Stoljeće i pol Sueskog kanala

Boka News
-
1
Stoljeće i pol Sueskog kanala
Ulaz u Suecki kanal u Port Saidu

Otkako je prije 150 godina otvoren raskošnom ceremonijom, Sueski kanal postao je jedan od najvažnijih morskih puteva na svijetu. No godišnjica njegovog otvaranja u Egiptu će proći diskretno.

Kanal se kopao od 1859. do 1869. godine kao ambiciozan projekt spajanja Sredozemlja s Crvenim morem, koji će drastično skratiti put trgovačkim brodovima od Europe do Azije.

Sueski kanal “nije pravo jedne nacije”, kazao je Ferdinand de Lesseps, francuski diplomat kojemu pripadaju zasluge za osmišljavanje projekta, nadahnutog snovima faraona koji su htjeli prokopati takav kanal četiri tisuće godina prije.

“Svoje rođenje duguje, i pripada, ambicijama čovječanstva”, rekao je Francuz u govoru 1864. godine.

Na izgradnji kanala radilo je milijun Egipćana, pokazuju službeni podaci. Pritom su im pomagale deve i mazge. Tijekom gradnje preminulo je nekoliko desetaka tisuća ljudi, tvrde stručnjaci.

Prvi brod prepolovio 164 kilometara dug kanal 17. studenoga 1869. godine. Novom prečicom izbjegao se dugačak i opasan obilazak uz Afriku.

I Sueski kanal iskusio je kasnije posljedice turbulentnih događanja na Bliskom istoku.

Egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser, veliki zagovornik arapskog jedinstva, u srpnju 1956. usprotivio se britanskim i francuskim interesima i nacionalizirao tvrtku koja je upravljala kanalom.

Odlukom je Naser jako dobio na popularnosti u domovini, ali i izazvao međunarodnu krizu.

Tri mjeseca kasnije su Francuska i Velika Britanija, države koje su do tada kontrolirale prolaz, uz pomoć Izraela napale Egipat.

Kanal je bio bojište i tijekom arapsko-izraelskih sukoba 1967. i 1973. godine.

Rekordan promet

Danas vitalnim morskim putem upravlja Uprava Sueskog kanala (SCA). Prije četiri godine kanal je proširen kako bi mogao poslužiti i modernim, većim plovilima. Prolaz je postao iznimno važan za egipatsko gospodarstvo, a njime prolazi 10 posto svjetske pomorske trgovine.

No regija je i dalje nestabilna. Kanal danas štiti egipatska vojska koja se nosi s dugotrajnom pobunom na sjevernom Sinaju.

Iako je u 19. stoljeću iskopan “rudimentarnim oruđem”, kanal je danas spasonosan za egipatsku ekonomiju, smatra Osama Rabi, prvi čovjek SCA.

Egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi organizirao je 2015. veliku svečanost u povodu otvaranja novog, 72 kilometara dugog kraka kanala, paralelnog s originalnim.

Uprava se od tada hvali novim prometnim rekordima i ističe da je novi krak omogućio prolazak većih konvoja i skratio vrijeme puta.

U kolovozu je pao rekord. U jednom danu kanalom je prošao 81 brod s ukupno 6,1 milijuna tona tereta, objavila je Uprava.

“Tonaža je skočila”, ističe Jean-Marie Miossec, stručnjak za pomorski promet i profesor na sveučilištu Paul Valery u Montpellieru.

On smatra kako su rekordi povezani s “povećanjem kontejnerskog prometa između Azije i Europe, kao i Europe i Indijskog potkontinenta”.

“Proširenjem kanala egipatske vlasti su povećale njegov potencijal, posebice vezano za veličine brodova i vrijeme prolaska”, dodaje Miossec.

Prihodi od kanala u fiskalnoj godini 2018.-2019. iznosili su 5,9 milijardi dolara, što je rast od 5,4 posto u odnosu na prošlu godinu, objavila je uprava u kolovozu.

Egipat planira da taj iznos 2023. naraste na 13,2 milijardi dolara.

“Škakljiva” obljetnica

U povodu otvaranja kanala 1869. organizirane su raskošne gozbe i banketi kojima je prisustvovala i francuska carica Eugenija, supruga Napoleona III.

Za 150. godišnjicu, pak, nisu planirane nikakve proslave.

Analitičar Arnaur Ramiere de Fortanier vjeruje kako je godišnjica “malo škakljiva”.

“Godine 1956. su stvari otišle u krivom smjeru”, smatra Fortanier i dodaje kako je svim bivšim vlasnicima kanala Sueska kriza bila “katastrofa” s kojom se nijedna uključena strana nije dobro nosila.

Umjesto da govore o povijesti kanala do 1956., egipatske vlasti vole naglašavati postojeće rekorde i njegov doprinos egipatskoj ekonomiji.

“Svi pišu povijest na svoj način”, kazao je francuski veleposlanik Stephane Romatet, naglasivši kako su Egipćani počeli ubirati plodove kanala tek nakon nacionalizacije 1956. godine.

U Egiptu i Francuskoj su u povodu obljetnice tiskane poštanske marke sa slikama De Lessepsa, a Egipat trenutno gradi i muzej posvećen kanalu u gradu Ismailiji, na lokaciji tvrtke koja je prvotno upravljala prolazom, no još uvijek se ne zna kad će biti dovršen.

Zajedno za Mašu Berat

Boka News
-
0
Zajedno za Mašu Berat
Maja- Bulajic-akcija Maša-Berat

Tokom 20 dana, koliko traje akcija prikupljanja novčanih sredstava potrebnih za operaciju mlade Novljanke Maše Berat, prikupljeno je 5 765 eura, malo više od potrebne polovine. Akcija se nastavlja, a odaziv dobrih i humanih ljudi našeg grada još je potrebniji nego ranije. Mašina školska drugarica, Maja Bulajić, učenica VI5 razreda OŠ “Dašo Pavičić”, ali i ostali drugari, ne posustaju već istrajno nastavljaju akciju.

Za operaciju koja Mašu očekuje potrebno je 10 000 eura, a do sada je sredstva uplatilo 60% firmi kojima je uputila apel, kaže učenica Maja Bulajić.

–Novac koji je prikupljen je stanje na računu od prije dva dana. Dva puta sam prisustvovala košarkaškim utakmicama Primorja gdje su gledaoci mogli da doniraju novac na ulazu u salu, a sredstva su uplaćena na račun Marije Berat. Kutije su postavljene u objektima Nautilus, Al posto giusto, Do do, Kafe Roma u Igalu, na Toploj Kafe bar Buongiorno, zatim u gradu u Kafe baru Saturnus, kladionici Meridijan na Dubravi, Pošta u gradu, a treba da bude postavljena i u Pošti u Igalu. Juče sam uputila dopise osnovnim školama “Milan Vuković”, “Ilija Kišić”, “Orjenski bataljon” i SMŠ “Ivan Goran Kovačić” zamolivši ih da i oni pokrenu akciju prikupljanja sredstava kako bi se što prije prikupio cijeli iznos. Zavisi od dinamike prikupljanja u nastavku, ali ako bude potrebno planiram i druge akcije da sprovedem kako bismo uspjeli, kazala je mlada humanitarka Maja Bulajić.

Maša je trinaestogodišnja djevojčica kojoj je dijagnostifikovana cerebralna paraliza. Ljekari iz Rusije operisali su je dva puta nakon čega je postigla odlične rezultate – počela je da hoda uz pridržavanje i penje stepenicama uz pomoć roditelja, pa su ljekari predložili i treću operaciju.

-Još jednom pozivam sve dobre ljude i sve privrednike da se odazovu, da što prije prikupimo potrebna sredstva. Želim da se zahvalim svim ljudima dobre volje koji su nam pomogli. Pomozimo Maši da napravi svoje prve samostalne korake!, ističe Maja Bulajić.

Novac je moguće uplatiti na žiro račun Prve banke 535-0100200051828-70, na ime Marija Berat.

Operacija će biti obavljena u martu naredne godine u Ćupriji gdje će doći ljekari iz Rusije.

Budimo humani, pomozimo Maši i njenim malim drugarima!

Karte koje najbolje pokazuju kako bi uskoro mogla izgledati Dalmacija

Boka News
-
0
Karte koje najbolje pokazuju kako bi uskoro mogla izgledati Dalmacija
Foto: screenshot / flood.firetree.net

Koliko je bilo snažno nevrijeme koje je zadnja dva dana pogodilo Dalmaciju govori nam i podatak Hrvatskog hidrografskog instituta koji je izmjerio rekordno visok val na Jadranu od čak 10,87 metara.

Morska grdosija zabilježena je u akvatoriju grada Dubrovnika pokraj otočića Sv. Andrije u utorak u 16 sati.

Iako su svjetioničari krajem 80-tih godina prošlog stoljeća znali zabilježiti prelazak vala preko krana stare dizalice za vađenje brodice, na visini od 11 metara, ovo je prva službena potvrda da se na ovom elafitskom otočiću, mjere najviši valovi na Jadranu.

Prije jučerašnjega, službeno zadnji val od 10,8 metara izmjeren je veljači 1986. godine na platformi PANON na sjevernom Jadranu također za vrijeme puhanja olujnog juga.

Na mareografskim postajama u Splitu i Pločama u srijedu je izmjerena ekstremna razina mora. U Splitu je u četiri ujutro izmjerena razinu mora od 1.515 metara iznad mareografske nule, odnosno 91.1 centimetar iznad srednje razine mora.

– To je najveća razina mora izmjerena od 1955. godine, od kada je ta postaja počela s kontinuiranim mjerenjima. U Pločama je u 3,29 sati izmjerena razinu mora od 2.128 metara iznad mareografske nule, to jest 88.7 centimetara iznad srednje razine mora. To je najveća razina mora izmjerena od 2002. godine, od kada je ta postaja započela s kontinuiranim mjerenjima – objavili su iz Hrvatskoga hidrografskog instituta.

Olujno nevrijeme nije zahvatilo samo našu stranu Jadrana i u Veneciji je zabilježena poplava mora veća od 180 centimetara, što je blizu rekordnoj visini razine mora iz 1966. godine.

Znanstvenici kažu, kako se događa upravo ono na što stalno upozoravaju. Klimatske promjene pojačavaju učinke nevera, sve brže se ruše meteorološki rekordi, a razina mora raste brže nego što se to očekivalo prije desetak godina.

Razina mora je od 1900. do 2016. godine porasla između 16 i 21 centimetara, a samo u periodu od 1993. do 2017.godine digla se za čak 7,5 centimetara.

Prije se vjerovalo da bi do 2100. godine razina mora mogla porasti za nešto manje od jednog metra, no UN-ov Panel za klimatske promjene (IPCC) ovo je ljeto izašao s procjenom kako nije isključeno da će do kraja ovog stoljeća, uz globalno zagrijavanje, more porasti i dva metra.

Po najnovijoj procjeni do kraja stoljeća razina svjetskih mora porasti će od  62 do 238 centimetara.To će se, predviđaju u IPCC-u, dogoditi u slučaju najgoreg scenarija – porasta temperature za 5 Celzijevih stupnjeva.

UN-ova studija, koju je sastavilo više od 100 autora na temelju 7000 znanstvenih dokumenata, objasnila je kakve će posljedice rast razine oceana, brzog topljenja ledenih pokrova na Grenlandu i Antarktici i smanjenje ledenjaka imati po 1,3 milijarde ljudi koji žive u vrlo niskim područjima. Autori studije ističu kako još uvijek ima vremena da se izbjegne ovakav scenarij, osobito ako se u narednim desetljećima znatno smanji emisija stakleničkih plinova.

-Srežite emisije stakleničkih plinova ako ne želite gledati kako zbog rasta razine mora gradovi nestaju, rijeke presušuju, a život se urušava u moru – oštro su upozorili znanstvenici u kapitalnoj studiji o povezanosti oceana, ledenjaka, ledenih kapa i klime.

Iako su prilično tmurne, prognoze UN-ova Panela čine se gotovo pa ružičastima u odnosu na procjene američkih znanstvenika.

Ako bi svijet do kraja stoljeća postao topliji za 3°C, američki znanstvenici u članku objavljenom u “Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A. (PNAS) ” tvrde da bi razina mora do kraja stoljeća mogla porasti čak između 4,3 i 9,9 metara.

Treba li uopće objašnjavati što bi to značilo za Hrvatsku?

Kada bi se razina mora podigla samo dva metra gotovo bi sve rive na Jadranu bile poplavljene.

U slučaju rasta od četiri metra nestao bi Opuzen, Metković i Ploče.

U prvih devet mjeseci 360 hiljada turista više

Boka News
-
0
U prvih devet mjeseci 360 hiljada turista više
Duško-Marković-globalna-konferencija-u-Londonu

U prvih devet mjeseci ove godine Crnu Goru je posjetilo 360 hiljada turista više u odnosu na isti period prošle godine, kazao je premijer Duško Marković na globalnoj konferenciji u Londonu.

„U prvih devet mjeseci ove godine imali smo 360 hiljada turista ili 1,35 miliona noćenja više u odnosu na isti period prošle godine. To je povećanje od 11 odsto“, rekao je Marković.

On je, na globalnoj konferenciji o državljanstvu u Londonu, tokom predstavljanja dostignuća Vlade i crnogorskih ekonomskih i političkih prioriteta, naveo da će Crna Gora ovu godinu završiti sa više od 2,5 miliona turista koji su je posjetili.

Marković je poručio da je Crna Gora od obnove nezavisnosti 2006. napravila krupne iskorake u ukupnom društveno-ekonomskom razvoju i da je učvrstila poziciju ekonomski najrazvijenije zemlje Zapadnog Balkana.

U okviru predstavljanja stranih investicija, on je rekao da država bilježi izuzetan rast nakon ulaska u NATO.

Dom zdravlja Kotor nizom aktivnosti obilježava Svjetski dan borbe protiv dijabetesa

Boka News
-
0
Dom zdravlja Kotor nizom aktivnosti obilježava Svjetski dan borbe protiv dijabetesa
dom zdravlja kotor

Povodom obilježavanja 14. novembra – Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa, Dom zdravlja Kotor organizuje niz aktivnosti, u cilju pоdizаnja svijеsti građana o značaju prevencije i pravovremenog liječenja ove bolesti, kao i da se ukaže na značajnu ulogu porodice u tretmanu i poboljšanju kvaliteta života oboljelog od šećerne bolesti.

Danas će u 18 sati, u šoping centru Kamelija, biti održana edukativna radionica pod nazivom: “Porodica i dijabetes”.

O ulozi porodice u liječenju dijabetičara govoriće internista pulmolog u Savjetovalištu za dijabetese u Domu zdravlja Kotor dr Danijela Mirović, dok će o komplikacijama šećerne bolesti predavanje održati dr Sandra Perović, specijalista opšte medicine.

“Takođe, na punktu Doma zdravlja Kotor u šoping centru Kamelija, zainteresovani sugrađani imaće priliku da provjere vrijednosti osnovnih zdravstvenih parametara, tako da će im ljekarska ekipa Savjetovališta za dijabetes mjeriti nivo šećera u krvi i krvnog pritiska, kao i davati informacije o liječenju i prevenciji dijabetesa i savjete o zdravim stilovima života, a dijeliće se i edukativni materijal” – saopšteno je iz Doma zdravlja.

I pun mjesec uticao na nivo mora

Boka News
-
0
I pun mjesec uticao na nivo mora

Jako jugo i kiša proteklih dana u Boki Kotorskoj stvorili su dosta problema. Plima i velika količina padavina uticali su na uspreno odvijanje saobraćaja.

Na Jazu u Budvi more prijeti da poplavi nekoliko domaćinstava uslijed nevremena i jake kiše, saopšteno je iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a. Služba zaštite i spašavanja u Budvi je crpila vodu iz nekoliko poplavljenih stambeno-poslovnih objekata i postavljala vreće s pijeskom kako bi zaštitila Stari grad od poplave.

Meteorolozi upozoravaju da je i pun mjesec (12.novembra u 14:34:24 sati) dodatno uticao na plimni val.

U hercegnovskoj gradskoj luci na Škveru nevrijeme nije napravilo štetu na plovilima, ali je po riječima direktora Agencije za gazdovanje lukom Boža Ukropine more srušilo most za napajenje plovila strujom i vodom.

-Tu su najjači udari valova, tako da se to desilo i prošle godine na istom mjestu. Pod vodom je od juče gornji dio lukobrana. Plimni val je zahvatio cijeli Jadran, cikloni su sve jači, ali mi smo dobro prošli u poređenju sa okruženjem, kazao je Ukropina.

Inače na mareografskim stanicama u Splitu i Pločama u srijedu je izmjerena ekstremna razina mora, saopšteno je iz Hrvatskoga hidrografskog instituta. Mareografska stanica u Splitu izmjerila je u 4,02 sata razinu mora od 1.515 metara iznad mareografske nule, to jest 91.1 centimetar iznad srednje razine mora.

– To je najveća razina mora izmjerena od 1955. godine, od kada je ta stanica počela s kontinuiranim mjerenjima. Mareografska stanica Ploče je u 3,29 sati izmjerila razinu mora od 2.128 metara iznad mareografske nule, to jest 88.7 centimetara iznad srednje razine mora. To je najveća razina mora izmjerena od 2002. godine, od kada je ta stanica započela s kontinuiranim mjerenjima, saopštili su iz Hrvatskoga hidrografskog instituta.

Meteoroloz upozoravaju na nove nevolje koje prijete već od petka, najprije zbog ponovnog jačanja juga, zatim i zbog sve češće kiše, za vikend i početkom nove sedmice i obilnije.

Baošići – otkupom zemljišta Opština napravila prve korake ka realizaciji projekta izgradnje kapele

Boka News
-
0
Baošići – otkupom zemljišta Opština napravila prve korake ka realizaciji projekta izgradnje kapele
Google Maps crkva Sv Nikole, Baošić

Opština Herceg Novi potpisala je ugovor o otkupu zemljišta u Baošićima za potrebe proširenja mjesnog groblja u blizini crkve Svetog Nikole, izgradnje kapele i parkinga.

Na ovaj način je, poslije dvije decenije, riješeno imovinsko pitanje mjesnog groblja. Ideja o izgradnji kapele u Baošićima postoji godinama i mještani su više puta isticali potrebu za ovakvim objektom, a ovo su prvi konkretni koraci u pravcu realizacije. Nakon što je pribavljanjem imovine obezbijeđeno potrebno zemljište, slijedi izrada projektne dokumentacije.

Predsjednik Mjesne zajednice Baošić Đuro Cvjetković izražava zadovoljstvo građana Baošića ovim potezom lokalne uprave. On ističe da je kapela neophodna građanima ovog dijela hercegnovske rivijere, što je konačno prepoznato. Kako dodaje, ukoliko privatna lica daju saglasnosti u planu je i proširivanje i betoniranje lokalnog puta prema crkvi.

Foto MZ Baošić bujični potok prije i nakon čišćenja

Mjesna zajednica Baošić posvećeno radi i na drugim projektima za poboljšanje uslova života u ovom mjestu, kaže Cvjetković. U toku je izrada potpornog zida uz potok prema zaseoku Podmogilica u dužini od 30 metara. Plan  je da put bude proširen sa tri na šest metara, čime će biti omogućen prilaz autobusa muzeju „Dom starog kapetana Štumbergera“, što će doprinijeti oživljavanju ovog zdanja i boljoj posjećenosti.

Foto MZ Baošić_teretana na otvorenom

Cvjetković napominje da je igralište u Baošićima dobilo sprave za vježbanje na otvorenom, postavljeni su stubovi za javnu rasvjetu u tri zaseoka, očišćen bujični potok od knjižare do zaseoka Podmogilica iz kojeg je izvađeno skoro 400 kubika raznog otpada. Očekuje se asfaltiranje dionice puta od magistrale prema crkvi Svetog Nikole u dužini od 400 metara, a u toku je izmjena projekta za izgradnju kanalizacije u Vodicama, koji prethodno nije dobio saglasnost od privatnih lica kroz čije parcele je kanalizacija trasirana.

On zaključuje da su sve aktivnosti realizovane uz stalnu podršku lokalne uprave, prije svega predsjednika Stevana Katića i sekretarke za lokalnu samoupravu Vesne Samardžić, kao i zahvaljujući građanima Baošića koji su im ukazali povjerenje, te dodaje da će Mjesna zajednica u narednom periodu nastojati istim intenzitetom da radi za dobrobit mjesta.

Venecija pogođena najgorim poplavama u 53 godine

Boka News
-
0
Venecija pogođena najgorim poplavama u 53 godine
Venecija foto EPA

Gradonačelnik Venecije Luiđi Brunjaro priprema se da proglasi vanredno stanje nakon zabeležene drugog najvećeg nivoa mora otkad postoje merenja u tom gradu, pri čemu je poplavljena istorijska bazilika, a brojni trgovi i uličice nalaze se pod vodom.

Brunjaro je govorio o “katastrofi” i mobilizovao sve hitne službe jer je nivo mora dosegao 187 centimetara u utorak uveče.

U sredu ujutro je talas plime pao na 145 centimetra, ali se očekuje da će toekom dana porasti na 160 centimetara.

Na Pelestrini, ostrvu koje deli južnu venecijansku lagunu od Jadranskog mora, stradao je 78-godišnji muškarac. Usmrtila ga je struja nakon što su poplavne vode ušle u njegov dom i uzrokovale kratak spoj, pokazuju preliminarne informacije koje je objavila novinska agencija ANSA.

Venecija foto EPA

“Stanje je dramatično”, napisao je Brunjaro na Tviteru. “Tražimo od vlade da nam pomogne. Troškovi će biti visoki. To je rezultat klimatskih promena”, napisao je.

Rekao je takođe i da će tražiti pomoć italijanske vlade.

Trg Svetog Marka je pod vodom dubokom metar, a bazilika Svetog Marka takođe je pogođena poplavom.

Najgore poplave u Veneciji u novije doba zabeležene su 1966. kada je nivo mora dosegao 194 centimetra.

Tada je poplavljen i veliki deo Firence.

Promovisano dopunjeno izdanje knjige ,,Werk – Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori”

Boka News
-
0
Promovisano dopunjeno izdanje knjige ,,Werk – Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori”
Sa promocije knjige

Promocija II dopunjenog izdanja knjige ,,Werk – Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori”, autora Radojice Pavićevića, održana je sinoć u Crkvi Svetog Pavla. Sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i
društvene djelatnosti Marina Dulović pozdravila je prisutne:

,,Tvrđave koja je Austrougarska izgradila na teritoriji Crne Gore, zavrijeđuju mnogo više naše pažnje i zaštite. One mnogo veću pažnju skreću turistima koji dolaze, kao i arhitektama koji se dive graditeljskoj ljepoti i uopšte mogućnoti da se one izgrade na tako nepristupačnim mjestima.

Njima se bave i mnogi vojni stručnjaci, koji su zasigurno fascinirani načinom kako su izgrađene i o kakvim detaljima se prilikom gradnje mislilo.”

Autor knjige Radojica Pavićevića istakao je da mu je čast govoriti povodom obilježavanja dijela značajnog istorijskog naslijeđa koji polako blijedi.

,,1866 godine u mađarskom i bečkom parlamentu, dvojne monarhije, donesen je Zakon o opštoj vojnoj obavezi kojim je stalni vojnički kadar udvostručen povećanjem na 800 hiljada vojnika. Prelaznim odredbama određeno je da obveznici okruga kotorskog i dubrovačkog neće, kao do tada, biti osobođeni vojne obaveze. To su bili razlozi što se se narod
Boke kotorske spontano suprostavio pokušaju okružnog načelnika u Kotoru, viteza Franca, da za sedmicu dana ostvari naredbu o ustanovljenju regrutnih spiskova mladića rođenih 1847. 1848. i 1849. godine”, istakao je Pavićević.

werk

U ime izdavača o knizi je govorio Slobodan Čukić, kao i publicista i novinar Vlatko Simunović.

Promocija knjige ,,Werk – Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori”organizovana je povodom obilježavanja 150 godina od Krivošijskog ustanka i dio je programa obilježavanja Dana opštine Kotor.

Humanitarna akcija – deset umjetničkih djela prodato za nabavku novog medicinskog aparata

Boka News
-
3
Humanitarna akcija – deset umjetničkih djela prodato za nabavku novog medicinskog aparata
Humanitarna aukcija

Deset prodatih radova i sakupljenih 3.100 eura koji će biti uplaćene u fond za kupovinu novog ultrazvučnog aparata za Dom zdravlja Tivat, rezultat su izložbe i humanitarne aukcije slika tivatskih umjetnika mlađe generacije, a koja je sinoć priređena u JU Muzej i galerija Tivat.

Svoja najnovija djela u gradskoj galeriji izložili su Vladimir Jovićević, Zoran Kruta, Tanja Nikolić, Nastasja Tomanović, Hana Mirkov i Jana Farkaš. Oni su te slike namjenski radili za ovu humanitarnu izložbu, piređenu u sklopu manifestacije “Novembarski dani” kojom se obilježava 21.novembar – Dan Opštine Tivat.

Humanitarna aukcija

Pribor i material za slikanje umjetnicima je za ove radove obezbijedila JU Muzej i galerija, čija je direktorica Jelena Bošković i autorka postavke.

Izložbu je otvorio gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac koji je podvukao da su umjetnici čija su djela izložena, po godinama mladi, ali već iskusni i dokazani na domaćoj i internacionalnoj likovnoj sceni.

Humanitarna aukcija

“Različiti njihovi stilovi govore o različitosti bogatstva ponude, a samim tim i bogatstva izbora budućeg kupca, obožavaoca, odnosno donatora. Opštini Tivat se nameće jedna velika obaveza, a to je da mi ove mlade slikare podržavamo i pomognemo im u njihovoj kulturnoj životnoj filozofiji.”- istakao je Kusovac.

U revijalnom dijelu su nastupili klapa“ Bellezza“ i duo Nevila Klakor i Danijela Medigović Kuč, a aukciju slika je vodio glumac Goran Slavić.

1...2.8682.8692.870...4.535Stranica 2.869 od ukupno 4.535