U subotu 3. oktobra u 11 sati raketom regatnog odbora dat će se znak za start 89. Mrdujske regate. Više od milje duga startna linija, protegnut će se od ulaza u Splitsku luku pa sve do iza Sustipana. Iako su epidemiološke mjere ukinule mogućnost okupljanja na platou Labuda prije i poslije regate, vjerujemo kako dobre atmosfere na jedrilicama tijekom regate neće nedostajati, jer Mrduja nije samo jedriličarsko natjecanje već istinski Festival mora i jedara. Prošlih godina je na stotine znatiželjnih pogleda dolazilo ispratiti jedrilice u utrci prema otočiću Mrduji između Brača i Šolte i nazad, sve u dužini 22 nautičke milje. Budući da će sve jedrilice doploviti direktno na start, vjerujemo kako će i ovogodišnja vizura na startu biti impresivna.
Mrdujska regata se jedri od davne 1927. godine i nije se održala samo za vrijeme Drugog svjetskog rata. “Tradicija je sudjelovati na ovoj premda se zbog epidemiološke situacije ove godine moramo prilagoditi novim uvjetima”… ističu domaćini iz splitskog Jedriličarskog kluba Labud, organizatori regate na kojoj se jednostavno mora biti, pa nam iznose nove uvjete regatavanja: “Prijave se obavljaju isključivo online, neće biti masovnih okupljanja, ni sastanka kormilara uoči starta, a ni dodjele pokala nakon jedrenja, plaćanja kotizacija nema, a pokale će najbolji preuzeti naknadno.”
Zaljubljenici jedrenja će se sastati na startu, svaka posada će na svom brodu, na svojoj palubi, zajedriti, uživati, oploviti oko Mrduje te proći ciljnu liniju i svatko će put svog domicilnog kluba i veza. I tako u cilju čuvanju zdravlja svih jedriličara, ove godine okupljanja i druženja po kojima je osim po masovnosti Mrduja također poznata, jednostavno – nema! Odluka je to Uprave jedriličarskog kluba Labud i članova Regatnog odbora, budući svi žele “ostati odgovorni”, sačuvati i tuđe i svoje zdravlje, a opet biti na moru i regatavati, te ne uskratiti jedriliče za svima omiljenu Mrdujsku regatu.
Kako svi zainteresirani ne bi bili uskraćeni za praćenje regate, uz pomoć pametnih telefona i aplikacije KWINDOO sve posade koje to žele imat će mogućnost prijave u tracking sustav te će se tako njihov put u regati cijela javnost moći pratiti online. Ovaj sustav je vrlo uspješno korišten prošle godine na 75. Viškoj regati.
Dodatna zanimljivost je i što će se fotografije koje posade snime i pošalju putem ove aplikacije, u realnom vremenu prikazivati na istoj poveznici, što će svima omogućiti da prate tijek regate i putem interneta.
I za kraj napomenimo kako će sve posade koje odjedre 89.Mrdujsku regatu i Višku regatu po OPEN-u, a sudjelovale su i na „Komiškoj” boriti za priliku da podignu i vrijedan prijelazni pokal, a to je LUKŠA CICARELLI KUP, te da upravo ime njihove jedrilice trajno bude upisano kao jednog od osvajača.
Više o sustavu bodovanja za saznajte klikom na link: http://bit.ly/2w4GGrI
A samo dvije sedmice nakon Mrdujske, vidimo se na Viškoj…
U hotelima i drugim oblicima kolektivnog smještaja u avgustu je boravilo 60,3 hiljade registrovanih turista koji su ostvarili 280 hiljada noćenja. U avgustu prošle godine bilo je 221 hiljada turista kao i 1,05 miliona noćenja, odnosno broj turista je pao za 72,7 odsto, a broj noćenja za 73,2 odsto. To pokazuju podaci Uprave za statistiku (Monstat).
Stranih turista bilo je ukupno 39,5 hiljada, dok ih je lani u istom mjesecu odmaralo 204 hiljade, što je pad od 81 odsto. Posjetu su popravili domaći gosti kojih je bilo 21 hiljada, odnosno skoro pet hiljada ili 30 odsto više.
I pored pandemije korone strani gosti su stigli iz preko 60 država. Iz 41 države sa evropskog kontinenta došlo je 38,6 hiljada gostiju, dok je sa ostalih kontinenata došlo svega 899 turista.
Rusa 20 puta manje
Najviše gostiju bilo je iz Bosne i Hercegovine 11,2 hiljade ili 28 odsto ukupnog broja, a zatim slijede Srbija sa 6,2 hiljade, Ukrajina sa 5,1 hiljadom, Kosovo sa 2,6 hiljda, Bjelorusija sa dvije hiljade, Francuska sa 1,7 hiljada, Rusija sa 1,1 hiljadu, Njemačka iz koje je došlo hiljadu turista…
Najveći pad u posjeti bilježe gosti iz Rusije kojih je lani bilo 23 hiljade, a sada 20 puta manje. Veliki pad zabilježen je kod gostiju iz Poljske kojih je lani bilo 11 hiljada a sada 759, takođe broj gostiju iz Velike Britanije smanjen je sa 10 hiljada na 795.
Veći broj turista nego u avgustu prošle godine stigao je samo iz BiH, gdje je zabilježen rast sa osam na 11,2 hiljade. Broj gostiju iz Srbije smanjen je sa 25 na šest hiljada.
Kod vanevropskih zemalja najveći pad gostiju bio je iz Kine, lani ih je bilo 7,3 hiljade a sada svega 31. Broj gostiju iz Izraela smanjen je sa 6,4 hiljade na 31, a iz SAD-a sa 4,4 hiljade na 263.
Najviše turista odmaralo je u Budvi 33 hiljade, što je 59 odsto od ukupnog broja, a slijede Kotor sa 6,3 i Herceg Novi sa 4,5 hiljada gostiju. Podgorica je sa 3,8 hiljada gostiju bila bolje posjećena nego Ulcinj sa 3,3 hiljade, Tivat sa 3,1 hiljadom i Bar sa 1,2 hiljade gostiju u avgustu.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje (IJZ) su od posljednjeg presjeka završile PCR analizu 661 uzorka na novi koronavirus, a ukupno je registrovano 215 novopozitivnih slučajeva infekcije, saopšteno je iz IJZ.
“Od posljednjeg presjeka prijavljen je jedan smrtni ishod i to kod pacijenta iz Podgorice rođenog 1932. godine koji je liječen u Kliničkom centru Crne Gore. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna mjeseca iznosi 161 a od početka godine 170. U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 205 pacijenta”, navodi se u saopštenju IJZ.
Novooboljeli su iz Podgorice 97, Nikšića 36, Budve 20, Berana 16, Bijelog Polja i Bara po sedam, Kotora šest, Pljevalja i Rožaja po pet, Andrijevice četiri, Kolašina i Tivt po tri, Herceg Novog dva, a po jedan iz Žabljaka, Danilovgrada, Petnjice i Tuzi.
Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 10 987.
U Sloveniji će trgovine će biti zatvorene nedjeljom i praznicima, odlučili su zastupnici parlamenta.
U utorak su usvojene izmjene Zakona o trgovini koja uz rijetke izuzetke zabranjuje rad trgovina nedjeljom i praznicima, a koje su podržala 72 od 88 zastupnika na glasanju u Narodnoj skupštini.
Izuzeci koji su dozvoljeni su trgovine s prodajnim prostorom do 200 kvadratnih metara na benzinskim stanicama, graničnim prielazima, lukama, aerodromima, željezničkim i autobusnim stanicama te bolnicama.
Takođe, nedjeljom i državnim praznicima biće otvorene i preostale manje trgovine površine do 200 kvadratnih metara, ako će radove u njima obavljati trgovinski subjekti tj. njihovi predstavnici, ali i učenici, studenti i penzioneri.
Pitanje trebaju li trgovine da budu zatvorene nedjeljom i praznicima muči javnost u Sloveniji decenijama. Njime se bavio Ustavni sud, a u septembru 2003. građani su o tome pitani i na referendumu. Zabranu rada nedjeljnih trgovina u to je vrijeme podržalo nešto više od 57 posto birača koji su izašli na birališta.
Usvojenim amandmanima protivi se Privredna komora Slovenije, a najavili najavili su i mogućnost ocjene ustavnsoti zakonskog rješenja.
Opšti revolt brojnih građana, podignute tenzije i podrška novoizabranih čelnika Opštine Tivat zahtejvima mještana Krtola, obilježile su danas pokušaj da se u Tivtu, u režiji Ministarstva održivog razboja i turizma i odlazeće lokalne rukovodeće DPS-SD-HGI garniture, održi centralna javna rasprava o nacrtu izmjena i dopuna Državne studije okalcije „Dio sektora 27 i Sektor 28“.
Zbog oštrog protivljenja građana da se uopšte krene u raspravu i njihovih upornih zahtjeva da se čitav postupak izrade nacrta i dopuna ovog kontroverznog državnog planskog dokumenta koji tretira kompletan pojas obale Krtola u Tivatskom zalivu, njeni organizatoru, sekretar Opštine Tivat za uređenje pristora Marko Petričević (DPS) i Nikola Jović iz MORT-a, konstatovali su da se „javna rasprava prekida“.
„Rasprava se prekida. Nadam se da će nova večina izaći sa novom vizijom i da će imati svoj plan kako da reguliše pitanje planiranja prostora na ovom dijelu obale opštine Tivat.“- kazao je Petričević, nakon što je pola sata proteklo u veoma nategnutoj atmosferi u kojoj su Tivćani, posebno žitelji Krtola, izrazili revolt načinom na koji je dosadašnja državna i lokalna vlast u Tivtu koju je predvodio DPS, planirala i „valorizovala“ najvrijednijih prostor tog grada – njegovu morsku obalu. Okupljenih građana je bilo toliko da nisu svi ni moglu ući u veliku, multimedijalnu salu Opštine Tivat zbog čega su oni organizatore javne rasprave optužili da krše mjere NK-a i fingiraju proces učeđća javnosti jer mnogi građani neće ni doći u situaciju da kažu što misle o planskom dokumnetu koji tretira njihovu imovinu i djedovinu.
Ističući da nacrt izmjena i dopuna ove DSL drastično odudara od aktuelnog i važećeg planskog dokumeta rađenog prije deset godina, Vasko Ivošević je kazao da je čitav proces izrade nacrta bio netransparentan i da je tek na samom njegovom kraju, pokušano da se simulira učešće lokalne javnosti kroz ovaj okrugli sto.
„Sve je rađeno izuzetno netransparetno. Građani nisu imali prilke da od početka budu upoznati sa ovim, a izmene DSL su rađene „tačkasto“ za interese pojedinih investitora, dok je ugrožen interes domaćeg stanovništva i običnih građana. Samo na području Krickovine ukinuli ste 86 dosadašnjih urbanističkih parcela u vlansištvu domaćih ljudi, da bi Rusu koji je tamo izgradio velelepnu vilu, ostavili zelenu zonu oko njegovog posjeda. Nepojmljiva je zloupotreba morskog akvatorijuma koju predviđate za bogataše jer ste planirali čak tri velika sidrišta za jahte u moru ispeed Obale Bogišića i obale Đuraševića. Ovo je sve protivno interesima domicilnog stanovništva zbog čega cijeli ovaj postupak treba poništiti i vratiti na početak.“- rekao je Ivošević što su okupljeni pozdarvikli brunim aplauzom. Na isti način oni su pozdravili i izlaganje tek izabranog novog predsjednika SO Tivat Andrije Petkovića (Bokeški Forum) koji je kazao da je „ono što MORT radi čitavoj bokeškoj obali zločin kakav nije napravio nijedan okupator koji je ikada došao u Boku“.
Žučna rasprava mjestana i naručilaca plana
„Nova skupštinska većina u Tivtu koju čine tri grašanske liste uz podršku SDP-a će od nove skupštinske većine u državnom parlamentu i nove Vlade tražiti hitne izmjene kriminalno lošeg Zakona o planiranju prostora i izgradnnji objekata koji vam je do sada omogućavao da ovo radite od naše obale i našeg grada. Nova vlast u Tivtu vam to sigurno vipe neće dozvoliti.“- podvukao je Petković.
Odbornik liste Narod Pobjeđuje i predsjendik MZ Krtoli Savo Klakor prisutne je upoznao sa zaključcima Zbora građana te MZ održanog sinoć, a koji je kosntatovao da su izmjene i dopune DSL rađene „za potrebe i interese tajkuna, a ne lokalnog stanovništva“, da se obala otima od mještana i da oni na to neće pristati.
„Decidno tražimo da se od MORT i radne grupe za izradu ovog planskog dokumenta, da se čitav ovaj postuoak vrati na početak i obezbjedi adekvatno učešće lokalne zajednice u njemu. Na vama je da pokažete hoćete li ispoštiovati interese građana koji vas plaćaju, ili tajkuna i njima očito bliskih nekih članova oVlade koji ovo ovako guraju“- poručio je Klakor predstavnicima odlazeće tivatske vlasti i MORT-a. Ivan Starčević (NP) je istakao da se obala Tivta i Boke uništava već skoro 30 godina i da je nacrt izmjena i dopuna DSL za krtoljsku obalu „dokument koji ne može da se popravi, već ga treba raditi iznova“.
Đuraševići – obala – foto Boka News
PLANERIMA PLAĆENO TRI PUTA VIŠE NOVCA DA UDOVOLJE INTERESIMA BOGATIH ?
Nacrt izmjene i doopuna DSL „Dio sektora 27 i Sektor 28“ je 2028. godine naručila Vlada premijera Duška Markovića (DPS), a napravio je radni tim pod rukovodstvo arhitektice Ksenije Vukmanović. Izmjene i dopune DSL-a obuhvataju čitav potez obale od zaštićenog rezervata prirode Solila na jugoistoku do granice sa naseljem Krašići na zapadu i podrazumijevaju ucrtavanje novog turističkog kompleksa na lokaciji stare ciglane, naseljsku strukturu, izgrađenu obalu sa pristaništima i turistički kompleks Krickovina, u površini kopnenog dijela od 53,74 ha i površini zahvata u moru 76.12 ha.
Taj posao je trebalo da bude završen u roku od pest mjeseci i za njega je Vlada izdvojila 5.000 eura, ali je međutim nacrt izmjena i dopuna DSL završen tek u avgustu ove godine i u međuvremenu je iznos za njegovu izradu povećan na čak 15.900 eura i djelimično je mijenjan progamski zadatak autorima. Pored ostaloga, planeri su na djelovima do sada neizgrađene obale u blizini stare ciglane ucrtali novi turističko-hotelski kompleks, a slično su postupili i na Krickovini gdje su pored ostaloga, predvidjeli i prostor za “novu turističku ponudu – glamping” u bungalovima blizu obale. Uvećali su i gabarite hotelskog kompleksa “La Perla” na Kaluđerovini, predvidjeli izgradnju lungo mare staze duz čitavog ovog dijela obale, te brojne lokacije za uspostavljanje “privezišta, pristaništa i pontonskih kupališta” na prirodnoj stjenovitoj obali. Posebno upečatljiv je podatak da niti jedan od brojnih u međuvremenu ovdje na samoj pjeni od mora izgaršenih ogromnih objekata čiji gabariti izlazee iz važečih planom predviđenih ograničenja, autori izmjena i dopuna DSL nisu predvidjeli za uklanjanje, već za legalizaciju njih 17, odnosno “rekonstrukciju uklanjanjem pojednih djelova objekta” kod svih ostalih ogromnih zgrada napravlje mimo plana. Prema riješenju koje predlaže tim arhitektice Vukmanović, sa sadašnjih 23.955 kvadrata pod objektima i njihove ukupne bruto građevsinks povrpšne od 58.710 kvadrata, pod objektima bi u novoj DSL ostalo čak 81.139 kvadrata zemljišta, a moglo bi se izgraditi ukupno čak 171.055 kvadrata površine zgrada. Mještane je posebno uznemirila namjera planera da u moru ispred ovog dijela krtolsjke obale ucrta čak tri velika sidrišta za jahte na kojima bi se mogla istovremeno usidriti čak 42 broda, dužine od 12 do čak 100 metara.
Češka vlada proglasila je vanredno stanje koje stupa na snagu u ponedjeljak 5. oktobra i uvela mjere koje uključuju ograničavanje okupljanja.
Ministar zdravlja Roman Primula, epidemiolog i pukovnik vojske koji je predvodio ranije mjere pandemije, najavio pooštravanje koje će trajati dvije sedmice, prenosi Rojters.
Država će ograničiti okupljanja u zatvorenom na deset osoba, a na otvorenom na 20.
Sportske utakmice će se nastaviti, ali bez gledalaca.
Pozorišta i bioskopi mogu da rade, ali koncerti, mjuzikli i opere biće zabranjeni, jer se smatraju rizičnijim događajima usled širenja aerosolnih čestica tokom pjevanja.
Pored toga, srednje škole u pokrajinama sa većim rizikom u ponedjeljak će preći na učenje na daljinu, pridružujući se univerzitetima koji su uglavnom prešli na onlajn nastavu.
Učenicima prvih pet razreda osnovnih škola u Herceg Novom, za njih 1748, jutros su podijeljeni besplatni kompleti udžbenika, koje je obezbijedila Opština Herceg Novi.
Predstavnici lokalne samouprave posjetili su jutros sve četiri osnovne škole, gdje su đacima prvacima uručili prve knjige i poželjeli im srećan početak školovanja. Osnovnu školu „Dašo Pavičić“ posjetili su potpredsjednik Opštine Miloš Konjević, sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo i šef Kabineta predsjednika Dragana Stanišić.
Potpredsjednik Konjević se ukratko obratio đacima, poručivši im da danas počinje novo poglavlje u njihovim životima, ono kroz koje će uz nastavnike stasavati i kao učenici i kao ljudi, nakon čega im je poželio srećan početak školske godine.
Kako je kazala sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo, sa uvedenim zdravstvenim mjerama učenici i nastavnici se sada nalaze pred novim izazovima, ali da vjeruje da će nastavni kadar i uprave škola biti na visini zadatka.
-Sa puno strpljenja i dobre volje sigurna sam da će ova školska godina biti uspješna na najboji mogući način, poručila je Zambelić Pištalo.
Osnovnu školu „Milan Vuković“ jutros su posjetili savjetnica predsjednika Opštine dr Tamara Vujović i predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Nikola Samardžić. Osnovnu školu „Ilija Kišić“ obišao je odbornik u lokalnom parlamentu Boris Seferović, dok su OŠ „Orjenski bataljon“ obišli sekretar za društvene djelatnosti i sport Darko Klasić i Jadranka Orlandić ispred Sekretarijata za kulturu i obrazovanje.
Za nabavku 1748 udžbenika Opština Herceg Novi je izdvojila 90 hilјada eura. Iako nije zakonom obavezana, lokalna uprava na ovaj način želi da pruži podršku djeci i mladima, kao i njihovim roditeljima, a sve u cilju poboljšanja uslova za rad u vaspitno-obrazovnim ustanovama.
Podsjećamo, akcija je započela dodjelom udžbenika prvačićima, potom za prva tri razreda, prošle godine i za četvrti, a u školskoj 2020/21. komplete su dobili i osnovci koji polaze u peti razred.
Petnaestogodišnjak iz Budve Lazar Đuković jedan je od sedamnaest mladih aktivista za životnu sredinu iz čitavog svijeta koga je nagradila “Action for Nature(AFN)” kao mladi internacionalni “Eko Heroj’” to je nagrada koja prepoznaje ekološki svijesnu omladinu starosti od 8 do 16 godina, za njihove kreativne inicijative namjenjene riješavanju kritičkih izazova životne sredine.
Nagrađivani svake godine, ovi izvanredni mladi ljudi iz čitavog svijeta su odabrani od strane grupe nezavisnih sudija, u koju su uključeni stručnjaci za ekologiju, bilogiju i obrazovanje.
Lazar je osvojio drugo mjesto u kategoriji od 13 do 16 godina za njegov izvanredan projekat obnovljivih izvora energije.
Lazar je primetio da su njegovi baba i djed koji žive na selu ,,Ilino Brdo’’ imali problema sa vodom i stujom: voda je bila dostupna samo iz bunara i izvora koji su bili daleko od njihove kuće, struja je bila dostupna samo kroz generatore koji rade na gorivo i time zagađuju okolinu, nijesu mogli ni da se povežu na mrežu napajanje zbog udaljenosti sela. Lazar je iskoristio svoje znanje da konstuiše pumpu za vodu koja radi bez struje na principu pristiska I potiska, i omogući tranziciju kuća u selu na obnovljivu solarnu energiju.On svoje porjekte objavljuje na svom YouTube kanalu.
“Mladi ljudi kao što je Lazar su pokazali da je sledeća generacija mladih spremna da iskoristi svoje znanje i interesovanja da stvori pozitivan uticaj na planetu’’ rekla je Beryl Kay, Predsjednica “Action for Nature”, internacionalne neprofitne organizacije koja ohrabruje mlade ljude da poštuju prirodne resurse planete Zemlje. I da se lično potrude da poboljšaju svoju životnu sredinu. ‘’Mladi aktivisti kao što je Lazar oblikuju svijet oko sebe I inspirišu druge mlade ljude da se zauzmu za zaštitu planete Zemlje.
“Kad sam počinjao, sumnjao sam da , kao pojedinac, ne mogu promeniti puno. Vjerujem da je to globalni problem mladih ljudi. Ali sad znam da svaki pojedinac mora doprinjeti da bi se pozitivna promjena desila,’’ rekao je Lazar.
Poslednjih sedamnaest godina, internacionalna nagrada za mlade Eko Heroje je nagrađivala mlade u dvije kategorije – 8 do 12 godina i 13 do 16 godina – Koji preduzimaju velike korake u riješavanju važnih problema životne sredine. Od 2003, “Action for Nature” je prepoznao više od 275 mladih ljudi iz preko 30 država čitavog svijeta. Lazar je na ovu listu dodao Crnu Goru, i postao prvi dobitnik ove nagrade na zapadnom Balkanu.
Action for Nature(AFN) je internacionalna ne-profitna organizacija osnovana u San Franciscu, Californija, koja ohrabruje mlade ljude da štite ,vole i poštuju zemljine prirodne resurse i da se lično zauzmu za poboljšanje svoje životne sredine.
Završna regata 23. Dana Latinskog idra odjedrena je u Murteru u utorak, na blagdan Sv.Mihovila, nakon što je pomaknuta zbog lošeg vremena u njenom izvornom terminu prošle nedjelje; piše Šibenik In.
Usprkos odgodi i situaciji uzrokovanoj virusom covid-19, velik broj brodova je sudjelovao na regati, navode organizotori.
Gosti su pristigli s raznih strana kako bi uveličali ovaj događaj. Maestral od petnaestak čvorova pratio je leute, gajete i kaiće na ruti od murterske luke, prema otočiću Sustipanac, nakon kojeg se jedrilo u orcu murterskim kanalom te nakon okreta privjetrinske oznake, cilj rute je bio postavljen kod Velike rive u centru Murtera.
Na moru su se konstantno vodili zanimljivi dvoboji uz stalne izmjene u vrhu, čemu je kumovala iznimno duga dionica jedrenja uz vjetar. Na kraju je pobjedu odnijela gajeta Ilka s Dujom Fržopom za kormilom. Iza njih su završili lanjski spobjednici u gajeti Trtuša čiji timunjer je Ante Turčinov, dok je na trećem mjestu završio kaić Marinka s Jurom Fržopom na kormilu.
„Ukupno je za regatu bilo prijavljeno 57 brodova, a do cilja su stigla 42 broda“ – javljaju organizatori regate iz udruge Latinsko idro.
Kritičar Kremlja Aleksej Navaljni rekao je njemačkom časopisu da iza njegova navodnog trovanja stoji ruski predsjednik Vladimir Putin i naglasio da se nije bojao.
Navaljni je u kolovozu prebačen iz Rusije u Berlin nakon što mu je pozlilo na lokalnom letu. Podvrgnut je liječenju u bolnici Charite zbog onoga što je Njemačka nazvala trovanjem potencijalno smrtonosnim nervnim otrovom prije nego što je pušten u rujnu.
– Tvrdim da je Putiniza zločina i nemam drugih verzija toga što se dogodilo, izjavio je Navaljni Der Spiegelu, prema isječku intervjua koji će biti objavljen kasnije u četvrtak.
Zapad je tražio objašnjenje od Kremlja, koji je zanijekao bilo kakvu umiješanost u incident i rekao da tek mora vidjeti dokaz o zločinu.
– Ne osjećate nikakvu bol, no znate da umirete, opisao je Navaljni trenutak kad je osjetio da nervni otrov počinje djelovati. Najavio je da će se vratiti u Rusiju, dodavši: “Moj zadatak je da ostanem neustrašiv. Ne bojim se!”
Politički aktivist koji je pomogao da se Navaljni preveze u Njemački rekao je 24. rujna da će ruskom opozicijskom čelniku biti potrebno barem mjesec dana da povrati snagu, dodavši da je jasno da se planira vratiti u Rusiju i nastaviti političku aktivnost.
