Nakon dvije godine postupka, Osnovni sud u Kotoru donio je presudu u slučaju „Krimovica“ koja nedvosmisleno ukazuje do koje mjere je crnogorsko sudstvo i dalje zarobljeno i kako se, uprkos brojnim dokazima, u Crnoj Gori još uvijek teško dolazi do pravde, saopšteno je iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora MANS.
“Marko Carević i njegova kompanija „Carinvest“ već skoro deceniju uzurpiraju blizu pola miliona kvadrata državnog zemljišta na Krimovici u opštini Kotor, za koje vrijeme su na toj lokaciji bespravno izgradili preko 6000 m2 poslovnih prostora. Činjenica da je bivši čelnik Opštine Budva, Marko Carević, oslobođen optužbi pokazuje da je Osnovni sud u Kotoru u potpunosti zanemario činjenicu da je upravo on do 2021. godine bio na čelu kompanije „Carinvest“ a da su uzurpacija i nelegalna gradnja započeti još 2015. godine, te je upravo Carević imao presudnu ulogu u izvršavanju tog krivičnog djela”, kažu u MANS-u.
Napomonju da prema onome što je za sada poznato javnosti, kotorski osnovni sud je za uzurpaciju osudio samo Milana Carevića koji se tek 2021. godine pojavljuje kao formalni vlasnik kompanije.
“Ovakvo zanemarivanje opšte poznatih i lako provjerljivih činjenica ukazuje na sumnju da, za sada nepravosnažna, presuda nije donijeta kao rezultat neznanja, već pokušaja zaštite pojedinačnih interesa koji. Takođe, dosuđeni iznos od 100 hiljada eura je sramotan i predstavlja tek dio štete koju je država Crna Gore imala tokom višegodišnje uzurpacije blizu pola miliona kvadrata na Krimovici”, istakli su iz MANS-a.
MANS zbog toga poziva postupajućeg tužioca u ovom predmetu da bez odlaganja izjavi žalbu na ovakvu presudu kotorskog Osnovnog suda, kako kada je u pitanju oslobađanje starijeg Carevića, tako i visina kazne i činjenice da je tokom kompletnog trajanja sudskog postupka nesmetano koristio imovinu za čiju uzurpaciju je optužen.
“Takođe očekujemo da, sada kada je uzurpacija i dokazana pred nadležnim sudom, državni organi preduzmu sve potrebne mjere kako bi se pola miliona kvadrata na Krimovici vratilo u državno vlasništvo”, zaključuju u MANS-u.
Džudo klub Tivat nastupio je proteklog vikenda na turniru “Trofej Nikšića 2024”. Turnir je okupio 472 učesnika iz 41 kluba, iz Crne Gore i zemalja regiona. Džudo klub Tivat nastupio je sa 21 takmičarem i takmičarkom.
Takmičari iz Tivta ostvarili su odličan rezultat. Osvojili su 3 zlatne medalje, 3 srebrne i 8 bronzanih.
Džudo klub Tivat
Pojedinačno to ovako izgleda:
Ema Baletina zlato
Andrea Pavićević zlato
Anđela Pavićević zlato
Mina Gogić srebro
Stefanija Popović srebro
Lazar Rikalo srebro
Dina Luković bronza
Elena Škrivan bronza
Đina Ercegović bronza
Helena Tripinović bronza
Nikolija Adžić bronza
David Tripinović bronza
Nemanja Mijović bronza
Mihailo Popović bronza
Iz Džudo kluba Tivat poručuju da su imali 4 petih mjesta, to jest jako malo je hvalilo da još 4 naša takmičara uzmu medalju. Do medalje ovaj put nisu došli, Božidar Mijović, Una Živaljević, Lazar Arsić, Aleksije Bratić, Aleksandar Čavić, Mia Čičeklić .Lazar Mijović
-Djeca su nam odlična i za svaku pohvalu je ukupno ponašanje na jučerašnjem turniru. Ponosni smo na njih, na pokazanu hrabrost i požrtvovanost. Hvala roditeljima koji su nam ukazali povjerenje, koji nas prate i pomažu nam na takmičenjima, poručili su iz Džudo kluba Tivat.
U organizaciji Festivala gudača Perast i Muzičke škole Tivat u nedjelju je održan koncert pod simboličnim nazivom “Mendelson i prijatelji –poruka mira“. Nastupio je Kamerni sastav Les essences iz Esena.
Les essences, kamerni sastav se razvio od članova vrhunskih kamernih ansambala i izuzetnih muzičara iz regije Sjeverna Rajna – Vestfalija. Pod umjetničkim vodjstvom njemačko-turskog violiniste Ondera Baloglua oni su svom radu postavili za cilj kritički stav i hrabar pristup pri izvođenju djela svih epoha, tragajući za suštinskim vrijednostima kroz muzički i socio kulturni dijalog. Ovaj projekat je podržalo Ministarstvo kulture i nauke Sjeverna Rajna – Vestfalija kroz trogodišnji koncept kulturnog dijaloga. Les essences nastupa u Mercatorhalle Duisburgu, Konzerthaus Dortmund, Tonhalle Diseldorf, Herrenchiemsee Festivalu, Musikuem Lleida u Španiji, CRR Istanbul, festivalu „Focus on Harp“ u Tel Avivu i sarađuje sa renomiranim gostujućim umjetnicima kao npr. Chorverk Ruhr, violončelistkinja Anja Lehner, violončelistkinja Anastasija Kobekina, dirigent Rajnhard Gebel, kabare umetnik Maksimilijan Šafrot i pijanista Fazil Saj.
U koncertnoj Sali Muzičke škole Tivat oni su izveli djela Mendelsona, Bruknera i Šenberga. U okviru turneje u zemljama Zapadnog Balkana, ovo je bio treći koncert po redu. Sledeći koncerti ih očekuju u BiH, Srbiji, Makedoniji, Kosovu i na kraju turneje pet koncerata u Njemačkoj. Pored vrhunskog muzičkog doživljaja mladi muzičari, ambasadori mira, su kroz svoju energiju prenjeli poruke saradnje i razumjevanja u regionu.
Omladinski orkestar Zapadnog Balkana je osnovan 2019 godine i okuplja mlade muzičare iz šest zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Srbija, Makedonija, BiH, Kosovo i Crna Gora). Iako dolaze iz raličitih zemalja ovaj orkestar posjeduje koordinaciju i muziciranje na najvišem nivou zahvaljujući talentu i visoko kvalifikovanim profesionalcima.
Vlada i Savjet za privatizaciju hitno treba da nađu rješenje za bivše radnike Vektra Boke, kako bi im se povezao radni staž i izmirila dugovanja, saopštili su predstavnici nevladinog udruženja (NVU) koje ih okuplja.
Oni su na konferenciji za novinare povodom borbe za ostvarenje njihovih prava, saopštili i da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) treba da procesuira sve nezakonite radnje i aktere u procesu privatizacije.
Predstavnik NVU radnika Vektra Boka, Đorđe Rajak, kazao je da nijedan objekat Hotelsko turističkog preduzeća (HTP) Boke danas nije u upotrebi i devastiran je 100 odsto, prenosi PR Centar.
„Kroz te objekte dolazi se do stečaja. Prihvaćen je Plan reorganizacije, koji je trebalo da traje četiri godine, a trajao je šest i u suštini je i sad na snazi. Odmah 2017. godine otvorena je nova firma Plaža Boka i preko tog računa i novog društva su se obavljale transakcije, s tim što se i danas obavlja preko tog društva i raznim cesijama, a zakonski nije dozvoljeno ni u jednom momentu da se izbjegava račun društva koje je u reorganizaciji. Dugovi su uvećavani, Plan se nije rješavao, a imovina je pljačkana“, kazao je Rajak.
On je naveo da je namjera da se cijela imovina HTP Boke proda za milion EUR, što je, kako tvrdi, nedopustivo.
„S obzirom na to da Vektra Investments duguje sedam miliona EUR, desila se prodaja akcija i to da ne povjerujete – za svega 350 hiljada EUR. Kupac akcija je pročitao oglas, ispunio virman, prebacio novac i postao vlasnik akcija za svega dvije minute. Jasno je da se radilo o pripremljenoj prevari, koja je odrađena i danas traje. Priprema se nova pljačka prodaje akcija od 59 odsto“, tvrdi Rajak.
SDT je na osnovu krivičnih prijava uradio tužbeni zahtjev i predao ga istražnoj sutkinji Suzani Mugoši, koja ga je proslijedila predsjedniku suda Borisu Saviću, koji je donio rješenje bez prava na žalbu i „potvrdio da nema nikakvih kriminalnih radnji u privatizaciji HTP Boke“.
„Potvrdio je ugovor kao da je sve ispoštovano i završeno, a nije ništa“, poručio je Rajak.
Najveća muka radnika Vektra Boke je, kako je dodao, socijalni program.
„O socijalnom programu u kupoprodajnom ugovoru piše da radnici ne smiju biti otpuštani pet godina i da se mora ispoštovati granski, opšti i pojedinačni kolektivni ugovor u cjelosti. Od toga nije ispoštovano ništa. Jedna koleginica je teško bolesna, nema uslove za penziju, nijesu plaćeni porezi i doprinosi, nema godine starosti, a ne može da živi. Takvih je oko 70. Ima 30-ak koji primaju privremene penzije i niko im neće nadoknaditi raziku što Dragan Brković nije platio poreze i doprinose i mi javno pitamo gdje je novac“, naglasio je Rajak.
On smatra da su radnici žrtve „zločina i terorista“.
„Preko 20 kolega nije dočekalo penziju. Najavljujemo tužbu i državi i Vladi i Brkoviću. Prvo ćemo Brkovića tužiti, ima svoju imovinu i neka plati. On ne mora u penziju nikad ići što se tiče nas, ali mi tražimo svoja prava i nećemo odustati od toga. Na kraju će svih 200 nas otići u hotel Plažu i nećemo se pomjeriti dok nam se ne izmire sve obaveze“, upozorio je Rajak.
Bivši radnici zahtjevaju da se uvede stečaj bez odlaganja, sazove hitna sjednica Savjeta za privatizaciju kako bi se spasila imovina, blokiraju akcije, odnosno sva imovina HTP Boke, kao i da SDT hitno procesuira sve nezakonite radnje i aktere.
Aktivistkinja iz Herceg Novog, Olivera Doklestić, saopštila je da državne institucije ne rade svoj posao i da je prosječna plata u tom gradu 40 EUR niža u odnosu na prosjek na nivou države.
„Ono što se dešava sa prostorom u Herceg Novom u posljednje vrijeme je pojam budvanizacije, što je negativan trend u prostoru”, rekla je Doklestić i dodala da je 346 miliona EUR nevjerovatna suma koja pokazuje koliko su grad i država zajedno izgubili zbog toga što ne rade hoteli Igalo, Plaža i Tamaris.
Doklestić je pozvala Ministarstvo ekonomskog razvoja da se pozabavi navedenim brojkama, dodajući da se mnogo govori o gradnji novih objekata „a zaboravljamo da u ova tri objekta leži veliko bogatstvo“.
Na osnovu podataka MONSTAT-a za osam mjeseci 2024. u Tivtu je ostvareno 120.719 dolazaka turista, što je 1% manje u odnosu na uporedni period iz 2023. i 1.012.395 noćenja, odnosno 2% više u odnosu na isti period 2023. godine – saopšteno je na danas održanom press događaju Turističke organizacije Tivat.
Detalje iz izvještaja o radu sa medijima je podjelila direktorica Nina Lakičević. Ona je istakla da najveći broj gostiju u Tivat dolazi iz Srbije (24,6%), Rusije (19,5%), Velike Britanije (6,6%) i Turske (5,9%). Po broju ostvarenih noćenja slijede gosti iz Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Njemačke. Tokom prvih 9 mjeseci 2024. godine ostvareno je ukupno 693,011.84eur namjenskih prihoda(boravišna i turistička taksa, članski doprinos) 3% manje nego 2023.g, a 16% više u odnosu na isti period 2019.
“Ako bi trebalo dati naslov tekstu o turističkoj sezoni u Tivtu, onda bi on glasio “Uspješna sezona uprkos brojnim izazovima”, sa podnaslovom “Nema turizma bez infrastrukture”, poručio je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, obraćajući se predstavnicima medija.
Pess TO Tivat – @miko_photography_studio
On je izrazio zadovoljstvo rezultatima protekle turističke sezone, posebno ističući da ankete pokazuju kako se turisti vraćaju Tivtu, te kako su zadovoljni ukupnom ponudom i uslugom, raznovrsnošću manifestacija, kvalitetom informacija i čistoćom destinacije.
“Ono što je izvjesno, je da se Tivat profilisao ka destinacija za goste visočije platežne moći, s toga smo ove godine imali slabiju ocijenu turista kada je u pitanju odnos cijene i kvaliteta, jer cijene su osjetno porasle”, rekao je Komnenović. On je naglasio kako bi se država morala u većoj mjeri angažovati na rješavanju vitalnih infrastrukturnih pitanja, poput stabilnog i redovnog snabdijevanaj strujom i vodom. Komnenović je najavio radove na revitalizaciji dalekovoda od strane nadležnih državnih preduzeća, ali i skori početak izgradnje bulevara kroz Tivat.
Turistička organizacija predstavila je javnosti rezultate ankete, koju je među turistima sprovela agencija “Ninamedia” na čelu sa prof. Milošem Bešićem.
Prikupljeni podaci pokazuju da privatni smještaj bira 75% ispitanika, dok je njih 25% u hotelskom smještaju.
Tivat – foto Boka News
Njih 64% u Tivtu je boravilo prvi put. Više od pola ispitanika odmor provodi sa partnerom, dok je 24,7% njih u Tivtu boravilo sa porodicom. Dominantni su gosti iz regiona, a svaki četvrti turista je iz zemalja Zapadne Evrope. Kada biraju vid transporta do destinacije, njih 65,8% odlučuje se za automobil, dok njih 32% u Tivat dolazi avionom. Nešto manje od tri četvrtine ispitanih (74%) planira da ostane do 5 dana, a oko petine ima u planu da u Tivtu boravi od 5 do 10 dana (24.8%).
Turisti u Tivtu u najvećoj mjeri posjećuju centar grada, Porto Montenegro, Lušticu Bay, Miholjsku prevlaku, Plave horizonte i Veliki gradski park. Od obližnjih destinacija biraju Budvu, Kotor i Perast. Od dodatnih usluga, turisti se odlučuju za uslugu iznajmljivanja automobila (16,9%), plovila (15.5%) i lokalnog linijskog prevoza (4,2%). Više od polovine ispitanih (55%) Tivat bi preporučilo kao destinaciju za odmor. U najvećem broju slučajeva, negativnim, turisti cu ocijenili odnos službenika na carinskim prelazima i saobraćajne gužve.
Turistička organizacija Tivat istakla je uspijeh kampanje „Manje je više“ koja se odnosi na uklanjanje bilborda, pa se ova priča našla u top 100 „Green destinations“ priča. Po riječima direktorice posebno su ponosni na projekat „Život na Luštici“, koji podrazumijeva izgradnju panoramske rute u saradnji sa TO Herceg Novi.
„Ništa kao kulturno naslijeđe ne može da beskrajno, a pouzdano svjedoči o sudbini grada i njegovih ljudi“ – jedna je od poruka sa sinoćnje promocije reprinta drugog dopunjenog izdanja knjige „Herceg Novi – 22 sage o kulturnom blagu“ autora, profesora Lazara Seferovića.
Novo izdanje je posveta istaknutom crnogorskom i evropskom slikaru Voju Staniću povodom 100 godina života i 75 godina umjetničkog stvaralaštva.
Svakom Novljaninu je zadovoljstvo kada ima priliku da govori o svom gradu i njegovoj kulturnoj baštini, a profesor Seferović to neumorno radi tokom cijelog života, kazao je potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Mirko Mustur.
„Izuzetno je veliki podvig svoje znanje kao istoričara umjetnosti, pretočiti u riječi i ostaviti pisan trag kao istorijski izvor, svojevrsnu enciklopediju bogate kulturne baštine Herceg Novog. Gospodin Seferović je upravo to uradio i među korice ove knjige smjestio svoj naučno-istraživački rad poklanjajući ga svima nama i generacijama koje će doći. Posebnost ovog izdanja očitava se već na prvim stranicama gdje je priča o istaknutom slikaru Voju Staniću, koji je poput mnogih umjetnika, u Herceg Novom našao svoj dom i inspiraciju da stvara i oslikava jedinstvenost našeg grada i njegove mediteranske duše“, kazao je Mustur.
Kako je kazao, izazov današnjice je očuvati prave vrijednosti i ostati grad kulture koji zna da cijeni tradiciju.
„To podrazumijeva snažnu podršku lokalne samouprave očuvanju kulturnog blaga koje je ovdje stvarano skoro šest i po vijekova. To je ono što jedan grad čini posebnim, jedinstvenim, što je temelj na kojem se gradi dalje. Zato smo prihvatili inicijativu gospodina Seferovića i podržali ga u namjeri da gradu pokloni još jedno izdanje ove vrijedne knjige. Herceg Novi nije teško voljeti, nije mu teško ni pripadati, on je dio svih nas, a pisati o njemu je vrijedno svake hvale, zato još jednom zahvaljujem gospodinu Seferoviću na novim stranicama i prelijepim fotografijama koje će dodatno promovisati naš grad i svima pokazati zašto je Herceg Novi – Herceg među gradovima“, kazao je Mustur.
Podsjećajući na profesorski poziv koji je sa mnogo ljubavi i entuzijazma obavljao, njegova učenica, sada književnica i profesorica Ljiljana Tomanović Ponomarev istakla je da je na taj način nizu generacija profesor Seferović otvarao nove svijetove istorije umjetnosti koji su za njih tada bili nedostižni.
Herceg Novi – 22 sage o kulturnom blagu
„Mislim da je upravo ta profesorska misija uticala na formiranje generacija mladih ljudi kao ličnosti širokog obrazovanja i znanja, to se osjećalo i zahvaljujući tome postajali smo građani svijeta”, kazala je Tomanović Ponomarev.
Doprinos profesora Seferovića u razvoju kulture i turizma Herceg Novog je tako veliki da ga treba posmatrati kao misionara, kazala je Tomanović Ponomarev.
„On je za ovaj grad bio značajan zbog svih manifestacija koje je lično podupirao i sa istim entuzijazmom i ljubavlju sa kojom je nama predavao istoriju umjetnosti, posvećivao se svakom segment svog rada prenoseći taj osjećaj na okolinu i ljude sa kojima je radio. Kroz njegov pristup vidimo koliki je značaj ličnosti u jednom društvu i koliko može doprinijeti”, zaključila je ona.
Ljubav prema umjetnosti i kulturi, čiji je sudionik i stvaralac već 40 godina, razvila je zahvaljujući snažnom uticaju profesora Lazara Seferovića, kazala je publicista i novinar, Vitka Vujnović.
„Bio je profesor koji poštuje i izuzetno poznaje svog đaka, razvijao je divan način razmišljanja, tjerao nas je da mislimo ali i da osjetimo. Rekao bi „na sledeći čas umjetnosti ponsite sendviče, putujemo” i onda bi pustio muziku. Nije ga interesovalo ko je napisao djelo, iz kog je perioda, tražio bi nam da napišemo šta osjećamo dok slušamo muziku ili dok gledamo neku sliku. Mislim da je tu napravljen moj zaokret ka kulturi, razvijena ljubav i traje do danas, što me raduje. Tvrdim da nas bavljenje kulturom, danas u svakodnevici koja nije sjajna, puni pozitivnom energijom”, kazala je Vujnović.
Ona je podsjetila na nauk koji su zapamtili svi učenici i saradnici profesora Seferovića.
„Ništa kao kulturno naslijeđe ne može da beskrajno, a pouzdano svjedoči o sudbini jednog grada i njegovih ljudi. Zato je svako, pa i najneznatnije istraživanje dragocjeno, a istraživanje profesora Seferovića bila su i obimna i rađena s ljubavlju i brižljivo do te mjere da nikoga nikada ne zaboravi, nikoga ne povrijedi. Istovremeno su sva pisana pitko, bila zanimljiva naučnicima, a draga i prijemčiva čitaocima”, kazala je Vujnović.
Prateći profesorov rad od prve knjige na dalje, osluškujući komentare onih koji su čitali njegova djela, izdvojila je se jedna od profesorovih misli koja zaokružuje važnost njegovog rada, kazala je Vujnović.
„Kazao je da „nije veličina Novoga samo u nabrajanju velikana koji su dolazili ili živjeli u našem gradu. Veličina Novoga je i u onome što Novljani nose iz Novoga u svijet”. Sa „Sagama”, sa knjigama Lazara Seferovića, sa svim onim što je napisao, sa svim fotografijama koje je objavio, sigurna sam da nose u svijet i trag one čudesne novske duše i to je najveća vrijednost i njegovih knjiga i svih zapisa, slika, istraživanja o Novome i njegovom kulturnom blagu”, kazala je Vujnović.
Podsjećajući na život i rad Voja Stanića, Vujnović je podijelila sa publikom da je njegovu izložbu u Galeriji Jospi Bepo Benković za mjesec vidjelo više od 2000 ljudi, što je izuzetno dobro, te da je komentar zaposlenih da su tom izložbom vratili atmosferu u galeriji u zlatne osamdesete.
Autor, profesor Lazar Seferović bio je ponosan publiku koja je s pažnjom pratila promociju i zajedničku ljubav prema Herceg Novom.
„Ako iko dobro poznaje Betovena, kojeg sam u Gimnaziji predavao i volio, onda sam to ja. Znam zašto nije mogao čuti svoju Devetu simfoniju, a ovo je bila moja Deveta simfonija koju večeras nisam čuo. Poenta moje nove knjige je Vojo Stanić, legenda svjetskog slikarstva koji je grad Herceg Novi kao metaforu zamijenio svojim slikarskim univerzumom. Vojo Stanić je bio više od mog mentora, bio je moja inspiracija”, kazao je Seferović poručujući na kraju da je „Herceg Novi njegova najveća ljubav”.
Pokrovitelji reprinta drugog dopunjenog izdanja „Herceg Novi – 22 sage o kulturnom blagu” su Opština Herceg Novi i gradska Turistička organizacija.
Mladi umjetnik Pol Kifer (Paul Kieffer), lutnjista srpsko-američkog porijekla koji živi i radi u Austriji, u Beču, održao je u subotu, 19. oktobra u Katedrali Sv. Tripuna koncert meditativne muzike iz perioda venecijanske renesanse, kojim je pokazao da stara muzika i u 21. vijeku itekako ima svoju publiku. Pod prigodnim motom Et in Terra Pax (I na zemlji mir), prema Misi u h-molu – 5. Et in terra pax J.S. Baha, ovim je zavšen prvi Festival Rane Glazbe “Tollite Portas” u Kotoru. Kifer za Boka News kaže da je u Kotor prvi put došao 2001. godine i tada je kao turista bio oduševljen gradom i njegovim znamenitostima.
Nakon 23 godine, sada kao jedan od vodećih svirača drevnih žičanih instrumenata, ponovo je ovdje i fasciniran je prilikom da publici u Katedrali na solo-lutnji predstavi bogato muzičko nasleđe renesansne Venecije, sačuvano na notnim zapisima – “tabulaturama”.
-Osjećam se nestvarno u ovom prostoru Katedrale i Staroga grada, divno je što sam se nakon toliko vremena ponovo vratio ovdje i to kao izvođač stare muzike, podijelio je ukratko svoje utiske Pol Kifer sa nama, pokazujući nam tabulature i kruškoliku lutnju koja je napravljena u Londonu.
Festival Tollite Portas
Pitke strune za uživanje
Muzika koju je izveo bila je pravi melem za dušu, dajući priliku prisutnima da lagano zatvore oči i zavire u svoju nutrinu uz pitke note preludija, fantazija, tokata, fuga, ricercara, plesova i aranžmana pjesama. Lutnja se do sad mogla čuti jedino u programu KotorArta u sklopu baroknih ansambala, ali ovakav solistički koncert Kotor nije imao do sad, a možda ni Crna Gora uopšte.
I svi ostali koncerti bili su pravo otkriće za publiku, jer je muzika ove vrste prvi put izvedena poslije niza vjekova.
Nakon uvodnog koncerta Festivala “Tollite Portas” održanog u maju, u katedrali Sv. Tripuna je od 5. do 19. oktobra održano još pet koncerata sa djelima rane muzike na originalnim instrumentima: pored pomenutog koncerta Pola Kifera, Ansambl “Labyrinthus” izveo je premijerno za ovaj milenijum liturgisku muziku za posvetu Katedrale Sv. Tripuna 1166. godine i srednjovjekovnu muziku Kraljevine Sicilije iz XII vijeka; Ansambl “Dialogos” je zablistao izvođenjem kompozicije “Judita”, biblijske priče iz razdoblja hrvatske renesanse, a Ansambl “Chronos” predstavio je remek-djela vizantijske muzike od Srednjeg vijeka do pada Carigrada (XI-XV vijeka).
Festival Tollite Portas
Ornamentna muzika iz Kotorskog Misala zanimljiva inostranim muzikolozima
Po ocjeni poznavalaca rane muzike, program Festivala “Tollite portas” bio je veoma interesantan u muzikološkom smislu, zato što ova muzika nije bila poznata široj publici. Kotorski manuskripti su bili u beneventanskoj tradiciji juga Italije, Kotor je u XII stoljeću je bio Južna Evropa. Iiako su specijalisti za srednjovjekovnu muziku znali za nju, konkretni dijelovi su i za njih bili nerazumljivi. Sada je ovaj Festival skrenuo pažnju na to dosad skriveno muzičko blago Kotora.
Don Robert Tonsati i Rjabčikov
-Učesnici programa, umjetnici i posjetioci su zadovoljni, a muzikolozi očekuju tonske zapise sa festivala, zato što ova kotorska muzika, južnoitalijanska muzika nije toliko poznata i u muzikološkom smislu ovo je veliki iskorak. Zanimljivo je za mene i za sve muzičare koji su spremali ovaj program, pjevali i svirali na koncertima, pa ću predložiti drugim festivalima program Kotorskog Misala i Kotorskog Pontifikala, nadam se da će se ponovo čuti i u inostranstvu, zato što je ta muzika izuzetno zanimljiva, ornamentna, lijepa, kazao je za BN Danil Rjabčikov umjetnički direktor Festivala.
Muzička promenada od Sicilije, preko Kotora do Vizantije
S obzirom da se radi o neobičnom programu- većina kompozicija izvedeno je prvi put nakon više stotina godina, odazivom publike je zadovoljan i don Robert Tonsati, direktor i osnivač Festivala.
– Imali smo jedan zaokruženi program, tematski, umjetnički, kulturološki vrlo raznolik, u smislu da su izvedena djela vezana izvorno za Kotor -ponovno je oživljen muzički tekst posvete Kotorske katedrale iz 1166. godine. Onda smo “išli“ u Južnu Italiju, s kojom smo, opet, bili povezani i tu su se čule kompozicije koje su prvi put izvedene, onda smo imali spektakularan koncert “Judita”, djelo koje uvijek zaslužuje svjetsku pažnju, ovjenčano je najvećim nagradama u svijetu muzike, tako da nam je bila posebna čast što smo ugostili Katarinu Livljanić i njezin ansambl “Dialogos”. Imali smo veče srednjovjekovne vizantijske muzike, od IX i XI do XV stoljeća, do pada Carigrada, neke od tih kompozicija nisu izvođene 700 godina. Stil tog pjevanja i sve to zajedno bilo je jedinstveno, kaže don Robert.
Ovim konceptom su spojili srednjovjekovnu muziku Istoka i Zapada, što istorijski pripada Kotoru.
Tollite Portas – Dio tablatura po kojima je Kifer svirao
Mediteranske veze oblikovale Kotor
-Tako je, to pripada ovom podneblju, priparda crkvi i to je bila naša ideja od samog početka: da povežemo povjesno i kulturološki Kotor sa mediteranskim vezama i to je sve ono što je oblikovalo ovaj grad – od one beneventanske-gregorijanske i bizantske baštine do renesanse u Veneciji, to je sve što je oblikovalo i grad i katedralu, istakao je Tonsati.
Festival Rane Glazbe „Tollite portas“ organizovala je Kotorska biskupija, uz pokroviteljstvo Opštine Kotor i podršku partnera- Međunarodnog festivala KotorArt, HNV CG i Zajednice Talijana Crne Gore.
Tradicionalna 120 metara duga “Dubrovačka trpeza“ održana je u nedjelju na Stradunu u sklopu 11. Good Food Festivala, a sav prihod od te humanitarne akcije namijenjen je Centru za pružanje usluga u zajednici Maslina.
Za Dom Maslina prikupilo se čak 15.838,39 eura.
Na petnaestom izdanju predstavila su se 42 izlagača, od dubrovačkih hotela i ugostiteljskih objekata do Turističko-ugostiteljske škole Dubrovnik, slastičara, pekara i vinara. Tanjur delicija na “Dubrovačkoj trpezi“ prodavao se za osam eura, a čaša vina za četiri eura.
Ravnatelj Centru za pružanje usluga u zajednici Maslina Božidar Šustić kazao je da su korisnici centra djeca koja su izuzeta iz svojih obitelji, kojima nastoje osigurati sve što je potrebno za kvalitetniji život te će sredstva od akcije uložiti u uređenje prostorija doma.
Organizatori „Dubrovačke trpeze“ su Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanska županija, Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Dubrovnik, Obrtnička komora Dubrovačko neretvanske županije, Ceh ugostitelja te Turističko-ugostiteljska škola Dubrovnik.
Podmornica – Foto: Kostas Thoktaridis/Baird Maritime
Nakon više desetljeća potrage, tim istraživača locirao je britansku podmornicu izgubljenu u Drugom svjetskom ratu s cijelom posadom.
Tim Planet Blue, predvođen grčkim roniocem i istraživačem Kostasom Thoktaridisom, potvrdio je da olupina na dnu Ikarijskog mora kod Ciklada pripada podmornici HMS Trooper, klasi T Kraljevske mornarice, koja je djelovala prvenstveno u Sredozemnom moru.
Trooper je proglašen izgubljenim nakon što se nije vratio sa svoje osme ratne patrole sredinom listopada 1943. godine, u blizini Dodekaneza. Njemačke snage su tvrdile da je njihova naoružana trgovačka lađa potopila podmornicu, dok su zapadni saveznici gubitak pripisali neprijateljskim minama kod otoka Leros, piše Baird Maritime.
Podmornica je pronađena u tri dijela na dubini od oko 250 metara. Thoktaridis je izjavio da bi to moglo ukazivati na to da je uzrok potonuća bila eksplozija mine.
Prva ekspedicija za pronalaženje Troopera pokrenuta je 2000. godine, a ovo nedavno otkriće uslijedilo je nakon 14 neuspješnih pokušaja.
Na međunarodnom karate turniru u Kolašinu pod nazivom “Kolašinski pobjednik” koji je održan proteklog vikenda učestvovalo je 346 takmičara iz 32 kluba Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Karate klub Kotor je osvojio 12 medalja, dvije zlatne i po pet srebrnih i bronzanih.
Zlato -Nikola Mazalica u dvije kategorije
U 9 god do 35 kg i u 10 god do 35 kg
Srebro-Marina Milošević
12 god -39 kg
Edi Škrijelj u dvije kategorije 12 god -45kg i 13 god -45 kg
Aleksa Branković
U dvije kategorije za uzrast u 9 god +35 kg i za uzrast 10 god +40kg
Bronze-Boris Bubanja za uzrast 8 god -25kg i za uzrast 9 god -25kg
