Zemljotres jačine 4,6 stepena Rihterove skale pogodio je zapadnu Albaniju, u blizini granice sa Crnom Gorom.
Epicentar zemljotresa je, prema podacima Seizmološkog zavioda Crne Gore, bio na dubini od 10 kilometara, u blizini Drača.
“Boka zlatom sija”
“Boka zlatom sija” naziv je muzičke numere za koju je tekst i muziku napisao Milivoj Slaby, svestrani umjetnik i veliki zaljubljenik u Boku Kotorsku i Tivat.
„Kad sam izdao knjigu poezije, u njoj su se našle brojne pjesme nastale iz velike ljubavi prema našoj Boki, lijepoj, sunčanoj, sjajnoj. To me je asociralo da ovu pjesmu obradim muzički. Kad sam sve to odradio, onda je Dijana Sindik, mlada perspektivna muzička kreatorka uradila aranžman. Naša klapa „Romansa“ je to snimila a spot je nastao kao sklop našeg zajedničkog truda i rada iz ljubavi prema Boki Kotorskoj …” – kazao nam je Slaby.
UPSUL Crne Gore u projektu “ANDROMEDA ”
Poboljšano zajedničko okruženje za razmjenu informacija za sisteme granične komande, kontrole i koordinacije – ANDROMEDA, naziv je nove međunarodne inicijative i projekta za kontrolu i sigurnost evropskih granica, a čiji je dio i Uprava pomorska sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL).
Projektom ANDROMEDA koordinira grčko Ministarstvo pomorstva i ostrvske politike.
Realizacijom tog projekta, kako je saopšteno iz UPSUL, biće iskorišćen potpuni potencijal koncepta “Zajedničkog okruženja za razmjenu informacija” – CISE (eng. Common Information Sharing Environment), validacijom sistema za komandu, kontrolu i koordinaciju, kompatibilnih sa CISE, u dužem vremenskom periodu, od strane nekoliko obalnih i graničnih agencija.
Realizacija projekta počela jeu posljendjem kvartalu prošle godine i trajaće 18 mjeseci.
U ANDROMEDU je uključeno 19 partnera iz 8 država, koji su prenijeli svoja važna iskustva i iskoristili doprinose od ostalih prošlih i tekućih istraživačkih projekata. Očekuje se da će projekat stoga imati važan uticaj na kontrolu i sigurnost evropskih granica, kao i na proširivanje prekogranične međunarodne saradnje.
“ANDROMEDA predviđa dalje poboljšanje, validaciju i primjenu koncepta CISE proširenjem njegovog obima na razmjenu informacija u okviru kopnenog nadzora i adaptiranje relevantnih rješenja komande i kontrole (eng. Command & Control – C2) i ostalih povezanih usluga”- pojašnjeno je iz UPSUL.
UPSUL u ANDROMEDI učestvuje kao jedan od krajnih korisnika unapređenog zajedničkog okruženja za razmjenu informacija, pri čemu ova Uprava kao dio sistema pomorskih vlasti Crne Gore, zajedno sa tehničkim partnerima u prijektu, radi na definisanju scenarija i zahtjeva krajnjih korisnika, operativnoj analizi, izradi, testiranju i potvrđivanju ponuđenih rješenja u jadransko-jonskom regionu Mediterana.
“Pored toga uloga Uprave obuhvata i konsultacije vezano za dizajn C2 rješenja za granice na moru, usluge podrške odlučivanju, spajanje podataka, aktivnosti isprobavanja donesenih rješanja i njihovu eksploataciju i evaluaciju”- ističu iz Uprave na čijem je čelu Safet Kočan.
Inače, ukupna vrijednost projekta ANDROMEDA je 4.999.400 eura, od čega dio budžeta koji pripada Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore iznosi 123.750 eura.
Palac u Donjoj Lastvi će biti saniran, odabran izvođač radova
Ponuda kompanije GKM iz Nikšića proglašena je za najbolju na upravo završenom tenderu kojeg je za sanaciju vrijednog starog i zaštićenog objekta srednjevjekovnog palaca u blizini ljetnje pozornice i boćališta u Donjoj Lastvi, rapisala Opština Tivat.
GKM je traženi posao na staroj kamenoj zgradi ukupne površine od nepunih 300 kvdarata, ponudio da završi za 80.960 eura sa PDV-om.
Prema specifikaciji radova u tenderu procijenjene vrijendoti 89.000 eura koji je raspisala Opština Tivat, predviđeno je da se stara zgrada palaca detaljno očisti od šilare i rastinje u koje je zarasla, konstruktivno snanira izradom tzv. mrtve i međusparatne armirano-betonske ploče i novog krovnog vijenca, te napravi novi krov na objektu i postavi nova stolarija, srede i ofarbaju unutrašnji zidovi i plafoni, te uredi i opremi mokri čvor unutar zgrade.
Zanimljivo je da naručilac posla – Direkcija za investicije i razvoj Opštine Tivat tenderom uopšte nije predvidjela bilo kakve elektroinstalacione radove u zgradi koju namjerava generalno sanirati, čime se nastavlja praksa na koju je upozoravalo nekoliko građevinskih kompanija u posljdje vrijeme kada su tenderi Opštine Tivat u pitanju – da se pod čudnim okolnostima prvao raspišu „podcijenjeni“ tenderi u kojima nisu predviđeni svi neophodni radovi koje se moraju izvesti na određenom projektu, pa se onda naknadno raspisuju dodatni tenderi za „naknadne i nepredviđene radove“, a što po mišljenju jendog broja zainteresovanih izvođača, ostavlja prostor za razne manipulacije prilikom izbora izvođača i formiranje cijene koju na kraju plaćaju poreski obveznici Tivta.
Ukoliko sa tom kompanijom bude sklopljen ugovor, nikšićki GKM će imati rok od 40 dana da završi poslove koje je tražila Opština Tivat na palacu u Donjoj Lastvi.
Inače, ova zgrada jedna je od nekoliko nekadašnjih ljetnjikovaca srednjevjekovne kotorske i peraške vlastele koje su ti plemići svojevremeno podizali na području današnjeg Tivta.
Tokom Prvog svjetskog rata palac pored današnjeg boćališta u Donjoj Lastvi jedno je vrijeme slušio i za smještaj štaba austro-ugarske 89.pješadijske brigade koja je tada bazirala u Tivtu.
Počela sanacija jedne od najpopularnijih plaža u Herceg Novom “Bijela Vila”
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je preko izabranog ponuđača, preduzeća “Đokić group” počelo je radove na sanaciji jedne od najpopularnijih plaža u Herceg Novom – plaže “Bijela Vila” na Škveru (poznata kao bivša plaža “Boka”).
Tenderskom dokumentacijom i zaključenim ugovorom sa izvođačem, predviđeno je da se izvrši “presvlačenje” novog sloja armiranog betona na cijeloj površini plaže, odnosno na površini od oko 1.000m2, potom šalovanje, armiranje i betoniranje odlomljenih ugaonih djelova betona na dva mjesta na plaži. Takođe, biće učvršćena, sanirana i ofarbana metalna ograda na oba ulaza na plažu, sanirane otvorene rupe na ploči kabina, očišćenje kabine i postavljeni drveni zastori na ulazima. Na kraju će se raditi završno fasadno premazivanje kompletne fasade objekta, uključujući i postojeći čvrsti ugostiteljski objekat. U sklopu radova biće rekonstruisan i vraćen stari natpis sa imenom plaže.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je za ovaj posao predvidjelo 29.500€, a radovi bi trebalo da budu završeni najkasnije za 20 dana.
Osim u funkciji kupališta, lokalitet “Bijela vila” u budućnosti može biti namjenjen za postavljanje info punkta Turističke organizacije Herceg Novi i druge turističke sadržaje za vrijeme ljetnje sezone.
Teatar 303 ide “U susret mjesnim zajednicama”
Poznata kotorska humoristička pozoripna grupa Teatar 303 po treći put kreće sa projektom “U susret mjesnim zajednicama”.
“Na naše veliko zadovoljstvo ovog puta je projekat prošao na konkursu za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama Opštine Kotor. Sekretarijat za kulturu Opštine Kotor nam je odobrio sredstva u iznosu od 4.345 eura. Sredstva će biti utrošena na realizaciju izvođenja velike i scenski zahtjevne predstave-komedije “Hotel Promaja” sa 12 glumaca i muzičkom pratnjom.”- kazao je juče osnivač i vođa Teatra 303 Dragan Buzdovan – Buki.
Prema njegovim rijelima, projekat Teatra 303 koga je podržala lokalna uprava usmjeren je ka afirmaciji potencijala, tradicije, kulturne posebnosti Kotora, te aktivnosti u cilju podizanja nivoa urbane kulture i valorizacije kulturnog potencijala te opštine sa uključenom željom za podršku zaštiti ljudskih prava dolaskom umjetnika “na vrata” licima sa posebnim potrebama.
“Ideja je da Teatar 303 dolaskom u mjesne zajednice, omogući starijoj populaciji da bez većeg fizičkog napora i bez posebnih finansijskih izdataka, uživa u zabavnoj humorističkoj predstavi. Ovakvim projektom želimo da što širi krug naših sugrađana mimo cengtra grada, osjete duh pozorišta u svojim mjestima i da na taj način oživimo Domove kulture i dokažemo da ti objekti mogu služiti svrsi za koju su i bili građeni, te da oni počnu okupljati mještane pružajući im slične vidove zabave -pozorište, književne večeri, film, folklor i drugo.”-pojasnio je Buzdovan.
U ovom trećem po redu serijalu, Tatar 303 će sa svojom najnovijom hit-predstavom posjetititi Risan, Škaljare, Dobrotu, Radanoviće, Prčanj i Nalježiće.
“Odabrali smo mjesne zajednice koje imaju domove kulture ili slične prikladne prostore u kojima se može igrati ovakva predstava. Za sve posjetioce nastupi su besplatni. Nakon završene pozorišne predstave planiramo
njihove utiske. Želimo da čujemo primjedbe i pohvale i eventualno neke ideje za naš dalji rad sa istim ili modifikovanim programima, a opet u skladu sa potrebama ove populacije.”- istakao je Buzdovan.
Realizacija projekta počinje 3. februara u Nalježićima, 4.februara humoristi su na Prčanju, a 5. februara smo u Škaljarima. Sve predstave počinju u 19 sati.
U predstavi “Hotel Promaja” igraju Nađa Pjetrović, Neđeljko Kustudić, Andrea Marić,Vuk Jovanović, Jelena Šćepanović, Dragan Buzdovan, Damir Pjetrović, Ivona Vukašinović, Zoran Dragović, Milica Kašćelan, Ilko Marović i Ranko Ristovski. Muzičku obradu predstave je uradio Stefan Čelanović, scenografija je djelo NVO”Meštar i furešta” za kostimografiju je zadužena Katarina Igić, tehničko vođstvo Jevto Žmukić, a scenario i režiju predstave potpisuje Dragan Buzdovan.
Do Beograda za 4 sata: CRBC će pregovarati i za drugu dionicu auto-puta Bar – Boljare
Kang Šifei, iz kompanije CRBC koja gradi u Crnoj Gori, kaže da će učiniti sve da prva dionica od Podgorice do Kolašina bude završena u roku, do kraja septembra.
“Građevinski radovi su završeni preko 80 odsto… Ne možemo dati čvrste garancije ali uložićemo svoje maksimume da ona bude završena u roku, do kraja septembra”, izjavio je Šifei za televiziju Nova M.
Prema njegovim riječima, na crnogorskom terenu su se suočili sa brojnim izazovima.
“Ovo je prvi put da smo došli u Evropu i suočili se sa evropskim načinom rada. Drugi izazov je birokratija i papirologija na koju nijesmo navikli, a treći je sam teren – veliki broj mostova i tunela, duboki klanci, visoke planine, nezgodna konfiguracija i nezgodna stenska masa”, objašanjava Šifei, prenosi Tanjug.
Dionica od Podgorice do Kolašina ima 16 tunela i preko 20 mostova, a kada cijeli projekat bude završen benefite će, kako navodi Nova M, osjetiti svi, budući da je Crna Gora jedina zemlja na Balkanu koja nema auto-put.
Izgradnja ovog auto-puta skratiće, kako se procjenjuje, putovanje do Beograda na četiri sata, umjesto sadašnjih devet sati.
Šifei ističe da se kao najzahtjevniji dio ovog projekta pokazao most Moračica, dug 960 metara, ukupne širine 23,40 metara, sa četiri trake, koji je ujedno i najskuplji objekat na toj prioritetnoj dionici sa iznosom od oko 74,5 miliona eura.
CRBC je u špicu izgradnje, prema njegovim riječima, imala angažovanih oko 3.000 radnika, od čega 2.000 kineskih.
“Što se tiče iduće dionice auto-puta, od Mateševa do Andrijevice, planiramo da ove godine počnemo pregovore sa Vladom Crne Gore”, rekao je Šifei.
TO Tivat će donirati instrumente Muzičkoj školi
Turistička organizacija Tivat je na sopstvenu inicijativu kontaktirala JU „Muzička škola“ Tivat za dostavljanje zahtjeva u dijelu najneophodnijih instrumenata za dalji rad, te isti dostavila NVO „PAM“ u dijelu njihovog najbržeg obezbjeđivanja i realizacije.
Na osnovu navedenog, javnoj ustanovi „Muzička škola“ Tivat će se u narednom periodu obezbijediti tri tražena instrumenta iz zahtjeva: truba, flauta i klarinet, saopšteno je iz TO Tivat.
Ovakav, koristan gest je rezultat produktivne i intenzivne saradnje TO Tivat sa NVO PAM CG, sa ciljem da se kroz sredstva koja se obezbjeđuju za autorska prava izvođača koja su u prethodnom periodu nastupala na teritoriji opštine Tivat, ista vrate kroz realizaciju opštih javnih i humanih akcija, te opredijeli značajan i direktni doprinos obrazovanju i razvoju umjetnosti u Tivtu, generalno.
Organizacija PAM CG je navela da je ovo samo početak istih i sličnih aktivnosti koje proizilaze iz saradnje sa TO Tivat.
Zbogom Evropo, Britanija u petak odlazi
Velika Britanija će u petak postati prva država koja napušta Evropsku uniju, nakon tri i pol godine mukotrpnog procesa, javlja AFP.
Neki će to proslaviti, drugi biti teška srca, prenosi agencija Hina.
Brexit, proces koji je izazvao duboke podjele u toj državi, od članova obitelji do zastupnika u parlamentu, nastupa u petak u 23 sata po mjesnom vremenu, odnosno u ponoć po srednjoeuropskom.
Između Britanije i ostalih 27 zemalja sve drugo tek treba dogovoriti. Usuglašeni razlaz tek je početak pregovora o uređenju budućih odnosa.
Unatoč svom trudu najsrčanijih euroskeptika, Big Ben će u petak ostati tih.
Bez zvonjave Big Bena
Njegovom zvonjavom se Brexit slaviti neće, ali će u Downing Streetu biti osvijetljen sat koji će odbrojavati vrijeme do razlaza.
Vatreni zagovornik Brexita, premijer Boris Johnson, navečer će se obratiti naciji.
On se sada predstavlja kao ujedinitelj zemlje i govori kako je vrijeme da se svi, glasali za Brexit ili ne, zajedno okrenu budućnosti.
Ta mu zadaća neće biti laka jer su škotski, velški i sjevernoirski parlamenti odbili njegov zakon o Brexitu.
Johnson je na čelo Vlade stao krajem srpnja i uspio u onome u čemu njegova prethodnica Theresa May nije.
Dogovorio je s Bruxellesom neke izmjene u sporazumu o Brexitu, otklonio opasnost povratka fizičke granice u Irskoj i zahvaljujući velikoj većini ostvarenoj na prijevremenim izborima u prosincu, nezabilježenoj još od vremena Margaret Thatcher, lagano ga proveo kroz parlament.
Zakon je kraljica Elizabeta II potpisala 23. siječnja, osam dana prije sudbinskog datuma.
Za kraj 47 godina dugih odnosa Britanije i Unije ostala samo još jedna formalnost – sporazum moraju potvrditi zastupnici u Europskom parlamentu koji će to učiniti u srijedu.
Simboličan datum
Datum odlaska, 31. siječnja, zapravo je uglavnom simboličan jer će se malo toga u stvarnosti promijeniti.
Sporazum o razvodu predviđa prijelazno razdoblje, do 31. prosinca, do kada dvije strane moraju usuglasiti buduće odnose, posebice trgovinske.
Do tada će Britanija primjenjivati europska pravila, ali neće imati pravo glasa.
“Moramo imati na umu da Brexit nije gotov. Zapravo, Britanija ulazi u mnogo dulju fazu Brexita”, kaže Simon Usherwood, politički analitičar sa sveučilišta u Surreyu.
Znak da ipak počinje novo doba imenovanje je veleposlanika EU-a u Britaniji, Portugalca Joaoa Valea de Almeidu, koji je tu dužnost već obnašao u Sjedinjenim Američkim Državama. On preuzima posao 1. veljače.
Boris Johnson pregovore o budućim odnosima želi zaključiti što prije i odlučno odbija produženje prijelaznog razdoblja.
Brisel ne gaji Johnsonov optimizam
Nekoliko je puta rekao da želi sporazum sličan onome kakav EU ima s Kanadom.
Bruxelles prijelazno razdoblje smatra prilično kratkim i ne gaji Johnsonov optimizam da će sve biti dogovoreno u rekordnom roku.
Osim trgovinskog, potrebni su sporazumi o mnogim i za Britaniju ključnim stvarima poput ribarstva, razmjene podataka i financijskih usluga.
“U 11 mjeseci je to jednostavno nemoguće. Najbolje što se može učiniti je vrlo bazični sporazum”, tvrdi Fabian Zuleeg, glavni ekonomist European Policy Centra.
Glavni europski pregovarač Michel Barnier nadavno je kazao da se u tom okviru može ostvariti jedino “vitalni minimum”.
Mogućnost teških pregovora
London u isto vrijeme želi ispregovarati vlastite sporazume o slobodnoj trgovini s drugim zemljama, posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Predsjednik Donald Trump nedavno je u Londonu najavio “sjajan” sporazum s Britanijom.
Pregovori bi, međutim, mogli biti teški jer je London najavio da će zadržati digitalni porez unatoč američkom negodovanju.
Američki državni tajnik Mike Pompeo dolazi u London 29. siječnja kako bi se sastao s Johnsonom, potvrdio “posebne odnose” i razgovarao o tome kako ih “produbiti nakon Brexita”.
Ponude za žičaru Kotor – Lovćen do 28. februara, koncesija na 30 godina
Ministarstvo održivog razvoja i turizma pozvalo je zainteresovane da do 28. februara dostave ponude za dodjelu koncesije za projektovanje, finansiranje, izgradnju, upravljanje, održavanje i prenos sistema žičare od Kotora do Lovćena.
Iz Ministarstva su objasnili da se koncesija izdaje na 30 godina i uključuje period potreban za izgradnju žičare, koji se procjenjuje na godinu, kao i operativni od 29 godina.
„Od koncesionara se očekuje da predloži investicioni program kojim se u prvoj godini predviđa izgradnja i puštanje u rad žičare, a u periodu od tri godine gradnja i stavljanje u funkciju svih pratećih objekata“, saopštili su iz Ministarstva.
Oni su dodali da minimalno investiciono ulaganje u žičaru i prateće sadržaje iznosi 18 miliona EUR, a minimalni iznos koncesione naknade 15 odsto ostvarenog profita na godišnjem nivou.
Svi objekti i oprema nakon isteka koncesije prelaze u vlasništvo koncedenta, odnosno Vlade.
Pravo učešća na tenderu imaju svi zainteresovani, uključujući i konzorcijume, koji potpišu izjavu o povjerljivosti i podnesu zahtjev i plate naknadu za dobijanje tenderske dokumentacije.
Učesnici na tenderu mogu biti konzorcijumi ili preduzeća u drugom obliku poslovnog povezivanja, uz obavezu da prilože ugovor o konzorcijumu.
Preduzeća ili građani mogu dostaviti samo jednu ponudu, samostalno, u konzorcijumu ili drugom obliku poslovnog povezivanja.
„Pravo učešća na tenderu za realizaciju projekta žičare Kotor-Lovćen imaju domaća i strana preduzeća i preduzetnici, građani, konzorcijumi ili drugi oblici poslovnog povezivanja koji posjeduju kvalifikacije kojima se dokazuje njihova podobnost za učešće“, kazali su iz Ministarstva.
Na tenderu ne mogu učestvovati preduzeća i pojedinci nad kojima je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije, koji su pravosnažnom presudom osuđena za krivično djelo izvršeno u obavljanju profesionalne djelatnosti, koji imaju neizmirene poreske i obaveze po osnovu kazni izrečenih u krivičnom ili prekršajnom postupku, u periodu od najmanje tri godine prije objavljivanja javnog poziva.
„Učesnici na tenderu će se kvalifikovati kao ponuđači ukoliko im je prosječna dobit za posljednje tri fiskalne godine pozitivna, prosječna vrijednost kapitala najmanje pet miliona EUR, a prosječni promet u trogodišnjem periodu najmanje 50 miliona EUR“, objašnjeno je u pozivu.
Ponuđač ili član konzorcijuma treba da ima zaključen predugovor o učešću u realizaciji projekta sa onim ko ima iskustvo u izgradnji i opremanju najmanje jednog operativnog sistema žičare koji je izgrađen u posljednjih pet godina.
Ponuđač ili član konzorcijuma treba da ima iskustvo u upravljanju žičarama putem koncesije ili javno-privatnog partnerstva u posljednjih pet godina, u svojstvu upravljača ili koncesionara, gdje su minimalni troškovi izgradnje infrastrukturnih objekata najmanje 20 miliona EUR.
Učesnici tendera su obavezni da uplate depozit ili dostave i bankarsku garanciju u korist Ministarstva u iznosu od 50 hiljada EUR, izdatu od banke koja ima kreditni rejting najmanje BBB prema Standard and Poor’s agenciji.
Rok za dostavljanje zahtjeva za otkup tenderske dokumentacije je 10. februar, nakon čega zainteresovani treba da dostave potpisanu izjavu o povjerljivosti i dokaz o uplati naknade od pet hiljada EUR.
Rok za dostavljanje ponuda na tender je 28. februar, kada će one biti i otvorene. Tenderska komisija ima obavezu da u roku od 30 dana ocijeni dostavljene ponude.
