Ronioci iz Baltika izvukao 900 boca francuskog alkohola
Alkohol je bio namijenjen ruskom caru Nikolaju II, a transportovan je švedskim brodom S/S Kyros koji je u maju 1917. godine isplovio prema Petrogradu, današnjem St. Peterburgu. U brodu je bilo 50 kovčega francuskog konjaka i 15 kovčega likera, javila je Russia Today, prenosi Klix.ba.
Rusija je formalno još uvijek bila u ratu s Njemačkim carstvom, tako da je teret poslan iz Francuske brodom koji je pripadao neutralnoj Švedskoj. Ipak, brod Kyros nikad nije stigao na svoju destinaciju, jer ga je nedaleko od otoka Aland u baltičkim vodama presrela njemačka podmornica UC-58.
Njemci su optužili posadu za krijumčarenje ilegalne robe, dopustili su mornarima da napuste brod i ukrcaju se na drugi, a onda je Kyros potopljen zajedno s ukupno 900 boca alkohola.
Olupina broda je otkrivena 1999. godine, ali je vađenje alkohola bilo preopasno. Dvadeset godina kasnije, švedski tim ronioca je uz pomoć islandskih lovaca na olupine konačno odlučio da zaroni do Kyrosa.
Boca će biti sačuvane i izložene, a neke od njih još uvijek imaju originalne pečate i oznake.
Prof. dr Milenko Pasinović u svom tekstu podsjeća na 7. novembar 1944. godina, koji je posebno je ostao u sjećanju rijetkim povratnicima u naselje Ljuta, iz njega izgnanih i zatvorenih 25. septembra iste godine.
“Nekoliko porodica, nakon 42 dana, vratilo se svojim kućama, u predvečerje sedmog novembra. Toga novembarskog, maglom osvanulog jutra, probudio je zvuk motora ribarskih brodića, barkasa, naoružanih vojnika, pripadnika 334. regimente, zadužene za obezbjeđenje odstupnice jedinicama 81. njemačke divizije, čije je sjedište bilo u Skadru.
Pripadnici II čete, IV bataljona, II dalmatinske brigade, sa sjedištem u Ljutoj, budili su svoje drugove i rijetke stanovnike, povratnike, uzvicima :
„Bježite, napali su nas Njemci“.
Ubrzo se čulo pucanje sa barkasa i iskrcavanje njemačkih vojnika. Pale su prve žrtve pripadnika partizanske vojske, njih sedmoro.
Nešto kasnije i prva žrtva među zarobljenim mještanima Dobrote i Ljute, angažovanim za sklanjanje barikada, koje su postavili partizani.
I, počelo je paljenje prvih kuća. Na tamborju, pred crkvom Sv. Petra u Ljutoj, čekalo je tridesetak zarobljenih civila iz Dobrote, angažovanih na čišćenju barikada, a što drugo nego strijeljanje.Sa njima je bio i svećenik don Gracija Ivanović, koji je zamolio njemačke vojnike, da im dozvole da se pomole.
Nakon molitve su ustali i ponovo postrojeni. Tada je don Gracija Ivanović izašao iz stroja i njemačkim vojnicima se obratio riječima: „Strijeljajte mene, ne njih“ i, njemački vojnici odustadoše od strijeljanja.
Ali, nastaviše paljenjem kuća. Od ukupno 41 kuće zapaljeno je njih 34. Bez kuće je ostalo 77 stanovnika Ljute. U Ljutu se vratilo pet porodica, koje su svojim sredstvima napravile izgorele kuće.
Danas Ljuta broji 120 stalna stanovnika, a broj onih koji u njoj imaju kuće ili stanove za odmor, trostruko je veći.
Zahvaljujući tkz. tipu niznog – zbijenog naselja, Ljuta, srećom, nije dala povoda , ni prostora, da se u priobalnom dijelu, “dokazuju” projektanti novosagrađenih kuća. Svega, njih, pet, šest.
Dvije kuće svojim zidinama, još uvjek, prkose zubu vremena i sudbini zaborava.
A Ljuta će s ponosom čuvati i njenu urbano – arhitektonsku fizionomiju, makar onu pored puta uz more, Ulice 7. Novembra.
Međunarodnim naučno-stručnim skupom “Otok Lokrum – Od naučnih spoznaja do upravljanja zaštićenim područjem” Javna ustanova Rezervat Lokrum u četvrtak i petak na kampusu Sveučilišta u Dubrovniku obilježava 70 godina proglašenja otoka Lokruma posebnim rezervatom šumske vegetacije.
Ravnatelj Rezervata Lokrum Ivica Grilec istaknuo je kako je skup rezultat dosadašnjeg rada stručnih službi Rezervata Lokrum, a sličnih bi skupova trebalo biti i ubuduće, s obzirom da su oni preduvjet za praćenje stanja prirode tog zaštićenog područja.
“Stanje prirode moramo pomiriti s intenzivnim posjetom, odnosno utjecajem čovjeka. Skup će predočiti stanje i pokazati trendove, a zaključke ćemo sigurno uvažiti“, rekao je Grilec. Podsjetio je kako je Rezervat Lokrum u posljednjih godinu i pol dana pokrenuo cijeli niz bitnih projekata, zahvaljujući značajnom višku prihoda od posjeta.
“Za koji mjesec trebala bi biti gotova hidrantska mreža visoke zone otoka, što je bitno za protupožarnu spremnost tijekom posjetiteljske sezone i požarne ugroženosti. Izrađujemo konzervatorski elaborat obnove benediktinskog samostana s Maksimilijanovim ljetnikovcem i okolnim kultiviranim vrtnim naslijeđem u obliku klaustra, Maksimilijanove zvijezde i okolnih vrtova te pristupne šetnice do pristaništa Portoč. Iduće dvije godine radit ćemo na izvedbenom projektu, kako bismo ga prijavili na fondove EU”, istaknuo je Grilec.
Tz-plaza na bjelim sekama ju rezervat Lokrum
Naglasio je kako obnova botaničkog vrta, koja je počela ove jeseni, mora biti gotova do početka sezone, a najkasnije na proljeće počinje i obnova Fort Royala kojoj je investitor Društvo prijatelja dubrovačke starine. “Morat ćemo vrednovati sve staze i šetnice na otoku te ih obnoviti“, dodao je Grilec.
Rezervat Lokrum znanstvenim skupom slavi 70 godina zaštite
Istaknuo je kako je stanje prirode na otoku dobro, ali da može biti još bolje, jer nekoliko alohtonih vrsta stvara ugrozu za sustav.
“One mogu obezvrijediti sva naša ulaganja u hortikluturu i obnovu botaničkog vrta, za što smo izdvojili 3,8 milijuna kuna. To vrlo skoro moramo riješiti. Veliki sam optimist jer ambiciozna uprava Rezervata to može ostvariti i ima potporu gradske uprave“, zaključio je Grilec.
Program dvodnevnog međunarodnog znanstveno-stručnog skupa donosi predavanja o povijesti otoka, otočkoj flori i fauni, očuvanju prirode, izazovima zaštite i ekologiji mora, a uključuje i terenski rad na samom otoku drugog dana skupa. Otok Lokrum prirodna je oaza i omiljeno izletište Dubrovčana, a poseban rezervat šumske vegetacije postao je 1949. godine. Godišnje privlači preko 200 hiljada posjetitelja.
pretovarila je od početka godine do kraja septembra više od 1,13 miliona tona tereta, što je 18 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu, saopštio je izvršni direktor barske kompanije, Vladan Vučelić.
On je Dnevnim novinama kazao da je zadovoljan rezultatima poslovanja i sprovedenim aktivnostima u prethodnih devet mjeseci.
“Na osnovu ostvarenog pretovara u oktobru od 167 hiljada tona, kao i prema projekciji pretovara za naredna dva mjeseca, može se očekivati da on u ovoj godini premaši brojku od 1,65 miliona tona, što bi bilo skoro 300 hiljada tona više u odnosu na prošlu godinu i graničilo bi se sa rekordnim godišnjim pretovarom u periodu nakon restrukturiranja 2009. godine”, rekao je Vučelić.
Prema njegovim riječima, projekcija pretovara u posljednjem kvartalu ove godine jasno ukazuje na zaključak da će biti ostvareni i finansijski elementi biznis plana, odnosno postignut pozitivan finansijski rezultat, znatno veći u odnosu na iskazanu dobit za prvih devet mjeseci.
“Ukupni prihodi za devet mjeseci iznose 6,95 miliona EUR, a rashodi 6,67 miliona EUR, što znači da je ovaj poslovni period završen pozitivnim rezultatom, uz ostvarenu dobit od 274,04 hiljade EUR”, precizirao je Vučelić.
On je kazao da se jedna od najznačajnijih aktivnosti u tom periodu odnosi na stvaranje pravnog okvira za nesmetan rad i razvoj kompanije potpisivanjem aneksa ugovora o korišćenju morskog dobra.
“Time je Luci Bar potvrđeno isključivo pravo korišćenja lučkog područja i infrastrukture i omogućeno preduzimanje konkretnih aktivnosti usmjerenih ka optimalnom iskorišćenju postojećih potencijala i razvoju novih kapaciteta, u skladu sa zakonom i strateškim opredjeljenjima države”, naveo je Vučelić.
On je dodao da je takođe posebno značajna realizovana procjena vrijednosti imovine, prvi put nakon 2008. godine, čime je dovedena na fer-tržišnu vrijednost.
Taj period obilježilo je i, kako je podsjetio, potpisivanje Kolektivnog ugovora, kojim je, na optimalan način, obezbijeđen najširi obim zaštite prava zaposlenih.
“Postignuto je i sudsko poravnanje sa kompanijom Port of Adria, čime smo, na najbolji način, regulisali sva sporna i neriješena pitanja koja su opterećivala poslovanje Luke Bar i tog operatera unutar lučkog područja”, rekao je Vučelić.
Ostvareni rezultati su, kako je ocijenio, nadmašili izuzetno ambiciozno postavljen plan pretovara i to daje osnovu da budu zadovoljni postignutim.
On je dodao i da, u cjelini, nije zadovoljan trenutnim nivoom tehničke opremljenosti lučkih terminala.
“Smatram da to predstavlja ograničavajući faktor u radu Luke Bar, sa stanovišta mogućnosti povećanja obima pretovara. Treba imati u vidu da u dužem periodu nije bilo značajnijih ulaganja u investiciono održavanje i razvoj lučkih tehničkih sistema, što je, pogotovo u nekim segmentima, dovelo u pitanje čak i njihovu elementarnu operativnost”, zaključio je Vučelić.
Studentsku nagradu Opštine Tivat za 2019.godinu zavrijedilo je pet studenata/kinja: Ana Puljiz, Spec.Sci- Međunarodni odnosi; Darko Đikanović, Magistar- Statistika; Mileva Manojlović, Spec.Sci- Turizam; Milena Nikolić, Spec.Sci- Međunarodni odnosi i Slađana Francesković, Msc –Nautički turizam.
Saopšteno je to danas iz Opštine Tivat koja treću godinu za redom, dodjeljuje nagradu najboljim tivatskim studentima,.
U skladu sa propozicijama, nagrada se dodjeljuje na osnovu javnog konkursa, koji objavljuje opštinski Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti, a pravo da konkurišu za nagradu imaju studenti koji su postigli izuzetan uspjeh u studiranju, što podrazumijeva da su ostvarili 240, 300 odnosno 360 ECTS kredita, i na svakom od tih stepena ostvarili prosječnu ocjenu ne manju od 9,50.
Studentska nagrada Opštine Tivat se sastoji od plakete i novčanog dijela u visini prosječne zarade u Crnoj Gori, za mjesec koji prethodi mjesecu dodjele nagrade. Kao i prethodne godine, nagrada će lauratima biti uručena na svečanoj sjednici SO Tivat, na Dan Opštine 21.novembra.
Opštinski odbor (OO) Građanskog pokreta URA Kotor, saopštio je danas da su predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković i predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović u sukobu oko saradnje sa UNESCO.
“Dok premijer Marković saopštava stav Vlade Crne Gore o punoj i bezuslovnoj saradnji sa UNESCO, kotorski DPS nastavio je da sa svojim satelitima donosi odluke u suprotnosti sa izrečenim stavom. Da se u Crnoj Gori sve otelo kontroli i da za sprovođenje zakona, odluka, memoranduma i međunarodnih konvencija više niko ne mari jer straha od sankcija apsolutno nema, pokazano je u kotorskom parlamentu kada su DPS i njegovi sateliti, uprkos neoborivim činjenicama koje je iznijela odbornica URE Ljiljana Popović-Moškov o kršenju niza domaćih i međunarodnih zakona, izglasali Odluku o poravnanju kako bi određenog izvođača radova uveli u posao gradnje “podhodnika” na Kotorskoj rivi”, ističe se u saopštenju GP URA Kotor.
Ize te partije su dodali da novu skupštinsku većinu u Kotoru, nijednog trena nije zabrinula iznijeta činjenica da su njihove kolege raspisale tender za izgradnju podhodnika u decembru 2016. godine u vrijednosti od 1,5 miliona eura, na nezakonit način obzirom da ta investicija nije obuhvaćena budžetom koji su oni izglasali za 2016. kao ni Programom kapitalnih investicija koji su takođe oni i donijeli i izglasali za tu 2016. godinu.
“Novu skupštinsku većinu u Kotoru, nijednog trena nije zbunila ni logička činjenica kako to da se predlaže odluka o poravnanju sa strankom koja je Opštinu tužila i koji spor je Opština dobila. Kako to da odluku i Privrednog i Apelacionog suda po kojoj se odbijaju svi tužbeni zahtjevi stranke koja nas je tužila, predsjednik Opštine Aprcović zanemaruje i mimo odluka sudija iz navedenih sudova, po svojoj volji prihvata tužbene zahtjeve i predlaže poravnjanje. Novu skupštinsku većinu nijednog trena ne brine ni iznijeta činjenica da se prihvatanjem ovakve odluke i uvođenjem izvođača u realizaciju projekta prekršio i član 172. operativnih smjernica za primjenu Konvenciju UNESCO-a za zaštitu kulturne baštine, po kojem za svaku intervenciju u prostoru zaštićenog područja, a prije donošenja ikakvih Odluka, kancelariji UNESCO-a treba uputiti obavještenje,projekat i sl. kako bi dali svoje mišljenje. Ovu novu skupštinsku većinu nijednog trena nije zabrinula ni iznijeta činjenica da se za ovakav vid intrevencije u prostoru mora uraditi i zakonom propisana HIA studija”, kazali su iz kotorske URE.
Oni navode da na iznijete i dokumentovane činjenice, predsjednik Opštine Željko Aprcović nije iznio nijedan protivargument, osim što je 100 puta ponovio da nijesu prekršili nijedan zakon, jer je, kako on reče “podhodnik uvršten u Strateški plan Opštine 2013-2017”,a zna dobro da to nije i automatski preduslov za plan javnih nabavki i stvaranje preduslova za raspisivanje tendera.
“On je kazao i da je Skupština 2015. godine donijela odluku o “lokaciji” za podhodnik,a zna dobro da određivanje lokacije ne može biti zakonski preduslov za plan javnih nabavki i preduslov za raspisivanje tendera, kao ni iznošenje “argumenta” da su uradili projekat, a zna dobro da imati projekat nije zakonski preduslov za plan javnih nabavki i preduslov za raspisivanje tendera. To što zakon priznaje samo usvojen budžet za tekuću godinu i usvojen Plan kapitalnih investicija za tekuću godinu,kao jedini zakonski osnov za formiranje Plana javnih nabavki i raspisivanju tendera po istom, za predsjednika Aprcovića nije relevantno, baš kao što nijesu relevatne ni presude Apelacionog i Privrednog suda,kao ni operativne smjernice UNESCO-ve Konvencije o svjetskoj baštini,a izgleda i da ga je briga i što poručuje premijer Marković”, zaključuje se u saopštenju OO GP URA Kotor.
U sklopu Novembarskih dana 2019. u Tivtu, a povodom dana društva, Glazbeno prosvjetno društvo Tivat će u petak 8.novembra ulicama našeg grada održati promenadni koncert od 16 sati. Promenadni nastup počeće ispred Doma „Gracija Petković“.
Sve ljubitelje i prijatelje društva pozivamo da isprate naš sutrašnji defile kojim slavimo 110-ti rođendan – kaže se u pozivu GDP Tivat.
GPD Tivat
Gradska muzika Tivta osnovana još daleke 1909. godine.
GPD Tivat kao svoj dan obilježava 8. novembar u spomen na isti datum 1944. godine, kada je GDP kolektivno napustilo okuprani Tivat i pod vodstvom kapelnika Krsta Vuksanovića, pridružilo se partizanima. U partizane je otišlo 19 članova tivatske Gradske muzike. Na oslobođenju teritoriju u zaleđu Boke krenuli su u uniformama Društva, noseći sa sobom instrumente i notne zapise, a koje su pod okriljem noći prethodno uzeli iz opštinske zgrade.
Berlin je grad u kojem je sve u paru, zahvaljujući tome što su se odvojene strane grada tokom hladnog rata natjecale u zoološkim vrtovima, televizijskim tornjevima i nogometnim klubovima.
“Dvije su strane dale sve od sebe kako bi pokazale sposobnost da poslije rata obnove Berlin što bolje i što brže”, kaže Hanno Hochmuth iz Centra za suvremenu povijest u Potsdamu.
Dva su Berlina od 1945. do 1989. živjela svaki svoj život, pa tako još i danas žive institucije koje se u običnim gradovima ne dupliraju.
Najveći ZOO protiv najbogatijeg
Najveći zoološki vrt u Europi smješten je u uspavanoj četvrti Friedrichsfelde u bivšem istočnom Berlinu.
Poznat kao Tierpark, atrakcija koju su komunističke vlasti izgradile 1955. godine, manje je poznat i mnogo manje bogat od slavnog Zoologischer Gartena u zapadnom dijelu, otvorenog još 1844.
Na svom vrhuncu socijalistički se ZOO hvalio sa 120 različitih vrsta, većinom podrijetlom iz ostalih zemalja istočnog bloka.
No nakon ujedinjenja grada oba parka su uspostavila prisnu suradnju bez neke osjetne konkurencije.
Tornjevi blizanci
No u jednoj kategoriji je istok, barem što se monumentalnosti tiče, u prednosti.
TV toranj na Alexanderplatzu u središtu nekadašnjeg istočnog Berlina ovih dana slavi 60. rođendan.
Krajem 50-ih godina prošlog stoljeća sagrađen je kako bi sa svojih 368 metara bio vidljiv iz svih dijelova zapadnog Berlina. I kako bi klasnog neprijatelja na zapadu uvjerio u činjenicu u to da istok ne zaostaje ni u čemu.
“Nije slučajnost da dizajn tornja podsjeća na sovjetski satelit Sputnjik. Simbol na to da je Sovjetski Savez bio prvi”, kaže Hanno Hochmut.
Njegov pandan na zapadu, Funkturm, nije ni izbliza tako visok (146m), ali je povijesno važan.
S tornja koji pomalo podsjeća na Eiffelov se krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća emitirao prvi, doduše eksperimentalni, TV program na svijetu.
Kao i njegov komunistički pandan, na vrhu ima restoran s kojeg puca pogled na grad.
Opere i kazališta
Velike operne i kazališne kuće imaju samo djelomično korijene u dupliranju institucija.
Sve tri opere u gradu postojale su davno prije podjele, a slično je i s brojnim kazalištima u gradu.
Deutsche opera, jedina u zapadnom dijelu grada, od ujedinjena blisko surađuje s nekadašnjom istočnonjemačkom državnom operom, Staatsoper Unter den Linden, i Comic operom, tek nekoliko stotina metara udaljenom od slavnog berlinskog bulevara.
Dva do tri aerodroma
Godine 1945. strateška mjesta poput aerodroma ležala su u ruševinama nakon godina bombardiranja.
Sovjetske vlasti brzo su bivše tvorničke piste proizvođača zrakoplova u četvrti Schoenefeld pretvorili u središnji aerodrom istočnonjemačke države.
Predratni aerodrom Tempelhof ostao je na zapadnoj strani, u zoni pod američkom kontrolom. On se, međutim, pokazao nedostatnim kada su Sovjeti uveli blokadu zapadnom dijelu grada 1948., a saveznicima je jedino preostalo da grad opskrbljuju zračnim putem.
U samo 90 dana američki i francuski inženjeri uspjeli su osposobiti zračnu luku Tegel na sjeverozapadu grada kako bi održali zračni most.
Tegel i Schoenefeld operativni su i danas iako ih je još 2012. trebala zamijeniti nova zračna luka Berlin/Brandenburg, ali zbog korupcije i tehničkih propusta uporabnu dozvolu ne može dobiti već godinama što je jedan od većih političkih skandala posljednjih desetljeća u Njemačkoj.
Tempelhof je zatvoren 2008. i pretvoren u javni park.
Hertha protiv Uniona
Ljubitelji nogometa su navijali svaki za svoj klub. Zapadnjaci za Herthu BSC, a oni na istoku za FC Union Berlin.
Dva kluba ne razdvaja samo 25 kilometara udaljenosti od jednog do drugog stadiona nego i tradicija. Hertha je oduvijek bila klub građanske klase dok se Union diči svojom radničkom pozadinom.
To je vidljivo i po stadionima: Hertha igra na monumentalnom Olimpijskom stadionu s preko 75.000 mjesta dok Union goste prima na “Stadionu pored stare šumarije” (službeni) na koji stane 22.000 fanova.
U dosadašnjim međusobnim susretima Hertha je rezultatski u blagoj prednosti, ali Union, koji je tek ove sezone ušao u prvu ligu, ima vremena nadoknaditi razliku u susretima na istoj ligaškoj razini. Pokazuje to i Unionova pobjeda 1:0 nad gradskim suparnikom u prošlom kolu Bundeslige.
Opštinski odbor Crnogorske Tivat otkriva skandalozno ponašanje Kusovca i njegovih službenika koji na perfidne načine pokušavaju sakriti informacije o nezakonitom zapošljavanju i trošenju budžeta, kaže se u saopštenju OO Crngorske Tivat.
„Do sada su imali manir brisanja imena sa dokumenata kojim su, iako neuspješno, ipak pokušavali prikriti identitet lica koja nezakonito zapošljavaju po partijskoj direktivi. Međutim, kada su poslije brojnih javnih upozorenja konačno shvatili da to ne smiju raditi, dośetili su se da pod izgovorom zaštite ličnih podataka proglase tajnom iznose naknada koje isplaćuju po ugovorima, od kojih je ogromna većina nezakonita. Skandalozna je činjenica da u zvaničnim rješenjima izmišljaju obrazloženja koja nemaju utemeljenje niti u jednom propisu. Ne radi se ođe o zaradama u skladu sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, mada ni tada ne bi smjeli sakriti iznos, nego o naknadama koje se proizvoljno određuju mimo zakona za kratkoročno angažovanje lica za obavljanje nekog posla van djelatnosti organa, a većinom se radi o nezakonitom zapošljavanju lica zloupotrebom ugovora o privremenim i povremenim poslovima, pa tim prije ne smiju biti skriveni od javnosti. Interes javnosti je da zna kome i koliko se isplaćuje iz budžeta koji se puni plaćanjem poreza svih građana, a naročito je interes javnosti da zna kako bahato, bezobzirno i krajnje nezakonito troše naše pare radi ličnih i partijskih interesa” ističe Goran Božović, predśednik OO Crnogorske Tivat i član Predśedništva Crnogorske.
Goran Božović
U Crnogorskoj navode da skrivanje naknada po ugovorima predstavlja odraz skandalozne beskrupuloznosti i bezobrazluka, koji prevazilazi svaku mjeru, a jednako karakterišu i nonšalantno ponašanje službenika Sekretarijata za finansije i lokalne javne prihode na čelu sa Rajkom Jovićević (DPS) koji u kontinuitetu ignorišu zahtjeve kojima traže informacije u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama.
„G-đa Jovićević „ćuti” na šest dostavljenih zahtjeva jer je potpuno svjesna da će nakon toga neizbježno uslijediti dodatno raskrinkavanje Kusovca i njegovih pulena, ali i nje kao lica koje finalno odobrava isplate. Tu su brojne sumnjive isplate sa tekuće budžetske rezerve bez ikakvog obrazloženja koje se mjere desetinama hiljada eura, zatim isplate sredstava određenim sportskim klubovima iz Nikšića, kao da je Nikšić mjesna zajednica u Tivtu. Posebno je interesantna za javnost isplata pozajmice Sindikalnoj organizaciji JP Regionalni vodovod na čijem je čelu Goran Jevrić, koordinator DPS-a za Tivat, u iznosu od 50 hiljada eura, ali i isplate naknada članovima raznih komisija kojima svojim partijskim uhljebima obezbjeđuju dodatne apanaže, izvještaj o naplati zakupa opštinske sale đe sumnjamo na zloupotrebu državnih resursa u partijske svrhe, kao i popis lica na platnom spisku Opštine Tivat kojim bi se utvrdilo dodatno povećanje broja zaposlenih koji sada iznosi oko 195 lica samo u organima lokalne uprave. Još skandaloznija je činjenica da Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama ćutanjem na podnešene žalbe štiti nezakonito ponašanje u kontinuitetu g-đe Jovićević, čime direktno stimulišu dalje kršenje zakona, a čime i sama Agencija evidentno čini prekršaj. S tim u vezi podnešene su tužbe upravnom sudu za ćutanje uprave i kršenje zakona, za što će i Opština i Agencija, kao i g-đa Jovićević i g-din Đokaj, predśednik Savjeta agencije, kao odgovorna lica u navedenim organima platiti paprene kazne za načinjene prekršaje u kontinuitetu, i opet dostaviti sve tražene informacije, jer jednostavno to moraju učiniti po zakonu”, naglašava Božović.
dokaz
Iz Crnogorske naglašavaju da Kusovac brutalno krši odluku Vlade Crne Gore o moratorijumu na zapošljavanje u javnom sektoru koja je na snazi od jula 2018. godine, a koja je nedavno produžena do 01. marta 2020. godine, te da otvoreno prkosi premijeru Markoviću i ministarki Pribilović koji kao floskule demagoški ponavljaju da žele smanjiti javnu administraciju i učiniti je efikasnijom i funkcionalnijom. Pored zloupotrebe nezakonitih ugovora kojima partijski bukvalno „trpa” u Opštinu Tivat članove vladajuće koalicije po sopstvenom nahođenju, njemu podobne, bez javnog oglašavanja, bez ikakve provjere, samovoljno im određujući visinu naknade za obavljanje posla, Opština Tivat konstantno raspisuje javne oglase kojima postepeno lica sa nezakonitih ugovora zapošljava u skladu sa zakonom na neodređeno vrijeme. Na ovaj način Kusovac svjesno i namjerno uskraćuje prava građana na slobodno zapošljavanje pod jednakim uslovima, što predstavlja ozbiljno krivično djelo, poručuju iz Crnogorske, tvrdeći da će na trenutno otvorena 4 javna oglasa u Opštini Tivat za prijem 7 izvršilaca na neodređeno vrijeme, a uskoro slijede i novi nakon preceduralnog zatvaranja internih oglasa, sigurno biti zaposlena lica koja se trenutno nalaze na nelegalnim ugovorima o privremenim i povremenim poslovima. Božović navodi da će navedene namještaljke dokazati i prezentovati javnosti u bliskoj budućnosti.
„Džabe krijete informacije koje predstavljaju dokaze kako zloupotrebom položaja i nesavjesnim radom u službi uništavate naš grad. Da li ste svjesni činjenice da ste potpisali preko 160 nezakonitih akata o zapošljavanju u Opštini Tivat za vrijeme Vašeg mandata u trajanju od nepunih 15 mjeseci, g-dine Kusovac, te da ste time direktno oštetili budžet u bruto iznosu od preko 250 hiljada eura, uz izvjesno nanošenje štete i dalje, jer mnogi ugovori još traju, a u međuvremenu zaključujete nove ili ih produžavate sa istim licima? Da li ste svjesni da činite krivična djela u produženom trajanju za koja su predviđene dugogodišnje zatvorske kazne, od kojih Vas uz ostala brojna nedjela ni Bog sam ne može spasiti, ako je Crna Gora pravna država? Ako nije sad, biće uskoro, budite sigurni. I džabe nadležni žmure na sve ovo uprkos brojnim dokazima, jasno nam je da im ne pada na pamet da pokrenu postupak po sopstvenoj inicijativi, i zato ću se lično potruditi da ne śede skrštenih ruku kad ste Vi i vaši saradnici u pitanju” zaključuje se u saopštenju Crnogorske.
Obnova tradicijskih barki u Primorsko-goranskoj županiji ide dalje, ovaj put u sklopu projekta Arca Adriatica u kojem je PGŽ vodeći partner, a ukupna vrijednost projekta, financiranog sredstvima programa INTERREG Italija – Hrvatska iznosi više od tri milijuna eura, od čega je budžet Županije oko 407 tisuća eura, piše Novi list.
Nakon projekta Mala barka i Mala barka 2, u sklopu Arce Adriatice bit će obnovljeno šest tradicijskih plovila: guc iz 1933. godine koji obnavlja stolarski servis »Loris« iz Mošćeničke Drage, guc iz 1970. godine koji će restaurirati Koordinacija udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre iz Rijeke, pasara iz 1931. godine koji obnavlja zajednica ponuditelja iz Cresa i Rovinja, guc iz 1945. godine na kojem će raditi Navis Nautika 2 iz Lovrana, gajeta iz 1958. godine koji će obnoviti brodograđevni obrt Malinska te pasara iz 1976. godine koji restaurira EPO iz Opatije.
Za njihovu obnovu izdvojeno je 444 tisuće kuna, a ugovore s obnoviteljima barki jučer je potpisao zamjenik župana Marko Boras Mandić.
– Vama koji ste još u toj branši iznimno smo zahvalni i nadam se da će vam ovaj projekt biti poticaj za daljnji rad kojim će se znanje prenositi s generacije na generaciju, a time ćemo i sačuvati našu tradiciju, poručio je Boras Mandić.
Robert Mohović iz Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre pojasnio je kako se još od 2009. godine pokušavamo sustavno zaštititi i revitalizirati kalafatski zanat.
– Uspjeli smo to već s projektom Mala barka, zatima Mala barka 2, a kroz Malu barku 2 obnavljalo se osam barki i brod loger, dok ove godine imamo šest barki, no kako nam je Malinska partner u cijeloj priči, i ona pomaže obnovi još dvije barke, ponovo obnavljamo osam barki. Županija nas prati i prepoznaje, kao i jedinice lokalne samouprave, Pomorski muzej, Turistička zajednica Kvarnera te Pomorski fakultet i Tehnički fakultet. Ono što izostaje je državna razina koja bi trebala više pomoći u očuvanju našeg identiteta. Naime, u Strategiji razvoja pomorstva postoji stavka vezana za tradicijsku baštinu, što znači da podloga postoji, no da nema ovih ljudi koji su danas potpisali ugovore, ne bi bilo cijele ove priče. Drugim riječima, mogu postojati ljudi koji tako nešto vole, no prvenstveno trebamo sačuvati zanat. Već kroz projekt Mala barka 2 pokrenuli smo akademiju u sklopu koje se održavaju radionice za učenike brodograđevne škole, a u sklopu Arce Adriatice, osim same obnove barki, napravit će se i njihovi tehnički opisi, nacrti i dokumentarističko snimanje njihove obnove kao vrijedan materijal koji ostaje za budućnost, kao što je to učinjeno u Maloj barci, rekao je Mohović, ističući kako je u revitalizaciji kalafatskog zanata uključen veći dio primorskog dijela PGŽ-a, počevši od Cresa i Lošinja, preko Liburnije do Krka.
– Jače bismo željeli uključiti dio oko Novog Vindolskog te Rab koji je inače jak u maloj brodgradnji, dodao je Mohović.
