U prvih devet mjeseci ove godine, Zadarska županija oborila je rekord po broju dolazaka i noćenja turista, priopćili su iz Turističke zajednice Zadarske županije.
Prema podacima eVisitora i eCrewa, ostvareno je 2.04 miliona dolazaka, što je pet posto više nego u dosadašnjoj rekordnoj 2023. godini.
Noćenja je bilo gotovo 15 milijuna ili jedan posto više nego lani. Od toga su domaći gosti ostvarili više od 322 hiljada dolazaka i više od 3.67 milina noćenja. Strani gosti ostvarili su iznad 1.7 miliona dolazaka i 11.2 miliona noćenja.
Najviše Nijemaca i Slovenaca
“Zadarska županija, kao četvrta turistička regija Hrvatske, nastavlja s ostvarivanjem odličnih rezultata. Iza nas je glavnina turističkog prometa, ali budući da se godinama promoviraju upravo razdoblja pred i posezone s brojnim posebnim interesima kao što su gastro i aktivni odmor te motivira posjetitelje na dolazak, vjerujemo da nam slijede još tri uspješna mjeseca ove turističke godine”, komentirao je direktor Turističke zajednice Zadarske županije Hrvoje Anić.
Najviše dolazaka i više od dva miliona noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke i Slovenije. Slijede Poljska, Češka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Velika Britanija, Nizozemska i tek na desetome mjestu Italija.
Najveći porast u noćenjima u odnosu na 2023. godinu ostvarili su gosti iz Ujedinjene Kraljevine, za 22 posto. Slijede Poljaci s povećanjem od devet posto i Mađari s pet posto povećanja.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da nije izvjesno kada će Rusija pobijediti Ukrajinu u ratu, ali da su snage Moskve dotad spremne nastaviti s borbom.
Govoreći na konferenciji za novinare u Moskvi, Putin je istaknuo da ruske snage postaju tehnološki sve naprednije u sukobu koji je po njemu zapravo rat NATO-a protiv Moskve u kojem Sjevernoatlanski savez koristi ukrajinske vojnike. Dodao je da Rusija neće dozvoliti da Ukrajina nabavi nuklearno oružje i upozorio da je spominjanje te mogućnosti “vrlo opasna provokacija”.
– Rusija to neće dopustiti, ni po koju cijenu, izjavio je Putin novinarima.
– Pobjeda će biti naša, kazao je ruski predsjednik, no nije ponudio vremenski okvir za okončanje rata, rekavši da je to pitanje za NATO.
Putin je u više navrata rekao da će se rat nastaviti dokle god članice NATO-a budu opskrbljivale Ukrajinu oružjem iako je on sam naredio invaziju na susjednu zemlju.
Ruski predsjednik optužio je, na Ukrajinu da ne želi pregovarati o okončanju sukoba dodavši da je Rusija za njih spremna.
Putin je kazao da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neprestano upućuje zahtjeve, no ne nudi prijedloge te da je čak potpisao zabranu pregovora s Rusijom.
Kazao je da je Rusija naprotiv spremna održati mirovne pregovore i da je to njen stav od početka rata.
Ruski predsjednik je odgovarajući na pitanje rekao da je otvoren prema mogućnosti da domaćin takvih pregovora bude Saudijska Arabija, no naglasio je da je važan njihov sadržaj.
Dodao je da je Rusija spremna na nove pregovore, no na temelju već postignutih sporazuma s ukrajinskim predstavnicima u Istanbulu na početku sukoba.
Ti sporazumi utvrđuju, među ostalim, da će Ukrajina odustati od svojih težnji za članstvom u NATO savezu.
Putin je u više navrata rekao da će se rat nastaviti dokle god članice NATO-a budu opskrbljivale Ukrajinu oružjem iako je on sam naredio invaziju na susjednu zemlju.
Herceg Novom dodijeljeno internacionalno priznanje za podršku razvoju preduzetništva
Sekretarijatu za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg Novi, u petak je na Svjetskom kongresu preduzetnika u Budvi, uručeno internacionalno priznanje za kreiranje dobrog ambijenta za razvoj preduzetništva u srednjoj i jugoistočnoj Evropi Global-local.
Tom prilikom, sekretarka Suzana Memarović podsjetila je da Opština Herceg Novi podržava razvoj ženskog preduzetništva od 2018. godine, kada je prihvatila inicijativu ženske političke mreže i UNDP-a da se budžetom predvide sredstva za ovu namjenu. Prve godine opredijeljeno je 10 000 eura, potom je iznos rastao da bi 2024. bilo izdvojeno 30 000 eura.
„Sredstva predviđena budžetom Opštine raspodijeljuju se za biznis ideje koje podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđa otvaranje novih radnih mjesta, podstiče razvoj poljoprivrede i ruralnog područja, razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, razvoj turizma, doprinosi afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala, tradicije i kulturne posebnosti, doprinosi očuvanju životne sredine i održivog razvoja“, istakla je Memarović.
Istakla je i da je u Herceg Novom realizovan projekat „Lokalno partnerstvo za zapošljavanje“, grantovi za samozapošljavanje obezbijeđeni su kroz program „World of work in Montenegro“, namijenjen nezaposlenim ženama za koje su bile organizovane obuke iz oblasti preduzetništva.
Pojava ove infekcije dokumentovana je u jesenjem periodu (septembar-decembar) i u drugim državama Mediterana
Tokom prethodnih dana, Institut za biologiju mora iz Kotora je dobio nekoliko obavještenja o uginulim i bolesnim jedinkama više vrsta kernji, ali i brancina, sa područja Bokokotorskog zaliva.
Na ribama se uočavaju oštećenja očiju, kože i drugih djelova tijela. Neke jedinke su pronađene nakon uginuća, dok su neke još uvijek bile žive.
Gotovo sigurno se radi o VER virusnoj infekciji (Viral Encephalopathy and Retinopathy) koju uzrokuju virusi iz roda Betanodavirus (familija Nodaviridae). Ova infekcija pogađa široki spektar vrsta morskih riba u različitim regionima svijeta. Za konačnu potvrdu, potrebno je uraditi analizu uzoraka PCR metodom, što ćemo pokušati u saradnji sa kolegama koji se bave ovom tematikom.
Jedinke inficirane ovim virusom pokazuju znakove anoreksije, sljepila, potamnjenja i oštećenja kože, oštećenja centralnog nervnog sistema, kao i nepravilno plivanje i nemogućnost kontrolisanja ribljeg mjehura.
Prema objavljenim naučnim radovima, pojava ove infekcije dokumentovana je u jesenjem periodu (septembar-decembar) i u drugim državama Mediterana. Širenje ove infekcije kod kernji i brancina uglavnom je dokumentovano u uslovima kada je temperatura mora povišena (od 23 do 30 °C za brancina; 28 do 30 °C za različite vrste kernji).
Za sada se malo zna o mehanizmu infekcije ovih virusa. Ostaje nejasno da li betanodavirusi mogu zaraziti druge domaćine osim riba. Ispitivana je mogućnost da li virus sa jedne vrste kernje može inficirati ljudske ćelije. Pokazano je da se može vezati za ljudsku ćeliju, ali ne i ući u nju.
U skladu sa tim, smatra se da betanodavirus u svom trenutnom obliku ne može inficirati ljudske ćelije. Preventive radi, ne preporučuje se konzumacija jedinki riba zaraženih ovim virusom.
Zahvaljujemo Savu Ćetkoviću i Nikoli Cvitkoviću na dostavljenom materijalu.
Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Opština Herceg Novi zajedno će raditi na realizaciji projekata u ovom gradu, među kojima su prioritetni rekonstrukcija postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Meljinama, izgradnja kolektora u Njivicama i zaštita Plave špilje, istaknuto je tokom današnje posjete ministra Damjana Ćulafića.
Ministar Ćulafić, državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Nenad Vitomirović i direktor Eko fonda, Draško Boljević razgovarali su sa predsjednikom Opštine Herceg Novi, Stevanom Katićem, potpredsjednikom Mirkom Musturom, sekretarom za komunalne djelatnosti Vasilijem Seferovićem i menadžerom Opštine Dušanom Vukićem.
Povod za današnju posjetu ministra Ćulafića Herceg Novom je uspješno realizovan projekat čišćenja hercegnovskog podmorja koji je realizovan u saradnji lokalne uprave i Eko fonda, kao i razgovor o konkretnim inicijativama i projektima koji će u narednom periodu biti u fokusu saradnje Ministarstva i Opštine.
Ministar Ćulafić je istakao da će u Herceg Novom biti realizovana dva velika kapitalna projekta, izuzetno važna ne samo za grad već i za državu Crnu Goru, a kojima se u velikoj mjeri unaprijeđuje ekološka slika Boke – rekonstrukcija postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Meljinama i izgradnja kolektora za naselje Njivice.
„Aproksimativna vrijednost rekonstrukcije postojećeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda je negdje oko pet miliona eura. Priprema tenderske dokumentacije je u završnoj fazi, otklanjanju se administrativne prepreke i problemi koji su u međuvremenu iskrsli. Ja očekujem da ćemo do kraja 2024. godine imati raspisan tender za odabir najpovoljnijeg izvođača“, kazao je ministar Ćulafić.
Predračunska vrijednost projekta izgradnje primarnog kolektora u naselju Njivice iznosi oko 3,5 miliona eura, kazao je Ćulafić i dodao: „Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera je kandidovalo taj projekat za kapitalni budžet za 2025. godinu, vidjećemo konačnu odluku Vlade, ali duboko vjerujem da ne postoji ni jedan jedini krupan razlog da se taj projekat ne nađe u budžetu za 2025. godinu i da ga uspješno realizujemo“.
Važna tema sastanka bila je i zaštita Plave špilje, tačnije pokretanje inicijative za sprovođenje procedure zaštite ovog lokaliteta, u skladu sa zaključcima usvojenim u lokalnom parlamentu.
Posjeta ministra HN
„Dobili smo jedan visok stepen razumijevanja od strane ministra i mi ćemo u narednom periodu pokrenuti tu proceduru kod Agencije za zaštitu životne sredine, u saradnji sa Institutom za biologiju mora, kako bi inicijativa dobila konačan efekat. Mislim da bi trebalo već tokom naredne godine da imamo određeni stepen zaštite lokaliteta Plava špilja, koji ćemo razrađivati“, naveo je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
Uspješna realizacija projekta čišćenja hercegnovskog podmorja i odlični efekti jedan su od rezultata dobre saradnje lokalne uprave i Eko fonda, rečeno je na sastanku. Kako je saopšteno, u okviru projekta koji je inicirao Sekretarijat za ekologiju i energetsku efikasnost Opštine Herceg Novi, a finansirao Eko fond, sprovedena je akcija čišćenja na četiri lokaliteta u akvatorijumu hercegnovske opštine.
„Opština Herceg Novi pokazuje najozbiljniju spremnost i zrelost za izvođenje svih vrsta projekata koji mogu da pospješe, kako infrastrukturnu, tako i ekološku sliku Herceg Novog. Upravo ovaj, koji je realizovala kao pilot projekat sa Eko fondom je dao izuzetne rezultate, očišćeno je oko 40 tona otpada iz novskog podmorja“, kazao je ministar Ćulafić, dodajući da je dogovorena saradnja i u sledećoj godini.
„Primijećeno je da postoji značajna količina otpada koji je i dalje na dnu hercegnovskog zaliva, tako da ćemo mi tokom 2025. godine kandidovati da se obezbijedi još stotinjak hiljada eura od Opštine i Eko fonda za nastavak realizacije čišćenja podmorja“, najavio je Katić.
Tema sastanka bio je i projekat energetske efikasnosti koji podrazumijeva ugradnju nove fasade i savremenog sistema grijanja i hlađenja za zgradu Opštine. Kako je naveo Katić, lokalna uprava očekuje subvenciju Eko fonda za realizaciju ovog projekta, ali i planira kandidovanje drugih objekata na području grada.
Nakon sastanka, u organizaciji Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost upriličen je obilazak lokacija na kojima je realizovan projekat čišćenja podmorja – uvale Rose, ušća rijeke Sutorine, akvatorijuma Škvera, kao i dijela akvatorijuma Topaljskog zaliva gdje su bile u toku završne aktivnosti čišćenja. Sa detaljima realizacije projekta ministra i saradnike upoznali su sekretar za ekologiju i energetsku efikasnost, Aleksandar Božović i savjetnik za energetsku efikasnost, Ilija Peulić.
Potom je na Škveru organizovana promotivno-edukativna aktivnost ,,Mali ekolozi’’, u okviru koje su ministar Ćulafić i saradnici zajedno sa učenicima – članovima ekološke sekcije Osnovne škole „Dašo Pavičić“ u more ubacivali bio kuglice od efektivnih mikroorganizama, koji služe kao prečišćivači vode.
Povodom početka primjene Zakona o upravljanju otpadom, 21. oktobra 2024. godine, biće realizovana zajednička aktivnost Eko-fonda, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Agencije za zaštitu životne sredine. Tim povodom čitaoci dnevnog lista Vijesti, uz kupljeni primjerak novine dobiće na pokon ceger za višekratnu upotrebu.
Cilj ove akcije je promocija ekološki održivih rješenja i alternativa upotrebi plastike, u skladu sa zakonskim propisima koji zabranjuju lagane plastične kese i jednokratnu plastiku. Ceger, kao proizvod predstavlja praktičnu, dugotrajnu i ekološki odgovornu zamjenu za plastične kese, a njegovim korišćenjem doprinosimo smanjenju plastičnog otpada, očuvanju prirodnih resursa i stvaranju zdravije sredine za buduće generacije.
Cegere je dizajnirala renomirana dizajnerka Milena Đurđić.
Eko-fond, kao jedan od nosilaca ove inicijative, snažno podržava sve aktivnosti koje podstiču usvajanje ekoloških navika i promovišu održivo upravljanje otpadom. Ova akcija ima i važnu edukativnu dimenziju, jer podiže svijest o značaju očuvanja životne sredine i podstiče odgovorno ponašanje prema resursima i prirodi.
Pozivamo sve građane da se pridruže ovoj inicijativi, preuzmu svoj ceger i doprinesu borbi za smanjenje plastičnog otpada. Zajedno gradimo ekološki odgovornu budućnost i čuvamo prirodne ljepote Crne Gore.
Opština Kotor pozvala je sve zainteresovane da se do 25. oktobra prijave na drugi javni poziv za raspodjelu budžetskih sredstava namijenjenih finansiranju poljoprivrednih proizvođača.
Opština je za podršku registrovanim poljoprivrednim proizvođačima, ribarima i marikulturistima, ukupno opredijelila 40 hiljada EUR za podsticajne mjere.
Podsticajne mjere se dodjeljuju za podršku razvoju voćarske proizvodnje, maslinarstva, povrtarske i cvjećarske proizvodnje, pčelarstva, stočarstva i ribarstva i marikulture.
Javni poziv i zahtjev za učešće mogu se naći na sajtu Opštine Kotor.
U okviru treće konferencije AdriBioPro 2024 posvećene zaštiti biodiverziteta Jadranskog mora, predstavljen je projekat MedSeaRise, koji Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore u Kotoru realizuje u saradnji sa šest institucija iz šest država Mediterana. Projekat MedSeaRise za cilj ima razvoj zajedničke metodologije u suočavanju sa rizicima povezanim sa postepenim podizanjem nivoa mora.
U okviru konferecnije pod sesijom “Klimatske promjene i utjecaj na ekosisteme” učesnici konferencije razgovarali su o trendovima porasta nivoa mora, temperature vazduha i količine padavina na Sredozemlju prema Med-CORDEXi I Euro-CORDEX simulacijama budućih klimatskih scenarija, a kao korak dalje u suočavanju sa očekivanim uticajima klimatskih promjena na Sredozemlju.
Nakon održane sesije, uslijedila je cjelodnevna radionica, kao zajednička aktivnost partnera MedSeaRise projekta, a skup u Kotoru je iskorišten i za održavanje redovnog projektnog sastanka partnera, koji na projektu rade od januara ove godine.
Na radionici naslovljenoj “Porast nivoa mora: kako iskoristiti scenarije klimatskih promjena za efikasno prilagođavanje”, predstavljene su prezentacije čiji je fokus bio usmjeren na procjenu porasta nivoa mora u Evropi, novi uvidi iz studija klimatskih promjena temeljeni na procjeni uticaja na morske ekosisteme, projekcije porasta nivoa Jadranskog mora do 2100.godine, te procjene uticaja riječnih dotoka na nivo mora u Jadranu. Na radionici su učestvovali i predstavnici crnogorskih institucija- Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, Agencije za zaštitu životne sredine, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, Opštine Kotor i Luke Kotor.
Dr Danijela Joksimović, rukovoditeljka projekta u Crnoj Gori, izuzetno je zadovoljna održanom radionicom i zanimanjem lokalnih stakeholdera za temu porasta nivoa mora u Sredozemlju.
“Svjesni smo koliki je uticaj klimatskih promjena na morski ekosistem, a jedan od parametara jeste i porast nivoa mora, što je generalno stavljeno u drugi plan. Ovaj aspekt još uvijek nije dovoljno istražen i zato nam je bio cilj da u okviru AdriBioPro konferencije održimo radionicu prvenstveno kako bismo istraživače, učesnike konferencije, ali i lokalne učesnike, upoznali sa parametrima koji su relevantni za promjenu nivoa mora, kako da utičemo na te parametre i kako da iskoristimo projekcije daljeg porasta nivoa mora za predviđanje njegovog uticaja na morski biodiverzitet i život priobalnih zajednica. Prvenstveno nam je bio cilj da se u diskusiju uključe i domaći stakeholderi, koje smo prepoznali kao institucije koje su nam važne u ovom projektu. Činjenica je da mi kao istraživači ne možemo da doprinesemo ako nemamo podršku donosioca odluka. Zato je važno njihovo učešće, da naše rezultate implementiraju u neke buduće pravilnike i monitoringe, kako bismo na vrijeme probali da sprečimo posljedice koje nisu dobre po morski ekosistem,” objasnila je dr Joksimović.
MedSeaRise projekat
Tokom MedSeaRise projekta, čija će implementacija trajati do proljeća 2026.godine, naučnici iz Grčke, Italije, Španije, Francuske, Malte I Crne Gore radiće na identifikovanju zajedničkog skupa najboljih praksi za korištenje dostupnih scenarija budućih klimatskih promjena u razvoju metodologije procjene rizika i preventivnih mjera u cilju zaštite biodiverziteta i antropogenih aktivnosti u obalnim zonama.
U okviru projekta je predviđena izrada studija slučaja za karakteristične djelove sredozemnog akvatorija, među kojima je i Kotorski zaliv, objasnio je dr Mario Giaotti iz Regionalne agencije za zaštitu i monitoring životne sredine regije Friuli-Venezia-Giulia, rukovodilac radnog paketa I partnerske institucije iz Italije.
“Aktivnosti MedSeaRise projekta su predviđene s ciljem da razvijemo mehanizme putem kojih ćemo pomoći kreatorima politika I stakeholderima da koriste naučne podatke. Znamo da postoji distanca između naučnih informacija i informacija koje koriste planeri i donosioci odluka, zbog različitih pogleda na istu temu. Stoga s MedSeaRise projektom pokušavamo prenijeti informacije sa naučnog nivoa, organizovane na način koji bi mogao biti prikladan za procjenu rizika, i tako se prilagoditi kreatorima politika i učesnicima. Na globalnom nivou postoje dokazi da je uticaj čovječanstva važan, a ono što nam je cilj s ovim projektom jest shvatiti kako će to uticati lokalno na nivo mora, na primjer Jadrana. Znamo da će se nivo mora povećati u ovom vijeku, vjerovatno I sljedećem, ten am je važno predvidjeti kako će to uticati na naše obale. Iz tog razloga, proučavamo nesigurnosti u simulacijama i pokušavamo dodati više informacija kako bismo imali pouzdanu procjenu promjene nivoa mora u svakom području na kojem se projekat sprovodi, odnosno na cijelom Mediteranu. U tom smislu su nam važne različite situacije u svim dijelovima Mediterana, jer ovo je studijski projekat, generisanje studija slučaja. Dakle, Kotor je u ovom dijelu specifično područje Sredozemnog mora gdje će studije slučaja biti važne za ukupne rezultate MedSeaRise projekta. Inicijalno smo planirali da studiju radimo za Kotorski zaliv, ali postoji mogućnost da će istraživanje biti sprovedeno za cijelu Boku Kotorsku,” objasnio je dr Mario Giaotti.
Interreg Euro Med projekat MedSeaRise, koji kofinansira Evropska unija u vrijednosti od oko 600 hiljada eura, započeo je u januaru ove godine, a trajaće 27 mjeseci.
Reprint drugog dopunjenog izdanja knjige „Herceg Novi – 22 sage o kulturnom blagu“, istoričara umjetnosti, dugogodišnjeg turističkog poslenika i profesora Lazara Seferovića, biće predstavljeno publici u Herceg Novom u nedjelju, 20. oktobra u foajeu dvorane Park, sa početkom u 19.00 sati.
Među korice je stao cijeli višedecenijski Seferovićev naučno – istraživački rad o Herceg Novom sa sjajnim umjetničkim fotografijama Voislava Bulatovića, u osnovnom izdanju i više autora u ovom reprintu. Sve je u prvom izdanju sažeto na 384 strane sa čak 750 fotografija, sada na 400 stranica i skoro hiljadu fotosa. Za moto je kada je ovo kapitalno djelo objavljeno uzeta Euripidova misao: „Nigdje gorega jada nema – nego svoj zavičaj izgubiti!“
Drugo reprint izdanje imalo je poseban povod, stoti rođendan, kako Seferević piše, svjetski i evropski poznatog slikarskog maga Vojislava Voja Stanića. Naučno utemeljene, stručno obrađene, sage Lazara Seferovića obojene su snažnim emocijama prema Herceg Novom, otud su drugačije i svakom čitaocu prijemčivije.
Bogatu bibliografiju profesora Seferovića čine: Umjetničko blago Herceg Novog 1984,1987; Bokeljske sage, o ansamblu Bokelji sa Duškom Seferovićem 2001; Herceg Novi, 22 sage o kulturom blagu 2006. i reprint 2018. pa 2024; Od sveca i pape do pop i rok zvijezde, 2010; Bokeška priča o Svetom Leopoldu iz HN, 2011; Manastir Savina, 2012. i reprint 2018; Znamenite Novljanke u svijetu kulture, nauke i sporta, 2012; Tragom čudesnih žena u Boki, 2014; Veliki slikari u Boki kotorskoj, 2015. i reprint 2017; Znameniti Novljani u svijetu muzike, 2015; Likovno nebo iznad Herceg Novog – Umjetnička škola, 2016. i Filatelista Tomo Katurić, 2017. godine.
Vlada Crne Gore usvojila je Informaciju o zaključivanju Ugovora o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj za finansiranja Projekata unapređenja energetske efikasnosti u objektima obrazovanja u Crnoj Gori.
Iz Ministarstva prosvjete nauke i inovacija (MPNI) saopšteno je su Projektom unapređenja energetske efikasnosti obuhvaćena 24 objekta obrazovanja, od kojih 12 na jugu, devet u centralnom regionu i tri objekta na sjeveru Crne Gore.
Navodi se da je procijenjena vrijednosti 24 miliona EUR, od čega je četiri miliona EUR bespovratnih sredstava.
Iz MPNI-ija su objasnili da je 18 objekata za osnovno obrazovanje, dva za srednje i predškolsko i jedan objekat za visoko obrazovanje ukupne površine 93.220 kvadrata.
“Projekat će biti finansiran kroz kreditni aranžman sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 20 miliona EUR dok će preostalih četiri miliona biti osigurano putem investicionog granta iz Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP) koji finansira Evropski fond za Zapadni Balkan”, navodi se u saopštenju MPNI-ija.
