Zeleni tim Opštine Tivat uručio je danas „Zelenu nagradu“ za 2019. godinu, a ona je pripala Zelenoj patroli JPU „Bambi“ za poseban doprinos u očuvanju životne sredine- saopšteno je iz lokalne uprave.
Ovogodišnja zelena nagrada su stabla masline, koja su uručena i zasađena u dvorištu vrtića i u dvorištu škole OŠ „Drago Milović“, s obzirom na to da su djeca kojima je nagrada dodijeljena sada učenici prvog razreda ove škole.
Zelena nagrada
„Dva stabla masline koja su danas zasađena krasiće zajedno sa ostalim biljkama prostor koji koriste djeca. Zeleni tim Opštine Tivat teži očuvanju životne sredine, a djeca su dala veliki doprinos učešćem u brojnim aktivnostima u protekloj godini. Raduje me što od najranijeg djetinjstva prepoznaju vrijednosti prirode, i ovom prilikom djeci se posebno zahvaljujem, sa željom da i dalje čuvaju i vole sredinu u kojoj žive“ – istakla je Tamara Furtula, sekretarka za planiranje prostora i održivi razvoj Opštine Tivat i predsjednica Zelenog tima.
Završeni su betonski radovi na rekonstrukciji Stepeništa Danice Tomašević i u toku je popločavanje kamenom. Radovi se izvode dobrom dinamikom i čitav posao bi trebalo da bude završen do kraja januara.
U kvalitet radova i zadovoljstvo građana ovim projektom uvjerio se danas predsjednik Opštine Stevan Katić koji je sa saradnicima obišao teren.
„Ovaj projekat će značajno promijeniti izgled ove vertikalne komunikacije, u koju se, kako su me informisali stanari, unazad 40, 50 godina ništa nije ulagalo. Zaista je bila naša obaveza da krenemo u ovakve projekte jer je Herceg Novi prepoznat po skalama i one treba da budu na ponos građana“, kazao je predsjednik Opštine Stevan Katić.
Novski skalini
On je izrazio zadovoljstvo dinamikom izvođenja radova, kao i saradnjom sa izvođačem, firmom „Niveda“, koji se i ranije pokazao kao odgovoran i tačan, prilikom radova na popločavanju Šetališta od „Mimoze“ do „Galeba“, kao i rekonstrukcije Stepenište Jova Dabovića.
Katić je podsjetio da je u planu i rekonstrukcija stepeništa u Ulici Marka Vojnovića. Izrada projekta je pri kraju, a radovi su planirani budžetom za 2020. godinu.
NVO „Kreativni centar“ Tivat priređuje treću izložbu radova polaznica kreativnih radionica u subotu, 28. decembra od 10 do 13 sati u kafe baru Regata, najvljuju iz Centra.
Na trećoj izložbi kreativnog stvaralaštva Tivćanki će biti predstavljeni crteži, slike, tkanki predmeti od vune i oslikano kamenje kao prirodni materijal kojim Crna Gora obiluje. „Od seke na otvorenom moru, preko zalivskog pjeska sve do visokih kamenih masiva iznad Boke Tivćanke pronalaze inspiraciju prepoznajući potrebu da sa tim kamenom i oko tog kamena ispredaju svoju umjetničku priču“, stoji u najavi.
Ova izložba dio je projekta “Žensko socijalno preduzetništvo u kulturi“ a podržan je u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori, ReLOaD program sprovodi se u partnerstvu sa opštinama Tivat, Kotor, Nikšić, Pljevlja i Podgorica.
Dubrovnik – Stradun spreman za doček NG foto Boka News
Hrvatski biser Dubrovnik jedan je od gradova čiji je doček na otvorenom posebno popularan.
Nova godina u Dubrovniku organizovano se na otvorenom dočekuje od 1995. godine, a mjesto je radnje najpoznatija gradska ulica – Stradun. Kao uvertira samom dočeku 2020. godine, na Stradunu će se održati još nekoliko koncerata, a sve je to dio Dubrovačkog zimskog festivala, manifestacije kojoj je cilj hrvatski grad-biser oživiti tijekom najhladnijeg godišnjeg doba.
Program na Staru godinu počinje tradicionalnom kolendom i dječjim dočekom, u sklopu kojeg nastupa Mia Dimšić.
Večernji doček započinje u 21 sat te će na njemu nastupiti Parni valjak. Samu Novu godinu otvorit će nastup Dubrovačkog simfonijskog orkestra na Stradunu, s početkom tačno u podne.
Kao uvod u Silvestrovo 30. decembra nastupaju Urban & 4, dok će prvog dana 2020. godine u večernjim satima publiku zabavljati klapa Iskon.
Broj migranata i izbeglica koji su stigli na italijansku obalu 2019. prepolovio se u odnosu na prošlu godinu, saopštilo je danas italijansko Minisitarstvo unutrašnjih poslova.
U toku 2019. u Italiju je morskim putem stiglo 11.439 ljudi, odnosno 50,72 odsto manje nego 2018, kada ih je bilo 23.210, javilo je ministarstvo.
Pad broja dolazaka je još veći, 90,38 odsto, kada se ovogodišnje cifre porede sa podacima iz 2017, kada je 118.914 migranata stiglo u Italiju.
Migranti koji su stigli 2019. su uglavnom iz Tunisa (2.654), zatim Pakistana (1.180) i iz Obale Slonovače (1.135). Među njima je bilo 1.618 maloletnika bez pratnje, odnosno oko hiljadu manje nego 2018. i 14.000 manje nego 2017. godine.
Italija je između juna 2018. i avgusta 2019. imala koalicionu vladu koju je činio antisistemski Pokret pet zvezdica i ekstremnodesničarska Liga, čiji je vođa Mateo Salvnini bio ministar unutrašnjih poslova. Salvini je uveo čvrstu migrantsku politiku i izdao ukaz kojim se predviđaju visoke kazne za spasilačke brodove nevladinih organizacija u Sredozemlju i do deset godina zatvora za njihove kapetane u slučaju odbijanja.
Nova vlada formirana ovog leta sastavljena od levog centra i Pokreta pet zvezdica je na Malti u septembru potpisala sporazum sa više EU zemalja kojim se predviđa da između njih automatski raspodele migrante koji se iskrcaju na Malti ili u Italiji.
Snažna lavina sručila se u četvrtak na skijašku stazu u švicarskom zimovalištu Andermatt i zatrpala šestero skijaša, ali su svi preživjeli, objavila je policija.
Dvije osobe su s lakših ozljedama spašene u operaciji traganja i spašavanja. Ostalih četvero je neozlijeđeno i također spašeno ili su se sami izvukli iz snijega.
Svih šestero su švicarski državljani, kažu u policiji.
Potraga je prekinuta u četvrtak navečer nakon što je pretraženo cijelo pogođeno područje i nema dojava da je još netko nestao.
Tri lavine pogodile su i Ankogel, skijalište u Koruškoj u Austriji, rekao je glasnogovornik tamošnje policije. Jedna lavina dogodila se izvan skijališta te je zatrpala dvoje ljudi koji su se spuštali izvan staze.
Videosnimka objavljena na portalu blick.ch prikazuje kako je lavina u Andermattu prekrila stazu na kojoj je bio velik broj skijaša.
Lavina je bila dugačka 300 i široka 60 metara, prenosi švicarski portal 20min.ch.
Turistička organizacija Tivat najavljuje „Starogodišnju regatu”, još jedan u nizu događaja koji se održavaju u okviru novogodišnjeg projekta Zimska bajka u Tivtu 2020.
Organizator događaja, Jedriličarski klub Delfin, poziva sve jedrilice, barke i brodove da u utorak 31. decembra 2019. godine učestvuju u „Starogodišnjoj regati” i promenadi brodova u akvatorijumu Tivatskog zaliva. Start regate je zakazan u 12 sati, a skiperski sastanak je planiran u 11h ispred JK Delfin. Nakon takmičarskog dijela slijedi promenada uz obalu našeg lijepog grada. Dodjela nagrada biće održana 2. januara u Jedriličarskom klubu Delfin.
Donacije koje budu prikupljene tokom proglašenja namijenjene su jedriličarkama, kao podrška za učešće na regati PMS (Povijesni mediteranski skup žena), na Visu 2020. godine.
Kružni tok na Jadranskoj magistrali, Tivat-Kotor-Budva-Radovići je deblokiran i saobraćaj normalizovan.
Građani, koji su sinoć blokirali kružni tok, tokom noći su se razišli.
Blokada je uslijedila u znak protesta poitiv usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti. Policija nije nije intervenisala protiv okupljenih građana među kojma je bilo i više sveštenika Mitropolije Crnogorsko primorske.
Skupština Crne Gore je nakon maratonske sjednice, koju su obiljžili teški incidenti u plenarnoj sali, nakon kojih su uhapšeni poslanici Fronta usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesit.
Za Zakon 45 poslanika je glasalo, nije bilo glasova protiv.
Inače, u skupštinskoj sali, pola sata nakon ponoći, nastao je haos nakon što je usvojen Predlog zakona o slobodi vjeroispovjesti u načelu. Prvo je, kako je rečeno novinarima, bačeno pirotehničko sredstvo, a potom je uslijedio niz incidentata u kojima su poslanici DF-a vrijeđali i pokušali da nasrnu na kolege iz vladajuće koalicije, ali i iz SDP-a.
Lideri DF-a Nebojša Medojević, Andrija Mandić i Milan Knežević prethodno su prišli predsjedniku i potpredsjednicima parlamenta i počupali mikrofone.
Još nekoliko poslanika DF-a pokušalo je da sa stola skinu preostale djelove tehnike, nakon čega je intervenisalo obezbjeđenje Skupštine.
Marina Jočić (DF) gađala je flašom Ranka Krivokapića (SDP), kojeg su prethodno grubo vrijeđali.
Nakon incidenta, Mandić je poručio policiji da neće dobrovoljno napustiti parlament, da bi neposredno nakon toga bili izvedeni iz sale.
Poslanik DF Slaven Radunović na Fejsbuku je objavio da su uhapšeni svi poslanici tog političkog saveza i da ih vode u Centar bezbjednosti Podgorica na saslušanje.
Brajović: DF 15 dana ne može prisustvovati sjednicama
Ivan Brajović
Poslanici Demokratskog fronta (DF) narednih 15 dana ne mogu prisustvovati sjednicama parlamenta, rekao je predsjednik Skupštine, Ivan Brajović.
Sjednica Skupštine nastavljena je nakon što je policija privela poslanike DF-a, zbog incidenta koji su izazvali u plenarnoj sali.
Brajović je kazao da su viđene scene koje ne priliče parlamentu, i da je država pokazala da može da bude odlučna.
„Niko ne bježi od razgovora, dijaloga, a danas smo probali sve“, krekao je on.
Kako je naveo, poslanici DF-a su večeras napravili ono čime su danima prijetili.
„Slušali smo pozive na rušenje državnog porekta, pozive ratnim drugovima“, rekao je Brajović.
On je kazao da „prema našim kolegama treba biti tolerantan“.
„Ja sam im izrekao mjere udaljenja sa sjednice i oni narednih 15 dana ne mogu prisustvovati sjednici parlamenta“, kazao je Brajović.
Stotinjak mještana Tivta, Kotora, Grblja i Krtola blokiralo je oko 20.30 sati, saobraćaj na kotorskoj raskrnici na Jadranskoj magistrali.
Oni pjevaju pjesme o Kosovu, nose crkovne zastave i klicu:”Ovo nije Montenegro, već junačko srpsko leglo”.
Policija koja je bila na raskrsnici prije dolaska građana, nije intervenisala ni spriječila blokadu.
Među okupljenjima je i tivatski paroh, otac Petar Petrovic koji drži moleban.
Večeras na raskrsnici
Na raskrsnici je sada oko 200 ljudi, a građani i dalje pomalo pristižu.
Među okupljenima je i više svestenika MCP, kao i iguman manastira Svetog Arhangela Mihaila sa Prevlake, Benedikt.
Okupljeni ističu da ce ostati na raskrsnici do daljnjeg i da prate dešavanja na blokadama u drugim djelovima Crne Gore, odnosno u Skupštini koja treba da se izjasni o predlogu Zakona o slobodi vjeroispovjesti.
Prosrpski poslanici prijete sukobima u Crnoj Gori ako se usvoji zakon o crkvenoj imovini
Dok traje rasprava u parlamentu, policija je zatvorila centar Podgorice i jake policijske snage osiguravaju sve značajnije institucije, uključujući javni servis RTCG.
Istovremeno, aktivisti i simpatizeri prosrpske opozicije blokirali su važne pravce na sjeveru, jugu i centralnim dijelovima zemlje.
U predlogu zakona stoji da se državi vraćaju vjerski objekti i zemljište koje vjerske zajednice koriste na teritoriju Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni sredstvima države ili su bili u njezinom vlasništvu do 1. decembra 1918. godine.
Predlog je podržala Crnogorska pravoslavna crkva koja smatra da će njime biti vraćena imovina nezakonito prepisana SPC-u.
SPC u Crnog Gori ima u vlasništvu 66 uglavnom srednjovjekovnih manastira, desetke crkava i drugih nekretnina.