Vatrogasni zapovjednik Dubrovačko-neretvanske županije Stjepan Simović izjavio je u utorak navečer za Hinu kako je diljem županije, od Lastova i Neretve do Mljeta i Konavala, od jutra zabilježena 71 intervencija vatrogasaca, najčešće u uklanjanju srušenog drveća, a ista razina pripravnosti bit će i u srijedu.
Simović je istaknuo kako su srećom sve intervencije bile brze i jako dobro koordinirane.
„Imali smo danas i dojavu iz Stona o podizanju razine mora, a večeras o intervenciji na jednoj palmi u Orebiću. Sve u svemu, sve se rješava brzo, a jednakim intenzitetom nastavljamo i sutra“, rekao je Simović.
Inače, nakon što je jutros Državni hidrometeorološki zavod izdao narančasto upozorenje za dubrovačko područje, sve službe Grada Dubrovnika stavljene su u pripravnost. Opasnost se odnosi na mogućnost oštećenja konstrukcija, rizik od ozljeda zbog iščupanih stabala, polomljenih grana te letećih krhotina, a zbog velikih količina oborina koje se predviđaju postoji mogućnost poplava.
Iz gradske uprave poručili su građanima da budu svjesni opasnosti te da obrate pozornost i prate najnovija vremenska izvješća.
Olujno nevrijeme praćeno jakim južnim vjetrom uzrokuje probleme u cestovnom i pomorskom prometu u utorak u Dubrovačko-neretvanskoj županiji s naletima vjetra do 130 kilometara na sat, saopštili su iz Civilne zaštite.
Županijski centar 112 Dubrovnik nakon 10 sati zaprimio je više dojava građana i žurnih zahtjeva. U Nacionalnom parku Mljet bilo je srušeno nekoliko borova koji su pali na državnu cestu DC120, a na cesti D8 kod Slanog i na cesti Prižba – Brna dojavljeni su odroni. Srušeno je nekoliko telefonskih i stupova električne energije, a mnoga su porušena stabla i grane na u više naselja.
Upozorili su kako se u dijelovima Dalmacije očekuje vrlo jako i olujno jugo čak i jako olujno jugo.
Neslužbeno, po nekim mjeriteljima na brdu Petka u Dubrovniku zabilježen je udar vjetra od 145 kilometara na sat.
Most dr. Franje Tuđmana tijekom dana bio je otvoren za promet, a promet u Zračnoj luci odvijao se po redu letenja. Prekinuta je katamaranska linija Dubrovnik-Mljet-Lastovo.
Jako jugo u Kaštelima stvaralo velike valove Photo:Ivo Cagalj/PIXSELL
Prognostičari Državnog hidrometeorološkog zavoda izdali su za utorak, u sklopu Meteoalarma, crveno upozorenje za područje Dalmacije, vrlo jako i olujno, navečer mjestimice i jako olujno jugo.
Već su izmjereni udari juga jači od 140km/h, kao primjerice u Dubrovniku. Kod Palagruže valovi su visoki šest metara!
Županijski centar 112 Dubrovnik je nakon 10 sati zaprimio više dojava građana i zahtjeva za angažiranjem žurnih službi. U NP Mljet srušilo se nekoliko borova na D120, dojavljeni su odroni na D8 u mjestu Slano i cesti Prižba – Brna, srušeno je nekoliko telefonskih stupova, stupova električne mreže te stabala i grana u više naselja, ističu u Ravnateljstvu civilne zaštite.
U Splitsko – dalmatinskoj županiji olujno jugo je od 11:30 sati prouzročilo probleme u pomorskom i cestovnom prometu. U prekidu su katamaranske i trajektne linije na srednjedalmatinskom području. Županijski centar 112 Split zaprimio je dojavu o nakupini granja i debla koje pluta na moru.
Ima odrona na cestama, rušenja stabala i grana te posebno stupova javne rasvjete i prometne signalizacije. Zabilježeno je i nekoliko oštećenja na stambenim zgradama i ostalim objektima. Na trogirskom području (Seget – Vranjica) bilo je problema u opskrbi električnom energijom.
Po život opasne situacije
Vrijeme je vrlo opasno i podrazumijeva visoku razinu opasnosti za zdravlje pa i za život opasne situacije, posebice pomorcima.
Također, prisutan je i znatan rizik od štete za obalnu infrastrukturu. Budite svjesni opasnosti pa obratite pozornost i pratite najnovija vremenska izvješća. Savjetujemo građane da izbjegavaju putovanja i boravak blizu ugroženih obalnih područja. Vrlo je vjerojatno da trajekti neće ploviti pa ako putujete, pratite informacije o prometu.
Poplavljene rive
Jako jugo u Omišu Photo: Milan Sabic/PIXSELL
Izdano je i narančasto upozorenje za područje Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije, gdje se očekuje mjestimice obilna kiša, s količinom oborine i do 40-60 mm. Budite spremni zaštititi sebe i imovinu, moguće je poplavljivanje imovine i prometne mreže.
U Rijeci je jutros poplavljena tržnica.
Također je moguć prekid opskrbe energijom i vodom te prekid u komunikacijskoj mreži. Budite oprezni u prometu jer su prisutni opasni uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te proklizavanja na mokrim kolnicima.
U Zadru je znatno porasla razina mora pa je u prekidu katamaranska linija Zadar-Premuda-Silba-Olib. Također, u Omišu se more prelijeva preko rive.
Udruženje parking servisa Crne Gore, čiji članovi su resorna preduzeća iz Tivta, Berana, Bijelog Polja, Nikšića, Podgorice, Budve, Herceg Novog i Ulcinja formirano je danas u Tivtu, na inicijativu Parking servisa Tivat.
Asocijacija je formirana na okruglom stolu „Inicijativa za osnivanje Udruženja parking servisa Crne Gore“, na kojem su predstavljeni i ciljevi udruženja: poboljšanje uslova za pružanje usluga parkiranja građanima, primjena tehničko-tehnoloških dostignuća u pomenutim oblastima i unapređenje međusobne saradnje članova. Udruženje će se baviti i unapređenjem saradnje sa drugim organizacijama na državnom i međunarodnom nivou u sektoru za komunalne djelatnosti, saobraćaja i bezbjednosti.
Asocijacija će se zalagati za efikasan sistem parkiranja te upućivati prijedloge nadležnim organima u pitanjima bitnim za funkcionisanje pomenutog sistema, kao i mišljenja o nacrtima zakona iz resorne oblasti.
Inicijator formiranja udruženja, direktor Parking servisa Tivat, Slaviša Ognjanović je kao najvažniju aktivnost istakao saradnju na unapređenju racionalnog korišćenja postojećih resursa.
„To je i adekvatno upravljanje povjerenim poslovima, ulaganje u infrastrukturu u cilju poboljšanja usluga, iniciranje izmjena zakona i drugih propisa radi unapređenja ove oblasti, te pružanje pomoći članovima Udruženja u obavljanju poslova i u stručnom usavršavanju“, dodao je Ognjanović.
Predsjednik Opštine Tivat, dr Siniša Kusovac, poželio je uspješan rad Udruženju, u formalno-pravnom uobličavanju već postojeće saradnje, uz želju da istraju u svojim ciljevima.
„Samo strukovna udruženja mogu ostvaritivati bolje rezulatate i na adekvatan način odgovoriti svim izazovima u budućnosti. Među njima je najvažniji usavršavanje sistema i dovođenje na moderan i tehnološki zavidan nivo i samim tim poboljšanje usluge građanima“, dodao je predsjednik.
Znanstveni skup “Naše more / Mare Nostrum (1069.-2019.)”
Znanstvenim skupom “Naše more/More nostrum (1069.-2019.)” u utorak se u Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu obilježava 950 godišnjica prvog spominjanja Jadrana “naši morem” u spomen na hrvatskog kralja Petra Krešimira IV koji je 1069, izdao ispravu kojoj se za Jadran naglašava da je “naše more.”
Zapovjednik Hrvatske ratne mornarice (HRM) kontraadmiral Ivo Rafanelli istaknuo je geostratešku važnost Jadranskog mora kroz povijest.
“S obzirom na to da ukupna morska površina nad kojom Republika Hrvatska ima jurisdikciju iznosi 111.531 kilometar četvorni, a kopnena 56.578 kilometra četvornih, nepobitna je činjenica da je opstojnost naše domovine velikim dijelom omeđena njezinom pomorskom orijentacijom. Ne čudi onda da je ovo važno geostrateško područje stoljećima bilo poprište borbi za opstanak i dominaciju nad njim,” rekao je Rafanelli.
U tom je kontekstu spomenuo razvoj događaja u Domovinskom ratu kada se, kako je naglasio, mala ali hrabra Hrvatska ratna mornarica, stvorena na temeljima bogate hrvatske pomorske tradicije, suprotstavila puno jačem neprijatelju i vrlo brzo ga prisilila na povlačenje s hrvatskog dijela Jadrana.
“S malom jezgrom motiviranih hrvatskih domoljuba i visokostručnih profesionalaca, koji poznaju more i mornaričke vještine, uspjelo se osloboditi hrvatsko more i osigurati slobodu plovidbe na Jadranu ispisavši nove stranice u povijesti hrvatskog pomorstva”, kazao je Rafanelli.
Po njegovim riječima, iako su pitanja razgraničenja na moru regulirana odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda (UN) o pravu na moru iz 1982. godine, zbog niza razloga i različitih zahtjeva obalnih država i ono biva uzrokom brojnih sporova među njima.
“U tom smjeru, primjerice, držim potrebnim spomenuti problem razgraničenja na moru između Republike Hrvatske i drugih susjednih država nastalih na teritoriju bivše Jugoslavije”, dodao je Rafanelli.
On je također rekao kako cjelokupni potencijali mora i priobalja i na njima utemeljene tvarne i duhovne vrijednosti “čine pomorsku moć države.”
“Taj pojam usko je povezan s geografskim položajem zemlje, ukupnom snagom njezina gospodarstva, pomorskom orijentacijom kao uporišnom i težišnom strategijom te sposobnostima izraženim kroz pomorske snage koje su sposobne štititi nacionalne vrijednosti i interese na moru,” kazao je Rafanelli.
Akademik Davorin Rudolf na početku konferencije predao je Hrvatskome pomorskom muzeju u Splitu Jadransku povelju koju je u rujnu 1990. godine potpisalo deset gradonačelnika većih gradova na jadranskoj obali u tadašnjem Ministarstvu pomorstva kojemu je Rudolf bio ministar.
“Ova povelja govori o pomorskoj orijentaciji Hrvatske”, istaknuo je Rudolf. Podsjetio je da je Hrvatska u vrijeme potpisivanja povelje imala “190 trgovačkih velikih prekooceanskih brodova, 52 broda za uzobalni promet, 6 veliki brodogradilišta i razvijeno ribarstvo”.
Predložio je Hrvatskom muzeju za pomorstvo u Splitu da pokrene inicijativu za to da predsjednica Kolinda Grabar Kitarović dodijeli “odličje za hrabrost” bivšem direktoru brodogradilišta u Kraljevici Vladimiru Marotiju i glavnom inženjeru Krunoslavu Vaderu. Njih su dvojica, objasnio je, iznimno zaslužna za to da ratni brod Kralj Petar Krešimir IV, koji je sada u sastavu hrvatske ratne mornarice, nije 1991. predan ondašnjoj JNA.
“Sredinom ’91, dok sam obavljao funkciju ministra pomorstva, došla su mi dva čovjeka iz brodogradilišta Kraljevica i rekla da grade najveći ratni brod na istočnoj obali Jadrana koji bi trebao biti predan JNA, ali bi ga oni željeli sačuvati za Hrvatsku. U Zagrebu je tada postignut dogovor da radnici u brodogradilištu ujutro rade posao, a popodne vraćaju sve u prvobitno stanje te je tako uz odugovlačenje sačuvan najveći ratni brod na ovoj strani Jadrana koji nosi ime Kralja Petra Krešimira IV.”, kazao je Rudolf.
Direktorica Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu Danka Radić najavila je da će na znanstvenom skupu govoriti 33 predavača. “Ovim skupom želimo dati neke nove kulturološke, antropološke etnološke spoznaje koje će doprinijeti povijesti našeg pomorstva,” kazala je Radić te najavila pokretanje časopisa o pomorstvu.
Mještani Krtola izričito su protiv prolaska gasovoda preko teritorije te mjesne zajendice – zaključeno je sinoć na Zboru građana Krtola.
Izgradnja gasovoda iz Azerbejdžana do Zaadne Evrope koji treba da prođe i preko Crne Gore, bila je u fokusu pažnje zbora koji je okupio sotinjak mještana Krtola, a prisustvovali su mu i brojni predstavnici Opštine Tivat predvođeni gradonačelnikom dr Sinišom Kusovcem. Iako njegova gradnja nije predviđaena aktuelnim Prostornim planom Crne Gore, gasovod je ucrtan u prostor naše države Mastrer planom gasifikacije, odnosno Prostornim planom područja posebne namjene Morskog Dobra.
Na teritoriju Crne Gore iz Albanije gasovod treba da uđe kod Ulcinja, a najvećim dijelom bi potom prema Hrvatskpj trebalo da nastavi podmorskim putem od Bara do Jaza gdje bi ponovno „izašao“ na kopno i kroz sredinu Grbja i Krtola, išao preko poluostrva Luštica na čijoj bi zapadnoj obali ponovno „ušao“ u more i nastavio prema Hrvatskoj, Mještane Krtola posebno je uznemirilo to što je trasa gasovoda koja je sa zaštitnim pojasom prema standardima široka čak 400 metara, a u zoni od 60 metara oko cijevi ne smije da bude nikakvih objekata, ucrtana bukvalno posred Radoviča kao najvećeg naselja u Krtolima, a zahvata i djelove sela Đuraševići i Gošići.
Planirana trasa gasovoda preko Krtila i Luštice
„Ovo je tek prvi u nizu koraka koji nam slijede da spriječimo ovakav naum države i investitora gasovoda jer javna rasprava o prostornom planiranju tog objekta tek predstoji. Mi svakako treba da odmah stavimo do znanja naše stavove i da se uz podršku Opštine Tivat izborimo da gasovod ne prođe kroz Krtole.“- kazao je predsjednik MZ Krtoli Savo Klakor zahvaljujući se Oopšptini što je na MZ uputila dvoje predstavnika firme koja treba da uradi Elaborat procjene uticaja izgradnje gasovoda, a koji su nedavno boravili u Tivtu. Mještani su podržali stav Opštine koji su iznijeli Kusovac i sekretarka za urbanizam Tamara Furtula koji su podsjetili da je grad Tivat još 2017. državi uputio primjedbe na namjeru da gradi gasovod preko ovog dijela tivatske teritorije, kao i predlog Kusovca da predstavnike investitora gasovoda sledeći put kad dođu u Tivat, dovede direktno kod Krtoljana da im ovi u neposrednom kontaktu prenesu svoje protivljenje postavljanju cijevi za plin kroz srce Krtola.
„Opština je već iznijela stav da je ovo područje ruralno, turističko i naseljeno mjesto i da je za nas neprihvatljivo da se ovuda provlači takav infrastrukturni ovjekat. Dali smo prigovore na nacrt trase gasovoda i znamo što nam je činiti kada bude počela javna rasprava.“- kazao je Kusovac dok je Furula dodala da se Opšptina protivi kako trasi gasovoda kroz Krtole tako i namjeri državnih planera da ovuda povuku i trasu buduće brze dužobalne ceste.
Kusovac sa saradnicima na Zboru
„Izgradnja gasovoda od Azerbejdžana do Zapadne Evrope kao alternativa ruskom gasovodu je viđe geopolitički nego ekonomski projekat kojeg finansiraju i guraju Amerikanci. Invesitor je izabrao za njega najjeftiniju trasu kroz Crnu Goru i potpuno pogrešnu sa stanovišta njenih pravih potreba jer treba gasifikovati Podgoricu, Nikšić i gradove na sjeveru gdje još ima nešto industrije. Na primorju turizam ima minimalne potrebe za gasom kao energentom, a i ovdje se za grijanje fokus stavlja na solarnu energiju i druge slične teghnologije. Ovakvom trasom mi uništavamo sopstvennu zemlju, a Hrvatska to ne radi već čuva svoj prostor, planirajući da gasovod položi u more.“- kazao je Ivan Starčević iz NVO „Matica Boke“. On je upozrio da na ruku unvestitorima gasovoda pored podrške Vlade, idu i nove izmjene Zakona o ekspropijaciji čiji je predlagač bila poslanica i predsjednica OO DPS Tivta Jovanka Laličić ,a gdje vlasnik ne može spriječiti državu i investitora da uđu u posjed njegove privatne imovine, čak i ako se ne slaže sa cijenom koju su mu oni odredili za ekspropijacu, te da je sav teret troškova eventualnog sudskog postupka za povećanje cijene ekspropiisanih nekretnina, prebačen na vlasnike privatne imovine koju država uzima. Starčević je podsjetio i da se Luštica Development koja u Krtolima gradi turistički grad Luštica Bay protivi ovakvoj trasi gasovoda i podržava mještane.
Mještani su poručili da njima ako gasovod prođe kroz Krtole, ovdje više nam života i da će ostati bez svojih vjekovnih ognjišta, dok je ruski državljanim Vjačeslav Efimov koji od 2006. živi u Krtolima i koji je u Rusiji radio upravo na gasovodima, podvukao da je za njega „neshvatljivo kako neko uopšte i može pričati o gasovodu u ovoj visokorizičnoj seizmičkoj zoni“.
„Crna Gora sa ovim može izgubiti bukvalno sve svoje komparativne prednosti za turizam i ekologiju“- uvjeren je Efimov.
Mještani su raspravljali i o nacrtu nove Odluke o porezu na nepokretnosti kojom Opština namjerava da više oporezuje vlasnike nekretnina na prvoj liniji obale mora, te uz trasu magistrale, što je izazvalo ljutite reakcije Krtokljana što žive na Obali Đuraševića gdje su uslovi života postali nepodnošljivi od kada je napravljeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) Tivta i Kotora na Klačini, a sa kojeg se svakodnevno šire neprijatni mirisi i povremeno izliva kanaliuzacija u more.
„Obala Đurađevića je pretvorena u septičku jamu. Ko će meni nadoknaditi izgubljene goste u apartmanima i pet vagona mušalja koje sam izgubio na plantaži ove godine. Oduzeli ste mi čisti vazduh koji dišem, a sada mi za to još i podižete porez.“- istakao je Vaso Dubravčević.
KUSOVAC: WTE DO MARTA DA OTKLONI NEDOSTATKE NA PPOV
Kusovac je kazao da je sa njemačkom firmom WTE koja je sagradila 10,25 miliona vrijedno PPOV u Klačini potpisan anakes ugovora po kojem Njemci imaju rok do 28.februara da otklone sve evidentirane nedostatke na postrojenju uključujući i širenje neprijatnih miirisa, kako bi se obavio tehnički prijem i PPOV predalo na upotrebu opštinskoj firmi koja zapošljava kadrove što će preuzeti njegovo održavanje. On je kazao da Opština neće nikom ostati dužna i da će platiti oko 12.000 kvadrata privatnog zemljišta na Klačini koje je faktički ekspropiisala Krtoljanima radi gradnje PPOV, ali da je on odustao od sprovoženja u djelo prošle godine pripremljenog vansudskog poravnanja sa Krtoljanima, jer nije bio siguran u objektivnost procjene vrijednosti te zemlje, zbog čega je čekao ishod prvih sudskih sporova po tom osnovu. Kusovac nije decidno odgovorio na pitanje Jovana Brinića hočće li se Opština ili ne sada žaliti i dodatno odlagati obeštećivanje Krtoljana jer su u međuvremenu četiri spora na Osnovnom sudu u Kotoru već okončana prvostepenim presudama u korist mještana.
„Ja ne znam za te presude. Pravni tim Opštine treba to da sagleda i preporuči meni kao gradonačelniku da li da se žalimo ili ne. Niko neće sigurno biti oštećen“- kazao je Kusovac.
U okviru manifestacije „Novembarski dani“, učenici osmog i devetog razreda O.Š. „Drago Milović“, sa predstavnicima Sekretarijata za turizam i preduzetništvo, Petrom Vujovićem i Radmilom Kilibardom, posjetili su danas porodično gazdinstvo Moric, prvu i jedinu organsku farmu za proizvodnju maslinovog ulja u Crnoj Gori.
Porodica Moric već više vjekova čuva bogato porodično nasleđe noseći vjekovnu ljubav prema maslini, dok danas, na svom imanju od oko 3 hektara i sa oko 1.000 stabala masline (od kojih su neka stara i preko 300 godina), poštujući tradiciju, uz savremene metode proizvode ekstra djevičansko maslinovo ulje vrhunskog kvaliteta.
Loše vrijeme nije omelo djecu da prošetaju maslinjakom, obiđu savremeni mlin i budu upoznati sa naprednom tehnologijom proizvodnje maslinovog ulja te čuju vrlo poučnu priču ljubaznog domaćina, prof.dr Ilije Morica, profesora Fakulteta za turizam i ugostiteljstvo u Kotoru. Nakon pojašnjenja o savremenom načinu proizvodnje maslinovog ulja uz obaveznu degustaciju, djeca su posjetila konobu i stari mlin sa presom gdje su mogli da vide kako se na tradicionalan način prerađivala maslina i proizvodilo maslinovo ulje, na način kako su to nekada radili naši preci.
Posjeta učenika prvoj organskoj farmi maslina
Seosko gazdinstvo porodice Moric se bavi i agroturizmom te je kao takvo dobar primjer tradicionalnog imanja koje ide u korak sa savremenim trendovima bavljenja turizmom.
Imajući u vidu da je 21. novembar ujedno i dan oslobođenja poluostrva Luštica, predstavnik Opštine Tivat Petar Vujović, pomoćnik direktora O.Š. „Drago Milović“ Tomo Goranović i predstavnici porodice Moric Ilija i Jovan, položili su cvijeće ispred spomen obilježja poginulim borcima NOR-a u periodu 1941-1945 godine.
Dan oslobođenja Kotora 21. novembar je dan kada sa posebnim pijetetom odajemo počast prije svega herojskim partizanskim borcima koji su položili svoje živote za slobodu domovine ali i svim drugim koji su strijeljani, umoreni i podlegli mučenjima .
S ponosom se prisjećamo herojske antifašističke borbe u II svjetskom ratu i doprinosu naše zemlje pobjedi nad fašizmom. Jednako tako se prisjećamo i odajemo počast svim preživjelim partizanima kao i preživjelim članovima NOP protiv fašizma i njihovih domacih slugu.
Antifašizam je bio i ostao civilizacijski odgovor na narastajuću opasnost od totalitarnog antidemokratskog ,antiliberalnog i zločinačkog nastupajućeg nacifašizma.
Poslije tri godine, sedam mjeseci i četiri dana okupacije, Kotor je bio ponovo oslobođen 21.novembra 1944 godine kada su u Kotor ušli djelovi 4.bataljona Prve Bokeljske i djelovi Druge Dalmatinske brigade.
Prva Bokeljska NOU brigada kao naslednica Orjenskog i Primorskog bataljona ,prenoseći slavu svoga kraja i oslobađajuci ga zajedno sa drugim jedinicama NOVJ,postala je miljenica Boke Kotorske ,sa kojom se narod dičio i ponosio i u najtežim trenucima, sa njom dijelio i poslednji komad hleba .Ta neraskidiva veza ,istinska ljubav i povezanost izmedju brigade i naroda Boke proizilazila je iz njihovih zajedničkih želja ,iz njihove krvne povezanosti,iz shvatanja i saznanja da se samo zajedničkom borbom naroda i oružane sile tog naroda može doci do slobode i do ostvarivanja zajedničkog cilja.
Borci Bokeljske brigade
Prva Bokeljska NOU brigada odlikovana je sa dva visoka odlikovanja:Orden zasluga za narod sa zlatnim vijencem i Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem.
Iz njenih redova za oslobođenje Boke poginu li su:
1.Abramović N.Đorđe,rođen u Orahovcu –Kotor,poginuo 27.10 1994 godine na Grkavcu
2.Batuta M.Milo,rođen u selu Pobrđe ,Grbalj-Kotor,poginuo na Ledenicama 18.11.1994
3.Bijelić G.Milan,rođen u Kruševici- Herceg-Novi, poginuo u Sutorini 13.10.1944 godine
4.Bjeladinović P. Aleksa,3.bataljon,rođen u Risnu –Kotor,poginuo u Ledenicama 16.11.1944 godine
5.Bogavac Anton,2.bataljon, poginuo na Grkavcu 27.10.1944 godine
6.Brehner Z.Zvonimir,1.bataljon,rođen u Dobroti-Kotor,poginuo na Ledenicama 15.11.1944 godine
7.Brkanović A.Jozo,rođen u selu Škaljari-Kotor,poginuo na Ledenicama 18.11.1944 godine
8.Vujović L.Stjepan ,4.bataljon ,rođen na Čevu-Cetinje,poginuo u Grblju ,13.11.1944 godine
9.Vuković L.Vido,1.bataljon,rođen u selu Kameno-Herceg –Novi,poginuo na Ledenicama 17.11.1944
10.Vuković S.Marko,4.bataljon,rođen u Morinju-Kotor,poginuo u Dobroti 19.11.2019
11.Gudeljević M.Veselin,3.bataljon,rođen u Sasovićima –H.Novi,poginuona Krivošijama 16.10.1944
12.Đorđević M.Milorad,2.bataljon,rođen u Guči,poginuo na Grkavcu1.11.1944 godine
13.Đurović D.Stevo,3.bataljon ,rođen u Zlijebima-H.Novi,poginuo na Ledenicama 9.11.1944 godine
14.Ercegović K.Mitar,3.bataljon ,rođen u Vranovićima –Grbalj,poginuo na Ledenicama 15.11.1944
15.Zmijanović V.Branko,3 bataljon,rođen u Kotoru,poginuo na Grkavcu 10.11.1944 godine
16.Zagorac J.Ružica,4 bataljon,rođena u Dobroti-Kotor,umrla u bolnici u Vilusima 15.11.1944
16.Ilić M.Krsto,3.bataljon,rođen u Krivošijama –Kotor,poginuo na Ledenicama 14.11.1944 godine
17.Lazarević S.Svetozar,rođen u Kumboru-Herceg Novi,poginuo na Grkavcu oktobra 1944 godine
18.Lazarević J.Jovica,3.bataljon,rođen u Kumbor-Herceg-Novi,poginuo na Grkavcu 11.11.1944 godine
19.Lalošević R.Vaso,1.bataljon,rođen u Kotoru,ranjen na Ledenicama,9.11.1944,umro od posledica ranjavanja.
20.Lalošević M.Momčilo,2.bataljon,rođen u Orahovcu-Kotor,poginuo na Grkavcu 5.11.1944 godine
21.Lalošević S.Pero,2.bataljon,rođen u Orahovcu-Kotor,poginuo na Grkavcu 27.10.1944 godine
22.Malavrazić Lazar,2.bataljon,rođen u Bijeloj,Herceg Novi,poginuo na Grkavcu7.11.1944 godine
23.Malavrazić N.Milorad,2 bataljon,rođen u Sutorini –Herceg Novi,poginuo na Grkavcu 7.11.1944
24.Marković J.Anto,4.bataljon,rođen na Prčanju-Kotor,poginuo na Trojici 21.11.1944 godine
25.Marković P.Đuro,2.bataljon ,rođen na Prčanju ,poginuo na Grkavcu 7.11.1944 godine
26.Maroš J.Nikola,3.bataljon,rođen na Mircu-Njeguši,poginuo na Ledenicama 16.11.1944 godine
27.Milanović B.Anđelko,1.bataljon,rođen naKruševicama –Herceg Novi,poginuo na Ledenicama 15.11.1944 godine
28.Miliniović B.Peko,3.bataljon,rođen u Morinju-Kotor,poginuo na Grkavcu 11.11.1944 godine
29.Milović N.Gojko,3.bataljon,rođen u Mojdežu-Herceg Novi,poginuo na ledenicama 29.10.1944
30.Mišković T.Krsto,2.bataljon,rođen na Kamenom –Herceg Novi,poginuo na ledenicama28.10.1944
31.Mršulja M.Nikola,3.bataljon,rođen u Nalježićima –Kotor,poginuo na Ledenicama 16.11.1944 godine
32.Novak P.Jovo,3.bataljon,rođen u podima –Herceg Novi,poginuo na ledenicama 9.11.1944 godine
33.Petranović F.Dušan,3.bataljon ,rođen u Virpazaru ,poginuo na Grkavcu 10.11.1944 godine
34.Popović L.Mićo,1.bataljon ,rođen u Mojdežu,poginuo kod Kotora 30.10.1944 godine
35.Radanović N.Božo,2.bataljon,rođen u Sutorini-Herceg-Novi,poginuo na Ledenicama 30.10.1944
36.Radanović M.Marko,3.bataljon,rođen u Pelinovu,Grbalj,poginuo na Ledenicama 11.11.1944 godine
37.Radanović V.Mirko,2.bataljon,rođen u Sutorini-Herceg Novi,poginuo na Grkavcu 30.10.1944
38.Radović D.Jovo,1.bataljon,rođen u Kruševicama-Herceg Novi,poginuo kod Kotora 30.10.1944
39.Radović P.Simo,1.bataljon,rođen u Sutorini,poginuo na Ledenicama 19.10.1944 godine
40.Radonić M.Lazar,3.bataljon,rođen u Baošićima-Herceg Novi,poginuo u Krivošijama 7.11.1944
41.Rautović J.Uroš,3.bataljon,rođen u Krtolima,poginuo na Crkvicama 10.10.1944 godine
42.Roganović V.Božidar –Daro,4.bataljon,rođen u Perastu,poginuo u Zalazima oktobra 1944
43.Samardzic M.Krsto,1.bataljon rođen u Dragalju-Kotor,poginuo na Ledenicama 7.11.1944
44.Samardzic P.Luka,3.bataljon ,rođen u Krivošijama-kotor,ranjen na Ledenicama 16.11.1944. Umro na putu za bolnicu
45.Sbutega T.Milan,rođen u Tivtu,poginuo u Dobroti 29.10.1944 godine
46.Stjepčević V.Milan,2.bataljon,rođen u Kamenom-Herceg Novi,poginuo na Grkavcu 27.10.1944
47.Subotić B.Veselin,1.bataljon,rođen na Ledenicama –Kotor,zarobljen od Njemaca i strijeljan u Risnu 16.11.1944 godine
48.Franović R.Mrko,4 bataljon,rođen u Petrovcu,poginuo u Šišićima 13.11.1944 godine
49.Cvjetković P.Božo,rođen u Baošićima ,Herceg Novi,poginuo na Ledenicama 18.11.1944
50.Šerović S.Branko,3.bataljon,rođen u Bijeloj,Herceg Novi,poginuo na Crkvicama 11.10.1944
51.Škero P.Dušan,3.bataljon,rođen u Žlijebima,Herceg Novi, poginuo na Grkavcu 13.11.1944
52.Tučar M.Milutin,4.bataljon,rođen u Đenoviću-Herceg Novi,poginuo kod Kotora 21.11.1944
53.MračevićJ.Božidar,rođen u Sutorini-Herceg Novi,poginuo u Krivošijama 13.10.1944
54.Pavić N.Vladimir,1.bataljon,rođen u Puli,poginuo na Ledenicama 15.11.1944
55.Kavaja Dušan,1.bataljon,poginuo na Crkvicama 10.10.1944 godine
Istina o veličanstvenim žrtvama pred puščanim cijevima i podvizima partrizana predvođenim komunistima u borbi za slobodu našeg naroda, Crne Gore i bivše nam domovine Jugoslavije danas se dovodi u pitanje
Nikad nesmijemo zaboraviti našu slavnu prošlost, naše poginule i ranjene borce,naše heroje NOB-e.
Na to nas obavezuju oni čije su kosti ugrađene u temelje sadašnje Crne Gore,a koje ujedno predstavljaju zalogu naše budućnosti.
Bez toga, njihovo žrtvovanje bi bilo uzaludno, kaže se u saopštenju UBNOR-a i ANTIFAŠISTA KOTOR koje potpisuje Jovo M. Bećir.
Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog u okviru II poziva Interreg IPA partner je na projektu „Ćiro II“, kroz koji će imati priliku da urede, obilježe i opreme biciklističke staze na potezu od Zelenike do Sutorine, trasom stare željezničke pruge.
Na ovoj trasi uz postavljanje putokaza, na Škveru će biti prikazivani 3d filmovi, a biće izgradićen i adrenalinski park za bicikliste na željezničkoj stanici u Sutorini, najavio je direktor Agencije Boro Lučić:
-Obilježićemo i označiti bivšu trasu pruge, od Zelenike do karaule na Njivičkom putu, dok će na Škveru biti postavljen kiosk, gdje će turisti i mještani moći da kroz 3D projekcije vide kako je nekada izgledao taj dio grada i sam voz “Ćiro”. Biciklistička staza biće izgrađena od HDL ka Sutorini do bivšeg motela Vinogradi. Kod zgrade bivše željezničke stanice u Sutorini izgradićemo adrenalinski park za bicikliste koji će imati i dio za djecu i time potpuno zaokružiti ponudu avanturističkog sporta, kazao je Lučić.
Agencija je u okviru IPA prekograničnog projekta izgradila Avanturistički park na Vrbanju, a kako je istakao Lučić, očekuje da će i ovog puta biti uspješni:
– Isčekujemo naredne mjesece da uđemo u poslove. Uređen je put od Sutorine ka Ratiševini kroz Tjesni klanac, a očekuje se sređivanje i od Mojdeža prema Mokrinama, tako da bi se tom budućom stazom izlazilo na Orjen i sve bi povazali do Adrenalinskog parka. Na taj način bi uskoro HN trebalo da postane lider avanturističkog sporta u regionu, kazao je Lučić.
Agencija projekat “Ćiro II” realizuje u okviru Drugog poziva Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, a partneri su joj opštine Konavle i Ravno. Projekat je vrijedan 1. 927. 871, a za našu opštinu opredijeljeno je 616. 137 evra.
U sjedištu nacionalnog javnog servisa u Podgorici, sinoć je svečano otvorena postavka koja će biti dio Muzeja Radio i Televizije Crne Gore. Svečanost je upriličena povodom proslave 75 godina Radija Crne Gore i 55 godina Televizije Crne Gore.
Postavka ima više stotina eksponata, a njeni autori su Marina Čelebić i Vladislav Ivanović.
Postavku je otvorio ministar kulture Aleksandar Bogdanović, koji je kazao kako večerašnji događaj ima posebno značenje – tim prije jer postavka vjerno svjedoči ne samo o hronologiji rada javnog servisa, već i o istorijatu radija i televizije u Crnoj Gori.
O značaju medija kroz vrijeme nije potrebno detaljnije govoriti. Prvo radio, a potom i televizija – od Volujice do danas – za čovjeka sa naših prostora imali su posebnu težinu. A takva je i postavka pred nama – zanimljiva, raznorodna, a prije svega vjerno hronološko svjedočanstvo iskoraka, trendova, a time i razvoja medija. Od 1944. godine i Radija Cetinje, preko 1949. i Radija Titograd, sve do 1964. i Televizije Crne Gore, a kasnije i uspostavljanja čitave mreže lokalnih radijskih i televizijskih stanica, stvarana je impozantna baza podataka i predmeta, koja ovom postavkom dobija svojevrstan prezenterski okvir. I otud je ona potencijalno polazište za svako buduće istraživanje vezano za oblast medija. Ujedno, planirani muzej Radio Televizije Crne Gore omogućiće i uvid u razvoj našeg političkog života, ekonomije, kulture i sporta, jer sve što će u njemu moći da se vidi predstavlja nezaobilaznu značenjsku, a nerijetko i prekretničku tačku u hronologiji naše novije istorije – naglasio je on.
Urednica programskog arhiva u RTCG Snežana Rakonjac istakla je kako je ideja o uspostavljanju muzeja javnog servisa potekla prije gotovo deset godina.
Naša ideja vodilja bila je da sačuvamo od zaborava, trajno zaštitimo i prezentujemo dio vrijednog nasljeđa nastalog tokom višedecenijskog rada dva najstarija elektronska medija u Crnoj Gori, ali i da u godini jubileja i na ovaj način iskažemo poštovanje i zahvalnost svima koji su stvarali istoriju naše kuće, a time i medijsku istoriju naše države – naglasila je ona.
Muzej RTCG
Kako je kazala Rakonjac, postavku čine eksponati počev od onih koji podsjećaju na 1904. godinu i prvu bežičnu štaciju na Voluijici.
U zbirci tehničkih uređaja, koja svjedoči o čestim tehnološkim mijenama i specifičnostima radija i televizije kao fenomena 20. Vijeka, izloženi su i mikrofoni i kamere pred kojima su stajali učesnici Mojkovačke bitke, heroji Drugog svjetskog rata, udarnici, državnici, naučnici, filmske zvijezde i naši sugrađani iz svih krajeva Crne Gore. Sa druge strane ovih uređaja bila je brojna stvaralačka porodica različitih profesionalnih profila koja je tokom 75 radijskih i 55 televizijskih godina iz dana u dan bilježila život i istoriju Crne Gore – dodala je ona.
Dio postavke su i fotografije, programska hronologija i drugi zapisi, a kako je naglašeno na večerašnjem otvaranju – dio tog materijala spašen je zahvaljujući angažmanu brojnih institucija, prevashodno Ministarstva kulture i Crnogorske kinoteke.
Predloženi kandidati za ovogodišnju nagradu “21. novembar”, prema saopštenju koje nam je dostavio Žiri za dodjelu ovog priznanja, grada Kotora su: prof. dr Ivo Županović, dr Vojislav Vučetić-specijalista opšte hirurgije, sportistkinja Amela Feković, dipl. arh. Vlasta Mandić, prof. dr. Milka Čanak-Medić i dr.sc. Lenka Blehova-Čelebić.
Podsjetimo, nagrada se dodjeljuje za ostvarene rezultate u posljednjoj godini dana, a u izuzetnim slučajevima za postignute rezultate u dužem vremenskom periodu.
“Žiri nastavlja sa radom i blagovremeno će donijeti odluku o nagradi, o čemu će javnost biti na vrijeme informisana”, saopštila je predsjednica Žirija mr Vesna Vičević.
