Mališani iz novskih vrtića i učenici Osnovne škole „Milan Vuković“ danas su na glavnom gradskom trgu razgovarali sa Djeda Mrazom , vilom i vilenjacima, sjedali u sankama koje vuče irvas i sladili sa slatkim poklonima.
Svijetom čuveni Djed juče i prekjuče se sa djecom družio u osnovnim školama na Podima, u Igalu, Sutorini, Zelenici, Baošićima, Bijeloj i Kamenarima, a sjutra će se na Trgu Nikole Đurkovića zabavljati i sa učenicima Osnovne škole „Dašo Pavičić“.
Paketiće koje je Djed Mraz podijelio obezbijedile su Opština Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi.
Uručeni paketići osnovcima_Trg Nikole Đurkovića
Praznična zabava za najmlađe u Herceg Novom nastaviće se i narednih dana. Za subotu, 28. decembar najavljena je predstava „Lutkasti klovnovi“ Korifej teatra iz Kolašina. Početak je planiran u 11 sati na trgu Belavista, a u slučaju kiše u Dvorani Park.
Doček Dječije Nove godine biće upriličen 31. decembra od 12 sati na bini ispred hotela Igalo. Za sve mališane na njoj će se pored predstave „Čarobna knjiga“ i nastupa dječijeg hora „Cvrkutići“ , desiti i iznenađenja koja će izmamiti osmjehe djece i obradovati ih.
Norveški lou kost avioprevoznik Norwegian Air Shuttle, uveđće još jednu novu, treću po redu redovnu sezonsku liniju iz Skandinavije za Tivat naredne godine.
Riječ je o liniji Stokholm – Tivat – Stokholm na kojoj će Norwegian saobraćati jednom nedjeljno, svake srijede, počev od 1.aprila do kraja tzv. ljetnje IATA sezone letjenja krajem oktobra. Na toj liniji saobraćaće avioni tipa boeing B737-800.
Linija za glavni grad Švedske uvodi se nakon što je Norwegian prethodnih godina već sezonski rediovnim linijama povezao Tivat sa glavnim gradovima Norveške Oslom i Finske Helsinkijem.
Na svečan i možda najljepši način u Budvi je juče započeo raznovrstan muzički i zabavni program koji je Turistička organizacija opštine Budva pripremila za svoje goste i sugrađane tokom božićnih i novogodišnjih praznika.
Program ovogodišnje “Božićne pjacete” otvorili su mališani vrtića “Moj svijet” koji su, na dan kada vjernici katoličke vjeroistpovjesti slave Božić, u ovim blagim danima svima poslali divnu poruku.
Božićna pjaceta – Budva
“Put ljubavi” je poruka za novogodišnju čaroliju u kojoj se nalazimo, za jednu ljepšu, ljubavniju i zdraviju Novu godinu”, istakla je Valentina Relković Radonjić, psihoterapeut i autor predstave koju su izveli mališani uzrasta od dvije do pet godina i dodala da je poruka da “svako živi prije svega svoj život, ali da smo tu jedni za druge i da je u novoj godini važno da se svi više vidimo, uvažimo, poštujemo i volimo.”
božićna pjaceta
Nakon predstave ispred budvanskog Starog grada začuli su se divni raskošni glasovi članova popularne splitske klape “Contra” čiji je repertoar obuhvatao neke od najljepših i svevremenih hitova našeg regiona.
“Božićna pjaceta”, koju Turistička organizacija opštine Budva organizuje u saradnji sa Udruženjem ugostitelja Budve, podrazumijevaće i besplatno klizalište na otvorenom koje će raditi ispred Starog grada od 4. do 26. januara, te nastupe ansambla “Toć”, klape “Harmonija”, Mića Vujovića, Gradske Muzike Budve, kao i najpoznatije crnogorske grupe “Perper”, čiji će koncert obilježiti doček Nove godine po Julijanskom kalendaru. Kućice članova Udruženja ugostitelja Budve obogatiće gastronomsku ponudu Budve u vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika i nudiće raznovrsne delicije.
Primanja lokalnih funkcionera u Tivtu značajno su porasla u odnosu na prije samo nekoliko mjeseci, mada se za većinu od njih obim posla uopšte nije uvećao da bi time mogla biti objašnjena veća izdvajanja iz gradske kase za njihove zarade. Bruto plate su im porasle zbog primjene novih zakonskih riješenja o zaradama u javnom sektoru, što je rezultiralo time da su neki od tivatskih opštinara skoro duplirali debljinu svojih platnih koverti.
Posljednje plate tivatskih funkcionera u prosjeku su za oko 500 do 600 eura više od onih koje su oni primali početkom ove godine. Iz toga proizilazi da je samo povećanje plata nekih od tivatkih opštinara veće je i od kompletnog mjesečnog primanja prosječnog zaposlenog građanina Crne Gore koje trenutno po podacima Monstata, iznosi 516 eura.
Među funkcionerima Opštine Tivat najveću platu u posljednje vrijeme prima načelnik Uprave za inspekcijske poslove Jovica Stojković (DPS) koji je u oktobru u platnoj koverti imao nešto preko 2.073 eura. Njegova plata u februaru ove godine bila je skoro duplo manja i iznosila je tada 1.174 eura.
Prema oktobarskoj platnoj listi funkcionera objavljenoj na sajtu lokalne samouprave, poslije Stojkovića najplaćeniji je načelnik Službe zaštite i spašavanja Zoran Barbić (DPS) koji je primio 1.978 eura, skoro 600 eura više nego u februaru. Pet eura manje od Barbićeve iznosila je oktobarska plata Rite Mitrović (DPS), sekretarske opštinskog Sekretarijata za imovinu.
Predsjednik tivatskog parlamenta Ivan Novosel (DPS) u okrobru je inkasirao 1.948 eura, skoro 400 eura više nego u februaru ove godine, dok je oktobarska plata načelnika Komunalne policije Novaka Lekovića (DPS) iznosila 1.920 eura.
Opština Tivat
Gradonačenik Tivta Siniša Kusovac u oktobarskoj platnoj koverti našao je 1.891 euro, što je 657 eura više nego pto mu je zarada iznosila u februaru. U odnosu na februarsku, plata v.d, direktora Direkcije za investicije Opštine Tivat Bogdana Čučkoviča (DPS) je skoro duplirana pa je on u okrobru primio 1.883 eura, dok je u osam mjesci ranije zarađivao 985 eura.
Potpredsjednici Opštine Dejan Maslovar (SD) i Iija Janović (HGI) sada primaju 1.765, odnosno 1.544 eura, što je u prosjeku za oko 400 eura više nego početkom godine.
Plate sekretara sekretarijata u Opštini koje pokrivaju skadrovi DPS-a sada iznose od 1.445 eura koliko je primila Tamara Furtula koja rukovodi Sekretarijatim za planiranje prostora i održivi razvoj, do 1.972 eura ranije pomenute sekretarke iza imovinu Rite Mitrović, i svima je zarada povećana za u prosjeku oko 500 eura u odnosu na početak godine.
Sekretar SO Tivat Goran Babović (DPS) u oktobru je primio platu od 1.432 eura, 490 eura više nego u februaru, dok je zarada glavne administratorke Opštine Marije Sijerković (DPS) porasla za 530 eura i ona je u oktobru dobila 1.544 eura.
Menadžer Opštine Marko Petričević (DPS) u okrobru je primio 1.298 eura, dok je Tanja Kažanegra (DPS) koja je rukovoditeljka Službe glavnog adminitratora, u oktobru zaradila 1.462 eura.
Zajednice širom Azije obilježavaju sjećanje na 230 hiljada žrtava cunamija na prostoru Indijskog oceana, na 15. godišnjicu jedne od najsmrtonosnijih katastrofa u povijesti.
Jutro nakon Božića 2004. potres magnitude 9,1 pogodio je sjever otoka Sumatre te izazvao cunami valova visokih 17,4 metra koji je pomeo ranjiva priobalna područja Indonezije, Šri Lanke, Tajlanda i devet drugih država.
Komemoracije se održavaju u indonezijskoj pokrajini Aceh, gdje su zbrisana čitava sela a više od 125.000 ljudi nestalo je u divovskim valovima.
Otad je područje u velikoj mjeri obnovljeno. Više od 25.600 stambenih, komercijalnih, vladinih i školskih zgrada izgrađeno je u zoni visokog rizika, koja je gotovo totalno uništena 2004.
U Tajlandu, gdje je poginulo više od 5300 ljudi, među njima i puno turista koji su posjetili odredišta na otocima u Andamanskom moru, održana je službena komemoracija te je pozvano na svjesnost i spremnost na katastrofe.
– Vlada želi podići sigurnosne standarde … i pojačati svjesnost u svim sektorima radi pripreme i zaštite ljudi u katastrofama, rekao je zamjenik ministra unutarnjih poslova Nipon Bunyamanee na početku komemoracije.
Istaknuo je da će 26. decembra biti nacionalni dan prevencije katastrofe.
Dužnosnici su kasnije položili vijence u memorijalnom centru u pokrajini Phang Nga kako bi odali počast nećaku kralja Mahe Vajiralongkorna koji je zadnji put viđen u vodenom skuteru blizu obale koju je pogodio cunami.Održane su i međuvjerske službe za žrtve muslimane, kršćane i budiste.
Preživjeli iz Ban Nam Khema, najteže pogođenoga tajlandskog sela, navečer će održati bdijenje uz svijeće. Kad su valovi progutali to ribarsko selo, poginulo je najmanje 1400 ljudi.
U Indiji, gdje je više od 10.000 ljudi smrtno stradalo u cunamiju, preživjeli će također održati komemoracije. Više od 35.000 ljudi život je izgubilo u Šri Lanki.
Svi govore o istom problemu, nedostatku radnika. Nema stručnih kadrova, još teže se pronalazi nekvalificirana radna snaga.
Mnoge kompanije su posegnule za radnicima iz inostranstva, druge su zatražile dozvole za njihovo dovođenje, neki poslodavci u fazi su razmišljanja da li se upustiti u takvu »avanturu«.
Nije u svakoj djelatnosti baš jednostavno, dovedeš ljude iz inozemstva, daj im u ruke alat i opremu i – izvoli raditi. Puno je zahtjeva što ih prethodno treba ispuniti.
Među onima koje je počeo pogađati nedostatak radnika nalazi se i djelatnost za koju je to teško povjerovati, koju smatramo isključivo našom, namijenjenu samo ljudima s mora. Ribarstvo! Tko to, uopće, može biti ribar, osim ljudi rođenih na obali i otocima, koji su rasli uz more, na moru i s morem?
Sada, odjednom, neće ljudi u ribare i, što je još gore, bježe iz ribarstva, piše Novi list. Da li će uskoro na našim ribarskim brodovima zaploviti Ukrajinci, Turci, Pakistanci… Ribara ima svugdje širom svijeta, ali nema jadranskih ribara koji poznaju specifičnosti našeg ribarstva i rada s mnoštvom raznovrsnih alata.
Riječki Ugor spada među naše kompanije što zapošljavaju najviše ribara, ljudi na brodovima. Imaju četiri velika broda – plivaričara, na svakome je devet ljudi. Treba posadu naći i zadržati, i to ne bilo kakvu, nego kvalitetnu posadu. – Za sada nemamo problema, govori nam Ivan Bočina. Kod nas su ljudi po 35 godina, izravno s broda odlaze u mirovinu. Uvijek smo vodili takvu politiku da moraš biti spreman za rad u svakom trenutku. Ljudski faktor ključan je za uspjeh u svakom poslu, a ribarstvo je specifična djelatnost, bez kvalitetnih ljudi nema rezultata. Ljudima poklanjamo posebnu pažnju, zato nemamo fluktuacije.
Kako će se na koćaru ili plivaričaru snaći neki stranac koji nikada nije bio na ribarskom brodu? Ili je možda ribario na nekom drugom moru, s alatima i na plovilima kakva ne poznaje naš Jadran. I lovio nama nepoznate ribe!
– To su strašno teški problemi, ističe Romeo Mikičić, ribarski obrtnik iz Rijeke. U nas nema škole za ribare, što znači da u ribare mora preći čovjek s nekim drugim zanimanjem, s nekog drugog posla.
Prema njegovim riječima, ribarski poslodavci imali su velika očekivanja od scrapinga, programa što ga je pokrenula država u suradnji s EU, a kojemu je cilj bio smanjenje ribolovne flote i ribolovnog napora.
Uz adekvatno obeštećenje ribari su se povlačili iz posla, a njihovi brodovi su uništavani.
– Scrapingom je obuhvaćeno sigurno 80 kočara, očekivali smo veliki priljev ljudi koji su ostali bez posla. Dogodilo se suprotno, nitko nam se nije javio. Uglavnom, zaposlili su se u turizmu, taj je posao neusporedivo lakši, radi se 4 – 5 mjeseci.
Posao lako pronalaze, samo u Krilu Jesenice svake godine registrira se 7 – 8 novih turističkih brodova. U takvoj situaciji nove kadrove mi naprosto nemamo odakle privući.
Nema nam druge, nego tražiti ljude iz inozemstva, zaključuje Romeo Mikičić, vlasnik dva velika broda koćara što rade na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana.
Očito je, ljudi danas ne žele u ribare. Težak je ribarski posao, radi se danju i noću, često po lošem vremenu i hladnoći, mnogo puta bez odmora nedjeljom i slobodnog dana, redovito bez radnog vremena.
A, brodovi moraju raditi, mora se spuštati, povlačiti i dizati mreže, mora se riba izvlačiti, šokirati, sortirati i iskrcavati, mora se mreže krpati… Tko će to raditi? Da li stranci to znaju, koliko su uopće vični ribarskom poslu.
– Došli smo u stanje da moramo tražiti ljude iz inozemstva, konstatira Romeo Mikičić. Zapošljavanje na brodu nije jednostavno, traže se papiri potrebni za plovidbu, to je neusporedivo kompliciranije nego angažiranje radnika za kopneni posao.
Zato smo, za početak, dobili dozvolu da ih zaposlimo kao sezonce. Treba vidjeti kako će to funkcionirati, puno je problema sa strancima. Kakve su im životne i radne navike, prehrana… Mišljenja sam da će sporazumijevanje biti najveći problem.
Pretpostavimo da oni znaju engleski, ali ga ne znaju naši ribari. Brod je mali prostor s malo ljudi, nemoguće je živjeti i raditi bez stalne komunikacije.
Na baušteli, na velikom gradilištu uvijek će se naći netko da tom strancu objasni ono najvažnije, neki inženjer, šef gradilišta. Posao na ribarskom brodu nije baš jednostavan.
Da li se opredijeliti za Ukrajince ili Indijce, pitaju sami sebe vlasnici brodova. Svaki će donijeti svoje specifične probleme, pitanje je da li će naučiti ribarski posao, kako će se prilagoditi životu na brodu.
– Unatrag godinu i pol, dvije pojavio se u ribarstvu problem radnika, objašnjava Kristijan Nikolac, direktor ribarske tvrtke Peter Pan. Zasad na brodovima imamo svoje ljude.
Uskoro će doći nekoliko ljudi iz inozemstva, na probni posao, da vidimo koliko se mogu koristiti. Teško je unaprijed govoriti što će s njima biti, kako će se pokazati na poslu.
Za zaključak Romeo Mikičić ističe:
– Iskreno govoreći ne znamo što napraviti. I ostali ribari imaju iste probleme. Međusobno se žalimo i tražimo rješenje.
Čekamo da se pojavi netko i iznese prva iskustva. Čekamo i strahujemo da nam ne ode netko od ovih ljudi koje imamo, a već smo s posadama na minimumu.
Čini mi se da još nismo svjesni veličine problema. Posebno je teško ako želiš legalno poslovati!
Američka savezna država Florida svake godine organizira i financira natjecanja u podvodnom ribolovu kako bi se smanjio broj otrovnih riba lavova. One su označene kao jedna od najinvazivnijih vrsta na planetu i ozbiljno su ugrozile ostale ribe na području Atlantika, Meksičkog zaljeva i Kariba.
Ove godine su podvodni lovci na World’s largest lionfish natjecanju ubili čak 19.167 ovih predatora i ukupno zaradili 48.000 dolara.
Lovci su najveći dio ulova prodali Halperns’u koji plodove mora distribuira lancu prehrambenih trgovina Whole Foods. Florida Fish and Wildlife Conservation komisija je potvrdila kako ju u razdoblju od 2014. do 2018. samo u akvatoriju ove države ubijeno 540.000 riba lavova, ali one i dalje haraju podmorjem.
Pterois je rod otrovnih morskih riba sa Indo-Pacifika, a ime su dobile po bodljama koje podsjećaju na grivu lava.
Agencija za razvoj i zaštitu Orjena osmislila je lijep program za mališane koji žive na teritoriji Parka prirode Orjen u subotu, 28. decembra u 13 sati Djed Mraz stiže na Orjen.
Njih će Djed Mraz obradovati poklonima, a Avanturistički park na Vrbanju će toga dana biti besplatan.
“Pozivamo sve dzainteresovane da dođu na druženje i zabavu kod Avanturističkog parka na Vrbanju. Provedite dan aktivno u prirodi družeći se sa Djeda Mrazom” – saopštavaju iz Agencije.
Poklone je obezbijedila Agencija, uz podršku Opštine Herceg Novi koja je donirala slatkiše.
Park prirode Orjen dobio je status zaštićenog područja 2018. Za tako malo vremena, Agencija za razvoj i zaštitu Orjena znatno je obogatila sadržaj ove zanimljive planine. Tako je posjetiocima na raspolaganju jedan od najsavremenijih avanturističkih parkova u regionu, ali i razne zanimljive ture, poput Carev put, Blago iz srca Orjena i Hercegnovski vremeplov. Tu su i zanimljiva druženja, poput boćanja, ali i manifestacije poput Noći punog mjeseca.
Zaposleni u kompaniji Adriatic Marinas i hotelu Regent posjetili su štićenike Dječjeg doma Mladost u Bijeloj, tradicionalno im darujući novogodišnje paketiće.
Uz to, zaposleni u Porto Montenegru prikupili su oko 7.112 eura koji će biti iskorišteni za renoviranje soba za dječake u Dječjem domu. Sličan projekat je realizovan i prošle godine, kada su u sklopu istog renovirane prostorije za djevojčice, a godinu prije toaleti u jednom krilu zgrade.
Kompanija Adriatic Marinas i hotel Regent Porto Montenegro, obezbjedili su tokom ljetnje sezone plaćenu praksu za starije štićenike doma Mladost, i kao mentori aktivno učestvovali u procesu njihovog profesionalnog usmjerenja i razvoja. Praktikanti su pokazali impresivnu motivaciju, istrajnost i želju za sticanje dodatnog znanja i vještina u domenu njihovog interesovanja i obrazovanja. Mogućnost prakse u profesionalnom, uređenom i internacionalnom radnom okruženju je dobra prilika za ove mlade ljude da stiču prva radna iskustva.
Zaposleni u kompaniji Adriatic Marinas, tradicionalno, svake godine posjećuju štićenika doma u Bijeloj, a prije pet godine su rekonstruisali i dječje dvorišno igralište, koje im koristi za vrijeme njihovih svakodnevnih aktivnosti, u igri i druženju.
U godini kada navršava 70 godina rada, JU Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi obilježava još jedan značajan jubilej, 50 godina izlaženja časopisa Boka: zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnosti, čiji je izdavač.
Prvi broj izašao je 1969. godine, časopis izlazi jedanput godišnje, a u proteklih 50 godina publikovano je 39 brojeva. Kontinuitet izlaženja je prekinut višegodišnjom pauzom, u periodu od 1989. do 1999. godine, a 2003. godine Biblioteka preuzima ulogu izdavača.
Koncepciju časopisa definisao je Redakcioni odbor i izložio je u prvom broju: “Boka Kotorska, kao geografska određenost, zbog više fenomena koji je određuju, pruža današnjoj nauci neiscrpan majdan za njeno posmatranje i proučavanje i to u oblastima više naučnih grana i disciplina. Naseljena još u prva vremena, ona je kao geografska teritorija postala arena na kojoj su se smjenjivale civilizacije i kulture, te je u onome što je zub vremena očuvao podarila nauci izvanredne mogućnosti da svoja otkrića potvrdi, kao i da sa nekih podigne veo tajanstvenosti. U korak sa tehnikom i sve savremenijim metodama njena ispitivanja i značaj će sve više rasti. Iz tog razloga, a iz onog drugog – da se pokaže da Boka Kotorska nije samo turistički biser zbog svojih prirodnih ljepota, već zbog svoje bogate kulturne prišlosti, radni kolektiv Zavičajnog muzeja u Herceg-Novom osjetio je kao neophodnost da pokrene ovu svoju ediciju, kako bi neobaviještenim pružio mogućnost da Boku Kotorsku svestranije upoznaju, a naučnike podstakao na saradnju, razmjenu mišljenja i polemiku.”
Multidisciplinarno istraživanje i proučavanje bokeljskih tema u prošlosti i sadašnjosti rezultiralo je sa više od 660 naučnih i stručnih radova, priloga i građe iz: istorije, kulturne istorije, književnosti, arhitekture, zaštite kulturne baštine, umjetnosti, arheologije pomorstva, turizma, sporta, demografije, bibliografije, bio-bibliografije znamenitih Bokelja… Više od 250 autora sarađivalo je na časopisu.
Za kontinuitet izlaženja, u nepovoljnim finansijskim okolnostima, pogotovo posljednjih godina, nesporno su zaslužni članovi Redakcije, urednici, recenzenti kao i sami autori koji se sve ovo vrijeme posvećeno angažuju bez honorara. Boka danas slovi kao nezaobilazan izvor podataka za svakog istraživača Boke Kotorske, a o kvalitetu Zbornika svedoči i činjenica da je zastupljen u fondovima uglednih biblioteka, ne samo iz Crne Gore i okruženja već i u Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu, Nacionalnoj biblioteci Austrije, Narodnoj biblioteci Češke, Narodnoj biblioteci Srbije, Biblioteci Matice srpske, Univerzitetskoj biblioteci Srbije i drugim. Punu afirmaciju časopis je doživio 2004. godine, kada je digitalizovan. Danas je na sajtu Biblioteke u slobodnom pristupu dostupno svih 39 brojeva Zbornika, odnosno više od 12000 stranica.
U programu obilježavanja 50 godina izlaženja časopisa Boka učestvuju: akademik Zlata Bojović, prof. dr Đorđe Bubalo, član Redakcije, prof. dr Ilija Lalošević, član Redakcije i Nevenka Mitrović, glavni i odgovorni urednik.
Akademik Zlata Bojović doktorirala na Katedri za jugoslovensku i opštu književnost Filološkog fakulteta u Beogradu, gdje je do penzionisanja bila redovni profesor. Redovni je član SANU. Dominantna oblast njenog naučnog rada jeste Dubrovačka književnost. Autor je brojnih naučnih monografija, studija, eseja, prikaza i radova , kao i radova sa tematikom Boke Kotorske. Glavni je urednik časopisa: Glas Odeljenja jezika i književnosti SANU, Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor i Bratstvo i član više redakcija časopisa iz oblasti nauke o književnosti. Dobitnik je prestižnih nagrada: Nagrada za izuzetan doprinos proučavanju srpske književnosti iz Fonda „Aleksandra Arnautovića“; Povelja za životno djelo Udruženja književnika Srbije; Nagrada „Matija Ban“; Nagrada za književnost grada Beograda; Nagrada Pečat vremena i Medalja Društva „Sveti Sava“.
Prof. dr Đorđe Bubalo doktorirao je na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu i redovni je profesor na istom fakultetu. Drži kurseve iz oblasti srednjovjekovne istorije srpskog naroda. Bubalo je od početka univerzitetske i naučne karijere objavio devet monografija i udžbenik istorije za 6. razred osnovne škole, preko 60 originalnih naučnih radova u naučnoj periodici i zbornicima i preko 200 odrednica u leksikografskim publikacijama. Renomirani evropski akademski izdavač Brepols Publishers objavio je njegovu monografiju Pragmatic Literacy in Medieval Serbia. Glavne teme istraživanja prof. dr Bubala su: dokumentarna i svakodnevna pismenost u srednjovjekovnom srpskom društvu; notarijat u srednjovjekovnoj Srbiji; srednjovjekovno srpsko pravo (naročito Zakonodavstvo cara Stefana Dušana); sudbina srednjovjekovnih pojava i ustanova u novom vijeku; istorija srednjovjekovne Zete; proučavanje i izdavanje starih srpskih povelja. U SANU Bubalo je član Hilandarskog odbora, Odbora za izvore srpskog prava, Upravnog odbora Balkanološkog instituta, i Međuodeljenskog odbora za proučavanje Kosova i Metohije; član Upravnog odbora Matice srpske, član Uređivačkog i Redakcionog odbora Srpskog biografskog rečnika i član Kosovskometohijskog odbora, član redakcija nekoliko nacionalnih i međunarodnih naučnih časopisa, među kojima su Zbornik Matice srpske za istoriju i Hilandarski zbornik.
Prof. dr Ilija Lalošević, dugogodišnji je član Redakcije. Doktorirao na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Redovni je profesor Arhitektonskog fakulteta u Podgorici. Kao gostujući profesor držao je predavanja na Univerzitetu Berkli u San Francisku, Geti Konzervatorskom institutu u Los Anđelesu, Univerzitetu Sapienca u Rimu, Politehnici u Milanu. Član je Upravnog odbora ICOMOS-a i Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO-om. Ima zvanje konzervator savjetnik. Autor je više monografija i brojnih stručnih i naučnih radova na temu istorije arhitekture i proučavanja, zaštite i revitalizacije graditeljske baštine.
Nevenka Mitrović, v.d. direktora hercegnovske biblioteke, bibliotekar savjetnik, dugogodišnji je član Redakcije i glavni i odgovorni urednik časopisa.
Program će se održati u čitaonici Biblioteke, četvrtak 26. decembra, sa početkom u 19 časova.
