Uprava lokalnih javnih prihoda Opštine Budva za 12 mjeseci naplatila je nevjerovatnih 3.8 miliona eura na ime boravišne takse i time premašila za sto hiljada eura rekord koji je postignut prošle godine.
To je za “Primorske novine ” potvrdio sekretar za finansije i vd direktora Uprave za naplatu javnih prihoda Petar Odžić (SDP) navodeći da je premašen rekord iz 2018. za čak više od 300 hiljada eura.
On je kazao da je zaključno sa 28. decembrom naplaćeno tačno 3.808.682.20 eura, što je za 311 hiljada eura više nego u istom periodu 2018. godine.
Budva foto Boka News
„Od ukupnog iznosa na naplatu boravišne takse za privatni smještaj se odnosi 1.764.457.90 eura. da je ostvaren odlična rezultata svjedoče i uporedni podaci iz 2018. kada je zaključno sa 28. decembrom naplaćeno 3.496.750.31 , od čega se 1.638.135.35 eura odnosi na fizička lica“, kazao je Odžić i dodao da boravišna taksa predstavlja prihod Nacionalne i Turističke organizacije Budve.
Očekuje se da će naplata na ime boravišne takse biti još veća, jer su Budvu tokom novogodišnjih praznika posjetile na hiljade turista.
Australska mornarica evakuisala je oko hiljadu turista i stanovnika koji su ostali zarobljeni u požarom opustošenom gradu Mallaccoti na obali Victorije, javlja BBC u petak.
Tokom cijelog dana ljudi su ukrcavani na dva broda – MV Sycamore i puno veći HMAS Choules. Dopušteno im je da povedu svoje kućne ljubimce.
Meteorolozi predviđaju za vikend visoke temperature i snažne vjetrove, što znači da je ponovno opasnost od požara ekstremno velika.
U drugim dijelovima Victorije ljudi su pozvani na evakuaciju cestovnim konvojima. Također su veliki redovi na željezničkim kolodvorima.
Lokalni zastupnik Darren Chester nazvao je to “masovnim preseljenjem civila bez presedana”.
Oko 4000 stanovnika i turista pobjeglo je na plaže u ponedjeljak navečer kada su požari okružili grad.
Evakuirani će biti prevezeni u Western Port, priopćila je mornarica, a taj put traje 16 sati.
Budući da su neke ceste odsječene zbog požara, vojska je u četvrtak evakuirala 60 ljudi helikopterom. Otad je previše zadimljeno za daljnje zračne evakuacije.
australija foto reuters
Premijer Victorije Daniel Andrews proglasio je stanje katastrofe za šest područja, uključujući Mallacootu.
Tisuće ljudi bježe iz susjednog Novog Južnog Walesa, gdje je na snazi izvanredno stanje.
Od rujna je u požarima poginulo najmanje 20 ljudi u dvije države i deseci se vode pod nestalima.
Požari su dosad uništili više od 1300 kuća.
U međuvremenu je australski premijer Scott Morrison izložen napadima zbog svog odgovora na požare.
Ljutiti stanovnici Cobargoa u Novom Južnom Walesu prekidali su njegov govor upadicama, a vatrogasac se odbio s njim rukovati.
Video snimka pokazuje kako je Morrison pokušao vatrogasca primiti za ruku, a ovaj je ustao i udaljio se. Lokalni vatrogasni dužnosnik rekao je da je muškarac izgubio svoju kuću dok je branio domove drugih.
Na tiskovnoj konferenciji u petak Morrison je rekao kako razumije gnjev ljudi te da su “puno propatili”.
Morrison je također na udaru kritika zbog svoje politike prema klimatskim promjenama, za koje mnogi kažu da je potrebna hitna akcija u borbi protiv njih.
On tvrdi da se Australija nosi s tim izazovom “bolje od većine zemalja” te da ispunjava međunarodne ciljeve.
Čelnik oporbenih laburista Anthony Albanese kaže da vlada ne čini dovoljno.
Morrison je ranije kritiziran zbog toga što je otišao na odmor na Havaje u jeku požara. Zbog bijesa javnosti na kraju je skratio odmor.
Iako je u Rijeci zadnjih godina često spominjan brod »Galeb« kao zaštićeni spomenik kulture Republike Hrvatske i sva je pažnja posvećena njemu, malo je poznato da je zaštićeni spomenik kulture RH i trabakul „Larus“ koji je star devedeset godina, i jedno je od rijetkih ovakvih plovila u funkciji na hrvatskoj obali Jadrana, donosi Novi list.
Ovaj brod pod zaštitom Ministarstva kulture, stanovnici, ali i gosti Rijeke mogu vidjeti privezanog u luci, kako odolijeva zubu vremena, ali ne i vandalima.
Očevid policije
Naime, prošli tjedan su vandali, nakon što su ušli na brod, s broda ukrali neke dijelove opreme i devastirali dijelove broda. Policija je napravila očevid i prema informacijama iz Policijske uprave primorsko-goranske, intenzivno traga za sada nepoznatim počiniteljima koji se ovim činom nisu značajnije mogli okoristiti jer stvari koje su otuđene nemaju neću veću materijalnu vrijednost, ali je nenadoknadiva šteta nanesena plovećem zaštićenom spomeniku kulture.
Prema procjenama šteta na brodu „Larus“ iznosi desetak tisuća kuna, ali ono što zabrinjava vlasnika broda je da ukoliko se ne osigura kvalitetnija zaštita broda, opet se može očekivati vandalski pohod i nova oštećenja.
Trabakul ima svoju zanimljivu povijest. Kupljen je 1999. godine na otoku Ugljanu, a izgrađen je 1930. godine i nekad je služio za prevoženje pijeska. Kada je kupljen, bio je u vrlo lošem stanju, a svaku fazu rekonstrukcije morali su odobriti konzervatori.
Kada je obnovljen, postao je prava ne samo turistička, već i povijesna znamenitost – jedrenjak koji može primiti 60 putnika svojevrsna je atrakcija za svaki grad i luku. Poznat je bio posebno u Rovinju gdje je godinama bio zaštitni znak tamošnje luke, a rado je dočekan i u Trstu, jer za vrijeme Barcolane, najmasovnije jedriličarske regate na svijetu, ima počasno mjesto na tom događanju.
Privremena zaštita
Nažalost, devastaciju je doživio u svojoj matičnoj luci – u Rijeci.
– Žalosti me činjenica da se 27. ili 28. prosinca oskvrnulo kulturno dobro, jedrenjak „Larus“. Ovaj čin dogodio se u našoj Rijeci, pomorskom gradu, Europskoj prijestolnici kulture 2020. Ne znam je li to bio čisti vandalizam ili se netko materijalno okoristio, ali to je manje bitno od činjenice da je oskvrnuto »zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske« i znamenitost grada Rijeke. Time je počinjena materijalna šteta jer otuđeni predmeti i dijelovi broda imali su najveću vrijednost u svojoj izvornosti i stogodišnjoj sačuvanosti, u što je uloženo izuzetno mnogo rada i truda. Jedrenjak „Larus“ trebao bi biti ponos Riječke luke, ali nažalost zbog okolnosti koje su se dogodile, morali smo ga privremeno zaštititi, odnosno prekriti mrežama, u nadi da je tako zaštićen od nepoželjnih posjetitelja, kazao nam je vlasnik broda Mladen Matijević.
Naredna faza smanjivanja cijena rominga u regionu Zapadnog Balkana biće implementirana 1. jula ove godine, saopštili su iz Ministarstva ekonomije.
Oni su kazali da Sporazumom o smanjenju cijena usluga rominga u regionu Zapadnog Balkana nije predviđeno nikakvo dodatno snižavanje cijena od 1. januara ove godine, kako je, prema navodima nekih regionalnih medija, saopšteno iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije.
„Sporazum predviđa drugu fazu snižavanja cijena dolaznih poziva i prenosa podataka od 1. jula, a zatim i potpuno ukidanje roming naknada u regionu od 1. jula naredne godine“, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Ministarstva ekonomije.
Iz tog Vladinog resora su podsjetili da od 1. jula prošle godine, u skladu sa Sporazumom, operаtori javnih mobilnih komunikacionih mreža u regionu Zapadnog Balkana primjenjuju regulisane dodatne naknade rominga na domaće maloprodajne cijene.
Sporazumom je definisano da tako formirane cijene roming usluga u državama potpisnicima ne mogu biti veće od 19 centi po minutu za odlazne pozive, četiri centa po minutu za dolazne, šest centi za odlazni SMS i 18 centi po megabajtu (MB) za prenos podataka. U te cijene nije uračunat porez na dodatu vrijednost (PDV).
U skladu sa odredbama Sporazuma, i u zavisnosti od toga kojeg mobilnog operatora koriste, korisnici iz Crne Gore od 1. jula plaćaju 7,82 do 8,16 centi po minutu za odlazne pozive prema mrežama u Crnoj Gori, četiri centa po minutu za dolazne, od 2,46 do 3,5 centi za SMS poruke poslate prema mrežama u Crnoj Gori, kao i 2,6 centi po MB za uslugu prenosa podataka.
„Kao što se može zaključiti, primijenjene cijene u Crnoj Gori su znatno niže od maksimalno dozvoljenih u skladu sa sporazumom“, rekli su iz Ministarstva.
Oni su objasnili da pošto operatori u svim državama regiona nijesu imali tehničke mogućnosti da od 1. jula prošle godine implementiraju tarifne modele na način da se svakom individualnom korisniku cijena roming usluga izračunava na bazi tarifnog paketa koji koristi u domaćem saobraćaju uvećanog za iznos regulisane roming naknade, regulatori su im dozvolili da implementiraju pojednostavljeni cjenovni model. Taj model je zasnovan na prosječnim cijenama usluga u nacionalnom saobraćaju uvećanim za regulisane roming naknade.
Iz Ministarstva su saopštili da je svaka zemlja u tom trenutku samostalno utvrdila te cijene i dala operatorima rok od šest mjeseci da prilagode svoje sisteme na način koji će dozvoliti implementaciju različitih cijena rominga u regionu za različite tarifne pakete.
„Ono što je sada aktuelno u nekim zemljama regiona je da operatori od 1. januara ove godine prelaze sa jednog na drugi model tarifiranja, što automatski ne znači snižavanje cijena za sve kategorije korisnika. Ta promjena metodologije formiranja cijena, u odnosu na trenutno važeće, prozvodi smanjenje cijena roming usluga za određen broj korisnika i njihovo povećanje za ostale u svim državama potpisnicama sporazuma“, navodi se u saopštenju.
Prelaskom na taj model cijene regulisanih roming usluga bi se, kako je objašnjeno, razlikovale za korisnike različitih tarifnih paketa i iznosile bi za odlazne pozive pet do 19 centi po minuti, za dolazne iz regiona četiri centa po minuti, za SMS poruke dva do šest centi, dok bi maksimalne cijene za uslugu prenosa podataka iznosile od 2,5 do 18 centi po MB. U te cijene nije uračunat PDV.
„Kao što se može zaključiti, u odnosu na sadašnji nivo cijena, prelazak na novi model bio bi nepovoljniji za većinu korisnika u Crnoj Gori. Dakle, Crnoj Gori nije potrebno nikakvo dodatno vrijeme za usklađivanje sa mobilnim operatorima, već je upravo na osnovu pravovemenih i detaljnih analiza i iz razloga zaštite interesa krajnjih korisnika, regulator odlučio da dozvoli operatorima da primjenjuju trenutno važeći cjenovni model i nakon isteka roka od šest mjeseci“, kazali su iz Ministarstva.
Ministarstvo ekonomije, kao potpisnik sporazuma u ime Crne Gore, podržalo je takvo rješenje budući da bi insistiranje na primjeni modela koji će od 1. januara ove godine biti jedini zastupljen u nekim zemljama regiona, rezultiralo određenim smanjenjem cijena usluga rominga za 22 odsto korisnika, dok bi za čak 56 odsto došlo do značajnijeg povećanja cijena poziva i pristupa internetu.
Za ostale korisnike bi promjena bila uglavnom neutralna u cjenovnom smislu.
„Naravno, u skladu sa sporazumom, i crnogorski operatori imaju pravo da primjene novi tarifni model i za to im nije potrebna posebna saglasnost Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost. Prema informacijama dobijenim od operatora, Crnogorski Telekom i Telenor će i dalje primjenjivati dosadašnji model naplate usluga rominga, dok će Mtel od 1. januara ove godine preći na model po kojem se za svaki tarifni paket formiraju posebne cijene regulisanih usluga rominga“, zaključuje se u saopštenju.
Nekadašnji direktor Sportske dvorane u Tivtu Vasilije Zejak (DPS) novi je direktor preduzeća Autobuska stanica Tivat (AST) i tu dužnost preuzeće nakon praznika.
Zejak će na mjestu direktora AST—a zamijeniti Zorana Stankovića (DPS) koji je prije par mjeseci podnio ostavku na tu funkciju iz kako je naveo, ličnih razloga.
Stanković se na čelu AST nalazio od osnivanja te opštinske kompanije 1.jula 2017. kada je AST preuzela objekat autobuske stanice u Tivtu, sagrađen u kontroverznom privatno-javnom partnerstvu Opštine Tivat sa preduzećem „Mesopromet“, bjelopoljskog biznismena i člana Glavnog odbora DPS Hilmije France. Stanković je uspio da u relativno kratkom vremenu, „stavi na noge“ AST, sanira i uredi relativno nov, ali vrlo nekvalitetno napravljen objekat Autobuske stanice koju je sagradio Franca, te da na njemu otkloni brojne nedostatke, kao i da u praksi dokaže da ta gradska firma može uspješno poslovati i voditi taj značajan javni saobraćajni objekat, a za što je prethodno javno sumnju izražavao bivši tivatski gradonačelnik i šef lokalnog DPS-a, a sadašnji predsjednik SO Ivan Novosel koji se zalagao da autobuskom stanicom nastavi gazdovati Franca.
Pod rukovodstvom Stankovića, AST je dvije godine poslovala pozitivno sa značajnim ostatkom dobiti koja je najvećim dijelom ulagana u dalje osavremenjavanje i uređenje tog objekta. Direktor preduzeća je međutim, bio nezadovoljan nedostatkom podrške gradonačelnika Siniše Kusovca za Srtankovićevu strategiju unapređenja poslovanja AST, odnosno napore koje je on ukagao za riješavanje problema u njenom poslovanju koje su joj pričinjavali kadrovi bliski DPS-u, zbog čega se Stanković i odlučio da podnese ostavku.
Zejak preuzima AST na dobrim osnovama koje mu je postavuio prethodnik i sa već usvojenim Programom rada i Finansijskim planom za 2020. koje je uradio bivpi direktor. Po tim dokumentima, AST će ove godine ostvariti ukupan prihod od 312 hiljada eura. Od toga će najviše novca – 190.000 eura, AST prihodovati od peronizacije, 35 hiljada od naplate staničnih usluga a 33 hiljade eura od naplate provizije na redovne karte, dok će prihod od zakupa poslovnog prostora iznositi 29 hiljada eura. Ukupni troškovi poslovanja ove će godine iznositi 310 hiljada eura, od čega će najviše novca otići na plate sa porezima i naknadama za 15 stalno zaposlenih radnika AST-a. Firma planira da ove godine za kapitalne investicije (nabavku agregata, UPS-a, barijera i uređenje pristupnih rampi za lica sa smanjenom pokretljivošću) utroši 25 hiljada eura, a za razne građevinske radove na objektu stanice još 8 hiljada eura.
U Norveškoj je pokrenuta rasprava o potrebi zabrane vatrometa na novogodišnju noć.
Posebno su glasne organizacije za zaštitu životinja koje traže da se hitno donesu odgovarajući zakoni kojima će se ograničiti ili potpuno zabraniti vatrometi.
Kako navode lokalni mediji, organizacija “Dyrebeskyttelsen Norge“ traži od ministra pravde Jorana Kallmyra da poduzme mjere i zabrani fizičkim licima prodaju pirotehnike ali i privatnu upotrebu pirotehnike za vatromete.
I narednih dana očekuje nas lijepo vrijeme. U subotu prolazna naoblaka sa sunčanim intervalima u popdnevnim satima bura u jačanju. Više u prognozi meteorologa:
Petak:
Pretežno sunčano. Na sjeveru, tokom jutra ili prijepodneva, magla ili niska oblačnost.
Vjetar slab do umjeren, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha -11 do 3, najviša dnevna 6 do 16 stepeni.
Subota:
Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima. Na sjeveru, tokom jutra ili prijepodneva, po kotlinama magla a u noćnim satima povremeno slab snijeg.
Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, u popodnevnim satima, mjestimično umjeren do pojačan. Jutarnja temperatura vazduha -11 do 4, najviša dnevna 6 do 15 stepeni.
Nedjelja:
Prevladavat će pretežno vedro vrijeme ponegdje uz umjerenu naoblaku, a na kopnu moguću dugotrajniju maglu. Umjeren do jak sjeverni vjetar .
NVO Miholjski zbor iz Tiivta poručila je predsjedniku Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju da njegove izjave nimalo ne doprinose njenim i naporima ostalih subjekata koji svakodnevno protestuju zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti, smatrajući ga diskriminatorskim i usmjerenim na otimanaje imovine Mitropolicije –Crnogorsko primorske i Srpske spravoslavne crkve u Crnoj Gori.
Iz Miholjskog zbora pozvali su Šepšelja da im takvim izjavama više „ne pomaže u ovim teškim danima kada smo stali na branik naših svetinja.”
Lider SRS je prije par dana na tviteru objavio oštru poruku premijeru Crne Gore, Dušku Markoviću. On je napisao:
“Poručujem onom govedu Dušku Markoviću da ću ga vezanog, uparenog s Milom Đukanovićem i s jarmom oko vrata, šetati uskoro podgoričkom ulicama u procesu šešeljizacije Crne Gore. Spremio sam i tekst nove crnogorske himne koja počinje stihovima:– Cetinje će jedne noćiu četničke ruke doći!”.
Tim povodom iz Miholjskog zbora su Šešelju su poručili da je “stara prijestonica jedne od najslavnijih srpskih dinastija”, da je “rodilo najumniju glavu koju nas narod ima i vjekovima bilo slobodarsko gnijezdo” i da je to “grad je to kojem bi, bez imalo skromnosti, mogli dodati epitet sveto Cetinje.”
“Starije je Cetinje mnogo od suverenista i unionista,od partizana i četnika, od bjelaša i pravaša i starije od svih podjela koje nas kao usud prate već 100 godina. Moramo vas obavijestiti, da nam nije potrebna šešeljizacija Crne Gore, već nam je potreban mir i zdrav suživot sa našim komšijama druge vjere. Od najboljih izdanaka Islama u Crnoj Gori već smo dobili podršku i pomoć koja nadilazi mnoge pokušaje da se spriječi usvajanje suludog zakona. Takođe smo riječi podrške dobili od vjernika i velikodostojnika Katoličke crkve i Vaše prijetnje trenutno idu u prilog isključivo vladajućoj strukturi koja je izgubila svaki kompas i osjećaj odgovornosti. Svako raspirivanje mrznje, jako nam škodi pri odbrani svetinje i vladajuća struktura vješto to koristi da našu crkvu predstavi kao ekstremno šovinisticko strašilo”- stoji u saopštenju Miholjskog zbora.
Iz te NVO su naglasili da je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije “primio više kamenica na sebe štiteći džamiju u Beogradu, nego ijedan vjerski poglavar.”
“U ovom trenutku nam je pomoć zaista potrebna, bitka za Pravoslavlje u Crnoj Gori je bitka svih bitaka. Molimo Vas da sa većom dozom senzibiliteta prilazite ovoj temi koja razdire naše tkivo, nasu dušu. Crnoj Gori ne trebaju četnici, a ni partizani, kao ni komite i lažni vjernici. Sve smo ovo vidjeli u liku jednog čovjeka, zbog koga ćemo posljedice jako dugo snositi. Himnu ćemo sami pisati, sigurno nećemo Vama dozvoliti da se tu miješate.”- poručili su Šešelju iz Miholjskog zbora uz napomenu da će “himna biti plod bratskog dogovora pravoslavnog življa zajedno sa ostalim konfesijama i pjesma koja će se ponosno slušati u svakoj kući u Crnoj Gori.”
Iz Miholjskog zbora naglašavaju da podržavaju jedino Šešeljevu namjeru da ujarmi u taljige vodeći dvojac Đukanović-Marković u Crnoj Gori, te mu poručuju da to što prije uradi i “vodi ih daleko odavde pa ćemo vam sve oprostiti”.
“Svaku Vašu nespretnu ili namjernu izjavu ćemo brzo zaboraviti. Vrijeme je za djela, a ne za skupljanje jeftinih političkih poena. Nas je toliko malo da nemamo luksuz da se dijelimo i svađamo, već da u bratskoj slozi i ljubavi pazimo jedni na druge. U to ime molimo Vas da nam ne pomažete kao što ste nam “pomogli” prije neki dan -ostavite nas, sami ćemo se braniti. Ne bi nam bio prvi put”—stoji u odgovoru Miholjskog zvora na nastup lidera SRS Vojsilava Šešelja.
Ovih dana svi zajedno možemo promatrati hajku srbijanskih jastrebova na Crnu Goru. Razlog – crnogorska država je u skladu sa EU konvencijama i svojom poviješću odlučila da prizna slobodu vjeroispovijesti. Prema zakonu svi vjerski objekti i zemljište koje vjerske zajednice koriste na teritoriji Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnom vlasništvu do 1. decembra 1918. godine te na odgovarajući način prešli u ruke neke vjerske zajednice biće prepoznati kao državna imovina.
Putujuće kosti Svetog Vasilija
Naravski, država Crna Gora je Srpskoj pravoslavnoj crkvi ostavila sve nekretnine koje je ova sagradila – podigla – baštinila na teritoriji države u posljednjih stotinu godina. Logično, ono što pripada Crnoj Gori, prije njene aneksije od strane Srbije 1918. godine i treba ostati u vlasništvu Crne Gore. I opet, naravski, sve bi to bilo lako i jednostavno da nije velikosrpskog nacionalizma koji izmaštano vjeruje kako je gotovo sve na Balkanu srpsko, pa tako i Crnogorci, njihov identitet i crkva.
A Srpska pravoslavna crkva predvođena mitropolitiom Amfilohijem, za koga se baš pouzdano ne zna da li vjeruje u Boga i za koga se pouzdano zna da je ultranacionalistički srBski jastreb, mobilisala je sve i svakoga i sve ne bi li pod svojim monopolističkim patronatom zadržala unosne nekretnine, koje služe za bogaćenje srpskog klera računajući i manastir Svetog Vasilija Ostroškog. Za tu priliku, Amfilohije je izvukao i kosti svetiteljeve i pripremio jedan road trip put Nikšića sa istim, ne bi li po ko zna koji put izveo nekakvu kontrarevoluciju u nezavisnoj Crnoj Gori. Ovaj put igrajući na kartu emotivne ucjene i pravosalvnog raskola.
Samo.
Samo ima jedan veliki problem za sve srpske nacionaliste – i one u Srbiji i one u Crnoj Gori i one u entitetu Republika Srpska, a to je fakat da je Crna Gora u NATO paktu. A taj problem je kao penicilin jak i nesavladiv za sve ove potonje u zadnje tri decenije. Jer, da Crna Gora nije u NATO paktu, odavno bi se desila nekakva “teledirigovana jogurt revolucija” u Podgorici ili na Cetinju, po kojoj bi se iznova srbijasnka zastava zavijorila sa Lovćena. Milo Đukanović, kakav god on bio i za šta god optuživan sa pravom bio, nije dozvolio da se ponovi nekakav hrvatski, kninski, vukovarski, sarajevski, slovenački ili bilo koji drugi scenario u Crnoj Gori, po kojem bi se srpsko pravo “branilo” kostima i krvlju drugih naroda na njihovoj teritoriji.
Kosovo do Bara do Negotina
Dakako, to nije spriječilo niti sprječava srpske nacionaliste da u svom isfrustriranom piru, sa sigurne distance reže na crnogorske vlasti, koje stupaju na putu ka EU. A sasvim sigurna distanca za nacionaliste su sve lokalne zemlje koje nisu u NATO paktu, što će reći Bosna i Hercegovina i Srbija. Tako se u centru Beograda ori “Oj kosovo, Kosovo”, razbijaju se punktovi LGBTQ zajednice, dakle pribjegava se klasičnim šovenskim metodama, koje nikakve veze sa realnošću nemaju, osim što vonjaju po SANU-ovskim Ćosićevim stazama kontrarevolucije. I, kako se čini, velikosrpski nacionalizam je izrodio sve nove generacije, koje jednako maštaju o Velikoj Srbiji-doduše ovog puta od Bara do Negotina, ali i od Banjaluke do Prizrena.
A kad smo kod Banjaluke i Republike Srpske, tamo nema tajni niti misterija – i vlast i opozicija su kao jedan na strani Amfilohija i njegovih jastrebova, koji bi da od Crne Gore prave srbijanski pravoslavni paradžemat. I to je tako predvidljivo, jadno i očekivano. Navijek ista matrica – manje ili više opskurna udruženja uz obilatu podršku entiteta organizuju proteste u kojima preovlađuje narativ o “Đukanoviću izdajniku” o “svetoj srpskoj Crnoj Gori” i sličnim ublehama koje kao eho ječe od one 1989. I Gazimestana. Treba li uopšte napomenuti da se ovakvi skupovi organizuju kao od šale sa ili bez dozvole policije, iste one policije koja zabranjuje protesni skup za ubijenog Davida Dragičevića (sic!).
Ubistvo kao jedino rješenje
No, u Trebinju su bili i malo – mnogo konkretniji i vispreniji, da ne kažem iskreniji i morbidniji, pa su mladi ljudi zadojeni mržnjom uzeli farbu u svoje ruke i na transparentu ispisali – Poptis Vaš baš je bolan, proći ćete k’o Đinđić Z.
Naravno Đinđić Zoran je bio jedan od onih koji su kako – tako pokušali izvući Srbiju iz mraka. Daleko je on bio od savršenog, znamo svi, ali i to je bilo dovoljno nacionalistima da ga ubiju. I ovo nije ništa drugo nego najiskrenija prijetnja smrću i za Đukanovića i za ljude koji pokušavaju spasiti crnogorski narod srpske tiranije. Jer, po ovim mladim ljudima, svako ko nema mišljenje skrojeno u Miloševićevoj, Šešeljevoj i Ćosićevoj glavi, najbolje da je mrtav.
Pa na fotografiji vidimo mladost Trebinja, mladost Republike Srpske i Srbije kako se drži morbidne prošlosti. Ova mladost prijeti smrću svakom onom ko ne misli klerofašistički.
A ko ima ovakvu mladost, ne treba se plašiti budućnosti u srednjem vijeku! I to je sva istina, svih aktuelnih srpskih politika trenutno na Balkanu. Jer, ništa više ne ujedinjuje sve te politike koliko velikosrpski nacionalizam. I ništa ne razotkriva te politike toliko koliko miris pretenzije na drugog i njegovu zemlju. Od Slovenije devedesetih, evo do Crne Gore, sa kraja 2019.
I onda je posve logično da je jedan ljudski i civilizacijski Apel za osudu ugrožavanja mira u Crnoj Gori i regionu od strane Beograda potpisalo jako, jako malo ljudi iz Beograda – čast najsvijetlijim ljudskim gromadama.
Istorija će, kako god, zabilježiti da se prema maloj i nezavisnoj Crnoj Gori, Srbija ponijela crno i precrno, a entitet Republika Srpska još i gore.
Hari Mata Hari i Svetlana Ceca Ražnatović sinoć su održali koncerte za pamćenje na trgu ispred Starog grada, “repriza” dočeka Nove godine potvrdila je da je Budva regionalni centar dešavanja tokom novogodišnjih praznika!
Nakon svakog dočeka Nove godine u Budvi, nakon završetka novogodišnjeg programa, postavlja se pitanje može li biti bolje i sjajnije, može li biti više ljudi i veselije atmosfere, i što bi to moglo sljedeće da se organizuje, kakav program i koja muzička zvijezda bi mogla da to ponovi, ali Budva uvijek može više i bolje!
Desetine hiljada zadovoljnih gostiju potvrda su uspjeha organizacije javnog dočeka u Budvi i imidža Budve kao najbolje regionalne destinacije za doček Nove godine.
Posljednji dan novogodišnjeg programa na trgu ispred Starog grada, a prvi dan 2020. godine, počeo je svečanim koncertom klasične muzike koji se svakog 1. januara, već više od deset godina, organizuje po uzoru na svjetske metropole.
Budva 1. januar 2020.
Turistička organizacija opštine Budva je i ove godine poklonila građanima i gostima koncert koji ih je na najljepši način uveo u novu godinu. Istaknuti solisti su uz pratnju orkestra, a pod dirigentskom palicom gospodina Radovana Papovića, izvodili najpoznatija klasična djela svih vremena. Uz Mediteranski revijski orkestar nastupila su renomirana operska imena: Marijana Šovran (sopran), Marko Kalajanović (bariton), Lana Asija Dabović (sopran), Emilija Minić (sopran) i poznati srpski tenor Stevan Karanac, a na flauti je svirala i Budvanka Ksenija Franeta.
U večernjim satima na trgu je prvo zapjevala klapa “Assa Voce” iz Podgorice, koji su dali pravi štimung spektaklu koji je uslijedio. Grupa “Hari Mata Hari” podsjetila je publiku na svoje dobro poznate pjesme, pa su se nizali hitovi “Prsten i zlatni lanac”, “Ne lomi me”, “Lejla”.. Hari Varešanović istakao je da je u Crnoj Gori počeo svoju karijeru i da mu je jako drago što je ponovo u Budvi.
Ceca
Neposredno prije ponoći, na binu je izašla jedna od najvećih muzičkih zvijezda regiona, Svetlana Ceca Ražnatović i svojom muzikom i energijom dovela atmosferu na trgu do usijanja! Pjevali su se stari i novi hitovi, uživale su i mlađe i starije generacije u pjesmama “Kukavica”, “Pile”, “Beograd”, “Autogram”.. Ceca je u intervjuima nakon koncerta rekla “Počela mi je fenomenalno Nova godina, sa ovako divnim koncertom, sa ovako raspevanom i veselom publikom, sa jednom divnom atmosferom, pa šta jedan izvođač bolje da poželi!” Dodala je i da se jako obradovala pozivu organizatora i da se u Crnoj Gori osjeća kao kod kuće.
Raznovrstan petodnevni program, intenzivna regionalna medijska kampanja, turistička privreda grada i službe lokalne samouprave, doprinijeli su tome da desetine hiljada posjetilaca iz Budve odlazi sa najljepšim uspomenama i željom da se što prije ponovo vrate!
