Obilne kiše i zemljotres koji je u utorak pogodio i Crnu Goru dodatno su urušili dio lokalnog put Igalo-Ratiševina-Mojdež u zaleđu Herceg Novog.
Mještanin Ratiševine Marko Vidić tvrdi da put propada već dvije godine, da su na njemu ogromne rupe pa je automobilom teško proći saobraćajnicom, a prilazni put zaseoku Bačanovići u tom selu je neupotrebljiv. On poziva institucije sistema da rade njihov posao i čudi se zašto niko do sada nije odgovarao za prethodno loše urađenu sanaciju tog puta.Upozorava da klizište osim puta, ugrožava kuće, pomoćne objekte i imanja stanovnika sela.
Njegova komšinica Mirjana Stanković tvrdi da se promjene na potpornim zidovima i na putu mogu vidjeti svakodnevno .”Kako je krenule do Nove godine, ako se nešto ne preduzme, naše kuće stići će do mora”, kaže Stanković.
Podsjećamo da je sanacija puta u dužini od oko 400 metara, koju je radila firma Krušo završena u ljeto 2017 godine, a tri mjeseca kasnije – u decembru, su se pojavile prve pukotine u asfaltu. Sanacije puta je koštala 55o hiljada eura, a izvedeni radovi imali garanciju od dvije godine.
Nakon toga je privremeno sanirano oko 40 metara prethodno rekonstruisanog lokalnog puta. Tada je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić obećao da će preispitati odgovornost “ovlašćenih osoba koje su tada donijele odluku da se uđe u realizaciju projekta iako za to nisu bili ispunjeni zakonski uslovi, jer dokumentacija nije bila u skladu sa tada važećim propisima”.
Ratiševina
Osnovni uzrok deformacija na dionici puta Ratiševina –Mojdež su površinske i podzemne vode, utvrđeno je u u reviziji Glavnog projekta rekonstrukcije lokalnog puta i tehničke kontrole izvedenih radova na klizištu, koju je obavio tim Instituta za građevinarstvo iz Podgorice, kojeg je angažovala Opština Herceg Novi. Konstatovano je da su propusti u pripremi projekta, konkretno u projektnoj dokumentaciji u dijelu koji se odnosi na rješavanje pitanja odvođenja površinskih i podzemnih voda, bili glavni uzrok kasnijih deformacija, cijepanja i klizanja cjelokupne kolovozne konstrukcije dijela puta Ratiševina – Mojdež.
Katić je prije nekoliko dana kazao je novinarima da su nedavno dobili revidovani projekat Instituta za građevinarstvo kako bi mogli uraditi sanaciju klizišta. On je kazao da je raspisan tender za izvođača radova I da bi radovi na sanaciji klizišta mogli početi naredne sedmice .
Procijenjeno je da će sanacija klizišta koštati oko 28.000 eura, a nakon toga će se raditi revidovani glavni projekat, čija je prvobitno predviđena vrijednost radova sa 180.000 smanjena na 120.000 eura, naveo je Katić.
Mještani zamjeraju što nije iskorišćeno lijepo vrijeme prethodnih mjeseci za završetak radova na sanaciji klizišta I puta.
Sela Sušćepan, Ratiševina i Mojdež posljednjih godina atraktivna su i mnogima strancima, koji su u tim mjestima izgradili, uglavnom kuće za odmor i rentiranje.
Britanska policija objavila je da je došlo do incidenta na Londonu Bridgeu. Nekoliko ljudi je izbodeno nožem, a napadač je ubijen u terorističkom napadu, prenose svjetske agencije.
Policija je napad koji se oko 14 sati dogodio u središtu Londona proglasila terorističkim incidentom.
Vjeruje se da je napadač, koji je preminuo na mjestu događaja, imao lažnu eksplozivnu napravu, navela je policija.
Reporter BBC-a na mjestu događaja rekao je da je vidio komešanje na mostu i da je nekoliko ljudi svladalo jednog muškarca. Ubrzo su stigli policajci i u njega ispalili više hitaca, opisao je reporter.
Voditelj protuterorističkog odjela londonske policije Neil Basu rekao je da motiv napada nije poznat.
– Osumnjičenika je ustrijelio londonski policajac i mogu potvrditi da je osumnjičenik preminuo na mjestu događaja, rekao je Basu na konferenciji za novinare.
Britanska prometna policija objavila je da je stanica na London Bridgeu zatvorena i da se vlakovi ondje neće zaustavljati.
Osobama koje se nalaze u blizini mjesta događaja svjetuje da slušaju upute policajaca na terenu.
London Bridge već je bio poprištem napada 3. lipnja 2017. u kojem je ubijeno osmero ljudi, a više ih je ranjeno.
Do najnovijeg incidenta dolazi nakon što je teroristička prijetnja u Velikoj Britaniji snižena 4. studenoga iz “ozbiljne” u “značajnu”, što znači da su napadi “vjerojatni”, a ne “vrlo vjerojatni”.
Premijer Boris Johnson, koji se iz svoje izborne jedinice vratio u sjedište vlade, izjavio je dasu hitne službe i građani koji interveniraju “ono najbolje što imamo”.
Za petak navečer sazvao je sjednicu krizne vladine skupine Cobre.
I konzervativci i laburisti prekinuli su kampanju za parlamentarne izbore 12. prosinca.
Predstavnici NVO „Generalni konzulat SFRJ“ i brojni poštovaoci Titove Jugoslevije iz Tivta, obilježili su danas 29.novembar, praznik koji se u SFRJ proslavljao kao Dan Republike.
Nakon intoniranja himne „Hej, Sloveni“ i svečanog podizanja jugoslovenske trobojke sa petokrakom na prostorijama konzukata u Ulici palih boraca, generalni konzul SFRJ u Crnoj Gori Marko Perković, povodom 76. rođendana „najljepše zemlje na svijetu“, priredio je diplomatski koktel, a na gradsku rivu Pine i za ovu priliku vratio je statuu osnivača i doživotnog predsjednika druge Jugoslavije, maršala Josipa Broza Tita.
„Spomenik najvećeg sina naših naroda i narodnosti sada, za razliku od prošle godine kada je okrenuo leđa Porto Montenegru kao simbolu kapitalističkog razvrata i hegemonizma, ove godine posmatra razigranu tivatsku omladinu kako se kliza na vještačkom klizalištu na ledu, pitajuči se „šta je ovo, neki Sibir, majku mu Božju?“- kazao je okupljenima Perković dodajući da se nada da će ove godine oni koji su lani izvještaje u novinama o njegovom postavljanju Titovog spomenika na Pinima na sva zvona proglasili za fake news, „imati toliko inteligencije da konačno spoznaju konceptualnu umjetnost i kulturu uopšte“.
Statua maršala Tita koju je on i danas postavio na gradskoj rivi, predstavlja sertifikovani odlivak od bronze visine 23 centimetra i težine 4,290 kg koji se u posebnoj kutiji od mahagonija obloženoj plišom, kao poseban protokolarni dar, u SFRJ poklanjao stranim državnicima i drugim značajnim ličnostima toga vremena.
Tito
„Prostim poređenjem, srazmjerno broju stanovnika i veličini opštine Tivat, ovaj spomenik u svojim gabaritima u mnogome prevazilazi veličinu spomenika koji je poslije 30 godina sakrivanja i stida, lani Titu „otkriven“ u Titogradu. Onaj kojeg je u Titogradu otkrivao mladi pionir Ivan Vuković, morao je biti najmanje još duplo veći,“- kazao je Perković ističući da lanjsko otkrivanje Titovog spomenika u Tivtu „nije bilo fake news, dokazuje i to što je prošle godine za spomenikom čitav dan tragao ne samo brkati Balkanski špijun, nego i njegovi „ćosavi“ saradnici, a prvi koji su se upisali u zvaničnu knjigu posjetilaca, bili su komunalni policajci Opštine Tivat koji su po prijavi Morskog dobra, došli sa nalogom za uklanjanje spomenika i o tome sačinili zapisnik.“
„Da su makar toliko revnosni u Krašićima gdje cvjeta divlja gradnja i uzurpacija obale, druge bi nam ptice danas pjevale.“-poručio je Perković koji je Titovu statuu na gradskoj rivi juče postavio u pratnji članova rukovodstva tivatske Organiozacije boraca NOR-a, Mata Brguljana i Gojka Ivanovića.
Inače, ta statua se kasno poslijepodne sa gradske rive „preselila“ u Library Bar luksuznog hotela Regent Porto Montenegro koji je i ove godine, u povodu Dana Republike, priredio poseban party sa jugoslovenskom tematikom.
Jovanka i Tito sa projektantom vile arh. M. Petijevićem - foto kolekcija Miodraga Gaba Golubina
Titova vila - Igalo
Tito i princ Čarls u Igalu- foto kolekcija Miodraga Gaba Golubina
Titova vila dio parka
Tito u atrijumu vile u Igalu i Bokeljska mornarica - foto kolekcija Miodraga Gaba Golubina
Titova vila - Igalo
Ulaz u vilu
Tito u Igalu - foto kolekcija Miodraga Gaba Golubina
Titova vila - Igalo
Titova vila dio parka
Vila Galeb u Igalu, nekadašnja rezidencija Josipa Broza Tita doživotnog predsjednika SFRJ za turiste je otvorena prije pet godina. Interesovanje za to intrigantno zdanje raste iz godine u godinu, a od početka juna do kraja oktobra ove godine posjetilo ga je oko četiri ipo hiljade znatiželjnika. Od prodaje ulaznica ostvareno je od 12,5 hiljada eura prihoda. Vila se može pogledati i ostatku godine, ali samo za grupe od deset i više ljudi. Posjetioci mogu da vide prostore u kojima je Tito sa saradnicima i gostima održavao sastanke, gledao filmove, zatim jedan od apartmana u kojima su boravili njegovi bliski saradnici, kao i njegov, i apartman njegove supruge Jovanke, koji su ujedno i najekskluzivniji dio Titove vile. U najvećem dijelu zdanja zadržan je stari nameštaj. Tako je odmah do ulaza, u kongresnoj dvorani gde je zasijedalo nekadašnje Savezno izvršno vijeće još 51 fotelja za toliko članova Centralnog komiteta.
Posjetioci vile bili su iz cijelog svijeta, a najviše iz zemalja sa područja bivše Jugoslavije, Zapadne Evrope i iz Rusije, ali I sa Novog Zelanda, Kanade,…
Alen Filipović vodič kroz vilu, kaže da je među posjetiocima ovog ljeta bio i premijer jedne afričke zemlje sa porodicom, kao i njemački i austrijski ambasadori koji se nisu mogli složiti oko toga da li je Herta Hes, druga Titova supruga, bila Njemica ili Austrijanka.
Filipović ističe da je posjetiocima najzanimljiviji Titov radni kabinet i da se tu najduže i zadržavaju. Turistima vodič priča i neke zanimljivosti i anegdote iz vremena Titovog boravka u Igalu, kao onu kada je “pobjegao” svom obezbjeđenju koje ga je kasnije našlo u jednoj porodičnoj kući u Igalu kako pije rakiju sa domaćinom.
Tito je u ovoj vili boravio četiri puta, prvi put, kada je izgrađena, a poslednji put 15. aprila 1979. godine kada je Crnu Goru zadesio katastrofalni zemljotres. Tito je zajedno sa pratnjom istog jutra obišao cijelu rivijeru i uputio apel republikama tadašnje Jugoslavije da pomognu Crnoj Gori. Noć pred odlazak proveo je u šatoru, da bi 16. aprila napustio Igalo i vratio se u Beograd. Njegova supruga Jovanka u vili Galeb bila je samo jednom.
Za Tita je u hercegnovskoj opštini sagrađena još jedna rezidencija–vila Lovćenka u krugu nekadašnje Vojne bolnice u Meljinama Međutim on nikada u njoj nije boravio. Kada je kompleks Centra vojno–medicinskih ustanova u Meljinama, u sklopu kojeg se nalazi “Lovćenka”, kupio konzorcijum na čelu sa Atlas grupom bilo je predviđeno rušenje vile zbog, kako je obrazloženo, “nestabilnosti i klizanja terena”. Lovćenka nije srušena, a u njoj je posljednjih godina smješten “Azmont studio centar”,koji radi na projektu turističkog kompleksa Portonovi u Kumboru.
Titova vila – Igalo
Ima i atomsko sklonište
Titova, ili vila Galeb sagrađena je 1976. godine nakon prve Titove posjete Herceg Novom , a jedan od glavnih razloga gradnje bila je blaga klima i blizina Instituta “Dr Simo Milošević” i izvandrednih medicinskih i terapijskih usluga koji su u velikoj mjeri uticali na poboljšanje Titovog zdravstvenog stanja. Vilu je projektovao Milorad Petijević, arhitekta iz Herceg Novog, a izgrađena je za svega šest mjeseci .
U oko 5.600 metara kvadratnih stambenog prostora, smješteno je nekoliko apartmana, restoran, bar, sala za odmor, radni kabinet koji je nekada koristio Tito, kuhinja,… Poseban dio predstavljaju terapijski sadržaji. U vili se nalazi bazen sa mineralnom vodom, blatne i biserne kade, dio za hidro, elektro i kinezi terapiju i trim sala.
Pored čuvenog plavog apartmana i kamin sale, Tito je najviše slobodnog vremena provodio u kino dvorani u kojoj je u večernjim satima obožavao da se opusti gledajući kaubojske filmove, a tu su za njega ponekad održavani i koncerti.
U vili je smješteno i atomsko sklonište koje je napravljeno u slučaju ratnog stanja. U tom podrumu nalazio se veliki akvarijum za provjeru ispravnosti vode, koji se napajao vodom iz istog ventila kao i ostali dijelovi vile, pa tako ukoliko bi ribe u njemu uginule, to bi značilo da je voda neispravna.
Vila Galeb projektovana je za izuzetno komforman boravak 30-tak gostiju uz mogućnost korišćenja medicinskih i usluga rehabilitacije. Ugostila je izmedju ostalog i mnoge svjetske državnike, ali i ličnosti iz javnog života.
U njoj su boravili Safija Gadafi, Helmut Šmit, Sirimavo Bandaranaike, premijerka Šri Lanke, Huari Bumedijen, predsednik Alžira, a 1978. Godine u jednodnevnoj posjeti bio je tada mladi princ Čarls.
Ovo izuzetno zdanje koje od kraja 80 tih godina prošlog vijeka posluje u sastavu Instituta Igalo ( tadašnje Savezno izvršno vijeće predalo mu ga je na upravljanje), u toku ljeta prije desetak godina zakupljivala je ruska turistička agencija “Travel centar “iz Moskve. Gosti su prvih godina bili bolje platežni turisti iz Rusije. Izmedju ostalih, ovdje su ljetovali ruski kosmonaut Aleksej Leonov, bugarski biznismen (vlasnik nekoliko hotela na Crnomorskoj obali) Petar Mazukov i mnogi drugi.Leonov se svojevremeno sreo i sa Titom, za koga i danas misli da je bio veliki državnik.
Propada park svojevremeno jedan od najljepših na Crnogorskom primorju
Titova vila dio parka
Park oko vile koja je okružena prirodnom šumom čempresa i primorskih borova , bio je jedan od najljepših i najvrijednijih vrtova na crnogorskoj obali, ali je zbog neodržavanja proteklih godina prilično propao.
“Šumski kompleks i površine koje pripadaju ovom objektu zauzimaju oko 40.000 m2. Izgrađeni su pristupni putevi, staze i serpentine koje vode od vile do puta i Šetališta pored mora. Izgrađen je i vidikovac, pa čak i mali staklenik. Osnovna ideja je bila da se prirodni ambijent sačuva i uklope neke nove karakteristične vrste. Postoje podaci da se tada zasadilo 2.000 velikih stabala čempresa, kedrova, magnolija, borova, 7.000 kom raznih vrsta ukrasnog šiblja i žbunja, 8.000 komada perena, sezonskog cvijeća i zasijano 15.000 m2 travnjaka”, navodi dipl ing. pejzažne arhitekture Milica Berberović.
Ona ističe da poseban kvalitet parku daje vidikovac sa jugozapadne strane objekta oko kog su bile zasađene brojne palme, dracene, juke, i drugo mediteransko bilje, a duž čitave ograde velike količine puzavica – bogumila, glicinija, bršljana. Duž staze koja se spuštala ka moru i šetalištu bilo je zasađeno mnogo novih vrsta kao kedrovi, zlatne tuje, magnolije, lagerstremija, kažu da je bilo i puno mimoza svuda u parku. Padine su bile prekrivene zimzelenim žbunjem i perenama, sve žardinjere na terasama su bile zasađene sezonskim cvijećem ali najviše ruzmarinom, lavandom, santolinom. Tada su zasađeni i uskopiramidalni čempresi, koji i danas postoje, i predstavljaju divan ukras ovog objekta.
“Godinama je ova površina bila prepuštena sama sebi. U jednom periodu se uopšte nije staralo o šumi i biljkama oko objekta, te su tako one osjetljivije nestale, osušile se , polomile, perene su potpuno nestale. Opstali su samo najrezistentniji elementi kao oleanderi, lemprike, palme, a šumski kompleks se sam obnavlja”, ističe Berberović.
Tito i princ Čarls u Igalu- foto kolekcija Miodraga Gaba Golubina
Grupa građana je 1998 godine pokrenula inicijativu da se ovaj rezidencijalni kompleks otvori za javnost kao muzej, a da se oko njega formira botanička bašta jer za to postoje svi uslovi. Međutim inicijativa nije imala odjeka.
Vila se nekada mogla prodati za 20 miliona eura
Podsjećamo da su pregovori oko zaključenja kupoprodajnog ugovora za većinski paket državnih akcija od 56,4 odsto Instituta Dr Simo Milošević ušli u završnu fazu. Tenderska komisija za privatizaciju usaglasila je većinu članova ugovora sa konzorcijumom Phillibert i Ville Oliva, koji je jedini dostavio ponudu
To podrazumijeva i prodaju Titove vile za koju su ranije mnogi mislili da bi je trebalo izdvojiti iz tog “paketa”. Vila nikada samostalno nije nudjena na prodaju, ali ljudi koji se bave nekretninama procjenjuju da je u vrijeme buma prodaje nekretnina u Crnoj Gori mogla dostići vrijednost od oko 20 miliona eura i da su ta sredstva i uz povoljan kredit mogla biti uložena u Institut, kako bi se izbjegla njegova prodaja.
Iako je Savjet za privatizaciju na čijem je čelu premijer Duško Marković upozorio mendžment Vektra Boke da ne može izdvojiti hotel Plaža u novoosnovanu firmu , kako bi je nesmetano prodali, odbor direktora te kompanije na čelu sa Draganom Brkovićem ponovo je zakazao skupštinu akcionara za 6.decembar, sa istom tačkom dnevnog reda. Advokati radnika Jovan Pejović i Ranko Martinović , na današnjoj konferenciji ua novinare poručili da će se na ovom primjeru pokazati da li je jača Vlada Crne Gore ili organizovani kriminal.
Menadžment Vektra Boke do sada je prodao ogromnu imovinu te firme, a od šest milona eura stečenih na taj način pet je otišlo na račune drugih Brkovićevih firmi kao pozajmice , koje tvrde advokati bivših radnika Vektra Boke nikada neće biti vraćene . Najnoviji pokušaj da se hotel Plaža izdvoji iz imovine Vektra Boke i proda na isti način , osujetio je Savjet za privatizaciju na čelu sa premijerom DuškomMarkovićem koji je poslao dopis menadžmentu Vektra Boke u kome sejasno navodi da se imovina te kompanije ne može prodavati nitiizdvajati bez saglasnosti savjeta za privatizaciju.Radnike je ta informacija umirila i obradovala, ali na kratko.Samo nakon nekoliko dana zakazana je nova Skupština akcionara sa istom tačkom dnevnog reda.
Hotel Plaža foto S. Kosić
“Upornost sa kojom Brković sprovodi nezakonje mora da zabrine svakog građanina, jer samim tim što je zakazao vanrednu sjednicu pokazuje da ima moć. Da li se može govoriti da se jedan čovjek uzdigao iznad države. Ja mislim da nije, i mislim da se ovakvom ponašanju mora jednom stati na put”, kazao je Martinović. On je ustvrdio I da su i prethodne prodaje imovine bile nezakonite i da je JP Morsko dobro uspjelo da poništi knjiženje prodate imovine u zoni morskog dobra na nove vlasnike.
Pravni zastupnik bivših radnika Jovan Pejović kaže da Brković ima podršku predsjednika privrednog suda Blaža Jovanića
“On se oglašava, često, neprincipijelno i pristrasno. Pojavljuje se u ulogama bivšeg stečajnog sudije AD Vektra Boka, predsjednika Privrednog suda i u ulozi izvršnog sudije, kada treba zaustaviti dospjela izvršenja radnika i Opštine Herceg Novi.
Neprincipijelnost se ogleda u tome što ne da Opštini Herceg Novi i radnicima da naplate svoja potraživanja u rokovima iz Plana reorganizacije”, istakao je Pejović.
Ukoliko Dragan Brković kao većinski vlasnik ostvari svoj naum 6.decembra, to će prema riječima Pejovića biti poraz pravne države.
Vektra boka duguje radnicima plate , doprinose za nekoliko godina , a mnogi zbog toga ne mogu ostvariti pravo na penziju.Predstavnica radnika Maja Pajović kazala je da im jedino preostaje da se vrate na ulicu i radikalizuju proteste.
Za prvih devet mjeseci ove godine preduzeće »Luka Kotor« A.D. je postigla izuzetne rezultate u pružanju usluga u međunarodnom pomorskom saobraćaju.
U ovom periodu u luku je uplovilo 366 brodova na kružnim turističkim putivanjima sa ukupno 469.171 putnikom. Navedeno je to u Informaciji o rezultatima ljetnje turističke sezone a koju je u četvrtak razmotrila Vlada.
Ukupan broj jahti u Lucu Kotor za ovaj period iznosio je 1.504 plovila sa prometom od 8.369 putnika. U odnosu na devet mjeseci prethodne godine kada je u Kotor uplovilo 316 brodova sa 359.499 putnika, ove godine povećan je broj dolazaka kruzera za 15,66% , dok rast u broju putnika sa brodova koji su posjetili Kotor iznosi čak 30,51%.
Istovremeno, za 10,69% je smanjen broj dolazaka jahti, ali je sa njima ove godine ipak došlo 12,92% više putnika nego u uporednom period lani.
Inače, u Lučkoj kapetaniji Kotor koja sa ispostavama u Tivtu i Zelenici pokriva akvatorijum cijelog zaliva, ove godine je za deset mjeseci izdato ukupno 3.936 vinjeta koje kao potvrdu da s platile taksu za plovidbu teritorijalnim morem Crne Gore, dobijaju strane jahte prilikom prelaska državne granice.
Najnoviji bilans izgubljenih života usled zemljotresa u Albaniji je 49, od kojih 25 u Draču, 23 u Tumanu i jedan u Ljaću, saopštio je jutros na vanrednom zasedanju vlade Albanije premijer Edi Rama.
Kako je dodao, u okrugu Drača 1.260 osoba smešteno je van svojih domova, od kojih njih 625 u hotelima, 360 u školskim salama, dok su ostali pod šatorima ili kod svojih porodica.
U Tumanu je oko 500 osoba smešteno u šatorima, a za njih je počeo prevoz u hotelima u primorskom mestu Šenđin.
U okrugu Tirane je 3.480 osoba koje su bez krova nad glavom, od kojih je oko 1.000 smešteno u prihvatnim centrima, a ostali pod šatorima ili kod svojih bližnjih.
Rama je dodao da na osnovu trenutnih informacija, u Draču je oštećeno preko 700 stanova, 12 stanova potpuno uništeno, a 176 zgrada oštćeno.
U Tirani je potpuno uništeno 15 stanova a 230 oštećeno, 8 zgrada je van funkcije a preko 60 teško oštećeno.
“Ovaj bilans treba da se upotpuni kako niko ne bi ostao van njega”, kazao je Rama.
Najavio je da će prve međunarodne ekipe stići danas kako bi sa domaćim izvršile procenu načinjene štete.
Ponovo je pozvao sve da usmere finansijsku pomoć na jednistvenu državnu platformu e-albania.al, uveravajući da će se sav novac transparentno trošiti. Dodao je da je do sada sakupljeno preko 5 miliona evra i oko milion i po dolara, dok je novac sakupljen na različitim web stranicama kao što su ‘go fund me’ ili preko nevladinih organizacija oko 4,5 miliona evra.
Počeo je rad čišćenja u Draču i Tumanu gde se više ne sprovode spasilačke akcije.
Kazao da će u 2020. svi koji su izgubili krov nad glavom biti zbrinuti u još boljim uslovima nego što su imali. Za sve porodice koje su izgubile članove porodice rekao je da će vlada u subotu usvojiti ‘specijalni paket’.
Zemljotres jačine 6,4 stepena po Rihteru, pogodio je Albaniju u utorak rano ujutru.
Dubrovnik i Budimpešta će nakon 13 godina biti povezani aviolinijom u ljetnom rasporedu letenja, objavili su u petak iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ) napominjući kako je prvi let najavljen za 7. juna 2020. godine.
Avioliniju između Dubrovnika i Budimpešte najavio je komercijalni direktor poljskog LOT-a Michal Fijol na aerodromu Liszt Ferenc u Budimpešti gdje je predstavio povećanje postojećih te uvođenje novih letova te aviokompanije u 2020. godini.
“Cilj nam je daljnje pozicioniranje Hrvatske kao aviodestinacije, a tome će nam uvelike pridonijeti uvođenje direktnog leta između Dubrovnika i Budimpešte nakon 13 godina”, kazao je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
Dodao je i da je siguran kako će taj let u Hrvatsku privući još veći broj mađarskih gostiju koji se nalaze među top 10 tržišta s kojih ostvarujemo najveći turistički promet.
U dosadašnjem dijelu godine s mađarskog tržišta ostvareno je oko 640 tisuća dolazaka i više od 3,2 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 3 posto, rekao je Staničić.
Linija Budimpešta – Dubrovnik prometovati će nedjeljom, vožnja će trajati 1 sat i 15 minuta, a prvi let najavljen je za 7. lipnja 2020., navodi se u priopćenju.
Na liniji će prometovati zrakoplovi tipa Embraer koji će iz Budimpešte za Dubrovnik kretati u 7:00 sati, dok je polazak iz Dubrovnika za Budimpeštu predviđen istoga dana u 8:55 sati.
Prema sadašnjim planovima LOT-a, ovaj će let biti aktualan do kraja rujna 2020., ali je ostavljena opcija prometovanja tijekom cijelog ljetnog rasporeda letenja. Letovi su već dostupni na LOT-ovoj web stranici.
Promocija knjige “Muško-ženske puzzle (Knjiga o njoj)” autora Momčila Zekovića Zeka održaće se u sali kina “Boka” u Kotoru, u ponedjeljak 02. decembra 2019.g. Početak je u 19 sati.
Ovo je moderno napisan roman, koji govori o ljubavi kroz istraživanje sopstvenosti, o onome, o čemu muškarci i žene obično ne pričaju ili to urade sa zakašnjenjem. Kuda vode očekivanja, dimenzije nepostojeće apstraktnosti, kuda vodi svako slovo koje provocira i tjera na udaljavanje, blud, razvrat. Od autora-muškarca sasvim neočekivano, onako, kako to nismo imali prilike da čitamo.
U pogovoru knjige književnici Pavle Goranović i Andrej Nikolaidis su između ostalog napisali:
„Momčilo Zeković Zeko pripada onim stvaraocima koji neprestano istražuju mogućnosti umjetničkog iskazivanja i tumačenja. Uvijek sklon (samo)ironiji, ali i oprobavanju u raznovrsnim formama, ovaj autor je iz knjige u knjigu drugačiji, inovativniji i spremniji za kreativne eksperimente.
Muško-ženske puzle su roman koji će se čitati u dahu, jer možemo da pratimo te složene mijene stvaralačkog Ja…”, rekao je književnik Pavle Goranović.
“ Iz knjige u knjigu Zekovićev stil je sve precizniji i uglačaniji – a pisac je, na koncu, stil, baš kao što je to i čovjek. Što će reći da Zeković svakom knjigom postaje sve bolji pisac”, kazao je književnik i publicist Andrej Nikolaidis.
Knjiga je objavljena za izdavačku kuću Svila produkcija (www.svila.me) koja poslijednjih godina prati rad Zekovića kao autora, uz sufinansiranje Ministarstva kulture za stvaralastvo iz 2018.godine.
Edukativni čas ,,Kotor kroz istoriju” organizovan je po drugi put za učenike osnovnih škola.
U okviru programa Dana opštine Kotor, edukativnom času prisustvovali su profesori i učenici VIII razreda Osnovne škole ,,Narodni heroj Savo Ilić” i VIII razreda Osnovne škole ,,Veljko Drobnjakovic.”
U pratnji vodiča Turističke organizacije Kotor, učenici su obišli kulturne i istorijske znamenitosti grada.
Edukativne aktivnosti, poput časa ,,Kotor kroz istoriju”, Opština Kotor će nastojati da organizuje i ubuduce.
