- u zemljama bivšeg Varšavskog ugovora i u bivšoj SFRJ- nazivao socijalizmom i/ili komunizmom. Pitanje koje se ovih dana- kada se obilježava tridesetogodišnjica pada Berlinskog zida- (nužno) često postavlja jeste: što je taj događaj suštinski otkrio i što je značio za budućnost čovječanstva? Po meni, dvije stvari: a) otkrio je jednu važnu psihološko-antropološku činjenicu; b) (o)značio je totalnu i apsolutnu afirmaciju jednog lošeg (da ne zazvučim apokaliptički pa da kažem pogubnog) civilizacijskog modela. Propast sistema koji se uobičajeno naziva komunizmom/socijalizmom nije značio samo propast jednog ideološkog modela i jednog društveno-ekonomskog poretka nego mnogo više od toga. To je značilo pad i propast jedne antropološke paradigme, jednog načina življenja. U komunističkim zemljama, naime, nije bilo (mnogo) gladnih, ali nije bilo ni (mnogo) onih koji su uživali i/ili mogli uživati u luksuzu. U komunizmu (uglavnom) nije bio problem preživjeti, ali za ogromnu većinu ljudi u zemljama komunističkog lagera bilo je nemoguće živjeti u raznovrsnosti; pod sintagmom živjeti u raznovrsnosti ovdje referiram na život čije su podrazumijevajuće komponente npr. česta putovanja, ljetovanja po poznatim i elitnim turističkim destinacijama, svakodnevna kupovina po supermarketima i/ili u prodavnicama u kojima ima, npr., po pedeset različitih vrstâ čokoladâ i bombonâ sa šarenim omotima i u šarenim kesama, deset vrsta mlijeka i jogurta, pedeset vrstâ televizorâ itd., a ne samo jedna ili dvije vrste čokolade i bombonâ- pa i to u nekom bezličnom omotu- jedna ili dvije vrste mlijeka i jogurta, jedna ili dvije vrste televizora itd., što je bio slučaj u zemljama komunističkog bloka. Činjenica pada Berlinskog zida, tj. komunističkog poretka, pokazala je da prosječan čovjek mnogo više voli slobodu izbora- ma koliko ta sloboda (izbora) često bila samo privid, kao i- uprkos (često i velikim) egzistencijalnim rizicima koje ta sloboda sobom nosi-posjedovanje određenog korpusa (zagarantovanih) ličnih pravâ i slobodâ te blještavilo i obećanje bogatstva iluksuza– što su neka od suštinskih obilježjâ kapitalizma (pogotovo kapitalizma viđenog iz perspektive prosječnog žitelja neke istočnoevropske komunističke države)-nego relativnu egzistencijalnu sigurnost, ali egzistencijalnu sigurnost praćenu (relativnom) socijalnom jednakošću u neizobilju, društvenimsivilom, jednoličnošću, potpunim odsustvom luksuza te značajnim političkim iličnimneslobodama, tj. odsustvom tzv. vanjske slobode. I to je neporeciva antropološka činjenica. To što bi mnogi koji pamte vrijeme komunizma- pogotovo na prostoru bivše SFRJ- bez razmišljanja trampili sistem u okviru kojeg danas živimo za onaj od 1945.-1991. rezultat je nekih drugih psiholoških procesâ, koji zahtijevaju poseban članak da bi bili objašnjeni.
Druga bitna posljedica pada Berlinskog zida je nestanak- makar u Evropi- sa scene jednog sistema upravljanja i poretka (poretka kojeg je Berlinski zid mnogo ranije postao opšteprihvaćenommetonimijom) koji je desetljećima predstavljao globalnu ravnotežu kapitalizmu. A nestanak komunizma sa globalne scene (o)značio je, dalje, totalnu afirmaciju kapitalizma, afirmaciju koja je prerasla- vaspostavljanjem, devedesetih godinâ prošloga stoljeća Sjedinjenih Američkih Državâ kao jedine svjetske supersile- u potpuni trijumf korporativnog kapitalizma. Taj, pak, mehanizam organizacije rada, društva i paradigma življenja- paradoksalno, budući da je kapitalizam nastao na ideološkim zasadima liberalizma- sve više evoluira u neku vrstu fašizma. Tako da bezmalo možemo zaključiti da je pad Berlinskog zida, tj. nestanak SSSR-a i komunizma u Istočnoj Evropi- što rušenje Berlinskog zida simbolizuje- nesumnjivo bio značajan katalizator za prerastanje nečeg što možemo nazvati klasičnim kapitalizmom u transnacionalni: korporativno-bankstersko-(rusko)oligarški kapitalizam. Kako se pad Berlinskog zida odrazio na prostor ex SFRJ, znamo. Mada, skromno mislim da će neka (daleka) buduća istorija imati još mnogo toga da kaže o periodu između 1989.-1995. na ovim prostorima i da će se štošta o čemu se sad samo nagađa i glasno razmišlja potvrditi i faktografski. No, to je opet neka druga tema.
Vraćamo se na motiv kojim smo započeli pisanje ovog članka. Dakle, kakve veze ima pad Berlinskog zida sa serijom „Billions“? Kako sam već naglasio, propast istočnoevropskog komunizma/socijalizma bila je svojevrsni katalizator za involuciju kapitalističkog sistema u pravcu njegove korporativno-banksterskog verzije. Nestankom modela organizacije ekonomije i društva u istočnoevropskim državama- državama tzv. narodne demokratije- nestala je, najprije, jedina u praksi primijenjena, kakva takva, alternativa kapitalizmu kao društvenom i ekonomskom poretku: poretku čija je jedna od krucijalnih formativnih komponenti usmjeravanje ekonomske djelatnosti ka ostvarenju profita. Istorijski neuspjeh i propast društveno-ekonomskog modela koji je bio uspostavio (relativnu) socijalnu jednakost po cijenu planskog uskraćivanja mogućnosti sticanja većeg i velikog imetka pretežnom dijelu stanovništva imao je za posljedicu, kako rekosmo, ostanak kapitalizma kao jedinog praksom potvrđenog socio-ekonomskog poretka. A pošto je sticanje profita jedna od temeljnih odrednicâ kapitalizma, nije čudo što je- u vremenu nakon pada Berlinskog zida- sticanje profita „podivljalo“, postalo bezmalo civilizacijski fetiš te omogućilo punu afirmaciju sistema koji simbolizuje Bobi Akselrod iz serije „Billions“. Sa druge strane, izuzetno je bitna i činjenica da je nestankom komunističkog sistema u istočnoevropskim državama i u tim zemljama došlo do privatizacije i primarne akumulacije kapitala. U tim zemljama- prije svega u bivšem SSSR-u- nastala je nova klasa ultrabogatih ljudi poznatih po nazivu oligarsi, čija je finansijska- a samim tim i svaka druga moć- ogromna. Dakle, nisu više samo pojedinci na Zapadu bili finansijski moćni. A onda, nešto što je možda još bitnije: i tržište je postalo neuporedivo veće nego što je bilo u hladnoratovskom periodu. Ovaj članak otišao bi nedozvoljeno predaleko da u priču uvedemo i savremenu Kinu.
Od Bobija Akselroda i civilizacije čiji je on dominantni simbol do pada Berlinskog zida i nazad. A što dolazi poslije bobiakselrodske civilizacije, ostaje da se vidi. Optimistično, međutim, definitivno ne izgleda.
Odbornici Skupštine opštine Kotor, danas su usvojili Odluku o regulisanju međusobnih odnosa između Opštine Kotor i Vaterpolo kluba “Primorac”. Na taj način Opština Kotor će postati većinski vlasnik “Primorca”.
Za pomenutu Odluku glasalo je ukupno 17 odbornika, dok je uzdržan bio Vido Drašković iz Liberalne partije.
“Budući da je VK “Primorac” Kotor klub od posebnog interesa za opštinu Kotor, prepoznali smo da je javni interes rješavanja problema u klubu koji se negativno odražavaju na samo funkcionisanje kluba” – kazao je, pored ostalog, predsjednik Opštine Željko Aprcović.
Naime, prije četiri mjeseca lokalna samouprava započela je sa aktivnostima na regulisanju međusobnih odnosa između VK “Primorac” Kotor i “Primorje ” Hotels &˛Restaurants AD Tivat, a sve u cilju preuzimanja kluba u vlasništvo Opštine.
“Svi smo upoznati sa činjenicom da je VK “Primorac” u određenim teškoćama. Potrudili smo se da napravimo jednu cjelokupnu informaciju za javnost kako bismo prikazali finansijsko materijalno stanje u klubu. Uzeli smo u obzir činjenicu da je klub osnovan 1922. godine i da će za dvije biti stogodišnjak. Sve je i lokalni parlament prepoznao kada je svojeveremeno donio Odluku da se radi o klubu od posebnog značaja za grad. Na klub koji je 2009. godine osvojio tutulu prvaka Evrope, a naredne je bio vicešampion smo svi izuzetno ponosni” – rekao je Aprcović. Ističe da je činjenica da su se nagomilale obaveze te da iz Informacije koja je dostupna odbornicima može da se vidi da se “po osnovu ugovora o pozajmicama eksploatiše sa cifrom od oko milion 550 hiljada eura koliko su AD Primorje i privatnici uložili da bi klub normalno funkcionisao”.
“Sa tog aspekta je preduzeto niz pravnih radnji, zaštićen je javni interes iz oblasti sporta, pritom se vezujući za Zakon o sportu i Zakon o lokalnoj samoupravi u kojima smo jasno definisali na koji način želimo da riješimo situaciju. U razgovoru sa sadašnjim menadžmentom vaterpolo Kluba Primorac je došlo, da tako kažem, do određenog približavanja stavova sa nama iz lokalne samouprave. Obavezali smo se da će se pozajmice koje su na nivou od preko milion 550 hiljada u narednih deset godina otpisivati , a sa aspekta želje da se ne opterećuje ni rad akcionarskog društva koje je uložilo sredstva za kvalitteniji rad VK Primorac.
Dogovorili smo se ( što će biti pretočeno u Ugovor) da će dio obaveza koje VK Primorac po osnovu zarada odnosno ugovora potpisanih sa igračima (pogotovu u periodu od 2009. do 2012. godine) preuzeti AD Primorje. Oni će se Odlukom obavezati da sudski sporovi koji su u toku, a koji bi mogli da proizvedu određene negativne finansijske efekte po rad kluba, preuzeti obavezu da izmire te obaveze. Radi obezbjeđenja interesa lokalne samouprave smo se dogovorili da se po tom osnovu dostavi deset blanko mjenica kojim će se garantovati isplata tih potraživanja” – rekao je, između ostalog, Aprcović.
Vjetroelektrana „Možura“ u okolini Ulcinja, investicija malteške državne kompanije, vrijedna oko 90 miliona eura, svečano je puštena u rad. Ceremoniji su prisustvovali premijeri i ministri ekonomije i energetike Crne Gore i Malte. Premijeri Duško Marković i Džozef Muskat su ocijenili da projekat vjetroelektrane potvrđuje odlične političke i ekonomske odnosi dvije države.
“Ovo je prvi put da naša kompanija u državnom vlasništvu realizuje važnu investiciju u drugoj državi, iz drugačije regije, i to u jednoj oblasti od strateškog značaja, a to je energetika. Za nas je ovo jedna nova lekcija i jedan veliki znak povjerenja koje gajimo prema vašoj zemlji”, rekao je premijer Muskat dodajući da je presudno za odabir Crne Gore bilo to što se radi o dobrom i pouzdanom partneru za investiranje.
Premijer Marković je rekao da je tokom razgovora, pored projekta u oblasti energetike, zajednički prepoznat i niz mogućnosti za unapređenje saradnje u drugim oblastima.
“Turizam, poljoprivreda, zdravstvo su samo neka od polja u kojima vidimo potencijale za snažnije povezivanje naših zemalja”. rekao je Marković.
Crnogorski premijer je zahvalio Malti na podršci u procesu evropskih integracija Crne Gore. Njegov kolega je naglasio je da Malta, kao članica Evropske unije, podržava evropsku perspektivu Crne Gore i Zapadnog Balkana. Marković i Muskat ocijenili su da je nedavna odluka Evropskog savjeta da ne počne pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom razočaravajuća i pogrešna.
Vjetroelektrana ‘Možura’ nalazi se na istoimenom brdu između opština Ulcinj i Bar. To je, nakon vjetroparka ‘Krnovo’ kod Šavnika najveća vjetroelektrana u Crnoj Gori.
‘Možura’ će godišnje proizvoditi oko 120 GWH energije, supstituišući uvoz energije u vrijednosti oko šest miliona eura, saopšteno je iz Vlade. Proizvodni objekat snage 46 MW sastoji se od 23 vjetrenjače, snage od po 2 MW. Investiciju realizuju malteška državna kompanija Enemalta i kompanina Malta Montenegro Wind Park, a glavni izvođač radova bila je kineska kompanija Shangai Electric Power Engineering. Iz Vlade podsjećaju da je ugovorom o dugoročnom zakupu zemljišta, utvrđeno da će elektrana, po isteku perioda zakupa, potpuno revitalizovana preći u trajno vlasništvo države Crne Gore 2035. godine.
Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat, organizovao je danas otkrivanje spomen – ploča posvećenih borcima i revolucionarima čije ime nose osnovne škole u Radovićima i Tivtu.
U naselju Radovići u Krtolima, otkrivena je spomen ploča Branku Briniću, čije ime nosi mjesna osnovna škola. Spomen ploča posvećena Dragu Miloviću, ptrkivena je na fasadi centralnog objekta istoimene Ossnovne škole u centru Tivta. Ovom činu prisustvovali su, osim predstavnika opštine Tivat i dviju škola, članovi UBNOR-a i antifašista Tivat kao i pripadnici Mornarice VCG i brojni građani.
Na oba događaja, okupljene su pozdravili predsjednik Opštine Tivat, dr Siniša Kusovac; sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti, mr Dubravka Nikčević; direktori škola Ivica Tošev i Predrag Šušić, predsjednik UBNOR-a Tivat, Dragiša Ćosović, a svojim dolaskom svečanost je uveličao Tomo Petković, jedan od rijetkih živih Tivćana – sudionika narodno oslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu.
Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat, kako je najavljeno, 26.novembra će postaviti i spomen ploče Antu Staničiću, poznatom dječjem piscu, autoru “Malog pirata”, na zidu kuće u Tivtu gdje je čuveni pisac rođen prije tačno 110 godina.
Početkom sedmice putnica je skočila s kruzera koji je plovio u blizini Freeporta na Bahamima. Zahvaljujući brzoj reakciji posade, putnica je vrlo brzo locirana i spašena. Prema svjedocima, žena je skočila s balkona kabine noseći na sebi prsluk za spašavanje.
Članovi posade odmah su obaviješteni te je dvadesetak minuta od incidenta putnicu locirao spasilački brod. Putnica je izjavila kako posada kruzera treba dobiti sve pohvale za njezino spašavanje.
Prema navodima portala Cruise Law News nije jasno zašto je putnica skočila, međutim, na društvenim se mrežama spominje raniji incident s istom osobom.
David Jackson, putnik s kruzera, rekao je kako je putnica viđena da trči gola hodnicima prije nego što su joj zaposlenici dali ručnik da se pokrije. Dotična je kažnjena novčanom kaznom od 5 000 dolara a potom je viđena u prsluku za spašavanje kako skače s balkona kabine.
Po spašavanju, putnica je prevezena u brodsku ambulantu.
Politehničko sveučilište u Hong Kongu je pod opsadom policije koja gumenim mecima i suzavcima pokušava potisnuti protuvladine prosvjednike i spriječiti ih u pokušaju bijega iz kampusa, javlja u ponedjeljak Reuters.
Prosvjednici zabarikardirani na kampusu Politehničkog sveučilišta zapalili su ranije u ponedjeljak glavni ulaz kako bi spriječili ulaz policije, a policija je kampus proglasila “poprištem izgreda”, što znači da izgrednicima prijeti kazna zatvora u trajanju od 10 godina.
– Policija možda neće jurnuti na kampus kako bi ga zauzela, više se čini da pokušava uloviti ljude pri bijegu, kazao je demokratski zastupnik Huui Chi-fung.
Prema njegovim riječima, situacija nije optimistična, a parlamentarni zastupnici i uprava fakulteta nisu uspjeli posredovati kod policije.
Bojeći se krvavog gušenja prosvjeda na sveučilištu, više desetaka prosvjednika, gušeći se u dimu suzavaca, pokušava se probiti kroz policijske barikade.
Nakon sukoba s prosvjednicima proteklog vikenda i ranjavanja jednog policajca strijelom, policija je zaprijetila da će upotrijebiti prave metke budu li prosvjednici koristili molotovljeve koktele i drugo improvizirano oružje, čime je gotovo šestomjesečna kriza u Hong Kongu ušla u novu, opasnu fazu.
Policija, koja je okružila sveučilište, nije u ponedjeljak objasnila svoju taktiku, no studenti poručuju da im treba pomoć i da žele da to znaju svi stanovnici Hong Konga.
Sukobi između prosvjednika i policije buknuli su i u obližnjoj trgovinskoj zoni na ulici Nathan Road nakon što su aktivisti zaustavili promet te natjerali vlasnike dućana i upravu trgovačkih centara na zatvaranje.
Prema bolničkim izvorima, u najnovijim je sukobima ozlijeđeno 38 ljudi.
SAD je danas osudio “neutemeljenu primjenu sile” u Hong Kongu, pozivajući Peking da zaštiti slobodu grada.
Peking i dalje ne pristaje ni na jedan ključni zahtjev prosvjednika, uključujući onaj o slobodnim izborima. U više su navrata upozoravali da neće tolerirati otpor pa se sve više strahuje od moguće izravne kineske intervencije radi gušenja pobune.
Okidač za prosvjede bio je prijedlog zakona o izručenju osumnjičenika za kaznena djela Kini, koji je u međuvremenu povučen. U međuvremenu su prosvjednici zatražili i istragu o navodnoj policijskoj brutalnosti.
Kineski predsjednik Xi Jinping proteklog je tjedna oštro poručio da kriza u Hong Kongu ugrožava sustav ‘jedna zemlja, dva sustava’, na kojem se baziraju odnosi dvije strane od povrata Hong Konga u sastav Kine.
U cilju pružanja bolje usluge građanima ”Parking servis Herceg Novi” uveo je android aplikaciju “EasyPark” koja pokazuje na kojim lokacijama se korisnici naših usluga mogu parkirati.
”EasyPark” je evropski lider u kategoriji plaćanja parkinga uz “Find & Park” koncept. Ova aplikacija se u 2018. godini koristila u 13 država, 1.200 gradova na 20.000 lokacija. Sa ”EasyParkom” možete plaćati parking u cijeloj Evropi.
Korisnik nakon istalacije aplikacije na bilo kojoj lokaciji u Svijetu odabirom Crne Gore može da vidi Herceg Novi sa mapom parking mjesta, kao i cijenom i vremenom rada.
Parking HN
Nakon jednostavne registracije – korisnik unosi broj mobilnog i otvara se prosto uputstvo sa sugestijama na glavne funkcionalnosti i benefite za korisnika. Pozicioniranjem igle na željenu lokaciju na mapi ili automatskog pointera lokacije na mjestu parkiranja, aplikacija otvara bitne informacije o gradu – parking zoni i omogućuje plaćanje parkinga u istoj. Plaćanje je moguće putem platne kartice, što će olakšati korišćenje, posebno strancima.
Od danas i u Herceg Novom, najbolja svjetska parking aplikacija, EasyPark. Budućnost parkiranja – lakša i ljepša.
Povodom Dana opštine Budva, Turistička organizacija opštine Budva organizuje program na trgu ispred Starog grada u petak, 22. novembra.
Program:
16.00 Dječiji program
16.30 klapa “Harmonija”
17.00 Gradska muzika Budve
18.00 Dejan Cukić i “Spori ritam”
Program Opštine Budva
Program održavanja proslave “Novembarski dani” počeće u srijedu 20. novembra otvaranjem Gastro kupa u JUSMŠ “Danilo Kiš”.
Srijeda, 20. Novembar – u 08:00h Gastro Kup JUSMŠ “Danilo Kiš” otvoriće predsjednik Opštine Budva gospodin Marko Carević.
Obilježavanje 155 godina JU Narodne biblioteke Budva – u 19:00 časova otvoriće takođe predsjednik Opštine Budva.
U četvrtak 21. Novembra u 18:00 časova – Prezentaciju fragmenta podnog mozaika iz ranohrišćanske bazilike u Starom gradu (V vijek), moderna galerija Jovo Ivanović otvoriće predsjednik Opštine Budva Marko Carević.
Subota, 23. Novembar – Dobrovoljno davanje krvi, sala JUSMŠ “Danilo Kiš” od 08:00 do 14:00 časova, predsjednik Opštine Budva daće krv u 11:00 časova.
Subota, 23. Novembar – 18:00 časova Predstavljanje dvojezične monografije slikara – akvareliste Sava Pavlovića, moderna galerija Jovo Ivanović otvoriće predsjednik Skupštine Opštine Budva gospodin Krsto Radović.
Utorak 26. Novembar – 18:00 časova Otvaranje izložbe mozaika Jovana Pake Kentere, u galeriji ,,Marko K. Gregović” u Spomen domu Crvena komuna u Petrovcu otvoriće predsjednik Skupštine Opštine Budva.
Izložba „Bokeljska mornarica Kotor – 1210 godina istorije, duhovnosti i kulture“, biće otvorena u srijedu 20. novembra, u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu, u sa početkom u 18 sati.
Riječ je o najvećoj i najreprezentativnijoj izložbi na temu Bokeljske mornarice, na kojoj je predstavljen dio bogate istorije jednog od najstarijih udruženja pomoraca na svijetu, čije viševjekovno postojanje svjedoči o bogatoj pomorskoj i kulturnoj prošlosti Kotora i Boke. Pored predmeta iz vlasništva Bokeljske mornarice, biće predstavljena i umjetnička djela, eksponati i vrijedni dokumenti iz vlasništva Pomorskog Muzeja Kotor, Arhiva Crnne Gore i fudusa same Bokeljske Mornarice.
Nastanak Bokeljske mornarice vezuje se za donošenje relikvija Svetog Tripuna u Kotor 13. januara 809. godine, kada se mletački brod koji ih je prevozio iz Carigrada za Veneciju zbog oluje sklonio u Boku. Relikvije sveca u grad je unijelo nekoliko pomoraca. Tih nekoliko pomoraca predstavljaju začetak institucije Bokeljske mornarice.
Bokeljsaka mornarica
Više od 12 vjekova koliko Bokeljska mornarica kontinuirano traje i djeluje, je dug istorijski period u toku kojeg je ova institucija preživjela mnoge dramatične, burne i interesantne događaje i igrala značajnu ulogu u pomorskoj i kulturnoj istoriji, a o čemu će izloženi eksponati na izložbi svjedočiti.
