Turistkinja s Novog Zelanda Kushila Stein (45) uspjela je preživjeti dva dana plutajući u gumenom čamcu nedaleko od Grčke, zahvaljujući tomu što je jela bombone.
Stein je spašena u nedjelju u području Egejskog mora, nedaleko od Krete nakon što je plutala na pučini 37 sati.
Preživjela je zahvaljujući »šačici bombona« i tomu što se umotala u plastične vreće da bi održala toplinu tijela, piše BBC.
S obzirom na to da je iskusna moreplovka Stein je na glavu stavila crvenu vrećicu te je koristila ogledalo da bi privukla pozornost spasilaca
Nakon intenzivne potrage grčka obalna straža pronašla ju je 101 kilometar sjeverno od Krete, najvećega grčkog otoka.
Njezina majka, Weindy Stein za Stuff.co.nz. je rekla da je njezina kći obučena za preživljavanje na moru, što joj je »vjerojatno očuvalo živu glavu«.
Skupština opština Kotor je na današnjoj sjednici odlučila je da može početi gradnja podzemnog pješačkog prelaza, podhodnika, ispod magistrale prema starom gradu.
Složeni projekat vrijedan oko milion i 400 hiljada eura realizovaće se u roku od četiri mjeseca.
U sali SO Kotor predstavljen je projekat pothodnika koji je uradila firma „Europrojekt” iz Podgorice, dok će izvođač biti kotorska firma “Briv Construction”.
I dok su predlagači ubijeđeni da će se ovim riješiti saobraćajne gužve, u diskusijama se čulo se da projekat nije u skladu sa zakonom.
Za izgradnju podzemnog prolaza ispred gradskih bedema i objekta Lučke kapetanije glasalo je ukupno 13 odbornika, dok je protiv bila Ljiljana Popović Moškov iz Građanskog pokreta URA, a uzdržani Ranka Krivokapić, Jovo Suđić i Ljilja Radunović iz DPS-a kao i Vido Drašković iz Liberalne partije.
Glavni projektant Dragutin Dubljević iz firme “Europrojekt” kaže da se vodilo računa o svim detaljima – od osvjetljenja, korišćenja kvalitetnih materijala, obezbjeđivanja liftova i adekvatnih načina kako bi osobe sa invaliditetom mogle nesmetano da koriste ovaj prolaz.
“Saopštenje Demokrata je pravno neutemeljeno, zasnovano na pogrešnim činjenicama i paušalnim navodima, bez uporišta u zakonskim propisima. Prvo što se može uočiti jeste da se Demokrate nisu pozvale ni na jednu zakonsku odredbu, kojom bi potkrijepili svoje tvrdnje. Osim toga, ne razumju ili ne žele da razumiju značenje pravnih instututa poništenje i obustava postupka. Naime, postupak javnih nabavki nije poništen, kako to navode Demokrate, već obustavljen i to nezakonitim rješenjem Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora od 14.06.2017.godine koje je doneseno za vrijeme njihove vlasti. Tačnije, navedeno rješenje je doneseno nakon što je predmetna upravna stvar već pravnosnažno riješena donošenjem odluke o izboru najpovoljnije ponude od 16.02.2017. godine, kojom je kao najpovoljniji ponuđač izabran YU-Briv DOO Kotor. Navedena činjenica je razlog za obavezno poništenje ovakvog rješenja shodno odredbi čl.139 st.1 tačka 8 Zakona o upravnom postupku kojim je decidno propisano da se rješenje obavezno poništava ako je u upravnoj stvari već donijeto pravnosnažno rješenje kojim je ta upravna stvar drugačije riješena. U konkretnom slučaju isti organ je prvo donio odluku (rješenje) o izboru najpovoljnije ponude,a zatim nakon pravnosnažnosti i izvršnosti ovog rješenja, donosirješenje o obustavljanju postupka. Dakle, jasno je da ovo drugo rješenje o obustavljanju postupka nezakonito i kao takvo ne proizvodi dejstvo u pravnom poretku. Jer, nezamislivo je da jedan isti organ u istoj upravnoj stvari donosi dva protivrječna rješenja. Na ovaj način se narušava pravna sigurnost što u krajnjoj liniji negativno utiče na vladavinu prava, kao temeljni princim svih demokratski uređenih država.Govoreći jezikom činjenica, to prosto znači da se postupak javnih nabavki treba sprovesti do kraja, kao da takvo-nezakonito rješenje nije ni postojalo.
Shodno tome sljedeća faza u postupku javnih nabavki je zaključenje ugovora saponuđačem čija ponuda je izabrana kao najpovoljnija kako je i propisano članom 107 Zakona o javnim nabavkama („Sl.list CG“ broj 42/11, 57/14, 28 /15) koji je važio u vrijeme sprovođenja postupka javne nabavke. Dakle, izmjene Zakona od 30.06.2017 („Sl.list CG“ , broj 42/17) nisu od uticaja na navedeni postupak jer se odnose na usklađivanje Zakona o javnim nabvkama sa Zakonom o upravnom postupku, uvođenje novih postupaka javne nabavki itsl, dok je obaveza zaključenja ugovora sa ponuđačem čija ponuda je izabrana kao najpovoljnija ostala nepromijenjena. Međutim, bez obzira na navedeno osnovni princip vremenskog važenja zakona jeste da se postupci koji su započeti za vrijeme važenja nekog zakona moraju po istom zakonu i okončati. S tim u vezi, neosnovani su navodi da je mišljenje Direktorata za politiku javnih nabavki dato na osnovu važećeg a ne Zakona o javnim nabavkama koji je važio u vrijeme sprovođenja postupka. Jer, riječ je o istom zakonu koji je bio na snazi kako tada tako i sada, a navedene izmjene Zakona se ne odnose na predmetnu pravnu situaciju, što je već objašnjeno.
DPS Kotor
Takođe, netačno je da je: „Opština Kotor u žalbenom postupku priznala sve za šta je tužena pa i preko toga“. Opština nikada nije priznala tužbeni zahtjev već je odlučila da prihvati predlog za poravnanje budući da je necjelishodno i bespredmetno voditi spor sa pravnim licem sa kojim namjerava da zaključi ugovor o izvođenju radova, na šta je uostalom i obavezuje završeni postupak javnih nabavki. Navodi da bi ovakav ugovor bio ništav i otvorio mogućnost dugotrajnih sudskih sporova i potencijalnu štetu od preko 1,5 miliona € ne zaslužuju poseban komentar. Dovoljno je istaći činjenicu da nije jasno na osnovu čega Demokrate izvlače ovakav zaključak, o kakvoj šteti je riječ, niti koja su to treća lica koja bi mogla tužiti Opštinu i po kom osnovu? Jedino rješenje koje je nezakonito u cijeloj ovoj priči jeste Rješenje o obustavi koje jedoneseno za vrijeme njihove vlasti.
I na kraju napominjemo da je odredbom člana 227 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata („Sl.list CG“ , broj: 64/17, 44/18, 63/18, 11/19) propisano da za objekat koji se gradi odnosno koji je izgrađen na osnovu građevinske dozvole izdate u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl.list CG“, broj: 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14) odnosno Zakonom kojim je bila uređena izgradnja objekata, na izdavanje upotrebne dozvole primjenjuje se oderedbe tih zakona.
Evidnetno je da se ovdje radi o opstrukciji i jeftinoj političkoj kampanji bivše vlasti, koje boli činjenica da se u našem gradu uradilo više za poslijednja 3 mjeseca nego za 28 mjeseci njihovog upravljanja” – saopšteno je iz OO DPS Kotor.
Turistička organizacije opštine Budva predstavlja turističku ponudu na 40. Svjetskoj berzi putovanja „WTM 2019“ – World Travel Market, koja se održava u Londonu od 04. do 06. novembra 2019. godine.
Svjetska turistička berza u Londonu je jedan od vodećih globalnih događaja za svjetsku turističku industriju, gdje svoju ponudu predstavljaju svi sektori turizma, uključujući turističke organizacije, avio kompanije, hotele i hotelska preduzeća, turističke agencije i turoperatore, PR kuće itd. Ova najznačajnija svjetska turistička berza okuplja oko 5.000 izlagača iz preko 180 zemalja svijeta, preko 50.000 profesionalaca iz oblasti turizma i oko 3000 predstavnika medija.
Na štandu Crne Gore, pored Nacionalne turističke organizacije, svoju ponudu predstavile su brojne primorske LTO i Podgorica, Montenegro Airlines, Aerodromi Crne Gore, JP Morsko dobro, kao i predstavnici turističke privrede Budve – HG „Budvanska rivijera“, HG „Montenegro stars“, Falkensteiner Hotel Montenegro, Beppler & Jacobson Montenegro, Hotel Eleven Petrovac, Adria D.M.C.
Prema informacijama koje smo dobili od Ministarstva održivog razvoja i turizma, prvog dana turističke berze, minister Pavle Radulović, sastao se sa izvršnim direktorom turoperatora i aviokompanije Jet2.com i Jet2holidays Stivom Hepijem (Steve Heapy). Na sastanku su razmatrane mogućnosti za saradnju, s obzirom na to da ovaj turoperator koji već u svojim katalozima ima Crnu Goru i tokom prethodne dvije godine je goste dovodio preko aerodroma u Dubrovniku, planira za sezonu 2020. godine, uvođenje 4 leta nedjeljno ka Tivtu, od čega dva iz Londona i dva iz Mančestera, u periodu od maja do oktobra. Jet2.com je redovna avio-kompanija, treća po veličini na ovom tržištu, dok je Jet2.holidays drugi po veličini turoperator u Velikoj Britaniji.
Tokom sajma u Londonu, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore i najveći britanski turoperator TUI UK potpisali su ugovor o saradnji na planu zajedničke marketinške kampanje na tržištima Velike Britanije, Njemačke, Austrije i Poljske, s fokusom na britansko tržište.
Crna Gora je povezana sa tržištem Velike Britanije letovima nacionalnog avioprevoznika Montenegro Airlines-a na relaciji London-Tivat tokom turističke sezone, letovima niskobudžetnih kompanija Ryanair na relaciji London-Podgorica tokom cijele godine i Easy Jet-a iz Londona i Mančestera ka Tivtu u periodu od aprila do oktobra. Takođe, u periodu od maja do oktobra TUI UK realizuje letove iz Londona i Mančestra ka Podgorici, odnosno od jula do oktobra iz Birmingema.
Preko 50 britanskih turoperatora u svojoj ponudi ima Crnu Goru, među kojima se, kao značajniji, izdvajaju TUI UK, Jet 2 Holidays, Balkan Holidays, Saga, Exodus, Kuoni i drugi.
TO Budva u Londonu
Tržište Velike Britanije spada u red tržišta prvog prioriteta za Crnu Goru i po broju turista koju su posjetili našu zemlju je među najzastupljenijim kada su u pitanju evropske zemlje. Bilježi se pozitivan trend interesovanja i u 2018. godini, kada je u Crnoj Gori boravilo preko 62 hiljada turista iz Velike Britanije, koji su ostvarili preko 324 hiljada noċenja, čime se nastavio konstantan rast dolazaka (+47%) i noćenja (+53%) sa ovog tržišta, a samo u Budvi je ostvareno preko 100 hiljada, što čini trećinu od ukupnog broja ostvarenih noćenja.
Predstavnici Turističke organizacija opštine Budva prisustvovali su AdventureConnect događaju, koji je održan 05. novembra u okviru sajma, u organizaciji Udruženja za avanturistička putovanja – Adventure Travel Trade Association, ATTA. ATTA je globalna organizacija koja broji više od 1300 članova iz preko 100 zemalja, i drugu godinu za redom organizuje AdventureConnect događaj u okviru londonskog sajma turizma, sa ciljem uspostavljanja kontakta između turističkih radnika, razmjene iskustava i mišljenja, ali i promocije Adventure Travel Trend magazina, koji promoviše atraktivne lokacije za putovanja. Ove godine, svoje mjesto među atraktivnim destinacijama koje promoviše ova asocijacija, našla je i Budva.
Budva kao turistička destinacija će, pored advertajzinga u Adventure Travel Trend magazinu, zauzeti reklamnu poziciju i u decembarskom izdanju čuvenog magazina National Geographic Traveller, kao zanimljiva destinacija za 2020. godinu.
Prema riječima Maje Liješević, direktorice Turističke organizacija opštine Budva, budvanska rivijera, iz godine u godinu, bilježi konstantan porast gostiju sa britanskog tržišta, gdje je za period od devet mjeseci ostvareno 16 918 dolazaka i 93 000 noćenja, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja porast od 9% u dolascima i 5% u noćenjima.
Evidentno je povećanje broja turista iz Velike Britanije iz godine u godinu, a shodno boljoj avio povezanosti i većem broju turoperatora očekuje se nastavak pozitivnog trenda i u 2020. godini.
Oktobar 2019. bio je najtopliji oktobar ikad zabilježen na Zemlji, objavio je danas europski program Kopernik i dodao da se radi o petom mjesecu u nizu koji je dosegnuo ili je blizu rekordnoj temperaturi.
Ovogodišnji oktobar je za 0,69 Celzijevih stupnjeva topliji od prosječne oktobarske temperature u razdoblju od 1981. do 2010. godine.
Vrlo malo premašuje (0,01 stupanj)oktobar 2015., ali je za 1,2 stupnja iznad predindustrijske temperature.
“To je peti mjesec u nizu koji je oborio ili bio vrlo blizu rekordu”, priopćio je Kopernik, program koji prati klimatske promjene.
Jun 2019. bio je najtopliji jun ikad, a jul je postao apsolutno najtopliji mjesec u povijesti mjerenja. Avgust 2019. je drugi najtopliji avgust, a septembar je prvi.
Četiri posljednje godine su najtoplije ikad zabilježene na planetu. U avgustu je Svjetska meteorološka organizacija već svrstala 2019. godinu među top pet najtoplijih godina, u skladu s utjecajem klimatskih promjena na koje upozoravaju znanstvenici.
U okviru manifestacije „Novembarski dani“, a u organizaciji Sekretarijata za kulturu i društvene djeltnosti Opštine Tivat, danas je upriličen treći po redu „Dječiji karavan kroz kulturnu baštinu“.
Grupa učenika osmih razreda OŠ „Drago Milović“, sa nastavnicom Nevzetom Nuhić i predstavnicama Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti, upoznala se sa privatnim fundusom kulturnog naslijeđa sugrađanke Anuške Vlahović i foto i video dokumentacijom Foto kino i video kluba „Mladost“ iz Donje Lastve.
Posjetioci su imali mogućnost da na interaktivan način, uz zanimljivu priču Anuške i Đura Vlahovića kao i Antona Markovića i Roka Stjepčevića iz Foto kino i video kluba „Mladost“, saznaju kakav je Tivat bio nekada, počevši od izrade narodnih nošnji, do Lastovske svadbe, izgradnje „Arsenala“, foto prezentacije posljedica zemljotresa…
Cilj dječijeg karavana je upoznavanje najmlađih sa bogatom tradicijom,običajima i kulturom grada u kojem žive.
Veče – omaž književniku i kulturnom djelatniku Željku Bojoviću, biće održana u četvrtak, 7. novembar, kada će biti i promovisana posthumno objavljena knjiga Amalgam, o kojoj će govoriti Minja Bojanić, Miraš Martinović i Vujica Ognjenoviić. Odlomke iz Bojovićevih dramskih djela govoriše glumac Željko Vavić, a moderator večeri biće Dragana Vlaović. Veče će biti održano u kafeu Belavistsa na Belavisti sa početakom u 18. 30 časova.
Željko Bojović je autor preko dvadeset pjesničkih, proznih, dramskih i esejističkih djela, među kojima su i dva romana: Ljetopis porodice Lalušić i San o sreći, oba nominovana za NIN-ovu nagradu za roman godine, a San o sreći je bio u najužem izboru za ovo prestižno priznanje. Bojović je za života obavljao više društvenih funkcija: bio je dramaturg i umjtnički rukovodilac Narodnog pozorišta u Mostaru, glavni i odgovorni urednik i direktor Informativng centra Radio – Herceg Novog, direktor JUOŠ Milan Vuković, a vodio je i Hercegnovsko pozorište. Autor je nekoliko monografija hercegnovskih škola i monografija objavljenih povodom raznih jubileja i godišnjica.
Opštini Herceg Novi odobrena su četiri projekta u okviru Drugog poziva Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Nosilac tri projekta je Opština, koja je za bespovratna sredstva aplicirala preko Kancelarije za međunarodnu saradnju, a na jednom je partner Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog.
Ukupna vrijednost navedenih projekata je 6.767.406,96 eura, a samo za Herceg Novi 1.692.713,51 eura, saopštila je na današnjoj konferenciji za novinare šefica Kancelarije za međunarodnu saradnju Simonida Kordić.
„Izvanredan uspjeh je postignut, i na nivou Crne Gore, a rekla bih i na nivou regiona“, kazala je Kordić, ističući da ukupna vrijednost projekata prevazilazi do sada postignute rezultate u ovoj oblasti.
Opština Herceg Novi je jedina lokalna samouprava koja je vodeći partner na nekom od projekata u Crnoj Gori i ovo je najveći broj projekata odobrenih jednom subjektu u našoj zemlji na ovakvim programima, rekla je Kordić. Objasnila je da je na trilaterali Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora bio prijavljen ukupno 161 projekat, od toga je odobreno 30, među kojima su čak četiri za Herceg Novi.
Dva projekta su prvoplasirana na svojoj tematskoj osi – „Flood&Fire“ na kojem je Opština vodeći partner i „Wood Key“. Pored toga, Herceg Novom je odobren projekat „Fortitude“, koji je nastavak projekta „Fortress ReInvented“, kao i projekat „Ćiro II“ na kojem je partner Agencija za izgradnju i razvoj, a podršku u pripremi aplikacije pružila je Kancelarija za međunarodnu saradnju.
Vozilo Službi zaštite i spasavanja, toplifikacija Sportskog centra, oprema za Forte Mare, bike staza trasom stare pruge
Forte mare – Buđenje ljeta 2017. foto Boka News
„Flood&Fire“ je projekat koji se tiče unaprijeđenja sistema zaštite od poplava u prekograničnom području Herceg Novog, Trebinja i Кonavala. Između ostalog, kroz ovaj projekat će biti nabavljeno visoko-sofisticirano vatrogasno vozilo i druga oprema za potrebe gradske Službe zaštite i spasavanja, što će značajno unaprijediti rad. Projektna sredstva namijenjena Opštini Herceg Novi iznose 502.289 eura, dok je ukupna vrijednost projekta 2.030.933 eura.
Projekat „Wood Кey“ promoviše upotrebu obnovljivih izvora energije, odnosno korišćenje ovih izvora za grijanje javnih objekata. Tokom realizacije projekta biće urađen kompletan sistem toplifikacije sportske dvorane u Igalu, pored toga biće održane radionice o energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije. Ukupan budžet ovog projekta je 1.157.451,69 eura, od čega Opštini Herceg Novi pripada 200.177,58 eura.
„Fortitude“ je projekat usmjeren ka očuvanju i valorizaciji kulturno-istorijskog nasljeđa, prevashodno fortifikacionih objekata u gradovima partnerima, kao i diversifikaciju turističke ponude. U slučaju Herceg Novog, na tvrđavi Forte Mare će biti postavljena: mobilna bina, mobilno gledalište, mobilno platno, 3D projektor, moderni audio sistem, scensko osvjetljenje sa pametnom rasvjetom. Takođe, biće uređen i opremljen izložbeni prostor sa odgovarajućim rekvizitima, kao i otvorena moderna suvenirnica. Ukupna vrijednost projekta „Fortitude“ je 1.651.150,80 eura, od čega je za Opštinu Herceg Novi opredijeljeno 374.109,40 eura.
Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog partner je ne projektu „Ćiro II“, kroz koji će imati priliku da uredi, obilježi i opremi biciklističke staze na potezu od Zelenike do Sutorine, trasom stare željezničke pruge. Projekat je vrijedan 1 927 871,46, a za našu opštinu opredijeljeno je 616 137,53 evra.
„Riječ je o veoma vrijednim sadržajima koji su već dugo potrebni Herceg Novom i koje je bilo teško nabaviti iz redovnih budžetskih sredstava, ali sa ovim doprinosom od 1,7 miliona eura, što je oko 15% našeg prosječnog budžeta, i ove stvari će biti moguće“, kazala je Kordić predstavljajući odobrene projekte.
Ona je dodala da Opština Herceg Novi ima i još jedan projekat, „Solar“ koji je trenutno prvi ispod crte. U ovoj fazi radi se revizija budžeta na svim odobrenim projektima, i ako se nakon nje pojave neraspoređena sredstva ona se usmjeravaju na projekte koji nisu prošli. Kako je ovaj projekat prvi sledeći na listi, još uvijek je otvorena mogućnosti da i on bude odobren. Projektom „Solar“ predviđeno je osvjetljavanje zidina Kanli Kule kroz održive izvore energije.
Izražavajući zadovoljstvo i ponos zbog ostvarenog uspjeha, Kordić se zahvalila saradnicima iz Kancelarije za međunarodnu saradnju koji su učestvovali u pripremi projekata: Emiliji Knežević, Ivanu Otoviću i Aleksandri Petronijević.
Rad na pripremi projekata trajao je cijelu proteklu godinu, a neki su pripremljeni i prije raspisivanja samog poziva. Uspjeh nije slučajan, već rezultat dobro postavljenih projekata, sa dobrim partnerima, ali i reputacije koju je Opština Herceg Novi stekla.
„Projekti koje smo do sada implementirali išli su besprekorno, a to su stvari koje se gledaju, pomoću te reputacije uspjeli smo da obezbijedimo kvalitetna partnerstva i kvalitetnu poziciju kada su naši projekti ocjenjivani“, ispričala je Kordić, dodajući da ovo predstavlja lični i profesionalni uspjeh svih članova tima.
Rezultati Drugog poziva Intereg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora su veliki podstrek za dalji rad Kancelarije za međunarodnu saradnju, naročito u oblasti pripreme i sprovođenja EU projekata, zaključila je Kordić. Uslijediće potpisivanje ugovora sa Zajedničkim sekretarijatom koji je upravljačko tijelo Evropske unije, a naredne godine se ulazi u implementaciju koja će trajati dvije do tri godine, u zavisnosti od projektom datih rokova.
Nevrijeme je donijelo probleme i Novljanima. Zbog jake kiše koja je u kratkom vremenu pala oko 90 litara na metar kvadratni za svega dva sata poplavljene su javne površine i saobraćajnice kod Kružnog toka u Meljinama, na Škveru, u Igalu, Savini na rivijeri. Izlio se i potok Nemila u Meljinama, pa se saobrćaja preko Savine.
Prema riječima načelnice Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora, Marije Bošković, jutros od sedam časova Call centru je pristiglo više od 30 prijava.
“Uglavnom je riječ o plavljenju ugostiteljskih i stambenih objekata. Ekipe su na terenu izlaze po prijavama građana i evidentiraju činjenično stanje. Takođe u stalnoj komunikaciji sa dežurnim ekipama Čistoće, Komunalno stambenog preduzeća kako bi se pravovremeno djelovalo u cilju izbjegavanja neželjenih posljedica po građane i imovinu”, kazala je Bošković.
Građani javalju da su izbačeni šahotivi u Ulici Prve bokeške brigade od Starog Doma zdravlja prema Kanli kuli. Šahtovi su prekrivenim vodom tako da predstavljaju opasnost za vozače i prolaznike.
Dežurnima u Službi zaštite i spasavanja u Opštini Herceg Novi non-stop stižu pozivi za intervencije, uglavnom građana čiji su objekti u prizemnim prostorijama poplavljeni.
Autobusima u gradskom saobraćaju je nemoguće proći magistralom.
U Kotoru je jedan kruzer odustao od ulaska u zaliv, a drugi manevriše.
MSC „Opera” koji je jutros trebalo da uplovi u Kotor odustao je od dolaska zbog jakog južnog vjetra
Guenter Schabowski počešao se po glavi, stavio naočale, oklijevao i nešto petljao po svojim bilješkama.
Činilo se pokušava shvatiti što ondje piše kako bi odgovorio novinaru na pitanje o tome kada će mjere za ublažavanje restrikcija na putovanja istočnih Nijemaca u inozemstvo stupiti na snagu.
Bilo je to oko 19 sati, 9. novembra 1989. Vlak povijesnih promjena nezaustavljivo je krenuo s perona.
Schabowski, član politbiroa istočnonjemačke komunističke partije i njezin glasnogovornik, dio unutarnjeg kruga vlasti “države radnika i seljaka”, kako je DDR samu sebe zvala, upravo je bio objavio pad Berlinskog zida.
Nekoliko novinara, uvjerenih da dolaze na još jednu tipično dosadnu birokratsku konferenciju za novinare, nije moglo vjerovati što čuje.
Činilo se da je to učinio nehotice, nespreman na novinarsko pitanje. Ali povratka više nije bilo.
I trideset godina poslije još traje debata je li iznenadan pad Berlinskog zida, uvod u raspad cijelog istočnog bloka, bila slučajnost? Posljedica lapsusa?
Je li to možda bila posljedica nesporazuma među komunističkom hijerarhijom, iznenađenom razvojem događaja ili proračunata gesta vlastodržaca koji su shvatili da su došli do kraja puta?
U hodnicima moći u istočnom Berlinu, u bogatim vilama sjevernog predgrađa Wandlitza koje su aparatčici zvali domom, raspoloženje je tjednima bilo napeto. Kako spasiti situaciju?
Vlasti u Mađarskoj i Čehoslovačkoj od kolovoza 1989. žmirile su na poplavu izbjeglica koje su bježale s istoka u zapadnu Njemačku.
Od početka rujna stotine tisuća Istočnih Nijemaca svakoga su tjedna prosvjedovale na ulicama i režimu uzvikivale “Mi smo narod!” i “Želimo otići!”.
Kriza je stigla do točke ključanja, a DDR više nije mogao računati na intervenciju velikog sovjetskog brata. U Moskvi se ton promijenio, Mihail Gorbačov govorio je o perestrojki (promjeni) i glasnosti (otvorenosti).
Sovjetski čelnik upozorio je početkom listopada istočnonjemačkog lidera, tvrdolinijaša Ericha Honeckera “da život kažnjava one koji kasne”.
Berlinski zid
Nekoliko dana poslije, 18. listopada, Honecker je smijenjen. Njegov nasljednik Egon Krenz koji se predstavljao kao relativno umjeren, namjeravao je provesti nekoliko blagih reformi, od kojih je svakako najvažnija bila liberalizacija putovanja.
uenter Schabowski dobio je zadaću da uživo na televiziji rastumači nove mjere o putovanjima. Od toga trenutka, verzije događaja variraju.
Odluka zapravo nije trebala doći do javnosti do idućeg jutra. I značila je da istočni Nijemci moraju uredno zatražiti vize za putovanja u za to predviđenim državnim agencijama.
Krenz i danas zamjera Schabowskom i optužuje ga da je DDR “bacio u tešku situaciju” objavom da mjere stupaju na snagu odmah. Trebao se držati onoga što je imao napisano, kaže Krenz, da liberalizacija kreće idućeg dana.
Ideja je bila da se dopuste kontrolirani odlasci s obaveznom vizom, a ne da se preko noći sruši zid, a s njim i DDR. Junak ili oportunist?
Je li Schawabovski nehotično pogriješio ili se namjerno odlučio na odvažan potez? On sve do smrti 2015., u 86. godini, nije jasno odgovorio na to pitanje.
U nekoliko navrata se pokušavao prikazati kao junak koji je otvaranjem zida htio “spasiti DDR”.
U razgovoru za dnevnik TAZ iz 2009. Schabowski je kazao: “Došli smo do zaključka da one koji žele otići moramo pustiti da odu, ako želimo spasiti državu”.
Istočnonjemački borac za ljudska prava i kasniji predsjednik Bundestaga Wolfgang Thierse smatra da Schabowski uopće nije bio svjestan što je učinio.
“Znali smo da se nešto sprema gleda slobode putovanja. Ali Schabowski nije ni slutio što će pokrenuti”, sjeća se Thierse.
Nakon što su čuli vijest na televiziji, radiju ili od susjeda, tisuće građana istočnog Berlina pohrlile su u smjeru graničnih prijelaza.
Isprva oprezne, ohrabrila ih je masa koja se skupila na zapadnoj strani i klicala im.
Prvi je pao prijelaz na Bornholmskoj ulici između gradskih četvrti Prenzlauer Berg (istok) i Wedding (zapad).
Pogranična policija, koja je donedavno pucala po onima koji su nekontrolirano pokušali prijeći granicu, bila je u šoku.
“Mi smo jednako zbunjeni kao i vi”, rekao je jedan policajac te večeri masi oduševljenih građana koji su prošetali na zapad.
Među njima je bila i izvjesna Angela Merkel, kemičarka koja je živjela u blizini zida i nakon svoje redovite posjete sauni četvrtkom saznala veliku novost.
“Bili smo bez riječi, ali beskrajno sretni”, rekla je buduća kancelarka javnom servisu ARD-u.
Pad zida, rekla je, proslavila je limenkom piva s prijateljima na zapadu i potom se “u razumno doba” vratila kući na istok.
U petstotinjak kilometara udaljenom Bonnu, tadašnjoj prijestolnici Savezne Republike Njemačke, zastupnici u Bundestagu prekinuli su sjednicu i spontano zapjevali himnu.
Willy Brandt, kancelar kojem se pridaju najveće zasluge za poslijeratnu normalizaciju odnosa zapada i istoka, pjevao je suznih očiju.
Te večeri sve su televizijske postaje u posebnom programu izvještavale o građanima Berlina koji “plešu na zidu ispred Brandenburških vrata” i tako slave “kraj povijesti”.
Najčešća rečenica te noći među oduševljenim masama na ulicama Berlina bila je: “Totalno ludilo!”.
A što je bilo s nesretnim Schabowskim? Kao i mnogi njegovi drugovi iz politbiroa i on je osuđen zbog suučesništvo u ubojstvima bjegunaca preko zida.
Na izdržavanje trogodišnje zatvorske kazne otišao je 1999., ali je pomilovan već godinu kasnije.
Suprotno nekim svojim bivšim kolegama, Schabowski se na suđenju pokajao.
“Kao nekadašnji pobornik i aktivni sudionik ovog svjetonazora osjećam krivnju pri pomisli na one koji su ubijeni na zidu. Zato rodbinu poginulih molim za oprost”.
