Vaterpolo reprezentativci Crne Gore zajedno sa članovima stručnog štaba, kao i Vaterpolo i plivačkim savezom Crne Gore, donirali su 20.000 eura na račun Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti u svrhu borbe protiv koronavirusa.
Molba naših reprezentativaca je, ukoliko je to moguće po procjeni nadležnih, da se ova sredstva upotrijebe za nabavku neophodne medicinske opreme za Opštu bolnicu u Kotoru, jer su gotovo svi oni rođeni u toj ustanovi.
“Mnogo je pojedinaca i kompanija koje su već snažno podržale borbu protiv COVID19 i ponosni smo da smo dio tog tima. Ovo je zajednička borba svih nas, budimo pobjednici!” #ostanidoma
Srbija je juče konfiskovala tri respiratora koje je Crna Gora, odnosno Fond za zdravstveno osiguranje, naručio od predstavnika švedskog proizvođača, kompanije Farmont.Fond je potpsao ugovor sa kompanijom Farmont, koja ima sjedište u Srbiji, o isporuci pet respiratora.
Direktor Fonda zdravstva Sead Čirgić kazao je da Crna Gora ne može računati na tri respiratora jer ih je konfiskovala Srbija.
“Aparati su naručeni od predstavnika švedskog proizvođača respiratora, koji ima sjedište u Srbiji. Ali s obzirom na to da je za tu vrstu opreme uvedena zabrana, isporuka nije moguća”, rekao je Čirgić.
Predsjednici parlamenata zemalja zapadnog Balkana pisali su juče Evropskoj komisiji i Evropskom parlamentu povodom odluke da se ne izvozi medicinska oprema van EU, tražeći da se na države u tom regionu ne odnosi ta vrsta restrikcije…
Komandant Mornarice Vojske Crne Gore Vesko Tomanović (46) iz Bara protiv kojeg je u utorak veče podnijeta krivična prijava jer je prekršio mjere samoizolacije podnio je ostavku, prenose mediji.
Tomanoviću se prijavom stavlja na teret da je počinio krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti, odnosno kršenja mjera samoizolacije.
Uprava policije se u utorak veće oglasila saopštenjem u kojem je objašnjeno da se Tomanović oglušio o privremenu mjeru koju mu je odredila Uprava za inspekcijske poslove. Kada je utvrđeno da je Tomanović napuštio samoizolaciju on je odmah procesuiran.
Komandant Mornarice Vojske je sproveden u karantin i iz policije su naglasili da će bez izuzetka sprovoditi mjere nadležnih institucija koje su propisane radi sprečavanja širenja korona virusa.
Nakon saopštenja Uprave polcije oglasili su se i iz Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Crne Gore koji su pozdravili postupanje nadležnih organa ističući da su svi dužni da poštuju preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.
Protiv njega će, kako je nezvanično saopšteno, mjere pokrenuti i Vojska.
Institut za javno zdravlje (IJZ) potvrdio je još 14 slučajeva korona virusa u Crnoj Gori. Time je broj oboljelih u našoj zemlji porastao na 67.
“Od jučerašnjeg presjeka u 18 sati, analizana su 44 uzorka. Novi korona virus je potvrđen kod 14 osoba, dok je kod 30 osoba nalaz negativan”, saopšteno je iz IJZ.
U Crnoj Gori sad imamo ukupno 67 inficiranih novim koronavirusom.
“Pod zdravstveno-sanitarnim nadzorom u Crnoj Gori se nalazi 6.356 osoba. Pozitivni slučajevi su epidemiološki povezani s prethodno potvrđenim slučajevima”, poručuju iz IJZ.
Albanija je proglasila vanrednu situaciju zbog širenja virusa korona, koji je okarakterisala kao prirodnu katastrofu, prenosi Reuters.
Vlastima je proglašenjem prirodne katastrofe omogućeno da vrši pretres kuća, zaustavi slobodno kretanje i zabrani štrajkove, u okviru napora da zaustavi širenje zaraze od koje je u Albaniji do sada preminulo petoro ljudi.
Albanija je zabranila putovanja na međunarodnim relacijama, a stanovništvu je naređeno da ne izlazi iz kuća.
Prvi slučaj zaraženosti u Albaniji otkrivene je početkom marta, kod muškarca koji je doputovao iz Italije.
“Vlada je odlučila da proglasi stanje prirodne katastrofe u Republici Albaniji, uslijed epidemije Covid-19”, ističe se u saopštenju.
U Albaniji su već uvedene stroge mjere, uključujući šesnaestočasovni policijski čas na dnevnoj bazi, a sprovode se i mjere sprečavanja ljudi, čak i parova, da hodaju jedni blizu drugih tokom osmočasovnog slobodnog kretanja.
Lica koja su ignorisala karantin u trajanju od 14 dana već su novčano kažnjena u iznosu od 6.100 dolara.
Vlasti u svijetu pozvale su više od tri milijarde osoba da ne izlaze iz svojih domova u borbi protiv širenja Covida-19, koji je u svijetu ubio više od 20.000 osoba, prema podacima iz baze podataka agencije France presse.
U pandemiji novog koronavirusa smrtno je stradalo više od 20.000 osoba u svijetu, prema podacima AFP-a.
Zabilježeno je ukupno 20.334 smrtniih ishoda bolesti, većinom u Europi (13.581). S ukupno 7.503 umrlih Italija je najpogođenija ispred Španjolske (3.434) i Kine (3.281), početnog žarišta pandemije.
Već je u utorak više od trećine svjetskog stanovništva, koje UN procjenjuje na 7,8 milijarda osoba 2020. godine, pozvano ostati doma.
Većina tih zemalja i teritorija, njih oko 40 gdje živi najmanje 2,3 milijarda stanovnika, odredila je obveznu zabranu kretanja.
Posebno se tu ističe Indija, zemlja od 1,3 milijarde ljudi, zatim nekoliko američkih država među kojima Kalifornija, Kolumbija, Argentina, Nepal, Irak, Madagaskar i brojne europske zemlje (Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija, Španjolska itd.)
Panama im se posljednja pridružila, a u četvrtak će je slijediti Južnoafrička Republika.
U većini tih zemalja i teritorija postoji mogućnost odlaska na posao, u kupnju nužnih namirnica, lijekova i na liječenje.
Najmanje sedam drugih zemalja i teritorija (s ukupno više od 416 milijuna stanovnika) među kojima su Iran, Njemačka i Kanada, pozvali su svoje stanovnike da ostanu doma, ali nisu poduzeli prisilne mjere. Rusija je posljednja zemlja koja je u srijedu objavila te mjere.
Najmanje 18 zemalja i teritorija (s više od 300 milijuna osoba) uveli su policijski sat i zabranili kretanja od večeri do jutra, poput Egipta, Bjelokosne Obale, Čilea, Filipina i Srbije.
Najstroži policijski sat je na snazi u Ekvadoru kojima je dozvoljeno kretanje samo između 5 i 14 sati.
Barem pet zemalja je svoje glavne gradove stavila u karantenu uz zabranu ulaska ili izlaska iz njega. To je slučaj u Kinšasi u DR Kongu, u Rijadu, Medini i Meki u Saudijskoj Arabiji i u Bakuu u Azerbajdžanu. U tim gradovima živi blizu 30 milijuna satnovnika.
Pandemija korona virusa je uticala na čitav Svijet, a među najviše pogođenim industrijama se izdvaja turizam. Granice su zatvorene, avioni prizemljeni, kruzeri usidreni, a hoteli su u stand-by režimu.
Piše: Željko Cicović
Hoće li postojati sezona 2020, i šta će biti sa turizmom u Crnoj Gori nakon pandemije?
Trenutno je izvjesno jedino da će se gubici od prihoda u turizmu i ugostiteljstvu mjeriti u desetinama i stotinama milijardi evra, i da će veliki broj ljudi ostati bez posla. Svjetski savjet za putovanja i turizam (World Travel & Tourism Council – WTTC) je upozorio da bi uslijed pandemije izazvane virusom COVID-19, broj otpuštanja u turizmu mogao dostići čak 50 miliona. Po predviđanjima, biće najviše pogođeni zaposleni u Aziji, gdje se očekuje smanjenje broja radnih mjesta za oko 30 miliona, u Evropi- 7 miliona, i u USA- 5 miliona. Niko tačno ne može predvidjeti tok pandemije, ali realno je očekivati da će i nakon završetka pandemije biti potrebno najmanje 10 mjeseci da bi se stanje normalizovalo.
Šta mogu očekivati male države, poput Crne Gore, gdje turizam čini 21,6% BDP i zapošljava 17% ukupnog broja zaposlenih? Da li Crna Gora ima finansijske rezerve kojima bi sačuvala likvidnost ove industrije, kao i mala preduzeća koja su na prva na udaru, a čine većinu privrednih subjekata u ovoj branši?
Svjedoci smo da moćne države planiraju značajna “upumpavanja” sredstava u svoju privredu, kako bi sačuvali radna mjesta i omogućile brži oporavak privrede. Ipak, u Crnoj Gori, većina učesnika u ovoj industriji (hotelijeri, ugostitelji, turistički radnici. prevoznici), ima jake razloge za zabrinutost. Vodeći se trendom rasta prihoda u turizmu u prethodnom periodu, svoje reserve su doveli na minimum ulažući ih u pripremu sezone i kapitalne investicije, očekujući dobre prihode i povrat uloženih sredstava sredstva. Mnogi su posegli za kreditima koje realno sad neće moći redovno servisirati. Promet je desetkovan, otkazivanje rezervacija konstantno, predsezona je propala, a glavna sezona je, de fakto, upitna i veoma neizvjesna.
Sigurno je da će broj posjeta znatno opasti, što će dovesti do velikog pada popunjenosti hotela i prosječnih cijena soba (ADR). Najavljena sezonska zapošljavanja, ukoliko se uopšte realizuju, biće svedena na minimum. Vrlo je vjerovatno da mnogi sezonski hoteli neće imati ekonomsku opravdanost da uopšte otvore vrata u ovoj sezoni!
Šta možemo učiniti da prebrodimo krizu, i iz nje izađemo jači?
Na Vladi Crne Gore je da adekvatno reaguje donošenjem paketa mjera za olakšanje poslovanja ove industrije, koje mogu uključivati beskamatne kredite za očuvanje likvidnosti, uvođenje poreskih olakšica, vaučere za domaće turiste, kao i smanjenje taksi za zakup plaža, javnih površina i drugih najmova.
Krizni menadžment preduzeća mora donijeti vrlo bitne odluke i odgovoriti zadatku. Trenutno je najbitnije da se očuvaju radna mjesta i zaposleni na koje dugoročno računamo, i koji će imati značajnu ulogu u stabilizaciji poslovanja nakon pandemije.
Svako od nas lično treba da se podsjeti da posao na kraju ne čine brojke na papiru, nego ljudi- jednako oni u kolektivu, i oni koje ugošćavamo.
Kao i svaka kriza, i ova će izbaciti iz igre slabije igrače, bez finansijskih rezervi, a onim jačima će ostaviti prostora da, u godinama koje dolaze, dodatno ojačaju svoju poziciju na tržištu.
/Željko Cicović/
*Autor je dugogodišnji turistički radnik, diplomirani ekonomista i direktor hotela visoke kategorije sa iskustvom preko 35 godina u turističkoj privredi
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji zabilježena su još dva slučaja zaraze koronavirusom pa je ukupan broj zaraženih sada 24, izvijestio je u srijedu županijski Stožer civilne zaštite.
“U Općoj bolnici Dubrovnik i dalje je hospitalizirano sedam osoba na liječenju zbog koronavirusa i svi imaju blagu kliničku sliku, a ostalih 17 je u kućnoj samoizolaciji. U posljednja 24 sata nisu utvrđeni slučajevi kršenja mjera samoizolacije”, ističu iz Stožera.
Prema podacima lučkih uprava nije bilo uplovljavanja velikih brodova sa stranim putnicima, a u Zračnoj luci Dubrovnik i dalje radi samo nužno osoblje.
„S obzirom na interes javnosti napominjemo kako se dezinfekcija Zračne luke Dubrovnik obavlja redovito, a tokom ovog mjeseca dodatnu dezinfekciju obavljaju tvrtka Sanitat i veterinarska stanica Branko Široki“, ističu iz Stožera.
Ističu i kako je policija intenzivirala provjere pridržavanja mjera samoizolacije od vrata do vrata, a kazne za prekršitelje kreću se do 120 hiljada kuna.
Objekat Instituta Dr Simo Milošević ( tkz Prva faza) u Igalu od 20 marta pretvoren je u karantin u kome je smještena 221 osoba, uglavnom crnogorskih državljana koji su boravili u inostranstvu.
“Za samo dva dana od kada smo dobili obavjest da smo određeni za karantin uspjeli smo da pripremimo objekat i u noći između 20. i 21. marta primili smo nekoliko grupa ljudi”, kaže upravnik karantina Borivoje Vuković.
Borivoje Vuković
Ističe da je to izuzetno kratko vrijeme da se pripremi objekat koji je bio zatvoren od kraja prošle godine. Da spremno dočekaju nove stanare pobrinulo se 30 tak dobrovoljaca koji su neumorno radili i dali sve od sebe. U prihvatu ljudi asistirala je Vojska CG , a prvo veče 11 dobrovoljaca dijelilo je hranu, vodu,… I pomagalo pridošlima da se smjeste.
Svi su po dolasku ispunili upitnik sa pitanjima o njihovom zdravstveno stanju i niko nema simptome korona virusa.
Institut karantin
“Svi se trudimo, kao da su naši najrođeniji, da ljudima u karantinu omogućimo što bolji boravak u našem objektu”, kaže Vuković. Svakodnevno dobijaju tri obroka, snabdjeveni su higijenskim potrpštinama, a u sobama je toplo. Zbog problema sa instalacijama nekoliko sati nije bilo tople vode i grijanja, ali su kvarovi jutros otklonjeni i sada sve funkcioniše u dobrom redu.
Karantin – Aleksandar Vučetić
Aleksandar Vučetić koji je u karantin u Igalu stigao iz Istanbula priča da mu je samo putovanje bilo teško, jer su mnogi na aerodmu proveli i tri – četiri dana. Navodi da im je u Institutu obezbijeđeno sve za ličnu higijenu (sapun, šampon, toalet papir, peškiri ) kao i da redovno dobijaju hranu i da je ima dovoljno. Tvrdi da se u ovakvim uslovima u karantinu može izdržati i duže od 14 dana.
Ljudima koji su u karantinu dozvoljeno je da se, preko pripadnika Vojske koji obezbjeđuju objekat, dostave neke potrebne stvari. Za one koji nisu iz Herceg Novog, uvijek se nadje prijatelj ili poznanik njihovog prijatelja, da im pritekne u pomoć. Puno je primjera takve solidarnosti.
Karantin je organizovan i u hoteli Light House u Igalu.
U hercegnovskoj opštini registrovana su četiri oboljela od korona virusa.
Za sve informacije o ljudima u karantinu Instituta tel. recepcije je 031 658 833
Koliko je kontakt opasan, govori i podatak da je, za sada, od samo od dva importovana slučaja bolest dobilo 28 osoba sposobnih da bolest šire dalje: jedan slucaj je započeo lanac obolijevanja kod 15 a drugi kod još 13. Držite distancu, poštujte preporuke i naredbe i ostani doma – poručuju iz Instituta za javno zdravlje CG.
Od današnjeg presjeka u osam sati, analizano je 13 uzoraka. Novi korona virus je potvrđen kod jedne osobe, dok je kod 12 osoba nalaz negativan, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje.
U Crnoj Gori sad imamo ukupno 53 inficiranih novim koronavirusom.
Naredni talasi obolijevanja se istražuju i postoji opravdana mogućnost da ovi brojevi budu još veći.
U KCCG liječi se jedanaest pacijenata, od kojih devet u Klinici za infektivne bolesti i dva u Internoj klinici.
“Svi pacijenti koji se liječe u Klinici za infektivne bolesti su trenutno stabilnih vitalnih parametara. Oba pacijenta u Internoj klinici su za sada hemodinamski stabilna, stabilnih vitalnih parametara, na terapiji kiseonikom ali nijesu priključeni na respirator”, saopšteno je iz KCCG.
Pod zdravstveno-sanitarnim nadzorom u Crnoj Gori se nalazi 6.356 osoba.
