Kolašin 1600 će u prvoj fazi, zajedno sa skijalištem Kolašin 1450, ponuditi u sezoni 2020/2021. čak 45 kilometara skijaških staza.
Inače, prošlogodišnje zimske sezone u Crnoj Gori ostvaren je rast broja turista od 33,37 odsto a noćenja 15,83 odsto u odnosu na 2017. godinu. Očekivanja su da će se u ove godine zimskoj turističkoj sezoni ostvariti još bolji rezultati.
Na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, održanoj u Ski centru Kolašin 1600, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija (NTO), najavili su, u saradnji s lokalnim vlastima i turističkim kompanijama, intenziviranje promocije Crne Gore na regionalnom i evropskim emitivnim tržištima, posebno na onima s kojima Crna Gora ima dobru avionsku povezanost
Sezona počinje 14. decembra
Miloš Popović, direktor Skijališta Crne Gore, rekao je da će u skijališnu turističku infrastrukturu do 2022. godine biti uloženo 140 miliona eura.
Predviđena je izgradnja skijališta Kolašin 1600, Žarski, Cmiljača, Štedim i Hajla, te dodatna valorizacija durmitorskog skijališta.
“Kolašin 1600 će u prvoj fazi, zajedno sa skijalištem Kolašin 1450, ponuditi u sezoni 2020/2021. čak 45 kilometara staza”, dodao je Popović.
Kolašin je britanski The Guardian nedavno uvrstio među deset najboljih malih skijališnih resorta u Evropi.
Ove zime, skijalište Kolašin 1600 ponudiće osam kilometara staza i školu skijanja, te restoran, a radiće se i zabavni park.
“Uz podsticaj koji će dati auto-put, ovo područje bit će novi biser crnogorskog turizma”, smatra direktor Skijališta Crne Gore.
Sezona na skijalištima Kolašin i na Žabljaku počeće 14. decembra. Ponuda će biti obogaćena sa šest koncerata regionalnih muzičkih zvijezda.
Sezona će, zavisno od vremenskih uslova, trajati do 1. ili 15. aprila.
“Vrlo je važno da se osigura saobraćajna dostupnost. Putevi prema skijalištima moraju biti prohodni svakog dana od osam ujutro”, istakao je Popović.
On je predložio da se turistička ponuda Kolašina obogati izgradnjom klizališta. Kako bi se osigurali potrebni kadrovi, smatra da je nužno u Srednjoj stručnoj školi u Mojkovcu osnovati smjer žičničara, te specijalistički smjer industrijskog mašinstva na fakultetu u Podgorici.
Zatražio je i da se spusti PDV na žičare na sedam posto, jer su dio javnog prevoza.
Europska komisija dala je u utorak zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske u šengenski prostor bez unutarnjih graničnih kontrola što je hrvatski premijer nazvao još jednim velikim uspjehom Hrvatske, a pohvale su izrekli i visoki dužnosnici u Bruxellesu.
“Europska komisija smatra, na temelju rezultata šengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska poduzela mjere koje su potrebne da bi se osigurali potrebni uvjeti za punu primjenu šengenskih pravila te da su standardi ispunjeni”, objavila je Komisija u priopćenju.
Poziva Hrvatsku da nastavi primjenjivati sve sadašnje aktivnosti, posebice upravljanje na vanjskim granicama kako bi osigurala da ti uvjeti budu i dalje ispunjeni.
“Ovo je važan dan i još jedan veliki europski uspjeh Hrvatske”, kazao je u izjavi novinarima u Zagrebu premijer Andrej Plenković.
Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor. Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.
“Mi smo u tehničkom pogledu danas dobili objektivnu verifikaciju jedine institucije koja je za to zadužena, da smo spremni”, dodao je Plenković.
Na pitanje novinarke o datumu ulaska Hrvatske u šengenski prostor, odgovorio je da “ne želi spekulirati o preciznom datumu”, ali drži da “nije realno” da Hrvatska uđe u šengenski prostor za vrijeme predsjedanja EU-om.
Pohvale
Nakon objave ocjene EK-a Hrvatsku je pohvalio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izrazivši uvjerenje da će uloženi trud biti nagrađen.
“Vjerujem da će zemlje članice poduzeti prave korake kako bi Hrvatska uskoro postala punopravna članica Schengena”, rekao je, prema priopćenju, Juncker.
Pohvale je izrekao i povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos objasnivši zašto je to važno.
“Sada kada je Hrvatska poduzela mjere kako bi osigurala da su svi potrebni uvjeti ispunjeni, mi to moramo priznati”, rekao je. “Kada postane punopravna članica Schengena, Hrvatska će pridonijeti daljnjem jačanju šengenskog prostora i osigurati da se vanjske granice EU-a bolje štite”.
Stalne evaluacije
Da bi mogla pristupiti šengenskom prostoru država mora dokazati da je u stanju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica prostora u ime drugih država članica šengenskog prostora i za izdavanje ujednačenih viza za kratkotrajni boravak; učinkovito surađivati s drugim državama članicama šengenskog prostora kako bi održale visoku razinu sigurnosti nakon ukidanja unutarnjih granica; primjenjivati skup šengenskih pravila, poput pravila o kontrolama na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, o policijskoj suradnji i zaštiti osobnih podataka te se povezati se na šengenski informacijski sustav (SIS) i Vizni informacijski sustav (VIS) i upotrebljavati ih.
U državama članicama šengenskog prostora provode se redovite evaluacije kako bi se provjerilo primjenjuju li ispravno pravila šengenskog prostora.
Što će sve utjecati na trenutak hrvatskog službenog ulaska u Šengensku zonu
Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već nekoliko godina u EU-u pokušava dogovoriti reforma Dublinskog sustava, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sustav i treći što su ispred Hrvatske u čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunjska.
Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem.
Plenković se u izjavi novinarima osvrnuo i na moguće slovensko blokiranje ulaska u šengenski prostor kazavši da je spor sa Slovenijom “bilateralnog karaktera”.
“Mi ćemo nastojati te teme (bilateralne) odvajati od ove teme, jer je to tema koju trebamo rješavati sa Slovenijom na drugi način, dijalogom i traženjem rješenja s kojim će obje strane biti zadovoljne”, poručio je premijer.
Arbitraža
Slovenska vlada zadnjih mjeseci izražavala je dvojbe u to da je Hrvatska ispunila sve potrebne kriterije za ulazak u Šengen, a među argumentima koje je navela u tužbi protiv Hrvatske sudu EU u Luksemburgu zbog neprimjene arbitražne presude o granici napisala je da joj to onemogućava kontrolu šengenskog režima na moru, stvara teškoće za slovenske ribare, te da Hrvatska krši europsku pravnu regulativu.
Slovenska novinarka pitala je u utorak Plenković hoće li se pridržavati presude Europskog suda o arbitraži sa Slovenijom. Plenković je podsjetio da je Hrvatska izašla iz arbitražnog procesa, jer je bio kompromitiran zbog slovenskog utjecaja na suce.
“Ušli smo u to u dobroj vjeri”, kazao je Plenković i dodao da pitanje rješenja hrvatsko-slovenskog graničnog spora nije “ključno pitanje”.
“Nismo ni prvi ni zadnji koji imamo otvorena granična pitanja”, kazao je Plenković i dodao da ih Hrvatska i Slovenija trebaju rješavati u dobrosusjedskom duhu.
“Protiv smo blokada, a za dijalog”, kazao je.
Kratka povijest Schengena
Šengenski prostor trenutačno se sastoji od 26 europskih zemalja (od kojih su 22 države članice EU‑a: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španjolska i Švedska). Četiri zemlje koje nisu članice EU-a također su dio Schengena: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.
Trenutačno je šest zemalja članica EU-a izvan Schengena. Velika Britanija nikada nije htjela biti članicom toga prostora, a slijedom toga i Republika Irska je morala ostati izvan, jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je protivno mirovnom sporazumu iz 1998. Ciparska, međunarodno priznata vlada, ne kontrolira cijeli teritorij, na sjeveru otoka je samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar, koju priznaje samo Turska. Bugarska i Rumunjska od 2011. godine imaju pozivnu ocjenu Europske komisije, ali još nema političke suglasnosti da ih se prime. Šesta je Hrvatska koja je upravo dobila pozitivnu ocjenu Europske komisije.
Priča sa prostorom bez unutarnjih graničnih kontrola počela je 14. lipnja 1985. kada je pet zemalja članica: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska potpisalo sporazum pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Međutim, provedba sporazuma počela je tek u ožujku 1995. kada se ukinute granične kontrole između zemalja potpisnica.
Protiv grupe koja je pokušala da prošvercuje 56 kilograma kokaina na školskom brodu “Jadran” u Tivtu podignuta je optužnica, koja je dostavljena Višem sudu na kontrolu. Na čelu ove kriminalne organizacije, kako istraga ukazuje, su Nikšićanin Dejan Rovčanin i srpski državljanin Vladimir Račić. Grupa kojoj je pripadao Vojin Stupar oformljena je tokom 2018. godine u Crnoj Gori. Istražitelji sumnjaju da su Stupar, Rovčanin i Račić pakovali kokain vrijedan pet miliona eura, piše Pobjeda.
Stupar je u pritvoru, a za Račićem i Rovčaninom su raspisane crvene potjernice. Osim njih trojice, pod istragom su podoficir Vojske Crne Gore Duško Radenović i Tivćanin Radomir Ostojić, dok je status svjedoka saradnika dodijeljen starijem vodniku Milošu Kuliću.
Prema navodima iz istrage, djelovanje kriminalne organizacije bilo je planirano i na međunarodnom nivou, a njeni članovi bili su spremni na primjenu nasilja i zastrašivanja. Račić i Rovčanin planirali su više krivičnih djela, obezbjeđivali novac, vozila, telefone, drogu, oružje, municiju. Njihova uloga je bila i da vrbuju članove kriminalne grupe, ali i da sami obavljaju nezakonite poslove.
Zadatak Kulića bio je, kako istražitelji vjeruju, da postupa po naredbama i uputstvima organizatora kriminalne organizacije, vrbuje druge osobe za članstvo u grupi, prenosi naredbe i uputstva od organizatora.
Njegov “posao bio je i da sakrije drogu koja je bila namijenjena za tržište Turske, ali i da pruža “logističku podršku drugim članovima kriminalne organizacije prilikom preuzimanja droge, oružja i municije”. Zadužen je bio i da obezbijedi prostor u vojnim objektima, radi skrivanja droge.
Nalazi iz istrage ukazuju i da je Radenović, kako se osnovano sumnja, trebalo da se pobrine za preuzimanje i unošenje droge na školski brod Jadran i da je sakriva dok brod boravi u lukama Turske i drugih država. Po dobijenim uputstvima, drogu je trebalo da preda drugim članovima grupe, a od njih preuzme iste količine heroina. Ostojić se sumnjiči da je preuzimao kokain i predavao ga drugim članovima na čuvanje.
Istražitelji su razotkrili i ulogu Vojina Stupara koji je, prema prikupljenim dokazima, bio određen za čuvanje oružja i municije za potrebe kriminalne organizacije, pakovanje kokaina u rance…
Između ostalog, navodi se i da postoji osnovana sumnja da je Stupar sa Račićem i Rovčaninom u prvoj polovini aprila 2019. godine 56 kilograma kokaina upakovao u pet ranaca kao i dva pištolja i 52 komada municije. Račića, Stupara i Rovčanina je za sada neidentifikovana osoba prevezla do parkinga jednog kafe-bara u Tivtu gdje su drogu predali Kuliću i Radenoviću. U odluci Suda navedeno je i koji dokazi sumnjiče Stupara da je počinio krivično djelo.
Iz drugih dokaza video nadzora sa sigurnosnih kamera proizilazi da je rance sa drogom i oružjem na brod Jadran unio Radenović.
Stupar je zet Igora Božovića, koji je desna ruka Slobodana Kašćelana i Radoja Zvicera. Do Stuparovog imena istražitelji su došli na osnovu brojnih dokaza među kojima su i razgovori pribavljeni mjerama tajnog nadzora.
Dejan Rovčanin i Vladimir Račić imaju dosije i osuđivani su zbog šverca droge. Račić slovi za jednog od najbližih saradnika Darka Šarića, kojeg su srpske vlasti osudile na 15 godina zatvora zbog šverca kokaina.
Rovčanin je hapšen 2012. godine u akciji “Zelena milja. Njega terete da je bio dio grupe koja se bavila krijumčarenjem 140 kilograma skanka na međunarodnom nivou. Prvostepenom presudom osuđen je na šest godina i 10 mjeseci zatvora zbog šverca droge u međunarodnim razmjerama. Apelacioni sud mu je smanjio kaznu na pet godina i četiri mjeseca. Istražitelji prikupljaju finansijsku dokumentaciju protiv grupe koja je u aprilu, kako se osnovano sumnja, pokušala da prošvercuje 56 kilograma kokaina.
Post–seizmički monitoring morske faune crnogorskog podmorja, nakon obavljenih 3D geofizičkih snimanja na blokovima četiri, pet, devet i deset, završen je u ranim jutarnjim satima, saopšteno je iz Uprave za ugljovodonika.
“Ovo ispitivanje definisano je Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu i imalo je za cilj da utvrdi stanje morske faune, preciznije, morskih sisara, na navedenim blokovima nakon završenog 3D geofizičkog ispitivanja koje je realizovano u novembru i decembru prošle godine”, navodi se u saopštenju.
Monitoring je trajao 18 dana rada i obavljan je sa broda Aran, istog broda koji je korišćen za prikupljanje podataka o morskoj fauni prije 3D geofizičkog istraživanja.
Cilj monitoringa je, kako su objansili iz Uprave, dobijanje podataka koji će biti upoređeni sa informacijama o stanju morske faune prije 3D istraživanja.
“U konačnom, rezultati ovog monitoringa pokazaće da li je i u kojoj mjeri realizovano 3D geofizičko istraživanje uticalo na morsku faunu na ovim blokovima. U ovom istraživanju učestvovali su i predstavnici Instituta za biologiju mora”, dodaje se u saopštenju.
Istraživanja na blokovima četiri, pet, devet i deset realizuju se u skladu sa Radnim programom Ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika sa kompanijama Eni i Novatek, koji je potpisan u septembru 2016. godine.
Pomicanjem sata kazaljke jedan sat unatrag, odnosno s 3 sata ujutro na 2 sata, u nedjelju, 27. oktobra, završava ljetno računanje vremena u ovoj godini.
Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda u martu 2020. godine.
Evropski parlament je 4. marta ove godine izglasao da se ukida pomjeranje sata od 2021. godine, pa će tako sve zemlje EU morati da odaberu ljetno ili zimsko računanje vremena.
Zagovornici ove odluke tvrde da je ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena korisno za uštedu energije, dok protivnici tvrde suprotno.
Predloženo je da izmjena vremena posljednje nedjelje u martu 2021. godine treba da bude i posljednja za zemlje EU koje se odluče za ljetno računanje vremena.
Članice EU koje žele da zadrže standardno ili zimsko računanje vremena treba da izmijene vrijeme ili pomjere sat posljednji put posljednje nedjelje u oktobru 2021. godine.
Danska pivarska grupa Carlsberg objavila je dva prototipa svoje nove Green Fibre Bottle, prve paprinate pivske boce na svijetu. Inovaciju su objavili na C40 svjetskom sammitu gradonačelnika u Kopenhagenu. Dva su prototipa napravljena od drvenih vlakana iz održivih izvora, mogu se potpuno reciklirati, a pivo drže zahvaljujući tankim biorazgradivim polimernim folijama kojima su boce obložene iznutra.
Carslberg je objasnio da testiranje folija ali da je ionako riječ o prolaznom rješenju, jer krajnji je cilj razviti funkcionalnu bocu bez ikakve plastike. Danski pivari, realno, nisu ni blizu boci koja bi bila spremna na tržištu, ova dva prototipa su važna jer su probili neke tehnološke granice i uspjeli napraviti puno napredniju ambalažu od svega što su dosad imali, i spoznaje iz tog procesa mogu koristiti na svim svojim pakiranjima.
“Inovacija treba vrijeme i nadamo se da ćemo nastaviti surađivti s vodećim stručnjacima kako bismo svladali preostale tehnološke izazove, kao što smo napravili s našim Snap Packom,” rekla je na predstavljanju Carlsbergova direktorica za razvoj Myriam Shingleton. Carlsberg svoju tehnologiju želi nastaviti dijeliti i s drugim industrijama, i tvrdi da okuplja zajednicu u kojoj su L’Oréal, Coca-Cola i Absolut.
Projekt Green Fibre Bottle 2015. su godine pokrenuli proizvođač ambalaže BillerudKorsnäs, invatori ecoXpaca i Danskog tehničkog sveučilišta uz podršku Danskog fonda za inovacije. Iz te su suradnje nastali Paper Bottle Company, Paboco joint venture BillerudKorsnäsa i proizvođača boca Alpla, and bottle manufacturing specialist Alpla, i spomenuta zajednica za razvoj ekološki održivih boca.
Dramatičan pad broja stanovnika u zemljama jugoistočne Evrope, većinom zbog iseljavanja mladih, ugrožava sposobnost tih zemalja da održe postojeći sistem socijalne skrbi, upozorio je u ponedjeljak UN.
Prema posljednjoj procjeni UN-a, 9 od 10 država kojima najbrže pada broj stanovnika, nalaze se u istočnoj i jugoistočnoj Evropi, rekla je za Reuters Allana Armitage, direktorica Populacijskog fonda UN-a za istočnu Evropu i srednju Aziju.
UN procjenjuje da će Bugarska do 2050. izgubiti četvrtinu današnje populacije te da će sve okolne države gubiti stanovništvo u nadolazećim desetljećima.
“Zbog manje djece i velike emigracije stanovništvo zemalja jugoistočne Europe smanjuje se i stari, a, za razliku od zapadne Europe, ne teži se imigraciji kako bi se popunila razlika”, rekla je Armitage.
U većini zemalja jugoistočne Europe će, između 1995. i 2035., udio osoba starijih od 65 godina u populaciji biti dva puta veći, a u nekima i tri puta veći, procjenjuje UN.
Manje radno sposobnog stanovništva povlači pitanje održivosti sadašnjeg sustava socijalne skrbi, pa tako i mirovina, navodi Armitage.
Armitage smatra kako su bolja skrb o djeci, fleksibilnije radno vrijeme, rodiljni dopust za oba roditelja, neka od rješenja za adresiranje demografskog problema.
Nakon uklanjanja uništenih palmi u Risnu duž šetališta, organizovano od strane Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, Komunalnog preduzeća i YU Briv-a, minulog vikenda izvađeno je korijenje odsječenih palmi.
,,Na mjestima gdje su pločnici neophodno je izvaditi korijenje, tretirati isto i pripremiti sve za sadnju novih palmi”, kazao je direktor Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora Zoran Mrdak.
Preduzeće Pomorski saobraćaj odbilo je da saopšti koliki je fizički obim prometa ostvarilo na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane-Kamenari do kraja septembra ove godine, kao i kakvi su finansijski rezultati koje je ostvarilo na isteku trećeg kvartala.
Podaci o prihodima od usluga te monopolističke firme inače, osnovno su mjerilo po kojima Pomorski saobraćaj – kompanija u vlasništvu podgoričkih biznismena Dušana i Dejana Bana i njihovog partnera Željka Mihailovića, državi plaća naknadu za obavljanje trajektnog prevoza.
Naime, po ugovoru sa JP Morsko Dobro o zakupu morske obale u Kamenarima i Lepetanima iz 2004. a koji je jedini pravni osnov za njihovo obavljanje trajektnog prevoza na toj liniji, Pomorski saobraćaj Morksom Dobru treba da plati mjesečnu naknadu u visini od 4% prihoda ostvarenog prodajom svojih usluga. Ugovor sa Mosrkim Dobrom iz 2004. je inače, istekao 31.decembra prošle godine, ali je Pomorski saobraćaj odlukom Vlade, nastavio da obavlja ovu djelatnost do daljnjeg i tek je nedavno potpisan aneks ovog ugovora usklađen sa takvom odlukom kabineta premijera Duška Markovića.
Iz Morskog Dobra su kazali da su od početka godine, zaključno sa mjesecom septembrom, od Pomorskog saobraćaja prihodovali 204.609,77 eura. To znači da je, ako se ima u vidu ugovorena obaveza Pomorskog saobraćaja, firma braće Ban i Mihajlovića na kraju trećeg kvartala imala ostvaren ukupan prihod od prodaje svojih usluga u visini od 5.115.250 eura.
Iz te kompenije međutim, nisu željeli da saopše ni podatke o fizičkom obimu prometa u broju trajektom prevezenih vozila za devet mjeseci, kao ni podatke o tome koliko su novca uplatili Morskom Dobru za zakupninu obale u Lepetanima i Kamenarima.
„Obavještavamo Vas da je Pomorski saobraćaj DOO, u za Vas interesantnom periodu, od 01.01.2019. do 30.09.2019. godine, uredno mjesečno plaćao sve obaveze prema JP Morsko dobro shodno mjerljivim podacima i validnoj dokumentaciji. Podaci o iznosima tih uplata su interne prirode i smatraju se poslovnom tajnom kompanije.“- rečeno je iz menadžmenta Pomorskog saobraćaja, uz napomenu da oni „nijesu pozvani da komentaruišu prihode trećih lica – Morskog Dobra“, te da se tim povodom obratimo istoimenom JP iz Budve.
Menadžment Pomorskog saobraćaja međutim, nije komentarisao, odnosno ni potvrdio ali ni demantovao navod iz napšeg pitanja da li je njihov ukupan prihod od trajektnih usluga u prvih devet mjeseci ove godine iznosio oko 6,5 miliona eura. Toliko naime, pokazuje grubi proračun prihoda ove kompanije, na osnovu javnosti dostupnih podataka o broju prodatih trajektnih karata za vožnju u jednom smjeru, u biljetarnicama Pomorskog saobraćaja na Kamenarima i u Lepetanima. Tako se iz karte kupljene u Lepetanima 29.septembra nešto prije 15 sati, vidi da su od početka godine do tog momenta, u biljetarnici Lepetane prodate ukupno 543.542 trajektne karte. Iz karte kupljene istog dana nešto prije 22 sata u Kamenarima, vidi se da je u toj biljetarnici od početka godine do tada prodato ukupno 520.114 karata za prevoz vozila trajektom. To znači da je samo do 29. septembra, od početka godine preko trajekta prevezeno skoro 1,1 miliona vozila svih kategorija. Imajući u vidu cjenovnik Pomorskog saobraćaja koji kartu za trajekt u jednom pravcu naplaćuje od 1 eura za bicikle do 25 eura za specijalna i vangabaritna vozila, odnosno 4,5 eura za putničke automobile koji čine najveći dio prometa na traketima, ispada da je samo do pred kraj septembra mjeseca, firma braće Ban i Mihajlovića prihodovala oko 6,4 miliona eura od prodatih karata za trajekte. To je za oko 1,3 miliona eura više od zvaničnog prihoda od usluga na osnovu kojeg je Morskom Dobru Pomorski saobraćaj do kraja septembra isplatio ukupno 209.609 eura naknade za korišćenje obale. Više je to i od čitavog zvaničnog prihoda od usluga Pomorskog saobraćaja za cijelu 2018.godinu, a koji po finansijskim iskazima te firme sa sajta Poreske uprave, lani iznosio 5,79 miliona eura.
Karta za trajekt
„Podatak o prometu od oko 1,1 milion vozila i prihodu od prodatih karata od oko 6,4 miliona eura za devet mjeseci 2019., treba uzeti sa dodatnom rezervom jer je ovo konzervativna procjena, zato što u nju nisu ušla prevezena vozila nekih preduzeća i državnih službi koje imaju ugovore sa Pomorskim saobraćajem o plaćanju na odloženo, pa im se i ne izdaju karte u biljetarnicama na Lepetanima i na Kamenarima. Uz to, i prosjek od 6 eura prihoda po prevezenom vozilu je vjerovatno manji od objektivnog, posebno imajući u vidu da se ove i protekle godine na trajektima bilježi znatno povećanje broja autobusa i kombija, a koji plaćaju znatno skuplje karte od malih putničkih automobila na koje otpada većina prometa.“- kazao nam je dugogodišnji zaposlenik na trajektima koji je želio da ostane anoniman.
Na pitanje da li JP Morsko Dobro ima mogućnost uvida u fizički obim prometa koji Pomorski saobraćaj ostvaruje na trajektnoj liniji preko tjesnaca Verige s obzirom da je prihod od prodatih trajektnih karata osnovni parametar za obračun naknade što je naplaćuje to JP, iz Morskog Dobra su samo kazali da „Pomorski saobraćaj dostavlja Javnom preduzeću mjesečni Obračun o ostvarenom prihodu od prodaje karata, te shodno tome, uplaćuje 4% od ostvarenog prihoda od prodaje karata u skladu sa Ugovorom.“
Pomorski saobraćaj je prije nekoliko godina odbijao da Morskom Dobru dostavlja mjesečne obračune prometa, zbog čega su se vodili i sudski sporovi između ta dva preduzeća, a Državna revizorska institucija je revidujući finansijske izvještaje budvanskog JP, svojevremeno „izrazila rezervu na način i visinu uplate sredstava od strane ”Pomorskog saobraćaja” po osnovu Ugovora o korišćenju morskog dobra”.
U organizaciji Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, u Budvi je održana prezentacija o upravljanju „pet friendly“ plažama koje postoje u Hrvatskoj, predstavljajući primjer dobre prakse koja treba da se primijeni i u Crnoj Gori. Prezentaciju su održali Milica Mašanović iz Službe za održivi razvoj morskog dobra i Igor Montanari-Knez kaopredstavnik „Montuy’s dog“ plaža u Crikvenici i na ostrvu Rabiz Hrvatske.
Prezentaciji su prisustvovali korisnici kupališta za kućne ljubimce u Crnoj Gori, predstavnici NVO za zaštitu životinja i zaposleni u Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom koji obavljaju poslove vezane za izdavanje uslova za organizaciju kupališta.
Imajući u vidu da je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore ove godine po prvi uvelo kategoriju – kupališta za kućne ljubimce (pet friendly), cilj ove prezenatcije bio je da se domaćim zakupcima prezentuje primjer uspješne prakse iz regiona, koju bi već naredne sezone mogli primjeniti i na našoj obali.
U okviru trodnevne posjete gosta iz Hrvatske, g-dina Monatanarija, organizovan je i obilazak plaža za kućne ljubimce u Ulcinju, Baru i Budvi, kako bi se sagledao potencijal za dalji razvoj ovakve ponude na crnogorskim plažama. Podsjećamo da je Javno preduzeće u Atlasu crnogorskih plaža predvidjelo ukupno 7 kupališta za kućne ljubimce, od čega dvije u Budvi i po jednu u ostalim primorskim gradovima.
