Hrana za zdravlje (Food4Health) naziv je prekograničnog projekta sa Italijom i Albanijom, u kojem je kotorski Institut za biologiju mora sa Ministarstvom poljoprivrede dobio preko 800.000 eura da bi pomogli uzgajivačima hrane iz mora.
Namjera je da se u novoj laboratoriji u Institutu uskoro počne proizvoditi mlađ kamenica ili ostriga za čiji je uzgoj u prirodnoj sredini potrebno nekoliko godina.
Nova laboratorija će predstavljati jedino mrijestilište kamenca u in vitro uslovima na području istočne Jadranske obale, što dodatno doprinosi konkurentnosti kako naučnih istraživanja, tako i napretka sektora marikulture u Crnoj Gori.
Kamenice nakon što dostignu određenu velićinu biće vraćene u more na uzgajališta gdje će dostići konzumnu veličinu. Povezivanje malih proizvođača sa naučnim institucijama na jednoj i tržišta na drugoj strani te pomoć oko marketinga, uvođenje ekoloških standarda u uzgoju školjki cilj je projekta Hrana za zdravlje (Food4Health).
Institut za biologiju mora Kotor
Implementacija projekta je počela 1. juna prošle godine za dogradnju laboratorije iz projekta je izdvojeno 500.000 eura.
U ime Uprave HAC-a d.o.o. predsjednik dr.sc. Boris Huzjan je potpisao Ugovor za izradu Studijske dokumentacije povezivanja Južne Dalmacije na sistem mreže autocesta u Republici Hrvatskoj na potezu od čvora Metković do budućeg mosta Pelješac i od čvora Doli do Grada Dubrovnika s poslovnom udrugom TRAFFICON d.o.o. i PRO URBE k.f.t., sukladno zaključku sa sjednice Vlade Republike Hrvatske koja je održana u Dubrovniku početkom veljače 2019. godine.
Izrada Studijske dokumentacije podrazumijeva utvrditi opravdanost izgradnje autoceste od čvora Metković do Dubrovnika, u prvoj fazi preko Pelješkog mosta i pristupnih cesta koje su trenutno u izgradnji.
Potpisivanjem ugovora, napravljen je još jedan korak u izgradnji autoceste do Dubrovnika kroz hrvatski teritorij, kako je predviđeno Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije.
Donirao je 200.000 eura, tražeći da novac bude podijeljen djeci porodica slabijeg imovinskog stanja kako bi sebi mogli osigurati knjige, računare i drugu potrebnu opremu za obrazovanje
Predsjednik Finske
Predsjednik Finske Sauli Niinisto donirao je 200.000 eura siromašnoj djeci kako bi novac potrošili na obrazovanje, prenosi Anadolu Agency (AA).
Kako navode finski mediji, predsjednik Finske je odlučio udruženjima i humanitarnim organizacijama donirati novac koji mu je ostao nakon predsjedničke kampanje iz 2018. godine.
Donirao je preostalih 200.000 eura, tražeći da novac bude podijeljen djeci porodica slabijeg imovinskog stanja kako bi sebi mogli osigurati knjige, računare i drugu potrebnu opremu za obrazovanje.
Predsjednik Finske je tokom izborne kampanje u donacijama prikupio oko 1,5 miliona eura.
Tim Porto Montenegra predstavlja svoj projekat marine za superjahte i luksuznog nautičkog naselja na 51. Međunarodnom sajmu nautike u Dizeldorfu, koji se održava u periodu od 18. do 26. januara.
Marina Porto Montenegro je brend koji uživa povjerenje i poštovanje nautičkih klijenata, poslovnih partnera i indroduceer-a koji su na ovom njemačkom sajmu, te je na koktelu koji je organizovan na PM štandu na sajmu vladalo veliko interesovanje – klijentima su prezentovani novi nautički paketi marine Porto Montenegro, intenzivan kalendar regati i događaja u 2020. godini.
Sajam u Dizeldorfu je uvijek sjajna komunikaciona platforma za susret sa klijentima – i ove godine bilježimo veliko interesovanje njemačke i internacionalne klijentele za marinu i nautičko naselje koje nudi cijeli set aktivnosti za sve vrste odmora – od aktivnosti na vodi i raznovrsnih sportskih dešavanja do uzbudljivih umjetničkih i zabavnih događaja. Crna Gora je prepoznata kao jahting destinacija sa našom marinom koja nudi beskompromisnu uslugu ujedno sa pogodnostima pri zakupu vezova – njemački klijenti sami pokazuju inicijativu za ovu destinaciju, i preko 30 novinara, nakon ovog sajma, pisaće u ovom projektu u narednom periodu, istakla je Marina marketing koordinatorka Porto Montenegra Jovana Živković.
Ove godine, sajam imao rekordnih preko 1960 izlagača iz 68 zemalja koji su u Dusseldorf Exhibition centru prezentuje luksuzne jahte i jedrilice, opremu za ronjenje, jedrenje, kao i najsavremenije nautičke “igračke” namjenjene zabavi na vodi, pod vodom ali i uz obalu. I ove godine više od 50.000 jahting industrijalaca, brodograditelja, brokera, kapetana i ljubitelja plovila na vodi, doputovalo je u Dizeldorf za vrijeme sajma. Na sajmu se očekuje preko 260.000 posjetilaca.
Nagrada Najbolji rizort hotel za kongrese i konferencije dodijeljena od strane renomirane slovenačke revije Kongres pripala je drugu godinu za redom hotelu Regent Porto Montenegro.
Nagrada je uručena na ceremoniji 21.januara u susret berzi MICE turizma Conventa 2020, koja se 22. i 23. januara održava u Ljubljani (Slovenija).
Nagrada je dodijeljena od strane žirija koji je hotel posjetio tokom 2019. bez prethodne najave. U ukupnom bodovnom sistemu, hotelu Regent Porto Montenegro dodijeljena je ocjena 4,96 od ukupno 5 bodova. Nagradu je u ime hotela preuzela Marija Delibašić, Asistent direktora prodaje hotela Regent.
CONVENTA – NAGRADA 2020
„Nagrada u ovoj kategoriji predstavlja potvrdu kontinuiteta kvaliteta usluge kada su u pitanju poslovni i korporativni turistički segment. Takođe, nagrada dolazi na početku godine kao odličan vjetar u leđa našem pozicioniranju Crne Gore kao cjelogodišnje destinacija sa kvalitetnim smještajnim, konferencijskim i organizacionim kapacitetima koja dokazano može odgovoriti na zahtjeve klijenata a posebno u organizaciji incentive i teambuilding putovanja. Hotel Regent se jedini predstavlja promo filmom izrađenim tehnologijom za virtuelnu realnost koji u detalje dočarava destinaciju.“ istakla je Marija Delibašić, Asistent direktora prodaje hotela Regent.
Pored ceremonije, predstavnica hotela Regent Porto Montenegro učestvuje na redovnom dijelu Convente 2020.
Tokom jedne dekade svog postojanja Conventa je ugostila 1319 izlagača i 2 576 profesionalaca iz MICE segmenta te je na ukupno deset berzi organizovano 26 912 sastanaka po sistemu 1: 1; ovaj sistem omogućava direktno i efikasno predstavljanje hotelskih potencijala kada su u pitanju poslovni sadržaji, organizacija poslovnih događa, kongresa i seminara
U Herceg Novom je danas otvorena međunarodna štabna vježba na temu reagovanja u slučaju zemljotresa, koja ima za cilj uvježbavanje procedura reagovanja, kao i provjeru funkcionalnosti opštinskog Plana za zaštitu i spasavanje od zemljotresa, koji je jedan od prvih dokumenata ovog tipa usvojenih u Crnoj Gori.
U dvodnevnoj vježbi u hotelu Palmon Bay učestvuju predstavnici Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, članovi opštinskog Tima za upravljanje vanrednim situacijama i predstavnici Opštine Herceg Novi, partneri iz Italije i Albanije, kao i pripadnici lokalnih službi zaštite i spasavanja i dobrovoljnih vatrogasnih društava.
„Ova vježba ima veliki značaj jer ćemo uvježbavati procedure reagovanja u slučaju zemljotresa, provjeravati naše kapacitet i vjerujem poslije svega imati bolji, kvalitetniji i profesionalniji odgovor u slučaju da dođe do stvarne potrebe da reagujemo“, rekao je u uvodnom dijelu generalni direktor Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova, Mirsad Mulić.
Štabna vježba
On se zahvalio brojnim učesnicima, dodajući da, iako se radi o štabnoj vježbi, vjeruje da će ona biti dragocjeno iskustvo u slučaju potrebe za reagovanjem, kako u Herceg Novom tako i u drugim opštinama.
„Herceg Novi je grad u kome postoji veliki seizmički rizik, baš kao i na cijelom crnogorskom primorju. Ovo je opština koja ima izuzetan senzibilitet za sistem zaštite i spasavanja, afirmiše ga i odlično radi taj posao. Ovo je opština koja je među prvima uradila Plan zaštite od zemljotresa, uradila je planove zaštite od požara i poplava, a ovdje je i bila, kao možda nigdje u Crnoj Gori, ta dobrovoljnost kada su u pitanju dobrovoljna vatrogasna društva“, rekao je Mulić obrazlažući zašto je Herceg Novi izabran za domaćina ove štabne vježbe.
Štabna vježba
Mulić smatra za važno što su učesnici i predstavnici iz Italije i Albanije, partneri na projektu “3 WATCH OUT” u okviru kojeg je vježba organizovana. Kako je rekao, zemljotres u Albaniji je pokazao da mehanizam za civilnu zaštitu Evropske unije odlično funkcioniše u ovakvim situacijama, a Crna Gora je bila dio međunarodne pomoći.
„Zemljotes ne možemo spriječiti, ne možemo ga ni predvidjeti, ali aktivnim odnosom i preventivnim mjerama možemo posljedice svesti na najveći mogući minimum. Direktorat za vanredne situacije, zajedno sa ostalim subjektima u sistemu zaštite i spasavanja će i dalje raditi na unaprijeđenju odgovora na zemljotres i na taj način davati doprinos većoj sigurnosti građana kada je u pitanju ovaj hazard“, poručio je Mulić.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić istakao je da je od velikog značaja održavanje ovakve vježbe u Herceg Novom. On očekuje da će biti unaprijeđena komunikacija i koordinacija, te da će se svi značajni subjekti bliže upoznati sa procedurama aktiviranja svih nadležnih službi, traženja državne i međunarodne pomoći.
Uz to, kako je kazao, vjeruje da će ova vježba pokazati stepen funkcionalnosti opštinskog plana zaštite u slučaju zamljotresa, da li ga je i u kojim segmentima potrebno ažurirati, te da će dati smjernice za unaprijeđivanje prakse u ovoj oblasti.
„Opština Herceg Novi je lokalna uprava koja velike napore ulaže u jačanje sistema zaštite i spasavanja, te kontinuirano radi na opremanju i obuci vatrogasaca i spasilaca. Jedna smo od rijetkih lokalnih uprava u regionu koja je u protekle dvije godine formirala dva dobrovoljna vatrogasna društva – Bijela i Luštica, čime smo značajno unaprijedili zaštitu građana Herceg Novog i svih koji u našem gradu borave“, kazao je Katić.
On je kazao da Herceg Novi dobro pamti poslijedice stravičnog zemljotresa 1979. godine i u ovom gradu svako podrhtavanje tla izaziva strepnju, a nedavni zemljotresi u regionu još jednom su pokazali koliko je važno reagovanje lokalnih snaga u prvim trenucima nakon katastrofe.
„Vjerujem da govorim u ime svih nas kad poželim da do vanrednih situacija nikada ne dođe. Ipak, svi mi kao odgovorni ljudi moramo biti spremni na najgore i uvježbani da koordinisano djelujemo u trenucima kada su naši koraci od presudnog značaja za spasavanje života i imovine“, poručio je Katić.
Iz tog razloga, zaključio je Katić, Opština Herceg Novi će se uvijek rado odazvati na pozive da bude domaćin ovakvih vježbi, nastavljaće da ulaže u sistem zaštite i spasavanja, kao i da bude stabilan partner Direktoratu za vanredne situacije, službama u zemlji i inostranstvu.
Dvodnevna štabna vježba koju organizuje Ministarstvo unutrašnjih poslova dio je aktivnosti u okviru projekta “3 WATCH OUT” koji je finansiran u okviru IPA INTERREG Programa prekogranične saradnje između Italije, Crne Gore i Albanije. Cilj je testiranje i uvježbavanje procedura reagovanja u slučaju zemljotresa i razmjena iskustava, znanja, dobrih praksi i naučenih lekcija kada je u pitanju pripremljenost za odgovor na zemljotres.
Vodeći projektni partner je Odsjek za civilnu zaštitu Regije Pulja, a partneri su: Univerzitet u Bariju – Odsjek za poljoprivredu i životnu sredinu, Regionalni savjet Lezha-e, NVO “Istraživanje i saradnja” iz Italije, NVO “Parnerstvo za razvoj” iz Albanije i Direktorat za vanredne situacije MUP-a Crne Gore.
Kotorske zimske karnevalske fešte održati će se u periodu od 15. do 23. februara 2020. godine, kada će nakon spaljivanja karnevala na Trgu od oružja koncert održati Jelena
Rozga.
Tradicionalni zimski kotorski karneval predstavlja svetkovinu pučkog duha i umijeća kako karnevalista ovog kraja, tako i gostiju iz regiona. Brojni posjetioci mogu uživati u koloritu i humoru originalnih maski i kostima, muzici, gastronomiji i satiričnom duhu Mediterana.
Tradicionalni zimski karneval je od izuzetnog značaja za Kotor i Crnu Goru koji je 2018.
godine obilježio pola milenijuma postojanja.
Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“, suorganizator je Turistička
organizacija Kotor, a pokrovitelj Opština Kotor.
Nadležne institucije trebalo bi da sagledaju mogućnosti da što prije počne stvaranje uslova za vještačko osnježivanje skijaških staza, dogovor je na jučerašnjem sastanku Inicijativnog odbora turističkih radnika, rukovodstva Opštine i Turističke organizacije Kolašina.
Oni su uputili inicijativu da bi zbog ovogodišnje situacije trebalo već naredne sezone pokušati sa osnježivanjem dijela staza.
Aktuelna situacija nedostatka snijega na Bjelasici učinila je da će rezultati zimske turističke sezone biti ispod svakih očekivanja.
Prvi čovjek grada na Tari Milosav Bulatović kazao je da su svjesni koliko je nedostatak snijega ugrozio turističku privredu, koja je i te kako značajna za ekonomski život Kolašina.
“Tu smo da sagledamo mogućnosti kako da pomognemo turističku privredu. Uputićemo inicijativu nadležnim organima da se što prije počne sa izgradnjom sistema za vještačko osnježivanje staza na Ski-centru Kolašin 1600. Uskoro ćemo organizovati i sastanak sa predstavnicima državnih institucija da bismo ubrzali početak radova na osnježivanju skijaških staza, jer je to sa aktuelnom klimom, uslov da opstane zimska turistička ponuda”, kazao je on.
Turistički radnici Kolašina ovu sezonu smatraju već propalom.
Kolašin-1600 – foto: skijalista.me
“Sve da uslovi na planini budu najidealniji u februaru i martu značajnije ne mogu popraviti bilanse. Problem je što gost koji ove godine zbog manjka snijega ode iz Kolašina u neki drugi zimski centar, on će ponovo ići tamo, a Kolašinu ‘okrenuti leđa’. Jedini spas je da se što prije počne sa vještačkim osnježivanjem staza”, kazao je vlasnik privatnog smještaja u Kolašinu Ljubiša Rakočević.
Njegove kolege su pohvalile značajne turističke investicije na Bjelasici, koje pozitivno mijenjaju turistički sjever i predložio da se ipak malo zastane i kompletiraju sadržaji koji su već izgrađeni.
Sistemi za vještačko osnježivanje staza su trebali da prate i samu izgradnju staza, a sada upućujemo apel da to što prije počne.
Oni su naglasili da je osnježivanje staza složen i skup proces, ali da sa njim treba početi što prije.
Insistirano je i na obavezi kategorizacije turističkih objekata i obaveznom prijavljivanju gostiju, odnosno smanjenju neregistrovanih smještajnih kapaciteta.
Ugostiteljski radnik Boško Mirović je insistirao da se sazna da li je planirano da se sa vještačkim osnježivanjem počne 2021. ili 2022. godine, kao i da se razmotre mogućnosti da se turističkim radnicima koji su pretrpjeli gubitke omoguće određene olakšice.
Direktor lokalne Turističke organizacije Aleksandar Vlahović je ponovio stav koji su saopštili svi učesnici sastanka da su pripreme za zimsku sezonu odrađene kvalitetno, ali da je manjak snijega sve to obezvrijedio.
Vlahović je ocijenio da je zbog toga vještački snijeg jedini spas za održavanje zimske turističke ponude
Crnogorska i Barska plovidba uplatile su prve ovogodišnje rate kredita kineskoj Eksim banci u ukupnom iznosu od 4,74 miliona dolara, saopšteno je Pobjedi iz ovih brodarskih kompanija.
Vlada je obezbijedila 4,43 miliona dolara, dok je ostatak od 313,7 hiljada dolara platila Barska plovidba iz sopstvenih sredstava.
Od početka otplate kredita za četiri broda ovih kompanija do sada je kroz rate i učešće isplaćeno 53,64 miliona dolara, od čega iz budžeta 34 miliona eura. Vlada je dala garancije brodarskim kompanijama za dobijanje ovih kredita. Iz Crnogorske plovidbe su kazali Pobjedi da su u ponedjeljak uplatili desetu ratu kredita Eksim banci od 2,77 miliona dolara.
“Ovu ratu kredita u cjelosti je platila Vlada. Naredna rata dospijeva 21. jula i iznosi 2,73 miliona dolara”, kazali su iz kotorske firme i dodali da smatraju da neće moći da je izmire iz sopstvenih sredstava.
“U ovom trenutku možemo reći da će i sljedeću ratu većim dijelom platiti Vlada, a mi ćemo nastojati da učestvujemo u dijelu otplate”, poručeno je iz Crnogorske plovidbe.
Prošle godine je na ime otplate kredita za kupovinu brodova “21. maj” i “Kotor” ove kompanije ukupno plaćeno 5,64 miliona dolara, kroz osmu i devetu ratu.
Obje rate je lani u najvećem iznosu od oko 90 odsto ukupnog iznosa platila Vlada iz državnog budžeta, odnosno 5,36 miliona dolara. Iz Barske plovidbe su kazali da su juče uplatili četvrtu ratu kredita od 1,97 miliona dolara Eksim banci, a po osnovu otplate kredita za brodove “Bar” i “Budva”.
“Od navedenog iznosa iz državnog budžeta je obezbijeđeno 1,65 miliona dolara, dok je preostali iznos od313,7 hiljada dolara finansiran iz sredstava Barske plovidbe”, rekli su iz te kompanije.
Lani je za otplatu dvije rate kreditaza kupovinu dva broda ukupno plaćeno 3,99 miliona dolara, od čega je iz državnog budžeta obezbijeđeno 3,37 miliona dolara, dok je iz sopstvenih sredstava uplaćeno oko 610.000 dolara.
Naredna rata kredita i ovoj brodarskoj kompaniji dospijeva 21. jula i iznosi 1,95 miliona dolara.
Novi film Marije Perović vodi nas u Nikšić na proslavu 25 godina mature i prati tri drugarice koje se okupljaju ovim povodom. Likovi su pripadnici srednje klase, intelektualci, neostvareni i šarmantni antijunaci, roditelji i oni koji pokušavaju da se ostvare kao roditelji. Jedna od ključnih tema je borba protiv kancera dojke. Tema priče je generacijsko, gimnazijsko prijateljstvo, a dramski razlog bolest, tako da se skreće pažnja na vrline i mane savremenog društva: tempo života, trka za afirmisanjem, opstanak, prijateljstvo, podrška, generacijski sukob i želja za boljim životom.
GOSPODA
Od reditelja Gaja Ričija, dolazi nova sofisticirana akciona komedija s velikim filmskim zvjezdama u glavnim ulogama.
Američki iseljenik Miki Person je u Londonu izgradio visoko profitabilno carstvo marihuane. Kad se pročuje vijest da se zauvjek želi povući iz tog posla, pokreće se niz zavjera, i podmićivanja i ucjenjivanja u pokušaju da se zauzme njegova pozicija.
MALE ŽENE
Priča o četri žene koje su odrasle u Americi u periodu nakon građanskog rata.
VRIJEME JE ZA SANKANJE
Frenki i njegov tim su pred novim izazovom. Spremaju se za takmičenja u sankanju a glavni protivnici su mu misteriozni Zak i njegov rođak – snagator Čarli. Frenki je specijalno za trku konstruisao fantastične sanke koje se raspadaju malo prije linije cilja. To je težak gubitak za Frenkija koji se ne miri sa činjenicom da je možda napravio grešku u konstrukciji ili da je strategija trke bila promašaj. Zajedno sa svojim prijateljima otkriva da je Zak varao da bi se domogao pobjede. Frenki zahtjeva revanš trku… Zak pristaje, pod uslovom da Frenki napravi novu pistu za trku. Frenki je sa drugovima napravio spektakularnu trasu, što je Zaku otvorilo oči, shvatio je da sa Frenkijem nema šale, smišlja nove smicalice. Dok se spremaju za novu trku Zak je obezbijedio sve podvale da bi dobio trku. Ali i Frenki sa svojim driugarima ima nekoliko jakih iznenađenja za Zaka.
ŽAO NAM JE ŠTO SMO VAS PROPUSTILI
Riki i njegova porodica vode tešku borbu s dugovima još od finansijskog sloma 2008.
Priliku da ih se oslobode dobijaju kada se Riki zaposli kao dostavljač. Kao i posao junakove supruge, negovateljice, posao dostavljača je težak. Porodična veza je snažna sve do trenutka kada im se poslovni putevi razilaze, tada dolazi do sloma. Ken Louč prikazuje emotivnu krizu jedne radničke porodice prouzrokovanu sve većim klasnim razlikama u društvu.
