Sekretarijat za investicije Opštine Kotor izvršio je postavljanje privremene ograde oko Franjevačkog groblja na Gurdiću.
Ograda je postavljena u cilju zaštite ovog izuzetno vrijednog istorijskog i kulturnog lokaliteta, kako bi se sačuvao od mogućih devastacija.
Glavnim konzervatorskim projektom „Zaštite i prezentacije Franjevačkog groblja na Gurdiću”, koji je uradio “RESTART ING” d.o.o. iz Budve, planirano je postavljanje trajne ograde nakon što se sprovedu preostali istraživački, kao i radovi na instalacijama, odnosno odvođenju vanjskih voda i montaži rasvjete.
Vrijednost radova na postavljanju ograde iznosi 16 hiljada eura.
Campo Santo – Kotor – foto Boka News
Kotorski Campo Santo najstarije je gradsko groblje ne samo u Kotoru, već i mnogo šire, jedinstveno na našoj obali na kojem su tokom srednjeg vijeka sahranjivani, plemići, pisci, zanatlije, crkvena lica, kao i mnogi drugi Kotorani koji su nas zadužili da imamo Kotor ovakav kakav je danas, grad upisan na Listu svjetske kulturne baštine.
Državna izborna komisija (DIK) razmatra danas prigovore na izborni proces na lokalnim izborima u Kotoru i Podgorici, koji su održani 29. septembra.
Sve četiri tačke vezane za Kotor će biti odložene i neće se danas razmatrati. To je jednoglasno odlučeno. DIK ce uputiti zahtjev predsjednici OIK-a Kotor da ih pisanim, zvaničnim putem obavijesti o toku 10. sjednice na kojoj se glasalo o pomenutim prigovorima.
Opštinska izborna Komisija Kotor: Neće biti glasanja 8. oktobra
Iz Opštinske izborne komisije (OIK) obavještavaju birače upisane u birački spisak za biračko mjesto broj 17 Prčanj-Dom kulture (A-K) da se neće održati ponovljeno glasanje na tom biračkom mjestu koje je bilo zakazano za sutra 08. oktobar, saopšteno je danas Radio Kotoru iz OIK.
Juniorski džudo miks tim Crne Gore osvojio je titulu prvaka na Prvenstvu Balkana, koje je protekla dva dana održano u Tirani.
Crnogorski sastav do zlatnog odličja u Olimpijskoj dvorani Feti Borova došao je nakon pobjeda protiv Rumunije, Turske, Albanije i Bosne i Hercegovine.
Kao drugoplasirana završila je reprezentacija Bosne i Hercegovine, dok je bronzana bila Rumunija.
Uspješan nastup crnogorskog džudoa u Tirani upotpunili su Stevan Nikčević (do 90), Jovana Mrvaljević (preko 78 kg) i Stefan Kovinić (preko 100), osvajanjem zlatnih medalja i u pojedinačnoj konkurenciji
Na korak do šampionske titule bili su Andrijana Šutović (do 70) i Pavle Bulatović (do 100), ali su na kraju morali da se zadovolje srebrnim odličjima.
Gradska galerija Kotor priprema još jednu izložbu. Kotorskoj likovnoj publici, ovoga puta predstaviće se Eleonora Apollonio Kocka, akademska slikarka iz Kotora.
Otvranje izložbe je zakazano za četvrtak 10. oktobar u 19.00 sati.
Eleonora Apollonio-Kocka je rođena 1978. u Kotoru. Diplomirala slikarstvo na FLU u Cetinju, u klasi prof. Smaila Karaila.
Godinu dana od Hamasova napada Foto: Stephani Spindel / REUTERS
Izrael obilježava prvu godišnjicu krvavog napada Hamasa koji je pokrenuo rat i potaknuo prosvjede diljem svijeta. Ceremonije, ali i prosvjedi u Jeruzalemu i na jugu Izraela, počeli su u 6.29, u isto vrijeme kada su prije godinu dana Hamasovi militanti napali naselja, kibuce i glazbeni festival na jugu Izraela, na granici s pojasom Gaze.
Izrael: U godinu dana bombardirano više od 40.000 ciljeva
U posljednjih godinu dana Izrael je u pojasu Gaze bombardirao više od 40.000 ciljeva, pronašao 4700 tunela i uništio 1000 lokacija za ispaljivanje raketa, objavila je izraelska vojska u ponedjeljak, na godišnjicu napada Hamasa koji je pokrenuo izraelsku odmazdu.
Prebrojavajući poginule vojnike za čija je imena dobila dopuštenje za objavu, izraelska vojska objavila je da je 726 izraelskih vojnika ubijeno od 7. loktobra 2023. Od toga je 380 poginulo u napadima 7. oktobra, a 346 u borbama u Gazi koje su počele 27. oktobra 2023.
Od tog dana ozlijeđeno je 4576 vojnika. Pedeset i šest vojnika umrlo je od posljedica raznih operativnih nesreća, koje vojska nije definirala.
U podacima za obilježavanje 7. oktobra izraelska vojska je rekla da je angažirala 300.000 rezervista od početka rata – 82 posto muškaraca i 18 posto žena. Gotovo polovica njih u dobi je od 20 do 29 godina.
Od početka rata iz Gaze je na Izrael ispaljeno 13.200 raketa. Drugih 12.400 ispaljeno je iz Libanona, dok je 60 došlo iz Sirije, 180 iz Jemena i 400 iz Irana, tvrdi vojska. Dodaje da je ubila više od 800 “terorista” u Libanonu, gdje je 4900 ciljeva pogođeno iz zraka zajedno s oko 6.000 ciljeva na zemlji. Tijekom prošle godine Izrael je uhitio više od 5000 osumnjičenika na Zapadnoj obali i u Jordanskoj dolini.
Vojska je rekla da je ubila osam zapovjednika militantnih brigada u Gazi, oko 30 zapovjednika bataljuna i 165 zapovjednika satnija tijekom prošle godine.
Rat u Gazi pokrenut je kada su palestinski Hamasovi militanti napali južni Izrael 7. oktobra 2023., ubivši 1200 ljudi i uzevši oko 250 kao taoce, prema izraelskim podacima. Više od 100 talaca i dalje drži Hamas. U vojnom napadu Izraela na Gazu koji je slijedio ubijeno je gotovo 42.000 Palestinaca, prema podacima ministarstva zdravstva Gaze.
UN: Protekle godine na Bliskom istoku ‘neumoljiva tragedija’
Izrael je uzvratio masovnim napadima u kojima je ubijeno više od 41.800 ljudi, priopćilo je ministarstvo zdravstva kojim upravlja Hamas.
– Nijedna statistika ili riječi ne mogu potpuno opisati razmjere fizičkog, mentalnog i društvenog razaranja koje se dogodilo, rekla je Joyce Msuya, vršiteljica dužnosti voditeljice UN-ova Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
Msuya je pozvala zemlje članice EU-a da “iskoriste svoj utjecaj” kako bi osigurale poštovanje međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava.
– Oni također moraju raditi na okončanju nekažnjivosti. Trenutačni prekid vatre i trajni mir odavno su potrebni.
Gotovo cjelokupno stanovništvo Gaze je raseljeno, a civili se suočavaju s ekstremnom oskudicom, ograničenim ili nikakvim pristupom zdravstvenoj skrbi, hrani, struji ili humanitarnoj pomoći, objavio je OCHA.
Više od 300 humanitarnih radnika ubijeno je u Gazi više nego u bilo kojoj drugoj krizi, što ga čini najopasnijim mjestom za humanitarne radnike, dodaje agencija.
– Humanitarni radnici moraju biti zaštićeni i njihov rad olakšan. Počinitelji moraju odgovarati za bilo kakva ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava. A napad na Gazu mora prestati, navodi Ured UN-a.
Oporavljene kornjače vratit će se u more (arhiva) Goran Šebelić/Cropix
Povodom Svjetskog dana životinja Aquarium Pula poziva sve zainteresirane da se u ponedjeljak, 7. oktobra, pridruže vraćanju morskih kornjača u more, u 11 sati na plaži kod svjetionika (ispod restorana Bonaca).
U more se vraćaju tri rehabilitirane jedinke – Čiko, Maya i Alen.
– Čiko – pronađen je 23. novembra 2023. kako pluta u uvali Sali na Dugom otoku. U naš Centar došao je 28. novebra u visokom stupnju neuhranjenosti, s ozljedama glave i oklopa te problemom s plovnošću. Nakon višemjesečnog oporavka, postignuta je normalna plovnost te je Čiko uspješno zaronio na dno bazena. Ljetnu rehabilitaciju proveo je u NP Brijuni gdje je stekao kondiciju za povratak u prirodu. Čiko je star oko 20 godina, ima duljinu oklopa 64 cm i težak je 28 kg.
Maya – pronađena je 4. juna 2024. kako pluta na površini mora uz otočić Banjol kod Rovinja, a uočila ju je posada broda Mayan Queen IV. Jedinka je progutala udicu, a iz ustiju je virio ribarski najlon duljine 30-ak cm. Po dolasku u Centar, odmah je pregledana i napravljen je RTG kako si se utvrdila točna pozicija udice. Budući da se udica nalazila visoko u jednjaku, izvadili smo je kroz usta. Maya je stara oko 7 godina, teška 8 kg i ima duljinu oklopa 40 cm.
Alen – pronađen je 3. avgusta 2024. kako pluta na površini mora kod Rovinja. Po dolasku u Centar, Alen je pregledan i očišćen te je ustanovljen blagi poremećaj plovnosti i neuhranjenost. Star je oko 7 godina, težak 7.5 kg i ima duljinu oklopa 43 cm – javljaju iz Aquariuma.
U poplavama koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu poginulo je 19 osoba.
Nakon što je ranije javljeno da je poginulo 20 osoba, iz Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) saopštili su da je do sada pronađeno 16 osoba nastradalih u poplavama i klizištima na teritoriji Jablanice i Konjica, pa je time ukupan broj poginulih 19.
“Od ukupnoga broja smrtno stradalih, 15 je osoba iz Jablanice, jedna iz Konjica, dok je sinoć ponovno došlo do neprovjerenoga prijavljivanja druge mrtve osobe na području Buturović Polja”, navodi se u saopštenju Vlade HNK.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, sa tom prepravkom, ukupan broj zvanično potvrđenih žrtava poplava i klizišta je smanjen sa 20 na 19.
Iz Vlade HNK su naveli da se u Konjicu, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, traga za četiri nestale osobe, a u Jablanici za petoro nestalih.
U saopštenju se ističe da su spasilačke ekipe stalno na terenu u Donjoj Jablanici, najteže pogođenoj poplavama, te da traže nestale.
“Putna komunikacija prema Donjoj Jablanici na svim osposobljenim pravcima i dalje je za korištenje dostupna isključivo spasilačkim službama i drugim vozilima s posebnim odobrenjima”, navodi se u saopštenju.
Samit lidera Brdo-Brioni Procesa, čiji je domaćin crnogorski predsjednik Jakov Milatović, biće održan danas i sutra u Tivtu.
Iz Milatovićevog kabineta saopšteno je da će na plenarnoj sjednici tokom Samita u Porto Montenegru biti razgovarano o unapređenju saradnje država Zapadnog Balkana sa zemljama članicama Evropske unije (EU).
“Samit lidera Brdo-Brioni Procesa prilika je da se potvrde dobrosusjedski odnosi i ojača regionalna saradnja, i da se iskaže potreba za intenziviranjem strateškog dijaloga između EU i zemalja Zapadnog Balkana”, navodi se u saopštenju Milatovićevog kabineta.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović ugostit će sastanak na vrhu inicijative službeno pokrenute 2013. kojemu su domaćini i njezini supredsjedatelji Zoran Milanović – Hrvatska i slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar. Sudjelovat će i čelnici ostalih zemalja članica procesa – Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Kosova.
Šefovi država sudionica Procesa Brdo-Brijuni na sastanku u Tivtu raspravljat će o jačanju regionalne stabilnosti i suradnje, ubrzanju procesa pridruživanja Europskoj uniji zemalja jugoistočne Europe, zadržavanju mladih kroz bolje prilike te prilagodbi ciljevima Europskog zelenog plana, kaže se u najavi.
Tivat – foto Miko Đuričić TO Tivat
Proces Brdo-Brioni zajednička je slovenačko-hrvatska inicijativa pokrenuta 2010. godine, osnovana radi jačanja uzajamnog povjerenja i pomoći zemljama Zapadnog Balkana na putu ka EU.
Članovi inicijative su Crna Gora, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Kosovo.
Mladi rendžeri sa Cetinja obilježili su na Ivanovim Koritima 7. oktobar – Dan zaštite Dinarida. Tom prilikom, od biologa, inženjera šumarstva i zaposlenih u Službi zaštite i spašavanja prijestonice Cetinje učili su o raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta nacionalnih parkova Crne Gore, kako zaštititi šume od požara i zašto su šume važne za čovjeka i cijelu planetu.
Mladi rendžeri kažu za Mediabiro da su srećni što su bili dio radionice na Ivanovim Koritima koja je posljednja aktivnost projekta „Aktivni mladi za zaštitu prirode“. Riječ je o projektu koji je finansijski podržala Evropska unija, kroz Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu, a koji sprovodi UNDP u Crnoj Gori.
„Ideja je bila da uključimo mlade sa Cetinja, da ih upoznamo sa poslovima koje obavljaju ljudi u Nacionanom parku, njihovi zaposleni, da se više informišu o zaštiti prirode, šta konkretno znače i kako izgledaju aktivnosti zaštite prirode na terenu“, kazala je projektna menažderka u NVO Parkovi Dinarida Milica Kandić.
Dinaridi
Ona podsjeća da je projekat počeo u ljetnjoj školi koju su u julu, u NP Lovćen, pohađali mladi rendžeri sa Cetinja. Predsjednik NVO Parkovi Dinarida Zoran Mrdak ističe da je riječ o programu za mlade rendžere u zaštićenim područjima dinarskog luka.
„Danas su mladi rendžeri vrlo aktivni u zemljama kao što su Njemačka i Holandija. Ove godine smo mi, Parkovi Dinarida, sa Nacionalnim parkovima Crne Gore i NP Lovćen na Ivanovim Koritima organizovali prvi kamp za djecu iz Prijestonice Cetinje, Kozarske Dubice i Prijedora, odnosno sa djecom koja gravitiraju oko NP Lovćen i Kozara. Dobili smo prvih 30 mladih rendžera koji su prošli obuku, a dobili su i sertifikat“, naveo je Mrdak.
Ukazuje da dobijanjem sertifikata sve počinje.
„Kada ti mladi dobiju sertifikat njihova aktivnost u zaštićenom podrčju se ne završava, nego tek počinje. Nadam se da će i ostali nacionalni parkovi i parkovi prirode koristiti naš program i da će idućeg ljeta biti više kampova. Voljeli bismo i da se formira zajednica mladih rendžera, kao što je to u zemljama EU i u Americi“, rekao je Mrdak za Mediabiro.
Poručuje da je, osim zaštite prirode, očuvanja kulturnih vrijednosti i istraživanja, kao i rad sa mladima, najbitnija stvar kojom treba da se bave zaštićena područja.
„Iz tog razloga ove godine 7. oktobar, kao Dan zaštite Dinarida, je posvećen upravo mladima, odnosno mladima u zaštićenim područjima“, istakao je Mrdak.
Dan Dinarida
U Nacionalnom parku Lovćen srećni su što su domaćini tako važnog programa za mlade. I ako je kiša poremetila planove za aktivnosti na terenu, djeca su našla zamjenu i radionijca je organizovana u Centru za posjetioce na Ivanovim Koritima.
„Plan je bio da se bavimo aktivnostima na terenu, ali nam uslovi nijesu dozvolili. Ipak, stručni saradnici iz Nacionlnih parkova Crne Gore predstavili su djeci važnost življenja u skladu sa prirodom. Kroz interakiju sa djecom nadogradili su svoja znanja koja se tiču Nacionalnih parkova i životne sredine“, navela je Varagić.
Mladim rendžerima, kako su kazali za Mediabiro, najzanimljiviji dio radionice bio je kako zaštiti šume od požara i kako reagovati ukoliko se nađu u opasnosti od šumskog požara. Da je bilo zadovoljstvo učiti mlade, potvrdili su i u Službi zaštite i spašavanja.
„Imali smo prelijep dio aktivnosti i druženja i svega onoga što rade rendžeri na terenu – od spašavanja, obilaska terena, kontrola i svih drugih aktivnosti. Nadam se da će ovaj kamp dati podstrek institucijama i svima drugima da što više mladih uključuju u štićena područja, zajedno sa nama koji smo tu da doprinosimo i čuvamo ljepotu koju zaista imamo“, zaključio je šef Službe spašavanja u NP Lovćen Đorđe Kaluđerović.
Pored njega, predavanja su držali i Mihailo Krivokapić iz Službe zaštite i spasavanja prijestonice Cetinje, inženjer šumarstva Slobodan Stijepović i biološkinja Marina Radonjić.
Uprava Zdravstvene ustanove Kliničko-bolnički centar (KBC) Kotor obavještava građane/ke da su posjete pacijentima hospitalizovanim u ovoj zdravstvenoj ustanovi dozvoljene svakog dana u periodu od 14:00 do 15:00 sati, uz strogo poštovanje važećih opštih epidemioloških mjera.
Radi zaštite zdravlja pacijenata, kao i osoblja, posjete su ograničene na jednog člana porodice po pacijentu, a trajanje posjete ne može biti duže od 20 minuta. Obavezno je nošenje zaštitne maske i pridržavanje preporučenih mjera fizičke distance i dezinfekcije ruku.
“Unaprijed zahvaljujemo na razumijevanju i poštovanju navedenih mjera, koje su u cilju očuvanja zdravlja i bezbjednosti svih naših pacijenata i osoblja” – saopštili su iz Uprave KBC-a Kotor.
