U organizaciji Muzičke škole Tivat i Festivala gudača Perast, u nedjelju 20. oktobra u 19 sati, koncert će održati Omladinski orkestar Zapadnog Balkana i Kamerni orkestar Les essences iz Esena.
Na programu su djela Mendelsona, Bruknera i Šenberga. Koncert nosi simboličan naziv ,,Mendelson i prijatelji – poruka mira“ i sastavni je dio turneje u zemljama Zapadnog Balkana i Centralne Evrope. Ovaj ansambl sastavljen od članova iz deset evropskih zemalja, krasi visok umjetnički nivo koji kroz svoj rad djeluje kao ambasador mira i evropskog dijaloga.
U toku ove, 2024 godine, obilježava se više značajnih jubileja kompozitora poput Feliksa Mendelsona Bartoldija (215. godina), Antona Bruknera (200. godina) i Arnolda Šenberga (150. godina). Pored izvanrednog muzičkog događaja, dvadesetak muzičara i dvoje solista, upućuju poziv ljubiteljima klasične muzike i mladim umjetnicima da se pridruže kako bi razgovarali o evropskim vrijednostima i na taj način promovisali interkulturalni dijalog kroz najljepše bisere klasične muzike – poručili su iz Muzičke škole.
Koncert će se održati u dvorani Muzičke škole Tivat, a ulaz je slobodan.
Plastične kese i plastika za jednokratnu upotrebu od danas su zabranjeni u Crnoj Gori, shodno Zakonu o upravljanju otpadom.
Za nepoštovanje ove zakonske odredbe predviđene su kazne od hiljadu od 40 hiljada EUR.
Zakon o upravljanju otpadom stupio je na snagu 20. aprila, a primjena njegovih pojedinih odredbi, među kojima i onih koje se odnose na plastične kese i plastiku za jednokratnu upotrebu, predviđena je nakon šest mjeseci od stupanja na snagu.
Prema zakonu, zabranjena je upotreba laganih plastičnih kesa za nošenje, debljine zida od 15 do 50 mikrona, na prodajnom mjestu robe ili proizvoda.
Za kese debljine zida više od 50 mikrona plaća se naknada od 0,03 EUR.
Pored plastičnih kesa, biće zabranjene plastične slamčice, ali i plastični pribor za jelo i određene kutije za pakovanje hrane.Zakon predviđa i posebne naknade za odlaganje miješanog komunalnog otpada, jer je cilj da se smanji odlaganje otpada na deponijama.
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera su ranije kazali da je cilj donošenja Zakona stvaranje čistije i ekološki održive Crne Gore.
Kako su naveli iz tog resora, Zakon u skladu sa najvišim evropskim standardima, i donosi moderan, efikasan i održiv okvir za upravljanje otpadom.
Ovaj recept donosi toplinu i svježinu kroz skladan spoj bogatog okusa patlidžana, aromatičnog bosiljka i blagog bijelog vina, stvarajući pravo gastronomsko čudo.
U središtu ove kulinarske avanture nalazi se patlidžan, čiji sočan, blago orašasti okus donosi pravu dimenziju jelu. Ovaj predivni plod povrća savršeno se stapa s kremastom rižom za rižoto, koja s vremenom upija sve arome i začine, čineći svaki zalogaj izuzetno bogatim. U ovoj kombinaciji, patlidžan se pažljivo priprema kako bi zadržao svoju teksturu, nudeći vam savršenu ravnotežu između nježnosti i čvrstoće.
Luk i češnjak, poput nevidljivih junaka, pružaju osnovu jela s dubokim, složenim okusem, dok bijelo vino dodaje suptilan dodir kiselkaste svježine. Svježe naribana korica limuna i nekoliko kapi limunovog soka donose živahnu svježinu koja osvežava okus rižota i podiže sve njegove note.
Ovo jelo ne samo da pruža nevjerojatno zadovoljstvo okusima, već i estetski užitak. S njime ćete doživjeti pravu čaroliju pripreme hrane, jer je svaki korak jednostavan, ali svaki okus duboko ispunjava. Savršeno za obiteljsku večeru, romantičan ručak ili čak kao glavno jelo, ovaj rižoto s patlidžanom sigurno će postati jedan od vaših omiljenih recepata.
Recept za rižoto s patlidžanom
Priprema:
Patlidžane prepolovite, stavite na pleh za pečenje, posolite, popaprite i prelijte maslinovim uljem pa pecite u pećnici na 180 stupnjeva oko 1 sat.
Potom žlicom izvadite meso patlidžana i sitno nasjeckajte ili izradite štapnim mikserom.
Za to vrijeme na maslinovom ulju zažutite luk i češnjak.
Potom dodajte rižu, podlijte vinom i kuhajte dok alkohol ne ispari.
Zatim malo po malo podlijevajte povrtnim temeljcem dok se riža ne skuha, oko 25 minuta, uz neprestano miješanje.
Začinite soli, paprom, bosiljkom, koricom i sokom limuna.
Vaterpolisti Primorca pretrpjeli su četvrti uzastopni poraz, bolji je bio Solaris iz Šibenika u 4. kolu Premijer regionalne lige – 10:13 (3:2, 0:1, 3:4, 4:6).
Odličan početak našeg predstavnika koji je poveo 3:0, nakon toga uslijedio je pad u igri pa su gosti stigli do 3:3. Nakon toga igralo se gol za gol, a izabranici Denisa Seferovića prvi put su poveli sredinom treće četvrtine, kada je Roko Pelicarić pogodio za 5:6, a zatim Domagoj Bulat kompletirao seriju gostiju 0:3 za 5:7.
Dušan Matković i Marko Mršić su poslije minut i po igre u posljednjoj četvrtini vratili Kotorane u egal (8:8), bilo je i 9:9 poslije pogotka Matkovića, pet i po minuta prije kraja utakmice.
Vezao je Solaris dva gola za 11:9 i reklo bi se tada prelomio utakmicu.
Mršić je pogodio na tri minuta i 39 sekundi prije kraja za 10:11 i to je bilo sve od momaka Vjekoslava Paskovića.
Matković i Mršić su sa po tri pogotka bili najefikasniji kod Primorca, Janović je postigao dva, Brkić i Ćetković po jedan gol.
Važna tema sastanka održanog u petak, Ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjana Ćulafića i predsjednika Opštine Herceg Novi, Stevana Katića je bila zaštita Plave špilje, tačnije pokretanje inicijative za sprovođenje procedure zaštite ovog lokaliteta, u skladu sa zaključcima usvojenim u lokalnom parlamentu.
“Dobili smo jedan visok stepen razumijevanja od strane ministra i mi ćemo u narednom periodu pokrenuti tu proceduru kod Agencije za zaštitu životne sredine, u saradnji sa Institutom za biologiju mora, kako bi inicijativa dobila konačan efekat. Mislim da bi trebalo već tokom naredne godine da imamo određeni stepen zaštite lokaliteta Plava špilja, koji ćemo razrađivati” – kazao je Katić.
Ministar je rekao da će Opština Herceg Novi imati punu podršku Ministarstva kada je u pitanju pokretanje inicijative i sprovođenje procedure zaštite Plave špilje.
Broj stanovnika Crne Gore minimalno se uvećao tokom poslednje decenije
Popis stanovništva u Crnoj Gori, objavljen sredinom oktobra, pokazao je da je u odnosu na popis iz 2011. taj broj uvećan za svega 0,6 odsto.
Istovremeno, popis je detektovao veliki broj stranaca – deset posto je “crnogorskih građana” sa stranim pasošem, uz one koje uz strano imaju i crnogorsko državljanstvo.
Ovo upućuje i da je Crnu Goru napustio značajan broj njenih državljana koje su, u popisnim brojkama, “zamijenili” stranci.
Od 623.633 stanovnika Crne Gore, po popisu 46.878 je stranih državljana.
A da je stranaca u Crnoj Gori duplo više od tog broja ukazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) iz septembra 2024. koji su dostavljeni Radiju Slobodna Evropa (RSE).
Na upit RSE otkud ovolika razlika, iz Uprave za statistiku (MONSTAT) navode da je popis evidentirao samo one strane državljane koji borave u Crnoj Gori “duže od godine sa namjerom, što je definicija uobičajenog mjesta boravka”.
Popis stranci u CG
Najviše stranih državljana živi u Podgorici i primorskim gradovima.
O tome svjedoče brojni ugostiteljski objekti i firme stranih vlasnika, škole za djecu stranaca. Primorje osim tople klime nudi i veće šanse za zaposlenje posebno tokom ljetnje sezone.
Prema podacima Popisa, od 46.878 onih koji imaju strano državljanstvo, najviše je Rusa i Srba.
Popis stranci u CG
Iz te dvije zemlje dolazi više od polovine stranaca u Crnoj Gori.
Po nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, na nivou Crne Gore su Rusi po brojnosti na petom mjestu.
Rusi su nakon obnove nezavisnosti Crne Gore 2006. počeli masovnije da kupuju nekretnine, a u velikom broju su došli u Crnu Goru i nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022.godine.
U Crnoj Gori je od rata izbjegao i veliki broj Ukrajinaca, ali se značaj broj njih vratio ili otišao dalje u EU.
Bokeljska mornarica posjetila Isolu, Monfalcone Muggiu i Umag
1 od 9
Bokeljska mornarica posjetila Isolu, Monfalcone Muggiu i Umag
Bokeljska mornarica posjetila Isolu, Monfalcone Muggiu i Umag
Bokeljska mornarica posjetila Isolu, Monfalcone Muggiu i Umag
Bokeljska mornarica posjetila Isolu, Monfalcone Muggiu i Umag
Bokeljska mornarica posjetila Isolu, Monfalcone Muggiu i Umag
Bokeljska mornarica posjetila Isolu, Monfalcone Muggiu i Umag
Bokeljska mornarica posjetila Isolu, Monfalcone Muggiu i Umag
Bokeljska mornarica posjetila Isolu, Monfalcone Muggiu i Umag
Bokeljska mornarica posjetila Isolu, Monfalcone Muggiu i Umag
Prethodnog vikenda, Bokeljska mornarica Kotor, povijesna organizacija iz Boke Kotorske koja već stoljećima njeguje tradiciju i baštinu pomorstva, uputila se na poseban put kroz nekoliko gradova Italije, Slovenije i Hrvatske. Gradovi Isola, Monfalcone, Muggia i Umag ugostili su ovu znamenitu pomorsku bratovštinu, čime je obnovljeno dugogodišnje prijateljstvo između gradova Jadrana.
Posjeta je započela u Isoli, slovenačkom gradu nedaleko od Trsta, gdje su članovi Bokeljske mornarice, odjeveni u svoje tradiconalne odore, priredili svečani defile gradom te su bili dočekani od strane gradonačelnika Isole i predstavnika zajednice Italijana Dante Alighieri i narodnog sveučilišta u Trstu. Nakon plesanja kola sv. Tripuna domaćini su priredili svečani prijem na kojem se govorilo o zajedničkoj kulturnoj baštini i važnosti međusobne suradnje u očuvanju drevne pomorske tradicije.
Nakon Isole, narednog dana Bokeljska mornarica nastavila je svoj put prema Italijanskoj obali, gdje su posjetili Monfalcone, grad s bogatom brodograditeljskom tradicijom. Ovaj događaj bio je posebno važan za lokalnu zajednicu, koja dijeli povijesne i kulturne veze s Bokeljima. Defileom odreda su članovi mornarice dočekani ispred gradske Skupštine od strane gradonačelnika, gdje je bio priredjen doček u samoj Skupštini od strane zvaničnika grada i regije, pripadnika ratne mornarice Republike Italije, Lučke kapetanije i drugih strukovnih udruženja. Nakon razmjene prigodnih poklona govorilo se o izazovima modernog pomorstva, ali i o potrebi očuvanja tradicija koje povezuju naše jadranske gradove.
Bokeljska mornarica posjetila Isolu, Monfalcone Muggiu i Umag
Sljedeća stanica bio je Muggia, gdje su članovi mornarice posjetili staro povjesno jezgro grada, dočekani od strane gradonačelnika te nakon toga otplesali kolo sv. Tripuna i održali susrete s predstavnicima lokalnih vlasti.
Završna tačka ovog puta održana je u Umagu, gdje su članovi Bokeljske mornarice dočekani s oduševljenjem. Ovaj istarski grad, sa svojim dubokim vezama s morem, pružio je toplu dobrodošlicu svim članovima Mornarice. U okviru nastupa u Umagu, priredjen je svečani defile gradom i ples kola sv. Tripuna, kojeg su brojni gradjani ispratili sa oduševljenjem i iskazali izuzetno poštovanje prema ovoj drevnoj pomorskoj organizaciji.
Ova posjeta nije bila samo prilika za promociju tradicije i kulture, već i za jačanje prijateljskih veza između gradova na obali Jadrana.
Bokeljska mornarica posjetila Isolu, Monfalcone Muggiu i Umag
Bokeljska mornarica, koja je 2021.godine uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, još jednom je pokazala koliko je značajna u očuvanju prijateljskih, povijesnih i kulturnih veza među gradovima regije Jadrana.
Predstavnici svih gradova naglasili su da ovakvi događaji doprinose razmjeni iskustava, kulturnoj suradnji i očuvanju baštine, a mnogi od njih su izrazili želju da se tradicija posjeta Bokeljske mornarice nastavi i u godinama koje dolaze.
Bokeljsku mornaricu Kotor, sa članovima iz podružnica Tivat i Herceg Novi su u nastupima pratili članovi mjesne muzike Đenovići.
Broj letova mimo sezone trebalo bi povećati, odnosno pojačati saradnju, posebno kada je u pitanju tržište Azije gdje postoji zajednički interes regiona, ocijenili su ministar turizma Simonida Kordić i generalni direktor predstavništva Turkish airlines-a u Crnoj Gori, Mutalip Ilhan.
“Turkish airlines je veoma važan za Crnu Goru, zahvaljujući kojem imamo sjajne konekcije sa čitavim svijetom”, poručila je Kordić.
Na sastanku je ocijenjeno da već godinama, turska nacionalna avio-kompanija realizuje direktne avio linije između Istanbula i crnogorskih aerodroma, čime utiče na veći broj turista sa različitih tržišta jer je riječ o značajnom avio čvorištu ka ostatku Evrope, ali i drugim kontinentima.
„Brojke su dobre, ali mogu biti i mnogo bolje. Crna Gora ima sjajnu prirodu, kulturno i istorijsko nasljeđe, pa tako može privući goste iz svih zemalja. Za to je svakako neophodna bolja promocija i bolja infrastruktura aerodroma“, ocijenio je Ilhan.
Sagovornici su se saglasili da je važan svaki let, naročito van sezone, te da zajedničkim djelovanjem više resora treba povećati konekcije ali i učiniti da Crna Gora ne bude samo tranzitna zona.
