Hiljade građana Njemačke protestovalo je danas u Berlinu zbog rastućeg antisemitizma, nekoliko dana posle napada naoružanog muškarca na sinagogu u gradu Haleu.
Više od 6.000 ljudi učestvovalo je u protestnoj šetnji kroz Berlin, a skup je organizovala grupa “Nedjeljivi”, pod sloganom “Stojimo ujedinjeni”.
Nekoliko hiljada ljudi protestovalo je i dan ranije u više njemačkih gradova, među kojima su Hamburg i Marburg, prenosi RSE.
Mnoge Njemce je šokirao napad u Haleu 9. oktobra, kada su dvije osobe ubijene, ispred sinagoge i u prodavnici kebaba.
Osumnjičeni, naoružani 27-godišnjak pokušao je, ali nije uspio da uđe u sinagogu na jevrejski praznik Jom Kipur.
Napad u Haleu je ponovo podstakao zabrinutost zbog rasta ekstremizma krajne desnice i otvorio pitanja u vezi sa sporom reakcijom policije.
Za vrijeme redovne kontrole brzine kretanja vozila na autocesti policijski službenici Postaje prometne policije Vinkovci, zatekli su u činjenju prekršaja tri strana državljana (Njemačke, Slovenije i Bosne i Hercegovine) koji su se kretali brzinom koja je za 50 km/h veća od dopuštene brzine kretanja vozila na autocesti -245 km/h, 242 km/h i 236 km/h, piše tportal.
Na mjestu događaja vozačima su izdani prekršajni nalozi sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu po 5.000,00 kuna i 500,00 kn troškova postupka, te zaštitne mjera zabrane korištenja inozemnih vozačkih dozvola na području Republike Hrvatske u trajanju po jedan mjesec.
Predsjednik OO Demokrata i bivši gradonačenik Kotor Vladimir Jokić uputio je zvaničnu prijavu načelniku Komunalne inspekcije u toj opštini Zoranu Dragoviću u vezi nelegalnog odlaganja građevinskog šuta od sruđenog hotela „Fjord“ u Industrijskoj zoni Kotora.
U prijavi Jokić je naveo da se neopasni otpad – građevinski šut sa lokaliteta „Fjord“ od strane kompanije „Omorika Montenegro“ iz Hercegg Novog, odvozi i odlaže na parceli 68/1 KO privredna zona, a koja je u opštinskom vlasništvu. On je načelniku Službe za inspekcije poslove Opštine Kotor dostavio i fotografije koje potvrđuju navode iz prijave i od Dragovića koji je kadar DPS-a, zatražio da izvrši inspekcijski nadzor i „spriječi dalje nelegalno djelovanje“.
Nelegalno odlaganje neopasnog otpada u koji se svrstava i građevinski šut inače, po zakonu je u nadležnosti Komunalne inspekcije, što znači da bi Dragović trebao da spriječi taj posao i kazni svog šefa –aktuelnog gradonačelnika Kotora Željka Aprcovića (DPS) koji je potvrdio da se odvoz i deponovanje šuta od „Fjorda“ na opštinskom zemljištu u Industrijskoj zoni, a koje nema status legalne deponije niti privremenog odlagališta za tu vrstu otpada, obavlja uz saglasnost Opštine i u dogovoru sa investitorom i vlasnikom srušenog hotela.
Kamion Fjord – odvoz šuta
Aprcović je medijima prije nekoliko dana kazao da je upitanju “privremeno odlaganje šuta”.
“Postigli smo sporazum sa investitorom da se taj materijal ovdje privremeno odloži, ali on tu neće ostati jer su stručnjaci procijenili da je u pitanju materijal koji se može reciklirati i ponovno upotrebiti u gradnji novog objekta na mjestu starog Fjorda. Sve će se to u najkraće vrijeme nanovo iskoristiti, jer je taj materijal pogodan za tamponiranje i slično.”- kazao je Aprcović ne objasnivši međutim, na temelju konkretno kojeg dokumenta i dozvole se građevinskim otpadom od Fjorda, mimo zakona, zatrpava opštinski plac u Industrijskoj zoni.
Dragović je u odgovoru koji je juče dostavio Jokiću, naveo da se sporno odlaganje otpada vrši po nalogu Komujalne inspekcije koja je investitoru “Fjorda” kompaniji “Boka Bay Investment”, naredila da u roku od 30 dana, šut od srušenog hotela odveze na opštinski plac u zoni radi “rješavanja dugogodišnjeg problema koji je nastao rušenjem hotela „Fjord“, (bez donošenja Plana upravljanja otpadom, što je obaveza investitora) i negativnog uticaja navedenog šuta na područje zaštićenog kulturnog dobra.”
Deponija
“Napominjemo da se ovakvim djelovanjem ne stvara novi problem, već se postojeći u cjelosti rješava. Kao prvo radi se o parceli koja je u opštinskom vlasništvu, koja je urbanizovana, odnosno predviđenja za izgradnju, što potvrđuje privremenost ovog skladištenja, iz razloga jer će ista biti u budućem periodu valorizovana izgradnjom poslovnih objekata na istoj. Kao drugo parcela je saobraćajno dostupna, što znači da će trenutno skladišteni građevinski otpad koji je dovezen na istoj, nakon izvesnog perioda biti odvezen na dalju upotrebu bez mogućnosti ugrožavanja saobraćajne komunikacije.“- naveo je Dragović dodajući da se “Boka Bay Investment” izjavom datom kod notara, obavezao “da će skladišteni građevinski otpad dovezen na parcelu 68/1 KO Privredna zona, najduže za 6 mjeseci ukloniti sa iste, a parcelu vratiti u prvobitno stanje.”
Opština Kotor već duže vrijeme nema legalnu depomiju za građevinski otpad, a odbornici nove skupštinske DPS-SD-HGI-LP većine su 30.septembra, petnaestak dana namon što je počelo odvoženje ukupno oko 8 hiljada kubika šuta od srušenog “Fjorda” u Industrijsku zonu, donijeli odluku o određivanju lokacije za privremeno odlagalište neopasnog građevinskog otpada na Ledenicama. Ledenice se inače, nalaze na sasvim drugom kraju teritorije Opštine Kotor u odnosu na aktuelno nelegalno odlagalište šuta od “Fjorda”.
Načelnik Komunalne insekecije Zoran Dragović tvrdi da se ne radi o nelegalnom odlaganju, već o “privremenom skladištenju građevinskog otpada -inertnog neopasnog materijala, čije skladištenje nema nikakav uticaj na zaštitu životne sredine i ljudi koji žive u istoj.”
On tvrdi da po članu 78.a Zakonu “opštine koje nemaju izgrađenu deponiju mogu građevinski otpad privremeno skladištiti prije predaje na obradu privrednom društvu za preradu ili zbrinjavanje građevinskog otpada”.
Deponija
“Stoga smatramo da je Opština postupajući odgovorno riješila veliki problem uklanjanja ruševine bivšeg hotela „Fjord“ iz srca grada. Sobzirom da se otpad bilo koje vrste ne smije skladištiti u centru grada, u zoni morskog dobra i drugim zaštićenim područjima, ovim je postignuto prioritetno, uklonjen je šut ispred hotela „Fjord“ u najkraćem roku, a samim tim spriječen je negativan uticaj koji je isti imao na područje svjetske kulturne baštine.”- naveo je načelnik kotorske Komunalne inspekcije koga međutim, demantuje član 78a Zakona o upravljanu otpadom na koji se on sam poziva.
Građevinski otpad se može privremeno skladištiti,a li pravo da skladišti i upravlja tim otpadom ima pravno lice ili preduzetnik koji je za to registovan kod Agencije za zaštitu životne sredine, čiji se registar nalazi na internet sajtu. To nije slučaj sa kompanijom “Omorika Montenegro”. Lokaciju na kojoj će se skladištiti građevinski otpad određuje Skupština opštine, dok način skladištenja propisuje jedinica lokalne samouprave uz saglasnost ministarstva. Ni to nije ispunjeno u ovom slučaju, kao ni zakonska obaveza da lokacija koju odredi SO mora da bude ograđena, opremljena vagom za mjerenje, ima organizovanu čuvarsku službu i službu za prijem otpada. Pored navedenih zakonskih uslova, neophodni su i programski zadaci i UT uslovi za izradu projekta odlagalašita, projekat odlagališta, procjena uticaja na životnu sredinu, određivanje kapaciteta odlagališta i slična tehnička dokumentacija. Uz sve to, neophodno je i da pravno lice registrovano kod Agencije upravlja odlagalištem. Ništa od toga ne ispunjava lokacija na koju se trenutno odvoze hiljada tona šuta od srušenog hotela Fjord.
U međuvremenu, oglasila se i podgorička kompanija KIPS koja neposredno uz sporni opštinski plav na kome se nelegalno odlaže šut od “Fjorda”, ima svoj veliki trgovački centar u koji je uložila skoro 10 miliona eura. Iz KIPS-a su podsjetili da već deset godina imaju problem sa nelegalnim odlaganjem prvo komunalnog, a kasnije i građevinskog otpada na parcelli u susjedstu njihovog objekta, te da su do sada brojne inspekcije i nadležni organi utvrdili da je ta praksa koju su sprovodili Opština i Komunalno preduzeće Kotor bila nezakonita i štetna. Zbog toga i ne sprovođenja u djelo riješenja Agecija za zaštitu prirode o zabrani deponovanja otpada na spornoj lokaciji i njenoj rekultivaciji za što su Opština i Komunalno svojevremeno obećali nasipanje humusa preko otpada i sadnju čak 3.000 sadnica crnog bora na ovoj lokaciji, KIPS je tužio Opštinu i zatražio naknadu višemilionsku odštetu. Osnovni sud u Kotoru je krajem jula donio prvostepenu presudu u ovoj parnici i djelimilno usvojio zahtev KIPS-a obavezavši Komunalno Kotor da ukloni otpad sa nelegalne deponije u roku od 15 dana od pravoosnažnosti presude. U toku je žalbeni postupak pred Višim sudom, a Opština Kotor u međuvremenu je nastavila da na spornoj lokaciji mimo zakona, gomila hiljade tona građevinskog otpada.
Obitelj šibenskog kapetana Dina Miškića, nestalog 26. septembra nakon potonuća broda Bourbon Rhode, priopćila je u nedjelju da usprkos prestanku aktivne potrage neće odustati od Dina, a nadu im daje činjenica da Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) nastavlja analizirati satelitske snimke područja.
“Naša obitelj zahvalna je francuskim vlastima koje su odradile veliku i opsežnu potragu za nestalim članovima posade Bourbon Rhode. Duboko smo zahvalni svim našim institucijama, medijima i javnosti koji su podržali naš apel da se potraga produži”, priopćila je obitelj.
Za prestanak aktivnog pretraživanja i prelazak na aktivni monitoring u području potrage, obitelj je navela da je za njih teška i razočaravajuća vijest, no ipak su svjesni da su poduzeti iznimni napori pa se stoga zahvaljuju posadi broda ALP Striker znajući da su proteklih dana dali sve od sebe.
“Usprkos prestanku aktivne potrage, nismo, ne možemo i nećemo odustati od Dina. Nadu nam daje činjenica da EMSA nastavlja analizirati satelitske snimke područja”, navela je obitelj, koja je posebnu zahvalnost izrazila čelnici EMSA-e Maji Markovčić Kostelac i svim ljudima koji predano rade na analizi snimki.
Kažu da ih u njihovoj borbi da se potraga nastavi što duže podržavaju institucije i ljudi od struke koji su im stavili na raspolaganje sve svoje kontakte, znanja i vještine kako bi zajedno povećali šanse za Dinov povratak. U kontaktu su i s obiteljima drugih nestalih članova posade, koje također ne gube nadu u povratak njihovih voljenih.
Nadu polažu i u brodove koji prolaze u blizini zone pretraživanja pa ih pozivaju da izmijene svoj kurs i približe se toj zoni kako bi povećali šanse za pronalazak splavi i ljudi.
Obitelj nestalog kapetana također razmatra opcije kako bi se sredstva prikupljena putem donacija mogla najučinkovitije usmjeriti u nastavak potrage.
“Čim prikupimo sve informacije i donesemo konačnu odluku, o tome ćemo obavijesti medije i sve vas ljude dobre volje koji ste nam dali nadljudsku podršku i nadu da izdržimo ovu agoniju”, navodi obitelj.
Prefekt Martiniquea Franck Robine na konferenciji za medije u prvim satima subote kazao je da šanse da se nakon 16 dana pronađu ljudi u moru jednostavno više ne postoje i da su zato odlučili iz aktivne faze potrage prijeći u aktivnu fazu motrenja. To znači da će brodovi koji onuda prolaze imati zadatak da budno motre hoće li nešto pronaći.
Prema posljednjim informacijama, pregledane su najnovije satelitske snimke tog područja i na njima, nažalost, ništa nije pronađeno. Hrvatska i dalje ima angažiranih šest satelita, a u nedjelju se očekuju nove snimke jer će putanja jednog proći preko tog područja.
Ako je mimoza kraljica hercegnovske i bokeljske zime onda je bogumila neprikosnovena kraljica ljeta. Ova raskošna, najčešće plameno crvena cvjetnica jednostavno voli sunce!
Koliko je ono raskošnije i jače toliko se ona više rascvjetava. Možda baš zbog toga u različitim publikacijama i knjigama koje se bave govorom cvijeća, a svaki cvijet ima više značenja, bogumili daju samo jedno – strast! Osim plameno crvenih, bogumilu možete prepoznati po kraljevski ljubičastim, nježno rozim pa čak i bijelim cvjetovima, ali čak i takva ona kazuje strast. Uspinje se radoznalo uz kamene zidove, balkone, skale, prilično svojeglava i u ove dane Miholjskog ljeta.
Bugenvilija rod grmastih penjačica iz porodice noćurkovki porijeklom iz Južne Amerike. Latinski naziv biljka duguje francuskom admiral i prirodnjaku Louis Antoine de Bougainvilleu koji je u 18. oplovio svijet i iz Brazila donio bugenvile.
Rasadnici u Engleskoj i Francuskoj su veoma brzo počeli da šire ovu biljku po Evropi – pa čak i u Australiji. Tako su se ove lijepe penjačice raširile po cijelom svijetu. Njihova popularnost je i danas velika.
Na području Herceg Novog bogumile su počeli da gaje početkom 20 vijeka. Poznato je da se u parku hotela “Boka” nalazilo nekoliko sadnica bogumile zasađenih 1935 godine.
“Ukrštanjem među vrstama dobijene su nove hibridne vrste i važni hortikulturni kultivar. U svijetu danas postoji oko 300 varijeteta različite boje cvjetova od bijele, žute, narandžaste preko crvene do ljubičaste.
Takođe postoje kultivari sa različitom bojom listova. Bogumile se mogu orezivati pa se danas veoma često mogu naći i razne topijarne forme bogumila (kugle, piramide)”, navodi inžinjerka pejzažne arhitekture Milica Berberović.
Bogumila
Ove tropske i suptropske drvenaste, zimzelene penjačice dostižu visinu od 6 metara. Mogu podnijeti tople, suve lokacije sa temperaturom preko 37 Celzijevih stepeni. Dobro uspijevaju na bogatim, dobro dreniranim, kiselim zemljištima, a otporne su na sušu, posolicu i vjetar.
U đardinu Anteljevića u Herceg Novom cvjetala i zimi
Bogumile cvjetaju od kasnog proljeća do kasne jeseni. Ali u đardinu Anteljevića u Herceg Novom bogumila koja je donesena iz Južne Afrike cvjetala je nekoliko godina usred zime. Pošto je “došla” sa južne hemisfere koje ima ljeto kad je kod nas zima, bilo je potrebno vrijeme da se prilagodi novim uslovima. Danas cvjeta kao i sve ostale bogumile – tokom ljeta.
Izložba fotografija „Ljudi Kine“, autora Miloša Vujovića, otvorena je ovog vikenda u turističkom naselju Luštica Bay kod Tivta, u hotelu The Chedi, u organizacija Instituta Konfucije na Univerzitetu Crne Gore.
Posjetioci će do 20. oktobra moći da pogledaju izložbu koja se prvi put prikazuje u Crnoj Gori a već je tri puta prikazana u Pekingu.
“Miloševe fotografije ostaju zauvijek u pamćenju.”- rekao je ambasador NR Kine, Liu Jin, otvarajući izložbu.
U ime Luštice Bay, posjetioce je pozdravila Slavica Milić, ističući da je kompanija veoma aktivna na kineskom tržištu, a Luštica Bay, prema ocjeni kineskih novinara, vrlo poželjna destinacija za život. U ime Instituta Konfucije na Univerzitetu Crne Gore, goste je pozdravila direktorica Milena Đukanović, a otvaranje je propraćeno muzičkim i plesnim nastupima volontera Instituta.
Pored Vujovićevih radova, posjetioci će biti u prilici da pogledaju i izložbu fotografija o razvoju Kine, jer se ove godine obilježava 70 godina postojanja nove Kine.
iZLOZBA
Prilikom boravka u Kini, istaknuti crnogorski fotograf, Miloš Vujović, ostao je opčinjen kako istorijom i kulturom, tako i licima svih ljudi koje je imao priliku da vidi. Kamerom je zabilježio ekspresije na licima ljudi u svakodnevnim prilikama – u metrou, biblioteci, prirodi.
Miloš Vujović se bavi profesionalnom fotografijom od 2007. godine. Angažovan je na većini zapaženih događaja u Crnoj Gori i inostranstvu, kao što su aktivnosti diplomatskih misija, državnih i stranih zvaničnika, proslave i aktivnosti međunarodnih organizacija i vodećih korporacija u zemlji. Vujović je od 1999. do 2006. godine radio kao amaterski video snimatelj, a zatim je prešao u profesionalne vode.
Njegova izložba „Ljudi Kine“ u Pekingu je prikazana kao dio inicijative „Jedan pojas jedan put“.
Od sutra počinje primjena izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je predviđeno da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i praznicima.
Prva neradna nedjelja je 20. oktobra. Zakon je usvojen 20. juna, a najveći crnogorski trgovački lanci podržavaju ovo zakonsko rješenje, iako pojedini očekuju da će promet u njihovim trgovačkim objektima biti smanjen, s obzirom na to da se nedjeljom i praznicima ostvaruje najveći promet, piše Pobjeda.
Predstavnici trgovačkih kompanija saopštili su Pobjedi da će primjenom zakona njihovi radnici biti zadovoljniji, a od potrošača očekuju da promijene kupovne navike i prilagode se promjenama i sedmične i dnevne kupovine obavljaju ostalim danima u sedmici.
Iz kompanije Voli poručili su da će poštovati zakon, ali da to očekuju i od drugih.
Komentarišući izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojom se uvodi neradna nedjelja u trgovini, iz te kompanije su podsjetili da su poslovanje prilagodili zahtjevima tržišta i od otvaranja prvog marketa radili nedeljom.
“U svakom slučaju, podržali smo zakon, jer smatramo da će povoljno uticati na naše zaposlene. Kada je kompanija Voli u pitanju, neradna nedjelja će nam pojednostaviti organizaciju slobodnih dana, neće biti racionalizacije radnih mjesta”, kazali su iz Volija.
Iz kompanije Merkator CG u okviru koje posluju Idea prodavnice, saopšteno je da to preduzeće posluje u skladu sa zakonskim regulativama, te će tako postupiti i kada su u pitanju izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, a koje predviđaju da maloprodajni trgovački objekti ne mogu raditi nedjeljom i u dane državnih praznika.
“Kompanija Merkator CG je društveno odgovorna kompanija i kao takva pozdravlja mjere Vlade, a koje će omogućiti da naše kolege iz maloprodajnih objekata imaju slobodnu nedjelju, koju će moći da provedu u krugu porodice”, naveli su iz Merkatora.
Predstavnici ove trgovačke kompanije vjeruju da će i njihovi potrošači razumjeti ove mjere, te da će trgovinu obavljati drugim danima.
“Kompanija Mercator CG očekuje da će pomenute mjere dovesti do promjene kupovnih navika potrošača, te da će se nabavke koje su do sada obavljane nedjeljom, obavljati drugim danima”, kazali su predstavnici Merkatora.
Oni su upozorili da bi u dijelu prometa tokom turističke sezone moglo doći do gubitaka u prometu.
“To bi moglo negativno da utiče na poslovanje trgovine u cjelini, ali to ostaje da se vidi u narednom periodu”, rekli su iz Merkatora CG.
I iz kompanije Domaća trgovina poručuju da će se u svim Aroma marketima i Conto diskontima poštovati Zakon o unutrašnjoj trgovini, tako da će nedjelja biti neradni dan.
“Sve organizacione i strukturne promjene u radu naših marketa i diskonta su izvršene kako bi se uskladilo poslovanje u odnosu na novo zakonsko rješenje”, saopšteno je iz Domaće trgovine.
Poslodavci da poštuju zakon
Uprava za inspekcijske poslove pozvala je ove sedmice preduzeća da, poštovanjem propisane obaveze, daju doprinos potpunoj primjeni Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojom se uvodi neradna nedjelja u trgovini.
Iz Uprave su podsjetili sva preduzeća koja se bave trgovinom na veliko i malo, na propisanu odredbu člana Zakona o unutrašnjoj trgovini čija primjena stupa na snagu od sjutra, što znači da je prva neradna nedjelja 20. oktobra.
“Upozoravamo i apelujemo na sve kompanije, na koje se odnosi propisano ograničenje, da poštuju tu obavezu, kako ne bi došli u situaciju da Uprava za inspekcijske poslove preko tržišnih inspektora preduzima propisane upravne mjere i radnje i izriče novčane kazne”, navodi se u saopštenju.
Za nepoštovanje te obaveze, pored novčanih kazni, propisana je i upravna mjera kojom je definisano da će inspektor, ukoliko utvrdi da trgovac radi nedjeljom i u dane državnih ili drugih praznika, zatvoriti prodajni objekat ili drugo prodajno mjesto za vremenski period u kojem rad nije dozvoljen. Zakonom je predviđena kazna od 1.000 do 10.000 eura za kompaniju, a za odgovorno lice od 200 do 500 eura.
Zakonom je propisano da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika određenim zakonom kojim se uređuju državni i drugi praznici.
Izuzetno od tog člana, nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika trgovina na veliko i malo može se obavljati u apotekama, specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme, benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica.
Takođe, trgovina na veliko i malo može se obavljati na pijacama, štandovima tezgama, vitrinama i automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama, prodavnicama, kioscima i automatima smještenim unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka, štandovima i kioscima u kojima se prodaje roba za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela, kao i skladištima za trgovinu na veliko.
Specijalizovanim prodavnicama ili kioscima smatraju se prodavnice, odnosno kiosci u kojima se obavlja prodaja pretežno jedne vrste robe.
U Delti će i nedjeljom raditi kino, kafići, banka, pošta…
Iz Delta sitija je saopšteno da svi zakupci u ovom šoping molu već odavno raspolažu informacijom da naredne sedmice stupaju na snagu izmjene Zakona o unutrašnoj trgovini, kojima je predviđena neradna nedjelja u trgovačkim objektima.
“Podrazumijeva se da će zakon biti poštovan. Iako butici neće raditi, radiće kino, svi ugostiteljski objekti, restorani i kafići, apoteka, cvjećara, uslužni kiosci, banka, pošta, igraonica, frizerski salon i sve što spada u kategoriju uslužnih djelatnosti, tako da se ne može reći da će šoping mol biti zatvoren”, naglašeno je iz Delta sitija.
Predstavnici ovog šoping mola su podsjetili na svoju raniju procjenu da će mjesečni gubitak prometa u trgovačkim objektima u Delti, biti oko milion eura.
Portal Boka News danas slavi pet godina postojanja i zahvaljujući vama, u potpunosti je opravdao svrhu svoga postojanja.
Tim povodom, odlučili smo da uvedemo novu rubriku – SVIJET. Pošto nismo uslovljeni programskom shemom, u prilici smo da osluškujemo vaša interesovanja i ponudimo vam zanimljive vijesti i događaje širom svijeta. Na takav način proširujemo sadržaj portala i trudimo se da se prilagodimo čitaocima iz užeg, ali i iz šireg regiona kojih je danas preko trinaest hiljada.
Profesionalizam je najvažniji dio naše strategije, pa ćemo, kao i do sada, donositi sve vijesti i događaje za koje procijenimo da su važni i vrijedni pažnje, nezavisno od podjela bilo koje vrste.
Tajfun Hagibis poharao je šira područja Japana pri čemu je poginulo najmanje 19 ljudi, a 13 ljudi je nestalo u poplavama rijeka nabujalih od obilnih pljuskova i u odronima.
U tajfunu je ozlijeđeno više od 140 ljudi. Hagibis je jedan od najjačih tajfuna koji su pogodili tokijsku regiju proteklih desetljeća. Do kopna je stigao na otoku Izu a glavni grad je pogodio u subotu navečer.
U mnogim dijelovima zemlje u toku su spasilačke operacije zbog odrona i poplava. Vlasti su poslale desetke tisuća vojnika i članova spasilačkih ekipa u nedjelju da pomognu stanovnicima koji su ostali zatočeni u poplavljenim područjima.
Zbog neprekidnih kiša najmanje 14 rijeka je nabujalo i poplavilo okolna područja na sjeveroistoku zemlje u regijama Kanto i Koshin, objavila je mreža NHK.
Brana na rijeci Chikuma se srušila što je izazvalo veliku poplavu u okolnim područjima u gradovima Nagano i Chikuma. Vlasti procjenjuju da je dubina poplavnih voda u nekim područjima i do 5 metara.
Tajfun je izazvao 48 odrona u 12 prefektura, rekle su vlasti. Oko 376.000 domačinstava ostalo je bez struje a 14.000 bez opskrbe vodom. Tijekom noći više od 4,4 milijuna ljudi dobilo je naredbu za evakuaciju u istočnom i sjeveroistočnom Japanu, uključujući 910.000 u gradu Kawasakiju.
Japan – Foto: Kyodo/REUTERS
Japanski premijer Shinzo Abe rekao je da moli za duše svih koji su izgubili život i što brži oporavak svih pogođenih olujom.
– Uz policijske i vatrogasne snage te obalnu stražu angažirano je još 27.000 djelatnika koji sudjeluju u spasilačkim operacijama. Tajfun je uzrokovao probleme s opskrbom strujom i vodom, poremetio je živote mnogih. Vlada će učiniti sve što može kako bi se komunalne usluge i prijevoz što prije ponovno uspostavili, kazao je.
Za oko 7,3 milijuna Japanaca juče je preporučena evakuacija nakon rekordne količine oborina. Nekoliko desetaka tisuća ih se odazvalo na te neobvezujuće preporuke. Smješteni su u sportske dvorane gdje im je osigurana voda, hrana i pokrivači.
Japanska meteorološka agencija JMA upozorila je da bi u nevremenu mogla pasti rekordna količina kiše po četvornome metru.
Hagibis je na kopno stigao u subotu nešto prije 19 sati (12 sati po srednjoeuropskom vremenu), a nad Tokiom je bio oko 21 sat, praćen udarima vjetra do 200 km/h, navodi agencija.
Japan svake godine pogodi dvadesetak tajfuna. Prije Hagibisa Faxai je početkom septembra usmrtio najmanje dvije osobe i pričinio znatnu štetu u Chibi.
Luštički pomorac Petar Zambelić stekao je krajem 19. stoljeća slavu kao jedan od najboljih poznavalaca Magelanovog prolaza – navigacijiski izuzetno teškog spleta kanal, zaliva, uvala i hridi na samom jugu Južne Amerike. Capitan Pedro kako su ga zvali, bio je nustrašivi pomorac, istraživač, lovac i pilot, koji je brodove sigurno provodio opasnim i najčešče nedovoljno kartiranim vodama Magelanovog prolaza. Bez Zambelićeve pomoći i savjeta, teško da bi Amerikanac Džošua Slokam, u svijetsku istoriju ušao kao prvi čovjek koji je sam oplovio svijet.
Mapa
Piše: S. Luković
Izmučen cjelodnevnom borbom sa teškim morem i vjetrovima koji su prijetili da o oštro stijenje Kokburn tjesnaca, razbiju njegov mali brod, Amerikanac Džošua Slokam, u suton 8.marta 1896 godine usidrio se u maloj zaklonjenoj uvali neobičnog imena – Zaliv lopova. Umorni moreplovac otišao je na počinak u potpalublje svoje 11-metarske jedrilice „Spray“. Sam na brodu, Slokam nije mogao neprekidno držati stražu za kormilom svog jedrenjaka, pa se u osiguranju „Spraya“ i svog života od potencijalno vrlo opasnog noćnog upada na brod domorodaca iz Ognjene zemlje, poslužio lukavstvom. Vidjevši da su ga pred kraj dana pratila dva kanua sa urodjenicima, Slokam se za noć na sidrištu Zaliva lopova obezbijedio iskoristivši poklon koji je nedugo prije od jednog nesvakidašnje prijateljski raspoloženog mjesnog moreplovca, dobio u Punta Arsenasu, glavnom gradu regiona Magelanes na samom jugu Čilea. Paluba „Spraya“ gusto je posuta pribadačama – malim brokvama-čavlima sa oštrim krajem uperenim uvis…
Nedugo nakon ponoći, usnulog Slokama probudili su urlici i kako je rekao, „zavijanje poput čopora divljih pasa“ sa palube jer su domoroci, koji su već smatrali da će lako savladati usamljenog pomorca i opljačkati njegov brod, popevši se na „Spray“, naletjeli direktno na njegove čuvare – brokve (eksere) koji su im se pozabijali u noge.
„Divljaci su mahnito skakali sa broda, neki u kanue, a neki i u more, pretpostavljam, u pokušaju da se „ohlade“. Nekoliko hitaca iz puške koje sam za njima ispalio u vazduh, bili su dovoljni da ih rastjeraju i osiguraju mi mir tokom ostatka noći.“- zapisao je kasnije Slokam u svojoj knjizi „Jedreći sam oko svijeta“ („Sailing Alone Around the World“), objavljenoj 1900 u Nju Jorku. Amerikanac koji je u istoriju svjetskog pomorstva ušao kao prvi čovjek koji je potpuno sam, bez drugih članova posade, oplovio planetu (1895-98), po svoj prilici ne bi ostvario taj poduhvat zbog napada domorodaca u Ognjenoj zemlji, da nije bilo jednog našeg čovjeka – kapetana Petra Zambelića iz Boke Kotorske.
„Dobri kapetan Zambelić poklonio mi je vreću eksera uz poruku da je ona vrijednija od svih za borbu ornih muškaraca i pasa u Ognjenoj zemlji i savjet da ne stanem na njih.“- piše Slokam sa zahvalnošću pominjući našeg pomorca kojeg je upoznao petnaestak dana prije dogadjaja u Zalivu lopova. Lučki kapetan u čileanskom gradu Punta Arsenas prethodno je savjetovao Slokama da se ne upušta sam u plovidnu Magelanovim tjesnacem, već da na „Spray“ ukrca nekoliko boraca koji bi ga branili od napada urodjenika, te da pričeka nailazak nekog čileanskog ratnog broda u čijoj bi pratnji bezbjednije prošao opasnim vodama u kojima su tadašnji domoroci često napadali i pljačkali brodove i ubijali njihovu posadu. Amerikančev plan da bude prvi čovjek koji će sam oploviti svijet, tako je na samom rubu južnoameričkog kontinenta gotovo propao, ali je onda uslijedio sudbonosni susret sa vještim bokeljskim pomorcem.
Uz pregršt vrlo korisnih savjeta, džak eksera i ažurne pomorske karte ovog, za navigaciju najtežeg područja na svijetu, Zambelić je Slokama nesebično darovao i mnogim drugim korisnim stvarima.
„Uvjeravao me da moj obični beškot (prepečeni hljeb), koji je lako lomljiv, nije tako hranjiv kao njegov koji sam jedva mogao slomiti jakim udarcima. Osim toga i odredjene količine sušenog mesa, sa svoga vlastitog broda dao mi je busolu, moram priznati – bolju od moje, a uz to mi je ponudio i jedro. Napokon, ta darežljiva ljudina donijela mi je i staklenku fueganskog zlatnog praha iz nekog nalazišta za koje je samo on znao, nutkajući me da uzmem koliko god mi treba.”- sa neizmjernim divljenjem piše Slokam o Petru Zambeliću, tada već čuvenom čileanskom pomorskom istraživaču i stručnjaku, najvećm autoritetu za izuzetno opasne morske vode u Magelanovom tjesnaci i oko Ognjene zemlje. Poznanstvo sa bokeljskim kapetanom i njegovi savjeti Amerikancu su nedugo nakon dogadjaja u Zalivu lopova, ponovno spasili život kada ga je na prevaru pokušao napasti jedan ozloglašeni domorodac-pirat zvani Crni Pedro, na kojeg ga je Zambelić posebno upozorio. Slokam to i priznaje, više puta sa zahvalnošću pominjući Zambelića u svojoj knjizi.
Petar Zambelic
Petar Zambelić ili kako su ga kasnije u Čileu zvali Pedro Samblich rodjen je 1849 godine u selu Zambelići na poluostrvu Luštica u Boki. Nošen dugotrajnom porodičnom tradicijom i on se, završivši 4 razreda osnovne škole, odlučio za zvanje pomorca, tako da se već u nepunoj 12-godini života otisnuo na more, ukrcavši se kao mali od palube na jedan od lošinjskih jedrenjaka. Mladi Petar odmah pokazuje izvanredan intelekt i talenat za nauku, što odmah zapaža kapetan jedrenjaka koji dječaku iz Boke omogućava pristup komandnom mostu i obuci iz pomorstva i navigacije. Fasciniran umijećem starog kapetana da brod sigurno vodi kroz noć i maglu kroz navigacijski opasna područja u jadranskim i grčkim arhipelazima, mladi Zambelić prosto guta sva znanja iz astronomije, navigacije, metereologije, kartografije i zemljopisa. Uz sve to mladi bokeški pomorac dao se na učenje pomorskog prava i stranih jezika, pa je sa vremenom samouki Zambelić, naučio čak 8 stranih jezika (engleski, španski, holandski, italijanski, grčki, turski, arapski i njemački), a služio se i ruskim i francuskim.
Ne napunivši ni 22 godine života, krenuo je u statusu kapetana duge plovdibe, u Južnu Ameriku. Pristao je u glavnom gradu Argentine Buenos Airesu ploveći na jednom grčkom jedrenjaku i tamo se iskrcao. Iako je Argentina koja je tada intenzivno razvijala svoje pomorstvo i ekonomiju, tada nudila brojne mogućnosti imigrantima, nemirni duh Zambelića je odveo u susjedni Čile, u tada potpuno neistraženu Ognjenu zemlju.
Svoje ogromno pomorsko znanje Zambelić je upotrebio ploveći izuzetno komplikovanim i za navigaciju teškim akvatorijem Magelanovog prolaza gdje narednih godina obavlja brojna naučna istraživanja i kartografiše gotovo svaki kutak tjesnaca. Smjelo ulazeći u potpuno neistražena područja, zalive, prolaze i tjesnace medju brojnim ostrvima u negostoljubivoj klimi Magelanovog tjesnaca, mladi bokeljski pomorac kartira mnoge nove plovne puteve i stiče ugled jednog od najboljih poznavalaca ovog zabačenog, ali ekonomski vrlo značajnog područja. Plovio je kroz Magellanov prolaz u kojem su mnogi pomorci ostavili svoje živote, lovio je tuljane i trgovao je s domorodačkim stanovištvom, a stvaranje prijateljskih veza s poludivljim domorocima bilo je tada prilično opasan poduhvat. Korak po korak, Zambelić je izgradio čvrsto prijateljstvo sa neprovjerljivim urodjenicima koji su mu potom, pomagali u istraživanjima. Zahvaljujući domorocima, otkrio je nalazišta zlatnog praha koja će nešto kasnije postatiglavni razlog naseljavanja tih krajeva bijelim doseljenicima.
Zahvaljujući svom dobrom poznavanju ovog akvatorijuma Zambelić postaje pilot – vodič mnogih brodova kroz opasne vode Magelanovog tjesnaca, a 1875 bokeljski pomorac ženi se Marijom Virginijom Klerk, kćerkom francuskog dosljenika, uglednog trgovca i svog poslovnog partnera.
Capitanazo Pedro, odnosno kapetan Pedro kako su ga popularno zvali u Južnoj Americi nastavlja sa neumornim istraživanjima, a 1880 kupuje sopstveni brod kome daje ime “Royo” (Grom). Za razliku od tudjih brodova koje uvijek vodi ispitanim putevima, Zambelić sa svojim brodom u pravilu plovi neispitanim kanalima. Čak i kada bi se našao u slijepim rukavcima ili u vodama neprohodnim za brodove, radovao se jer je u pomorske karte mogao upisati tačne podatke o područjima u koja ne treba uplovljavati. Uz plovne puteve tražio je i nova lovišta tuljana. Najznačajnije otkriće bokeljkog kapetana je potpuno nov plovni put, od ulaza u Magelanov prolaz i kanal Falos, u čitavoj dužini do tjesnaca Trinidad. Istraživao je i najrazvedenije kanale (Baglenero, Beagle, Cocburn, Gonsales), zalive (Almrantesgo, Otvey, Skayring), rijeku Rio Grande, ostrva Guayatecas, prolaze oko otoka (Doson, Navarion, Ostea) i još na stotine manjih kanala i rukavaca. Zambelić nije istraživao samo more, već je istovremeno na kopnu tragao za raznim vrstama rude, prvenstveno zlata, kao i lovišta krznašica- nutrija. Unatoč tome što je bio strastven lovac, svoja otkrića nije čuvao samo za sebe već je podatke do kojih bi došao stavljao na raspolaganje čileanskoj vladi.
Izvanredna sposobnost koju je pritom pokazao i impresivni rezultati njegovog istraživačkog rada, Zambelića uskoro dovode na položaj glavnog pomorskog stručnjaka čileanske mornarice i člana visoke državne komisije za organizaciju plovidbe i obilježavanje plovnih puteva kroz Magelanov tjesnac i okolne rukavce, uključujući izgradnju pristaništa, lučkih objekata, svjetionika i signalizacija u cijelom području Punta Arenasa i Ognjene zemlje.
Lustica – .ploca kapetanu.Petru Zambelicu
Cijelo to vrijeme Zambelić ne prestaje raditi kao pilot, sprovodeći brojne domaće i strane brodove kroz ove opasne vode. Publicista Vasko Kostić u svojoj knjizi “Znameniti Bokelji” naglašava da su u ove krajeve, tada u istraživačke misije svoje ratne brodove, osim čileanske, upućivale brojne druge mornarice svijeta.
“Tako je u dnevniku italijanskog krstaša “Caracciollo” zapisano da je ovaj brod prošao kroz, zvanično još neistražena područja Južne Amerike, zahvaljujući uspješnom vodjenju kapetana Pedra Samblicha. U dnevnicima engleskih krstarica “Nassau”, a zatim “Sylvia”, stoji da su, kao eksperta u istraživačkim misijama, angažovali kapetana Pedra. Obje misije su bile na jugu Južne Amerike, oko rta Horn i Patagonije sa zadatkom ispravljanja engleskih pomorsko – geografskih karata iz 1828 godine, uglavnom sa onim što je otkrio kapetan Pedro. Osim dobre novčane nagrade, tom prilikom je i odlikovan od engleskog Admiraliteta. U drugim prilikama dobio je visoka priznanja još i od francuskog i italijanskog Admiraliteta.”- navodi Kostić.
Čleanska Vlada 1890 godine kapetanu Zambeliću na raspolaganje stavlja izvidjački broid “Condor” svoje Ratne mornarice sa zadatkom da detaljno ispita sve zalive, tjesnace i prolaze koje je prethodno otkrio bokeljski pomorac. O misiji broda “Condor”, Glavni pomorski odjel čileanske Ratne mornarice u Valparaisu i izdao je 31.maja 1890. godine službeni dekret u kojem su odredjeni zadaci i data široka ovlašćenja Zambeliću kao službenom vodiču ekspedicije.
“Opunomoćuje se guverner provincije Magalanes da ugovori službu g. Pedra Samblicha, da kao službeni vodič i ekspert za kanale Patagonije i Ognjene zemlje sprovodi nacionalnu izvidnicu “Condor” u ekspedicijama otkrivanja nepoznatih krajeva, kanala, baza i ribarskih postaja za lov tuljana. Glavna baza u Punta Arenasu isplatit će g. Samblichu za njegov rad mjesečnu plaću od 200 čileanskih zlatnih pesosa, počevši od 1. kolovoza do opoziva.”- piše pored ostaloga u tom dokumentu.
Slokam
Nesvakidašnji morski pustolov iz Boke na tom i kasnijim zadacima pokazao se kao jedan od najvećih istraživača Južne Amerike zbog čega je postao nezaobilazan u svim hronikama tog vremena. Profesor Aguire Humeres u knjizi “Osvrt na povijest Magelanskog teritorija” Zambeliću je dao značajno mjesto, a isto takav tretman bokeljski kapetan zauzima i u knjizi “Kolonija Magellan” čileanskog povjesničara Robustona.
Poput svog prijatelja Džošue Slokama koji je 1909 isplovio na jedno putovanje do Južne Amerike sa kojeg se, medjutim nikada nije vratio, i kapetan Zambelić stradao je na moru kojeg je toliko volio.
Strastveni lovac, Zambelić se u novembru 1903 u svojstvu pilota ukrcao na jahtu “Kettie L. M” da bi sa lovcem i trgovcem, izvjesnim Bertrandom, otplovio do mjesta Ushuay na jugu Ognjene zemlje u lov na tuljane. Tu su se Bertrand i Zambelić ukrcali na jednu manju jedrilicu i krenuli dalje ka jugu do lovišta. Iznenadni jaki udarac vjetra medjutim, ubrzo je prevrnuo jedrilicu, a Petar Zambelić je pritom pao u more i utopio se. Uspomenu na ovog izuzetno nadarenog i hrabrog čovjeka koji je mnogo učinio za pomorstvo Čilea, danas njeguju svi tamošnji pomorski muzeji i institucije, a ime Petra Zambelića nosi i jedna od glavnih ulica u glavnom gradu čileanske pokrajine Magelanes – Punta Arenasu. Pored onoga što se o njemu čuva u Pomorskom muzeju u Kotoru, na Zambelića u njegovom zavičaju – Boki, danas podsjeća samo skromna spomen-ploča na njegovoj rodnoj kući u luštičkom selu Zambelići.
