Djelovi Venecije su potpuno potopljeni usljed najveće plime koja je pogodila ovaj italijanski grad u poslednjih pedeset godina.
Tim povodom predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović uputio je pismo podrške gradonačelniku Luigi Brugnaro.
,,Sa žaljenjem sam primio vijest o elementarnoj nepogodi koja je pogodila Veneciju i tom prilikom nanijela nenadoknadiv gubitak ljudskog života i neprocjenjivu štetu materijalnim dobrima vašeg grada. Tim povodom, molim Vas da u ime građana Kotora i u moje ime, primite izraze dubokog saosjećanja zbog nastalog stanja, a porodici nastradalog prenesete iskreno saučešće građana Kotora.
Vjekovna tradicionalna veza Kotora i Venecije predstavlja temelj znatnog dijela nasljeđa i identiteta našeg grada. Venecija je ostavila duboki kulturološki pečat u Kotoru koji je prepoznatljiv i u današnje vrijeme. Ove kuturološke i istorijske veze ogledaju se u materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini, a posebno u duhu i kulturi življenja našeg naroda. Zbog toga, Kotor naročito saosjeća sa Venecijom i svim njenim stanovnicima zbog razornih poplava koje su zadesile vaš grad.
Kada nas veže zajednička istorija, onda je neminovno i svaka nevolja zajednička. Stoga vam, u ovim u teškim momentima, upućujemo iskrenu solidarnost i prijateljsku podršku iz Kotora, uz uvjerenje da će snaga duha i volje stanovništva i rukovodilaca službi istrajati, u nadi za što skoriju stabilizaciju vremenskih nepogoda i vraćanje života vaših sugrađana i gostiju u redovne tokove.
Gospodine gradonačelniče molim Vas da primite izraze mog najvišeg uvažavanja i prijateljske pozdrave” – navodi se u pismu Aprcovića, koje nam je proslijeđeno iz Kabineta predsjednika opštine Kotor.
Prvi zvanični helipad u Tivtu uspostavljen je u nautičko-turističkom centru Porto Montenegro.
Riječ je o posebno uređenom prostoru na krajnjem sjeverzapadnom dijelu kompleksa Porto Montenegro, na malom poluostrvu između otvorenog bazena Porto Montenegro Yacht Cluba i tzv. oficirskog mula ispred zgrade bivšeg Doma Vojske na Seljanovu – sada upravne zgrade Adriatic Marinasa. Ovdje je napravljeno betinsko uzletište prečnika 12,5 metara, sa pristuopnim saobraćajnicama i najneophodnijom opremom, pa su zadovljeni standardi koje propisuje Agencija za civlino vazduhoplovstvo Crne Gore za registraciju ovog helipada i odobravanje njegovog redovnog korišćenja.
Helipad u Porto Montenegru napravljen je kao privremeni objekat u pojasu morskog dobra, na osnovu Programa objekata privremenog karaktera u toj zoni za period 2019-2023. godine, a koji je donijela Vlada na predlog Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Helipad je inače, znatno jednostavniji objekat od helidroma – vazdušne luke za helikoptere koja podrazumijeva čitav niz pratećih infrastrukturnih, sigurnosnih i bezbjedonosnih sadržaja za nesmetano odvijanje helikopterskih operacija.
Porto Montenegro je prije dvije godine uz više nego milionska ulaganja, napravio helidrom u istočnom dijelu tog kompleksa, neposredno uz tivatski veliki Gradski park i objekte OŠ „Drago Milović“, Srednje škole „Mladost“ i međunarodne škole Knightsbridhge, ali nije dobio zeleno svjetlo od Agencije za civilno vazduhoplovstvo da u upotrebu stavi taj objekat jer je ACV smatrala da se sa te lokacije ne mogu na siguran način odvijati operacije helikoptera, Zato je sada pribjegnuto jednostavnijem i jeftinijem riješenju da se bogatim gostima tog nautičkog kompleksa omogući da u neposrednu blizinu svojih stanova ili jahti dođu helikopterom, na način da će se na malom poluostrvu na samom sjeverozapadnom kraju Porto Montenegra, napravio helipad. Sa ovog mjesta helikopteri mogu letjeti samo na relacijama unutar Crne Gore, a najčešće su to transferi putnika do aerodroma u Tivtu i Podgorici, panoramski letovi nad Crnom Gorom ili letovi do skijaških rizorta na sjeveru na Žabljaku i u Kolašinu.
Helipad u Porto Montenegru za saobraćaj je otvoren tokom dnevnih časova, od momenta izlaska do momenta zalaska Sunca, a parkiranje i zadrđžavanje helikoptera na njemu tokom noći je zabranjeno. Helipad može primiti jedan jednomotorni ili dvomotorni helikopter maksimalne težine u polijetanju do 4 tone, a vrijeme zadržavanja helikoptera na tlu tokom operacije ukrcaja ili iskrcaja putnika je ograničeno na maksimum 15 minuta. Tokom upotrebe helipada, helikopteri koji ovdje saobraćaju lete po tzv. VFR procedurama i u stalnom su kontaktu sa Aerodromskom kontrolom letjenja SMATSA na Aerdromu Tivta, budući da se helikopet nalazi u najosjetljivijoj, tzv. CTR zoni tivatskog aerodroma.
Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković razgovarao je u Londonu sa predstavnicima kompanije Qatari Diar koja je u Crnoj Gori 2010. godine kupila 285.000 m² terena na prostoru nekadašnjeg hotela Plavi Horizonti u uvali Pržna, Opština Tivat, kako bi izgradila turistički kompleks.
Na sastanku je iskazano zadovoljstvo činjenicom da su prevaziđeni izazovi koji su usporili rad na projektu ove kompanije i izražena obostrana spremnost da se što je prije moguće pristupi nastavku gradnje kompleksa koji uključuje luksuzni hotel, više od 140 rezidencijalnih vila i turističko naselje sa svim pratećim sadržajima ukupne vrijednosti veće od 250 miliona eura.
Predstavnici Qatari Diara, koje je predvodio Tarik al Abdula, direktor razvoja Qatari Diara za Evropu i Ameriku, izrazili su zadovoljstvo realizacijom razvojnih projekata u Crnoj Gori i napretkom našeg turizma i informisali predsjednika Vlade o tome da imaju pripremljen plan daljih aktivnosti i da će uskoro nastaviti rad na gradnji ovog rizorta.
Uvala Pržno
Premijer je upoznao sagovornike sa razvojnim planovima na području Luštice kao i o detaljima predstojeće modernizacije aerodroma Tivat i saobraćajne infrastrukture što će povećati i vrijednost projekta Qatari Diara.
NVO Crnogorsko društvo ekologa u saradnji sa NVO Septentrion Environnement iz Marseja sprovelo je terensko istraživanje o morskoj vrsti ribe – velikoj kernji u trajanju od 20 dana.
Istraživanje je rađeno u priobalnom dijelu budućeg zaštićenog područja u moru (ZPM) – Katič (Skočiđevojka na sjeveru – Kraljičina plaza i okolina pristaništa u Čanju na jugu).
Cilj istraživanja je utvrđivanje procjene stanja populacija juvenilnih jedinki velike kernje i njihove rasprostranjenosti u budućem ZPM – Katič. Pored velike kernje (E.marginatus) sakupljeni su podaci o kernji zlatici (E.costae), i o svim ostalim vrstama riba sa kojima se tim ronilaca susreo.
Na nivou Mediterana uočen je trend smanjivanja populacije kernji, čiji je najčešći uzrok krivolov. U Crnoj Gori minimalna dozvoljena veličina za izlov velike kernje je 45cm, a uprkos tome u restoranima često možemo vidjeti manje primjerke.
Spor rast jedinki kernje kao i njihov neobičan životni ciklus utiču na oporavljanje populacija od pretjeranog izlova. Svaka jedinka svoj životni ciklus započne kao ženka, pa kada dostigne određene godine i veličinu pretvara se u mužjaka. Ženkama je potrebno pet godina da bi dostigle polnu zrelost, i još barem toliko da bi se transformisale u mužjake, što otežava da se populacija brzo regeneriše.
Sa istraživanja velike kernje
ZPM, posebno zone u kojima je ribanje potpuno zabranjeno, predstavljaju jako važno utočište za vrste koje, kao kernje, bivaju pretjerano eksploatisane, pružajući im prostor bez uznemiravanja i vrijeme koje je potrebno za oporavak populacija. Kada se broj jedinki u ovoj zoni dovoljno poveća, tada dolazi do takozvanog spill-over efekta. Tada iz zone stroge zaštite jedinke prelaze u okolne zone i izlaze iz ZPM, oporavljajuči riblji fond cijelog jednog područja.
Pored krivolova, prijetnja budućem ZPM Katič pa i ovoj vrsti predstavljaju otpadne vode iz Petrovca koje se, prema riječima lokalnih ribara, direktno ulivaju u more, nedaleko od ostrva.
Rezultati istraživanja sa preporukama za očuvanje i unapređenje populacije ove vrste biće poznati krajem ove godine.
Istraživanje je dio projekta ,,Podrška lokalnoj zajednici u zaštiti i promociji potencijalnog ZPM Katič’’, koji CDE sprovodi u saradnji sa NVO Green Home i NVO Mediteranski centar za ekološki monitoring (MedCEM), uz finansijsku podršku Fondacije za kritično ugrožene ekosisteme (CEPF).
U Tivu je danas završena javna rasprava o Nacrtu nove Odluke o porezu na nepokretnosti koju je pripremila lokalna administracija gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS).
Kako objašnjavaju iz Sekretarijata za finasije i lokalne javne prihode Opštine Tivat, lokalna uoraava bila je u obavezi da nakon donošenja novog Zakona o porezu na nepokretnosti, donese sa njime usklađenu novu opštinskuu Odluku, pa je to iskoripteno i za blage korekcije zona po kojima se obračunavaju koeficijenti za naplatu ove dadžbine. Prihod od poreza na nepokretnosti inače jedan je od glavnih izvora finansiranja opština, a Tivat ove godine od njega u gradskoj kasi očekuje 5,1 miliona eura. Do kraja septembra ukupno je po tom osnovu naplaćeno 3,4 miliona eura.
Porez na napokretnosti Opštini jednom godišnje plaćaju svi vlasnici nekretnina koje se nalaze na teritoriji dotične lokalne samouprave, a za opštinare je osnovni kriterijum za određivanje visine ove vrste dadžbina, tržišna vrijendot nekretnine za koju se porez plaća.
Tivat je po ovoj Odluci, podijeljen na ukupno deset zona u kojima koeficijent za obračun poreza na napokretnosti, zavisno od atraktivnosti pojedine lokacije i njene blizine moru, odnosno centru grada, te stepena komunalne opremljenosti, iznosi od minimalnih 0,25 u zoni VI do maksimalnih 2 u Ekskluzivnoj zoni. U najskuplju, Ekskluzivnu zonu, pored nekretnina na ostrvu Sveti Marko i Ostrvu cvijeća, spadaju u nekretnine u zahvatu velikih investicionih projekata Porto Montenegro, Luštica Bay i Qatari Diar. Nešto manje skupa je zona Ia u kojoj koeficijent za obračun poreza na nepokretnosti iznosi 1,6, a ona obuhvata gotovo sve priobalne djelove opštine Tivat na podruju od Lepetana do Krašića.
Sama stopa poreza na nepokretnosti primjenjuje se na utvrđenu njenu tržišnu vrijednost, i iznosi od 0,25 do 0,30% i za zemljišta i za građevinske objekte.
„U nacrtu nove Odluke o porezu na nepokretnosti suštinski se za najveći broj građana ništa neće promijeniti jer ostaku iste stopei koeficijenti, samo se mijenjaju neke lokacije zona za određivanje poreza. Namjera nam je bila da ispravimo dosadašnju praksu da su isti porez plačali i vlasnici nekretnina na samoj obali mora, odnosno uz Jadransku magistralu, u istom iznosu kao i njihove komšije u drugom ili trećem redu iza njih. Tržišna vrijenost nekretnina u prvom redu uz obalu mora, odnosno uz magistraku ipak je veća nego što je to slučaj sa nekretninama iza njih, pa je stoga i logično da se na takve nepokretnosti obračunava i nešto veći porez.“- objasnila je Jasmina Pejović iz Sekretarijata za finansije, dodajući da je to bio motiv da se u nacrtu nove Odluke, takve nekretnine, „unaprede“ u jednu poresku zonu više nego što je to do sada bio slučaj.
„To ipak neće dovesti do značajnijeg povećanja poreskih obaveza, jer smo prema nekim projekcijama koje smo radili izračunali da bi vlasnik nekretnine u jednoj od zona koja se sada mijenja na veću, a koji je do sada godišnje za svoju kuću i dvorište plaćao 150 eura poreza,, ubuduće grebalo da plati oko 180 eura“- kazala je Pejović.
Ona međutim, nije mogla da kaže koliko će primjena nove Odlukue kumulativno dovesti do povećanja prihoda Opšine Tivat od ovog poreza, istakavši da opcija linerarnog smanjenja dosadašnjeg poreza za vlansnike nekretnina koje nisu u prvom redu uz more ili magistralu, a zadržavanje aktuelnog poreza za vlansike nekretnina koje jesu u tim pojasevima, nije dolazilo u obzir kao opcija za „pravednije oporezivanje“ jer bi time dođlo do drastičnog smanjenja ove vrste prihoda za Opštinu.
Ovakva namjera opštinara naišla je na kritike građana koji smatraju da lokalna uprava u protekle četiri godine nije uradila ništa na konkretnom poboljšanju uslova života građana u većem dijelu zona gdje sada namjerava povećati porez na imovinu fizičkih i pravnih lica, a da bi to opravdalo povećanje ove dadžbine. Tako Donja Lastva gdje će vlansici nekretnina uz magistralu plaćati veći porez i daljje nema kanalizacionu mrežu, Jadranska magistral kroz Tivat je ljeti najzakrčenija saobraćajnica u državi, a uslovi za život u kućama na Obala Đuraševića su sada lošiji negi prije pet godina, jer je zbog loše gradnje postrijenja za prečišćavanje otpadnih vod na Klačini, ovdje često širenje vrlo neprijatnih mirisa i povremeno izlivanje kanaluzacije u more.
„Porez na nepokretnosti je tzv. nedestinirani porez i za njega ne postoje čvrsti kriterijumi da se novac ubran od tog poreza, mora potrošiti u poboljšanje komunalne opremljenosti ili podizanje standarda života građana u pojedinim djelovima grada. Taj novac dakle ide u opštu javnu potrošnju lokalne administracije kkja te pare troši za sve i svašta a to građani koji porez plaćaju, najčešće ne osjećaju kao konkretni napredak za sebe i svoje komšije. Koliko vremena tek treba da prođe da bi Tivćani, plačajući uvećan porez na neporetnosti, nadoknadili preko 5,6 miliona eura koje je aktuelna gradska uprava oprostila i poklonila investitorima Porto Montenegra“- zapitao se mještanin Krtola Saša Klakor.
Najveći trgovac u regiji koji se može pohvaliti najvećim dosegom kupaca svojim karticama vjernosti (1,8 milijuna), uskoro bi se mogao pohvaliti prvom pametnom ili tzv. pop up trgovinom poput najvećih svjetskih trgovačkih lanaca kao što su Tesco, Sainsbury’s, Carrefour, Walmart…
“Razvijamo uzbudljiva rješenja. Slijedeći model iz inozemstva, uskoro ćemo uspostaviti testnu pop-up trgovinu u kojoj se moći kupovati bez prisustva prodavača. Ovo je mobilna trgovina za prolaznike i sve one koji žele novo iskustvo kupovine: nadzor ulaza/izlaza, elektronski cjenovnik, blagajne samoposluživanja za plaćanje karticama, virtualni asistent za pomoć u kupovini i slično”, rekla je Kristina Gregorc, pomoćnica predsjednika Mercatora Tomislava Čizmića za ljubljanski list Delo.
Mercator je ranije uspostavio mrežu tik tak blagajni, gdje kupci sami skeniraju i plaćaju robu ili usluge, odnosno samoposlužujućih blagajni gdje kupci mogu platiti karticama.
Istovremeno, jedini je trgovac u Sloveniji koji ima vlastiti M-pay mobilni novčanik, koji uključuje sve prednosti Pika kartica, ali i pruža jednostavan pregled kupovine, prenosi Indikator.
Kulturno zavičajno udruženje “Napredak” iz Gornje Lastve, u okviru Novembarskih dana kulture, u nedjelju 17. novembra u Domu kulture “Ilija Marković”, organizuje multimedijalno veče “BOKA kraj ljepote tajanstvene”, sa početkom u 19 sati.
Glumica Dubravka Drakić čitaće poeziju Frana Alfirevića, nastupiće Maja Antić (violončelo), a biće prikazan i kratak film Dušana Vulekovića “Južina”. Ulaz je slobodan.
Organizovan je besplatan prevoz do Gornje Lastve u 18 sati i 30 minuta sa autobuske stanice u centru Tivta.
Rijedak portret austrijskog skladatelja Wolfganga Amadeusa Mozarta ponudit će 27. novembra na licitaciji u Parizu aukcijska kuća Christie’s, a procjenjuje se da će slika postići između 800.000 i 1,2 milijuna eura.
Umjetničko djelo, a riječ je o jednome od četiriju portreta naslikanih za vrijeme skladateljeva života, dio je privatne kolekcije, a naslikano je 1770. Pripisuje se talijanskom slikaru Giambettinu Cignaroli.
“Riječ je o jednoj od rijetkih slika čiju povijest možemo pratiti od samog početka”, rekla je Astrid Centner-d’Oultremont, voditeljica Odjela za stare majstore pariškoga Christie’sa za Reuters TV.
Ulje na platnu prikazuje trinaestogodišnjeg Mozarta kako svira čembalo odjeven u crveni kaputić s bijelom perikom na glavi, a pred njim je partitura. U vrijeme kada je slika nastala Mozart je putovao Italijom da bi ondje mogao nastaviti svoje umjetničko obrazovanje te je usput održavao koncerte po cijeloj zemlji.
Otkako je prije 150 godina otvoren raskošnom ceremonijom, Sueski kanal postao je jedan od najvažnijih morskih puteva na svijetu. No godišnjica njegovog otvaranja u Egiptu će proći diskretno.
Kanal se kopao od 1859. do 1869. godine kao ambiciozan projekt spajanja Sredozemlja s Crvenim morem, koji će drastično skratiti put trgovačkim brodovima od Europe do Azije.
Sueski kanal “nije pravo jedne nacije”, kazao je Ferdinand de Lesseps, francuski diplomat kojemu pripadaju zasluge za osmišljavanje projekta, nadahnutog snovima faraona koji su htjeli prokopati takav kanal četiri tisuće godina prije.
“Svoje rođenje duguje, i pripada, ambicijama čovječanstva”, rekao je Francuz u govoru 1864. godine.
Na izgradnji kanala radilo je milijun Egipćana, pokazuju službeni podaci. Pritom su im pomagale deve i mazge. Tijekom gradnje preminulo je nekoliko desetaka tisuća ljudi, tvrde stručnjaci.
Prvi brod prepolovio 164 kilometara dug kanal 17. studenoga 1869. godine. Novom prečicom izbjegao se dugačak i opasan obilazak uz Afriku.
I Sueski kanal iskusio je kasnije posljedice turbulentnih događanja na Bliskom istoku.
Egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser, veliki zagovornik arapskog jedinstva, u srpnju 1956. usprotivio se britanskim i francuskim interesima i nacionalizirao tvrtku koja je upravljala kanalom.
Odlukom je Naser jako dobio na popularnosti u domovini, ali i izazvao međunarodnu krizu.
Tri mjeseca kasnije su Francuska i Velika Britanija, države koje su do tada kontrolirale prolaz, uz pomoć Izraela napale Egipat.
Kanal je bio bojište i tijekom arapsko-izraelskih sukoba 1967. i 1973. godine.
Rekordan promet
Danas vitalnim morskim putem upravlja Uprava Sueskog kanala (SCA). Prije četiri godine kanal je proširen kako bi mogao poslužiti i modernim, većim plovilima. Prolaz je postao iznimno važan za egipatsko gospodarstvo, a njime prolazi 10 posto svjetske pomorske trgovine.
No regija je i dalje nestabilna. Kanal danas štiti egipatska vojska koja se nosi s dugotrajnom pobunom na sjevernom Sinaju.
Iako je u 19. stoljeću iskopan “rudimentarnim oruđem”, kanal je danas spasonosan za egipatsku ekonomiju, smatra Osama Rabi, prvi čovjek SCA.
Egipatski predsjednik Abdel Fatah el-Sisi organizirao je 2015. veliku svečanost u povodu otvaranja novog, 72 kilometara dugog kraka kanala, paralelnog s originalnim.
Uprava se od tada hvali novim prometnim rekordima i ističe da je novi krak omogućio prolazak većih konvoja i skratio vrijeme puta.
U kolovozu je pao rekord. U jednom danu kanalom je prošao 81 brod s ukupno 6,1 milijuna tona tereta, objavila je Uprava.
“Tonaža je skočila”, ističe Jean-Marie Miossec, stručnjak za pomorski promet i profesor na sveučilištu Paul Valery u Montpellieru.
On smatra kako su rekordi povezani s “povećanjem kontejnerskog prometa između Azije i Europe, kao i Europe i Indijskog potkontinenta”.
“Proširenjem kanala egipatske vlasti su povećale njegov potencijal, posebice vezano za veličine brodova i vrijeme prolaska”, dodaje Miossec.
Prihodi od kanala u fiskalnoj godini 2018.-2019. iznosili su 5,9 milijardi dolara, što je rast od 5,4 posto u odnosu na prošlu godinu, objavila je uprava u kolovozu.
Egipat planira da taj iznos 2023. naraste na 13,2 milijardi dolara.
“Škakljiva” obljetnica
U povodu otvaranja kanala 1869. organizirane su raskošne gozbe i banketi kojima je prisustvovala i francuska carica Eugenija, supruga Napoleona III.
Za 150. godišnjicu, pak, nisu planirane nikakve proslave.
Analitičar Arnaur Ramiere de Fortanier vjeruje kako je godišnjica “malo škakljiva”.
“Godine 1956. su stvari otišle u krivom smjeru”, smatra Fortanier i dodaje kako je svim bivšim vlasnicima kanala Sueska kriza bila “katastrofa” s kojom se nijedna uključena strana nije dobro nosila.
Umjesto da govore o povijesti kanala do 1956., egipatske vlasti vole naglašavati postojeće rekorde i njegov doprinos egipatskoj ekonomiji.
“Svi pišu povijest na svoj način”, kazao je francuski veleposlanik Stephane Romatet, naglasivši kako su Egipćani počeli ubirati plodove kanala tek nakon nacionalizacije 1956. godine.
U Egiptu i Francuskoj su u povodu obljetnice tiskane poštanske marke sa slikama De Lessepsa, a Egipat trenutno gradi i muzej posvećen kanalu u gradu Ismailiji, na lokaciji tvrtke koja je prvotno upravljala prolazom, no još uvijek se ne zna kad će biti dovršen.
Tokom 20 dana, koliko traje akcija prikupljanja novčanih sredstava potrebnih za operaciju mlade Novljanke Maše Berat, prikupljeno je 5 765 eura, malo više od potrebne polovine. Akcija se nastavlja, a odaziv dobrih i humanih ljudi našeg grada još je potrebniji nego ranije. Mašina školska drugarica, Maja Bulajić, učenica VI5 razreda OŠ “Dašo Pavičić”, ali i ostali drugari, ne posustaju već istrajno nastavljaju akciju.
Za operaciju koja Mašu očekuje potrebno je 10 000 eura, a do sada je sredstva uplatilo 60% firmi kojima je uputila apel, kaže učenica Maja Bulajić.
–Novac koji je prikupljen je stanje na računu od prije dva dana. Dva puta sam prisustvovala košarkaškim utakmicama Primorja gdje su gledaoci mogli da doniraju novac na ulazu u salu, a sredstva su uplaćena na račun Marije Berat. Kutije su postavljene u objektima Nautilus, Al posto giusto, Do do, Kafe Roma u Igalu, na Toploj Kafe bar Buongiorno, zatim u gradu u Kafe baru Saturnus, kladionici Meridijan na Dubravi, Pošta u gradu, a treba da bude postavljena i u Pošti u Igalu. Juče sam uputila dopise osnovnim školama “Milan Vuković”, “Ilija Kišić”, “Orjenski bataljon” i SMŠ “Ivan Goran Kovačić” zamolivši ih da i oni pokrenu akciju prikupljanja sredstava kako bi se što prije prikupio cijeli iznos. Zavisi od dinamike prikupljanja u nastavku, ali ako bude potrebno planiram i druge akcije da sprovedem kako bismo uspjeli, kazala je mlada humanitarka Maja Bulajić.
Maša je trinaestogodišnja djevojčica kojoj je dijagnostifikovana cerebralna paraliza. Ljekari iz Rusije operisali su je dva puta nakon čega je postigla odlične rezultate – počela je da hoda uz pridržavanje i penje stepenicama uz pomoć roditelja, pa su ljekari predložili i treću operaciju.
-Još jednom pozivam sve dobre ljude i sve privrednike da se odazovu, da što prije prikupimo potrebna sredstva. Želim da se zahvalim svim ljudima dobre volje koji su nam pomogli. Pomozimo Maši da napravi svoje prve samostalne korake!, ističe Maja Bulajić.
Novac je moguće uplatiti na žiro račun Prve banke 535-0100200051828-70, na ime Marija Berat.
Operacija će biti obavljena u martu naredne godine u Ćupriji gdje će doći ljekari iz Rusije.
Budimo humani, pomozimo Maši i njenim malim drugarima!
