Vršitelj dužnosti južnokorejskog predsjednika Choi Sang-mok naredio je u ponedjeljak hitnu sigurnosnu inspekciju cjelokupnog sustava zračnog prevoza nakon pada aviona Jeju Aira, u kojemu je poginulo 179 ljudi.
Najsmrtonosnija zračna nesreća u Južnoj Koreji dogodila se u nedjelju kada je putnički avion sletio na trbuh i skliznuo s kraja piste, eruptirajući u vatrenoj kugli udarivši u zid u međunarodnoj zračnoj luci Muan.
Glavni prioritet za sada je identificiranje žrtava, potpora njihovim obiteljima i liječenje dvoje preživjelih za što ne treba štedjeti raspoloživa sredstva, kazao je Choi na sastanku upravljanja katastrofama u Seulu.
– Čak i prije nego što konačni rezultati budu objavljeni, tražimo od dužnosnika da transparentno objave postupak istrage nesreće i odmah obavijeste ožalošćene obitelji, rekao je.
– Čim se provede sanacija nesreće, traži se od Ministarstva prometa da provede hitnu sigurnosnu inspekciju cijelog operativnog sustava zrakoplova kako bi se spriječilo ponavljanje zrakoplovnih nesreća, rekao je.
Let Jeju Aira, koji je dolazio iz tajlandske prijestolnice Bangkoka sa 175 putnika i šest članova posade, pokušavao je sletjeti nešto poslije 9 sati u nedjelju u zračnu luku na jugu Koreje.
Dva člana posade su preživjela i nalaze se na liječenju zbog ozljeda.
Istražitelji ispituju udare ptica i vremenske uvjete kao moguće uzroke nesreće, rekli su vatrogasci. Stručnjaci kažu da ostaju mnoga pitanja, uključujući i zašto je avion letio tako brzo te zašto njegov stajni trap nije bio spušten kada je skliznuo niz pistu i udario u zid.
U drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj natjecat će se Zoran Milanović i Dragan Primorac, javlja Anadolu.
Prema rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) objavljenim nakon obrađenih 99,59 posto biračkih mjesta, aktualni predsjednik Republike Zoran Milanović osvojio je 792.106, odnosno 49,12 posto, a kandidat HDZ-a i partnera Dragan Primorac 312.562 (19,38).
Izlaznost na izborima bila je 46 posto.
Pobjednik drugog kruga izbora, koji će se održati 12. januara, bit će kandidat koji osvoji veći broj glasova.
Novoizabrani predsjednik Hrvatske trebao bi preuzeti dužnost 18. februara 2025.
Najnoviji podaci Uprave za statistiku MONSTAT pokazuju da su u tri grada i sedam sektora prosječne zarade u novembru iznosile preko hiljadu eura. Od 25 crnogorskih opština najveće prosječne plate zabilježene su u Tivtu, Zeti i Podgorici, a u svim ostalim su ispod državnog prosjeka koji je u novembru iznosio 993 eura. Po sektorima ubjedljivo najbolje su plaćeni u finansijskim djelatnostima 1906 eura.
Opštine
Prosječna novembarska zarada u Tivtu je iznosila 1243 eura, Zeti 1159 i Podgorici 1039 eura.
Kako je prosječna zarada u novembru iznosila 993 eura u svim ostalim opštinama je bila ispod prosjeka.
Iz MONSTAT-a su naveli da je prosječna zarda u 11. mjesecu u Kotoru bila 987 eura, Budvi i Pljevljima po 983, Nikšiću 969, Cetinju 967, Baru i Plužinama 928, Žabljaku 927, Herceg Novom 911 eura.
U Gusinju je prosječna novembarska zarda iznosila 796 eura.
Po sektorima
Najbolje plaćeni u novembru bili su zaposleni u sektorima finansijske djelatnosi i djelatnosti osiguranja 1906 eura, informisanje i komunikacije 1391, snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije 1387, poslovanje s nekretninama 1314, vađenje ruda i kamena 1153, zdrvstvena i socijalna zaštita 1013 i Državna uprava i odbrana, obavezno socijalno osigiranje 1008 eura.
U svim ostalim sektorima su evidentirane zarade manje od 993 eura.
Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 975 eura, građevinarstvo 973, usluge smještaja i ishrane 961, obrazovanje 955, saobraćaj i skladištenje 948, snabdijevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa uklanjanja otpada 899, umjetnost, zabava i rekreacija 888, ostale uslužne djelatnosti 887, trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala 883, prerađivačka industrija 834, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 829, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 807 eura.
“Prosječna (neto) zarada u novembru u odnosu na oktobar zabilježila je rast od 5,2 odsto, dok je prosječna (neto) zarada u novembru 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 23 odsto”, objavljeno je na sajtu MONSTAT-a.
Napominju da imajući u vidu da su potrošačke cijene u novembru u odnosu na oktobar zabilježile rast od 0,2 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od pet odsto.
Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa (neto) u novembru u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u svim sektprima osim u sektoru Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo gdje je pad iznosio 9,7 odsto.
Premijer Milojko Spajić, u osvrtu na podatke MONSTAT-a, prokomentarisao je rast prosječne zarade za novembar.
On je naveo da je novembarska prosječna zarada porasla 23 odsto u odnosu na zaradu za isti mjesec prethodne godine.
“23 odsto rast prosječne zarade u novembru 2024. (993 eura) u odnosu na novembar 2023. (807 eura). Izvinjavamo se što kasnimo mjesec dana da bi dostigli prosječnu zaradu od 1000eura , koju svakako očekujemo u decembru 2024”, napisao je premijer u objavi na platformi X.
Prema podacima MONSTAT-a, prosječna zarada (bruto) u novembru u Crnoj Gori iznosila je 1.183 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 993 eura.
U susret predstojećim praznicima Uprava policije (UP) apeluje na građane da se tokom prazničnih dana i proslava, uzdrže od upotrebe bilo kakvih eksplozivnih i protehničkih sredstava, prekomjernog konzumiranja alkohola, kao i svakog drugog ponašanja, kojim bi mogli ugroziti svoju, bezbjednost svojih porodica, prijatelja ili drugih lica.
“Usljed pojačane frekvencije saobraćaja ka turističkim centrima, kako na jugu tako i sjeveru Crne Gore i povećanih gužvi, realno je očekivati da može doći do povremenih zastoja, pa i otežanog odvijanja saobraćaja”, naveli su iz policije.
Kako su rekli, umor vozača, nepažnja i nepoštovanje saobraćajih propisa, mogu biti i uzrok saobraćajnih nezgoda.
“Posebno skrećemo pažnju vozačima da ukoliko su konzumirali alkohol ne sijedaju za upravljač automobila. Apelujemo na sve učesnike u saobraćaju, da svoje putovanje planiraju, a vožnju prilagode uslovima i stanju na putu, te da savjesnim i odgovornim ponašanjem doprinesu kako svojoj, tako i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju”, dodaju u saopštenju.
Uprava policije će, zaključuju, preduzeti sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti i kroz pojačano prisustvo svojih službenika u mjeri mogućeg, prije, tokom i nakon praznika, nastojati da obezbijedi stabilan javni red i mir, nesmetano i bezbjedno odvijanje drumskog saobraćaja, sprečavanje vršenja krivičnih djela, kao i ličnu i imovinsku sigurnost svih građana i turista u Crnoj Gori.
Kotor – u okviru manifestacije “Od Božića do Božića” danas, ponedjeljak 30. decembar od 12 sati biće održana manifestacija – “Čekajući Djeda Mraza” proslava Dječije Nove godine.
Večeras od 21 sat u okviru novogodišnjeg programa nastupaju Dejan Petrović i “Big Band”, a kao predgrupa VIS “Tetra”.
U utorak, 31. decembra, za doček 2025. na Trgu od oružja nastupa “Zabranjeno pušenje” sa Sejom Sexonom, u srijedu 1. januara “Dubioza kolektiv”, dok će četvrtak 2. januara “Parni valjak”.
Službenici regionalnih centara bezbjednosti do sada su, na nivou cijele države, oduzeli oko 113 hiljada komada pirotehničkih sredstava raznih vrsta, namijenjenih nezakonitoj trgovini, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da su službenici Regionalnih centara bezbjednosti “Jug“ i “Zapad“, u susret praznicima, vrše intenzivne kontrole svih objekata i lokaliteta namijenjenih nezakonitoj prodaji pirotehnike i rade na suzbijanju istih.
„Službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi su, u sklopu planskih preventivnih aktivnosti, pregledom trgovinskog objekta koji koristi D.Č. iz Herceg Novog, pronašli i oduzeli 89 paketa sa oko dvije hiljade raznih vrsta petardi i vatrometa, namijenjenih ilegalnoj prodaji“, kaže se u saopštenju.
Iz policije su kazali da je, po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, protiv D.Č. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina.
Kako su naveli, policija je u Nikšiću i Šavniku ukupno oduzela oko hiljadu komada petardi i vatrometa, od čega su veću količinu pirotehnike službenici Stanice policije Šavnik oduzeli od D.Č. (41) iz Nikšića.
„Povodom ovog događaja, postupajući tužilac će se naknadno izjasniti o kvalifikaciji djela“, dodaje se u saopštenju.
Navodi se da je cilj akcije ,,Petarda“ očuvanje bezbjednog ambijenta za građane i turiste u predstojećim danima praznika, kao i života, zdravlja, bezbjednosti ljudi i imovine i sprečavanje nastanka povreda sa primarnim fokusom na zaštitu najranjivijih kategorija- djece i mlađih osoba.
Iz policije su apelovali na roditelje da u kontinuitetu vrše nadzor nad maloljetnim osobama i da im ne omogućavaju pristup i nabavku pirotehničkih sredstava.
Izašao je iz štampe 50. jubilarni broj časopisa Komun@ na čak 40 strana, 12 više od uobičajenih, koji poslije 13 godina postojanja na medijskoj sceni Crne Gore bilježi do sada 1250 objavljenih tekstova na 1564 strane, koje je zabilježilo 600 autora sa ukupno 3900 fotografija.
Zato je povodom pedeset brojeva plemenite misije mr Željko Rutović, predsjednik Programskog odbora u obraćanju čitaocima napisao sljedeće: “Gotovo hiljadu i šeststo stranica Komune impozantan je istraživačko stvaralački opus posvećen prošlosti Crne Gore o kojoj su svojom izuzetnom posvećenošću i znanjem bilježila najeminentnija imena crnogorske istorije, kulture, nauke, publicistike, diplomatije, etnologije, etike, umjetnosti, novinarstva… Sumarno, civilizacijski legat koji ostaje hronikom vjernog i serioznog tumača i prikazivača milenijumskog multikulturalnog trajanja Crne Gore i svih njenih identitetskih znamenja…”, piše u saopštenju Komune.
Pošto je redakcija časopisa odlučila da upravo jubilarni broj u cjelosti posveti drevnom gradu Kotoru koji je upisan u listu svjetske baštine UNESCO-a još od 1979. godine među 1030 zaštićenih svjetskih dobara, kako bi očuvao njegove univerzalne, bogate kulturno istorijske i prirodne vrijednosti kao jedan od najbolje očuvanih srednjovjekovnih gradova na Jadranskoj obali, u uvodniku Vladimir Jokić u tekstu pod naslovom „Djela koja rastjeruju tišinu“ ističe da je Kotor više od mjesta.
“On je simbol života , istorije, hrabrosti i slobode, grad koji stoji kao svjetionik svjetske baštine kome se dive, ali i grad koji nas sve poziva na odgovornost pa naš zadatak nije samo da čuvamo ovo nasljeđe, već i da ga obogatimo, da gradimo puteve za budućnost”, kaže Jokić.
Slijedi pregled 50. broja.
U ovom broju Komune o istoriji pomorsta piše Slavko Dabinović koji naglašava da je Kotor bio jako pomorsko uporište i prije dobrovoljnog potpadanja pod mletačku vlast bilo je postojanje Bratovštine kotorskih pomoraca, prema tradiciji iz IX vijekat, tj.808.godine kada je izvršena translacija iz Carigrada u Kotor relikvija Svetog Tripuna, zaštitnika grada.
Naslovnica-50.-jubilarnog-broja-casopisa-Komuna
Publikovan je i tekst mr Denisa Vukašinovića o bokeljskoj mornarici Kotor kao drevnoj pomorskoj organizaciji koja prkosi vremenu a „koja kao nematerijalno kulturno dobro objedinjuje bogastvo ljudskih vještina, umjetničkog izraza i zanatske umješnosti jer čuva i prenosi drevne obrede i izvođačke tradicije povezane s kultom Svetog Tripuna a istovremeno odražava duboku povezanost s prostorom i ambijentom u kojem tradicije stoljećima žive“…
U broju Komune posvećenom Kotoru je i tekst Nade Radović o dobrotskoj čipki kao nematerijalnom blagu Crne Gore, zatim tekst o kampanji kotorskog muzeja „Ponesi nasljeđe“ i tekst Zorana Radimira o porodičnoj zbirci Radimir o pokretnom kulturnom dobru od lokalnog i nacionalnog značaja koja je nastala i uvećavala se isključivo nasljeđem, a ne otkupom predmeta koje su posjedovale i koristile i druge kapetanske i građanske porodice Dobrote i Boke.
Tu je i tekst o muzeju grada Perasta pod naslovom „Od peraških kontova do dragocjenih knjiga“, zatim tekst o maloj i velikoj Grudi i praistorijskim tumulima u Grblju, praistorijskom blagu Lipaca koji je uvijek u sferi interesovanja naučne javnosti, o Vili Hipnos kao jednom od najznačajnih antičkih građevina u Risnu, Domicijanu u Kotoru kao jedinom primjeru neoštećenog porteta sa područja rimske provincije Dalmacije, kao i o kamenoj plastici lapidarijuma u Kotoru- jedinstvenoj grupi spomenika iz prošlosti Kotora koja se privremeno nalazi u romano-gotičkoj crkvi Svetog Mihaila na pjaci od kina u Starom gradu.
O kotorskim bedemima kojima je čitav Stari grad opasan, a koji su nastali većinom u XVI i XVII vijeku piše Irena Stanovčić , a o simbolu grada Kotora, katedrali Sv.Tripuna piše mr sc.don Rober Tonsati, kancelar Kotorske biskupije koji ističe da je katedrala SV.Tripuna- romaničko zdanje, u smislu sakralne arhitekture i umjetničkih dobara najveća znamenitost Kotora čija je gradnja započeta prije 900 godina, a dovršena svečanom posvetom 1166.godine.
O drevnom gradu Risan, stvarnostima i legendama piše Miraš Martinović u tekstu pod naslovom „Luka kraljica Teute i kovnica kralja Balajosa“, a Miroslav Marušić o jedinstvenom obredu i sačuvanoj ribarskoj tradiciji u mjestu Muo. On istovremeno u tekstu pod naslovom „ Kako artefakte prošlosti spasiti od zaborava“ se pita da li će u dogledno vrijeme Kotor dobiti gradski muzej jer „svako selo ima etnografsku zbirku ili etnografski muzej kojim pokazuje neku svoju kulturnu prošlost i nasljeđe“…
U ovom broju Komune i tekst Ivana Kerna o baroknoj lakoći postojanja: Gospi od Škrjela sa životnim djelom Tripa Kokolja u tekstu pod naslovom „Najveća likovna kreacija u Boki“, a tu je i tekst o Galeriji solidarnosti koji su osnovali likovni stvaraoci nakon katastrofalnog zemljotresa 1979.godine.
U tekstu pod naslovom „Pariski đak, crveni gradonačelnik i revolucionar“ Nenad Stevović piše o narodnom heroju i antifašisti Nikoli Đurkoviću koji je bio jedan od organizatora i učesnika opštenarodnog ustanka protiv fašističkog okupatora 13.jula1941. godine, a Dragan Mitov Đurović o novinaru i publicisti Tomu Grgureviću u tekstu pod naslovom „Barba bokeškog novinarstva“.
U posebnom tematskom broju Komune posvećenom Kotoru o Njegošu i Prčanju piše Marija Starčević u tekstu pod naslovom „Boka-lirska inspiracija vladike Rada“, dok Maja Grgurović piše o prepisu Gorskog vijenca kao vječnom plamenu Njegoševog stvaranja.
Tu su i tekstovi Irene Starčević o crkvama i palatama kao kulturnim vrijednostima Kotora, zatim Sare Lakićević o KotorArtu, jednom od najvećih i najznačajnijij festivala u državi i regionu pod naslovom „Posebno mjesto za Don Brankove dane muzike“, kao i tekst Milice Kašćelan o kotorskom festivalu pozorišta za djecu koji uskoro puni 33 godine postojanja.
Specijalno za ovaj broj Komune reportažu o điradi po Kotoru napisala je Dolores Fabian, a u tekstu o kotorskim vodama s naslovom „Biljeg na koži grada“ piše Dubravka Jovanović koja ističe „da plemeniti bokeški govor od šuga i mora, sve se manje zbori i piše“…
U najnovijem broju Komune publikovan je i tekst Jasmine Bajo o razvoju bibliotekarstva u Kotoru do XX vijeka i tekst Slavka Ostojića o jubileju -175 godina postojanja Pomorske škole u Kotoru koja predstavlja najstariju državnu školu na Balkanu, dok Dragan Mitov Đurović tragom uspomena podsjeća na osnivanje radio Kotora i nezaboravne kotorske medaljone.
U ovom broju Komune i redovi posvećeni gastro brendu bokeške kužine – čuvenoj kotorskoj poslastici krempiti autorke Milice Cvijović, a na nezaobilaznim sportskim stranicama Komune, uz sto dvije godine postojanja VPK Primorac i bogatoj istoriji kotorskog vaterpola piše Sabrije Vulić, kao i o Kotoru gradu fudbala više od vijeka u tekstu pod naslovom „Bokelj živi vječno“
I ovaj broj Komune uredio je Amer Ramusović, a tehnički dizajnirao Voislav Bulatović, a čitaoci će biti u prilici da ga pronađu na prodajnim mjestima širom Crne Gore poslije novogodišnjih i božićnjih praznika.
Na crnogorskom primorju će za novogodišnje praznike nastupiti neke od najvećih muzičkih zvijezda iz regiona Zdravko Čolić, Jelena Rozga, Vlado Georgiev, Dino Merlin, Zabranjeno pušenje, Parni valjk, Crvena jabuka, Ceca …
Tivat
U ponedjeljak 30. decembra u Tivtu će pjevati Saša Kovačević, dok će predgrupa biti bend Crveno i crno.
Za doček 2025. godine nastupiti će jedna od najvećih regionalnih zvijezda Zdravko Čolić. Prije Čolića će u novogodišnjoj noći, kao predgrupa nastupiti Akademia bend.
Reprizu dočeka Tivćanima i gostima će prirediti hrvatska pop zvijezda Jelena Rozga, a nastupiće i lokalni sastav Ansabml Toć.
Kotor Winter fest 2025.
Kotor
Praznična atmosfera i dobar provod očekuju i posjetioce Kotora.
Prema najavi, 30. decembra nastupiće Dejan Petrović i njegov Big Band. U najluđoj noći, 31. decembra, publiku će zabavljati Zabranjeno pušenje sa Sejom Sexonom.
Za reprizu, 1. januara, nastupa Dubiozu kolektiv, a 2. januara koncert će održati još jedan popularni ex-Yu bend – Parni valjak.
Herceg-Novi
I u Herceg Novom biće veselo. U najluđoj noći nastupiće Voyage i Ceca Ražnatović, a goste će na reprizi dočeka zabavljati Breskvica i popularna grupa Crvena jabuka.
Herceg Novi
Budva
Ispred Zidina starog grada u Budvi ove godine će po 25. put, tradicionalno, biti organizovan doček na otvorenom. Glavni program manifestacije trajaće tri dana. Počinje 30. decembra kada će nastupiti Akademia bend, Lexington bend i Haris Džinović.
U najluđoj noći program na centralnoj bini ispod bedema nastupiće “The Grupa”, nakon njih Angelina, a u 2025. će posjetioce uvesti Vlado Georgiev.
Budva 2025.
Prvog dana 2025. godine nastupiće Jack Lupino, Adi Šoše, a nakon njih regionalna zvijezda Dino Merlin.
Dubrovnik
Dubrovnik ove godine priprema spektakularan doček Nove godine uz legendarnog italijanskog muzičara Zucchera, koji je jedan od najvećih rok izvođača današnjice.
Osim Zucchera, Dubrovčane će u najluđoj noći u godini zabavljati i Toni Cetinski.
Projekat “Žene za bolje sjutra” koji je realizovala NVO Mare Mare uspješno je završen, pružajući ženama iz ranjivih kategorija priliku da se osnaže kroz sticanje praktičnih vještina i znanja. Ove aktivnosti im omogućavaju veće uključivanje u društveni i ekonomski život zajednice.
U okviru radionica,deset učesnica savladale su različite tehnike ručnog rada koje su primijenile u izradi suvenira, uključujući i one inspirisane simbolikom cvijeta mimoze – zaštitnog znaka Herceg Novog i Praznika mimoze koji se u najvećem bokeljskom gradu održava duže od pola vijeka . Fokus je bio na stvaranju autentičnih proizvoda koji imaju potencijal za plasman na lokalnom tržištu i među turistima. Za pet mjeseci koliko je trajao projekat žene su izradile bookmarkere, privjeske inspirisane morem i našim primorjem, ribe, zvijezde i vrećice punjene lavandom, cegere.
Tokom trajanja projekta, polaznice su učile o ključnim koracima u razvoju vlastitih poslovnih ideja, kao i o korišćenju digitalnih alata za promociju i prodaju svojih proizvoda putem interneta. Poseban naglasak stavljen je na praktičnu primjenu naučenog, uz kontinuiranu podršku mentora koji su im pomagali u oblikovanju i realizaciji njihovih projekata.
Žene za bolje sjutra – Mimoza
Osim usvajanja novih znanja i vještina, ovaj program doprinio je jačanju samopouzdanja žena, povezivanju i razmjeni iskustava kroz zajednički rad, što je dodatno podstaklo njihov osjećaj pripadnosti zajednici.
Projekat je pokazao kako ciljane inicijative mogu biti ključ za integraciju žena u lokalne ekonomske tokove i osiguranje dugoročnih pozitivnih promjena u njihovim životima. Njihov rad je primjer kako se kreativnost i tradicija mogu spojiti u održivi model ekonomskog osnaživanja.
Zahvaljujući podršci Opštine Herceg Novi, ovaj projekat ostvario je značajan uticaj na živote učesnica, kao i na lokalnu zajednicu.
Projekat “Žene za bolje sjutra“ finansirala je Opština Hercerg Novi kroz program Raspodjele sredstava NVO za 2024 godinu.
Kontakt osoba za više informacija: Dubravka Raičević maremare541@gmail.com
