Hercegnovski strip festival (HSF) je nagrađen Velikom zlatnom medaljom za vrhunski kvalitet manifestacije na 52. Međunarodnom sajmu turizma u Novom Sadu. Nagrada koja je stigla od jedne od najznačajnijih turističkih manifestacija na prostoru Balkana, još jedna je potvrda izuzetnom kvalitetu i regionalnalnoj prepoznatljivosti HSF-a kao vrhunskog promotera stripa, Herceg Novog i Crne Gore.
„Činjenica da su institucije poput novosadskog Sajma turizma počele da prepoznaju naš festival kao manifestaciju koja doprinosi stvaranju kvalitetnog imidža Herceg Novog kao turističke destinacije i da jedan događaj posvećen subkulturi koju predstavlja deveta umjetnost nagrađuju za vrhunsku organizaciju, dovoljno govori da smo uspjeli u svojoj misji i pokažemo koliko je nezavisna kultura važna za razvoj ne samo kulture kao takve, već i cjelokupnu ponodu i napredak jedne sredine. Ova nagrada, kao i prije nagrada Karavađo dobijena od italijanske ambasade će svakako biti dodatni podsticaj da nastavimo misiju započetu prije 13 godina“, poručili su organizatori Hercegnovskog strip festivala, koji na krilima nove nagrade i nedavnog izuzetno uspješnog i po ocijenama gostiju i posjetilaca još jednog vrhunski organizovanog izdanja festivala nastavljaju misiju umrežavanja sa regionalnim manifestacijama posvećenim devetoj umjetnosti.
U tom kontekstu HSF u subotu i ndjrlju ima dva zvanična nastupa na festivalima stripa u Banja Luci i Mostaru. Na drugom izdanju Međunarodnog salona stripa u Banja Luci, HSF će se predstaviti u subotu 5. oktobra na promotivnoj tribini koju moderira poznati regionalni strip znalac Zoran Pejić. Istog dana predstavnici HSF-a će u okviru četvrtog izdanja bratskog festivala MoStrip, voditi tribinu o legendarnom strip junaku Dilanu Dogu (Dylan Dog) sa autorima tog stripa Markom Mastracom (Marco Mastrazzo) i Đankarlom Marzanom (Giancarlo Marzano). Takođe na mostarskoj smotri stripa, ali u nedjelju 6. oktobra, predstavnici HSF-a učestvuju i na tribini na kojoj se predstavljaju sjajni autori italijanske devete umjetnosti Roberto Dizo (Roberto Diso), Alesandro Boći (Alessandro Bocci), Đuzepe Kandita (Giusepe Candita) i Đani Sedioli (Gianni Sedioli).
Vlasti Martiniquea potvrdile su da prekidaju potragu za pomorcima, koji su nestali nakon potonuća tegljača Bourbon Rhodea u uraganu na Atlantiku, objavila je Slobodna Dalmacija.
Iz francuske kompanije Bourbon Offshore priopćili su da će sada emitirati poruke brodovima, koji prelaze zonu potonuća da im pošalju bilo koji novi uočeni element.
Dosad su, podsjetimo, pronađena tijela četiri pomorca, a tri člana posade su spašena. Među nestalima je i hrvatski kapetan Dino Miškić.
Dvojica mladih Hrvata krenula su s Lošinja u ribarenje, upalili su autopilot pa zaspali, a brod je nakon toga udario u stijenu i potonuo. Oni su pak uspjeli doplivati do obale, ali na talijanskoj strani Jadrana, javlja talijanski portal Corriereadriatico.
– Došao sam otvoriti kafić u 7 ujutro i tada sam ih ugledao. Mislio sam da je riječ o lokalnim ribarima, no kada sam pogledao malo bolje vidio sam da na sebi imaju samo donje rublje i čarape – izjavio je novinarima Andrea Di Maggio, vlasnik kafića na plaži Torrette u mjestu Fano.
On je, naime, bio prvi koji je vidio dvojicu brodolomaca kako izlaze na plažu. Kako pišu talijanski mediji, havarija se dogodila 28. rujna u 4.30h, a 14-metarska koča potonula je oko 3 kilometra od talijanske obale.
Hrvatski su ribari, kako prenosi Jutarnji list, ispričali da ih je iz sna probudio siloviti prasak. Trup broda bio je probijen, a voda je nadirala unutra. Kada su shvatili da je stanje loše i da će njihov brod završiti na dnu, bacili su se u more i počeli plivati. Držeći se za bovu nakon tri sata uspjeli su doći do obale.
– Dao sam im obojici da popiju nešto toplo, ali i cigarete, koje su me odmah tražili – dodao je Di Maggio. Nakon što su malo došli k sebi, hrvatski je dvojac pokušao objasniti što je preživio.
Gestikulacijom i s nekoliko riječi na talijanskom vlasniku kafića uspjeli su nekako objasniti kako je tijekom plovidbe na spavanje prvo otišao jedan od njih, a nakon što je uključio autopilot zadrijemao je i drugi.
Corriereadriatico piše kako su 27-godišnjaka i njegovog dvije godine starijeg kolegu ubrzo nakon dolaska na plažu pregledali liječnici Hitne pomoći, ali su ustanovili kako srećom nisu ozlijeđeni.
Talijanski mediji javljaju kako će o točnim okolnostima ove nesreće biti pokrenuta istraga, a područje na kojem su se tijekom dana, par sati nakon što su Hrvati doplivali do obale, pojavili ostaci njihovog broda, osiguravala je talijanska obalna straža. Tijekom poslijepodneva istog dana potonulu koču pregledali su i ronioci talijanske mornarice te zaključili kako nije došlo do onečišćenja mora. Brod je potom izvučen i prebačen u luku Fano.
Cijelu priču potvrdili su i u Hrvatskoj. Lučka kapetanija u Malom Lošinju objasnila je za 24sata da su Talijani prvo zvali Centar za spašavanje sa sjedištem u Rijeci kako bi ih informirali o incidentu. Potom se u cijelu priču uključilo i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
– Mogu samo reći da su talijanske službe utvrdile da se na njihovu teritoriju nalaze ljudi koji tamo ne bi trebali biti. Postupili su potom prema proceduri. Što je s brodom i jesu li ribari vraćeni u Hrvatsku, to još ne možemo reći – rekao je danas David Radas, glasnogovornik ministarstva.
Slučaj istražuje i talijanska policija. Pokušavaju utvrditi je li brod stvarno muškarcima služio za ribarenje te ima li na njemu sumnjivog sadržaja.
Turisti koji dolaze u Kotor kao najveći problem apostrofiraju saobraćajne gužve, a adekvatan odgovor na taj problem bi već sljedeće godine mogla da bude gradnja podzemnog prolaza na rivi, kvalitetnije upravljanje pješačkim tokovima, kao i parkingom automobila i izletničkih autobusa, saopštio je predsjednik te opštine Željko Aprcović.
“Gradnjom pothodnika i upravljanjem pješačkim tokovima sljedeće godine ćemo imati mogućnost da bar amortizujemo saobraćajne guževe”, istakao je Aprcović za Radio Kotor.
Povodom projekta izgradnje bulevara kroz Grbalj prema Budvi, Aprcović je kazao da je na nedavnom sastanku sa predstavnicima Uprave za saobraćaj konstatovano da bi ta saobraćajnica trebalo da rastereti saobraćaj od Veriga do Lastve Grbaljske.
“Vrijednost investicije je 35.000.000 eura. Uz ulaganje u vodovodnu infrastrukturu regonalnog vodovoda ka Herceg Novom, cifra ide i do 50.000.000 eura precizirao je prvi čovjek opštine Kotor.
Prema njegovim riječima, oko 200.000 kubika čiste zemlje sa trase bulevara bi trebalo da se tretira na zonama uništenim požarima. Aprcović je naveo da se radi i idejno-projektno rješenje za put koji će otvoriti gornjogrbaljske lokalitete sa Krsca ka Jugodrvu, u dužini od oko 14 kilometara.
“Time bi se zatvorio taj “lovćenski prsten” jer je rekonstruisan put Cetinje Njeguši-Kuk, Ivanova korita Cetinje. Sa isključenjem za Kotor bilo bi to nevjerovatno dobro”, objasnio je on.
Prema njegovim riječima, u planu je smanjenje tonaže za kamione koji se kreću lokalnim putevima nosivosti i po 40 tona, i uništavaju posebno priobalni put kroz Dobrotu, Perast i od Pelazuzice do Stoliva. Aprcović ističe da je cilj je da se smanji tonaža (od pet do deset tona).
Poradiće se na bezbjednosti učenika i škola. Tu je značajan projekat regulisanja saobraćaja prema OŠ “Narodni heroj Savo Ilić”, Gimnaziji i Srednjoj pomorskoj. Izgradiće se i jednosmjerni prsten, kao i prostori za pješake za njihov bezbjedniji dolazak do škola.
Ž. Aprcović – foto S. Prelević
“Takođe je u planu i jednosmjerna ulica na Benovu. Ideja je da se treća traka valorizuje kako bi mogla da primi nekoliko autobusa koji bi i na toj lokaciji plaćali taksu. Takođe se planira i zaustavna traka za roditelje koji kolima dovoze djecu do škole “Njegoš. Održan je i niz sastanaka na temu alternativnih vidova saobraćaja kao što je biciklizam i pretvaranja nekih ulica u jednosmjerne”, kazao je Aprcović.
Na pitanje zašto se više ne spominje zaobilaznica oko Kotora, on kaže da je “trenutno nerealno očekivati da on kao predsjednik opštine priča o toj temi”.
Prema riječima Aprcovića, zbog nepostojanja adekvatne skupštinske odluke, kojom bi se regulisalo parkiranje oko 20.000 turističkih autobusa, koliko se procjenjuje da ih je ove godine stiglo u Kotor, izgubljeno je oko 500.000 eura.
“Ako znamo da je u turističkim autobusima od 30 do 55 sjedišta, onda je oko 700.000 do 800.000 turista došlo na ovaj način. Oko 500.000 ih je stiglo kruzerima. Podatak da od 1988. nijesmo imali nikakve izmjene i dopune Odluke o saobraćaju, da smo imali dvije izmjene zakona 2004. i 2012. dovoljno govori o tome da smo o saobraćaju malo vodili računa. Nacrt Odluke o regulisanju saobraćaja na teritoriji opštine Kotor, koji je zaključkom Skupštine od 30. septembra stavljen na javnu raspravu u trajanju od 15 dana, zaključno sa 15. oktobrom ove godine, s razlogom izaziva budnu pažnju. Razlog je što saobraćaj moramo prilagoditi potrebama naše opštine, građanima i turistima koji posjećuju grad”, kazao je Aprcović.
Bokeljska mornarica Kotor, jedna od najstarijih pomorskih institucija na svijetu, danas je imala veoma uspješan nastup u Beču. Glavni odred Mornarice, u pratnji ženskih članica u nošnjama i Gradske muzike Kotor, postrojio se ispred Ambasade Crne Gore, a zatim je sa zastavama Crne Gore i Mornarice prodefilovao ulicama u centra grada.
U 12 sati na trgu ispred katedrale Svetog Stefana uslijedilo je postrojavanje odreda . Komandir odreda prvi major Gracija Abović je predao raport admiralu Antunu Sbutegi koji je u pratnji ađutanta Zdravka Miloševića izvršio smotru.
Mornari predvođeni kolovođom Zlatkom Mračevićem otplesali tradicionalno kolo. Na kraju su u kolo, u pratnji barjaktara, ušli admiral Sbutega, ađutant, prvi major, drugi major Saša Milošević, mali admiral Martin Petrović, ambasador CG u Austriji Željko Perović, ambasador pri OEBS-u Veselin Šuković i vojni ataše admiral Dragan Samardžić .
Zatim je glavni odred u pratnji Gradske muzika ponovo defilovao ulicama Beča do Ambasade Crne Gore.
Mnogobrojni građani Beča, turisti i članovi crnogorske djaspore su sa velikim interesovanjem pratili nastup a posebno pozdravili mornare Bokeljske mornarice. Prisutnima je podijeljeno oko 1000 flajera sa osnovnim informacijama na njemačkom jeziku o Mornarici.
Bokeljska mornarica u Beču oktobar 2019.
U 14 sati delegacija Mornarica predvođena admiralom Sbutega u pratnji diplomatske savjetnice Marije Lakić Barfus je primljena u Opštinu Beč od strane Thomasa Rescha, direktora za međunarodnu saradnju Opštine. Tom prilikom je u srdačnom razgovoru izraženo obostrano zadovoljstvo zbog ovog gostovanje i susreta, ukazano na istorijske , kulturne i diplomatske veze Austrije i Beča sa Bokom i Crnom Gorom, a posebno sa Mornaricom i razmijenjeni su prigodni pokloni.
U Ambasadi Crne Gore je organizovan prijem za članove Mornarice i Gradske muzike. Admiral Sbutega je zahvalio ambasadoru Peroviću i savjetnici Mariji Lakuć Barfus na višemjesečnom angažmanu oko organizovanja ovog gostovanja a oni su poželjeli dobrodošlicu i istakli značaj ovog događaja za kulturnu promociju Crne Gore.
Ambasadi Crne Gore u Austriji i Ambasadi pri OEBS-u su uručeni grbovi i knjige Mornarice.
Na inicijativu Mornarice Ambasada Crne Gore u Republici Austriji je prije više mjeseci počela organizacione pripreme za gostovanje.
Bokeljska mornarica u Beču oktobar 2019.
Ukupno 72 osobe, od kojih su 50 članova Mornarice iz Kotora, Tivta i Herceg Novog, 20 članova Gradske muzike Kotor, te novinarka i snimatelj RTCG, su otputovali autobusom iz Kotora 2. oktobra uveče za Beč gdje su stigli sljedeći dan .
Gostovanje je omogućila Opština Kotor koja je iz budžeta za tu namijenu izdvojila 15.000 eura. Na taj način je još jednom ostvarena veoma uspješna saradnja Bokeljske Mornarice sa institucijama države, Opštinom Kotor i diplomatijom Crne Gore koja omogućava brojne uspješne aktivnosti Mornarice, od kojih je najvažnija njena kandidatura za upis na Reprezentativnu listu UNESCO-a.
Britanska lou kost aviokompanija Jet2.com naredne ljetnje sezone uspostaviće saobraćaj ka Crnoj Gori i to na linijama iz Mančestera i Londona za Tivat.
Jet2.com počeće da leti za Tivat iz Mančestera, odnosno sa londonskog aerodroma Stansend 21.maja naredne godine, a saobraćaće dva puta nedjelnjo, avionima tipa boeing B 737-800, kapaciteta 189 putnika.
Iz Londona i Mančestera ova će kompanija, inače specijalizovana za prevoz britanskih turista do popularnih turističkih destinacija širom Evrope, letjeti za Tivat četvrtkom i nedjeljom. Jet2.com treći je po veličini redovni aviopprevoznik u Velikoj Britaniji i ima flotu od 90 aviona sa kojima leti na više od 70 destinacija.
Na sezonskim linijama iz Mančestera i Londona za Tivat već dvije godine saobraća i najveća britanska lou kost kompanija EasyJet, dok za London iz Tivta ljeti leti i crnogorski nacionalni avioprevoznik Montenegro Airlines.
Pored EasyJeta i Jet2.coma, za Tivat u ljetnjoj IATA sezoni iz više gradova Evrope i sa Bliskog Istoka već saobraćaju i lou kost kompanije Pobeda, Transavia, Brussels Airlines i Flydubai.
Nova DPS-om predvođena lokalna uprava Kotora „riješila je“ problem sa hiljadama tona građevinskog šuta od srušenog hot
ela Fjord na način da je dozvolila njegovo nezakonito odvoženje i odlaganje na opštinsku parcelu u Industrijoj zoni, a koja ne ispunjava niti jedan zakonom traženi preduslov za korišćenje u te svrhe.
O tome su danas javnost upoznale kotorske Demokrate, tvrdeći da je riječ o jednom od većih kriminalnih poslova koje je uradila aktuelna DPS-SD-HGI-LP vlast u tom gradu, a koju u parlamentu svojim odlučujućim glasom, podržava odbornica SDP dr Bruna Lončarević.
Aktuelna kotorska vlast inače, često je kritikovala prethodnu predvođenu Demokratama, prozivajući je za nesposobnost jer bivši gradonačelnik Vladimir Jokić nije dozvolio da se šut od srušenog hotela Fjord odnese sa mjesta na kome je bio taj objekat i odloži na privatna imanja u Grblju, zato što Opština Kotor tada nije imala usvojenu i uređenu lokaciju za legalno odlaganje građevinskog otpada.
Na odlaganju uz naknadu, šuta od Fjorda na privatne parcele u Grblju, insistirali su čelnici kotorske NOVE kao jednog od konstutuenata bivše lokalne vlasti, a što je i bio jedan od uzroka njenog lošeg funkcionisanja i na kraju njenog pada prije nekoliko mjeseci, od kada je upravljanje Opštinom preuzeo DPS sa svojim satelitima.
Kotorski odbor Demokrata danas je medijima dostavio video i foto dokaze, kao i dokumentaciju iz koje se vidi da već petnaestak dana traju aktivnosti kompanije „Omorika Montenegro“ iz Herceg Novog čija građevinska mehanizacija i teški kamioni tovare šut sa mjesta gdje je nekad stajao hotel Fjord i odvoze ga u Industrijsku zonu Kotora, na parcelu u vlasništvu Opštine, a na koju se taj materijal deponuje bez ikakve zvanične dozvole nadležnih.
„Nakon što je nezakonito izabran kao predsjednik Opštine Kotor, Željko Aprcović (DPS) je kao jedan od svojih prioriteta postavio odvoženje šuta sa lokaliteta hotela Fjord. S tim u vezi on je dao veliki broj izjava da će se ubrzo pronaći rješenje za taj problem, a imao je i sastanke sa predstavnicima investitora, o čemu je redovno obavještavana javnost i mediji. Dana 14.09. na sajtu opštine Kotor, kao i na zvaničnoj FB stranici opštine Kotor, postavljene su fotografije mehanizacije na lokalitetu hotela Fjord, uz obavještenje da su započele pripreme za odlaganje neopasnog građevinskog otpada. Ubrzo zatim, kamioni preduzeća „Omorika“ iz Herceg Novog su započeli sa odvoženjem neopasnog građevinskog otpada. Iz navedenog jasno je da su se radovi na lokalitetu i odvoz otpada odvijali u koordinaciji lokalne uprave i investitora.”- kazao je juče “Vijestima” predsjednik OO Demokrata i bivši gradonačečnik Kotora Vladfimir Jokić. On je istakao da se sada oko 8 hiljada kubika šuta od Fjorda, odlaže na opštinsku parcelu Industrijskoj zoni koja je tako pretvorena u “neuređeno odlagalište, koje ne ispunjava ni jedan zakonski uslov za odlaganje otpada.”
“Građevinski otpad se nelegalno odvozi i deponuje na opštinskoj zemlji i to na parceli 68/1, površine 118.608 m2, na kojoj opština Kotor ima 100% pravo korišćenja. Isto preduzeće je 2018. godine u maju, pokušalo da odveze građevniski otpad na privatnu lokaciju na teritoriji Grblja, kada je zaustavljeno od strane nadležnih službi, a dana 29.05.2018. i kažnjeno sa 1.500€, zbog ponovnog pokušaja nezakonitog odvoženja građevinskog otpada. Bez obzira što je slika građevinskog otpada na lokalitetu Fjord ružila sliku grada, njegov odvoz i skladištenje se mora obaviti u skladu sa zakonskim normama, kako ne bi došlo do ugrožavanja životne sredine. Investitor je i prije početka rušenja objekta hotela, morao imati plan kako će deponovati otpad, a posebno znajući da u tom trenutku na teritoriji opštine Kotor ne postoji odlagalište građevinskog otpada.”- kazao je Jokić.
On je podsjetio da je na opštinskom placu u Industrijskoj zoni gdje se sada odlaže otpad od Fjorda, svojevremeno odlukom bivše DPS vlasti u tom gradu, kraće vrijeme funkcionisalo odlagalište Komunalnog preduzeća za građevinski otpad, ali je ono ukinuto nakon što se Opštini protestom obratila kompanija KIPS iz Podgorice koja u blizini ima svoj veliki distrubtivni centar i čija je okolina na ovaj način bila devastirana.
Jokić podvlači da je u pitanju omogućavanje investitoru Fjorda da na protivpravan način, stekne znatnu finansijsku korist jer ga je DPS uprava Kotora poštedjela velikih troškova koje bi imao da šut propisno odveze i odloži na za to uredno registrovane deponije kojih ima u susjednim gradovima.
Deponija
“Procjena vrijednosti radova samo na pripremi odlagališta za prihvat građevinskog otpada kakvo Kotor trenutno nema je oko 200 hiljada eura, dok bi cijena posla samog odvoženja oko 8 hiljada kubnih metara građevinskog otpada, na udaljenosti do 5 km, prema cijenama po kojim naplaćuju gradska preduzeća u Podgorici, iznosila najmanje 110 hiljada eura. Odvoz šuta do lokacije na Ledenicima koštao bi još dodatnih 30 hiljada eura.”- kalkulacija je Jokića koji kaže da su, ironijom sudbine, “Omorikine” kamione koji šut odvoze na nelegalnu deponiju u Industrijskoj zoni, oni snimili na isti dan kada je DPS-ova većina u SO Kotor, na sjednici lokalnog parlamenta 30.septembra, donijela donijela odluku o određivanju lokacije za privremeno odlagalište neopasnog građevinskog otpada na Ledenicama. Ledenice se inače, nalaze na savim drugom kraju teritorije Opštine Kotor u odnosu na aktuelno nelegalno odlagalište šuta od Fjorda. Jokić je kazao da je prethodna kotorska vlast lani, u vrijeme kada grad nije imao određenu lokacviju za privremeno odlagalište građevinskog otpada, pokrenula proceduru njenog određivanja i pripreme dokumentacije za njeno legalno korišćenje.
“Tom prilikom se došlo do lokacija na Ledenicama i u bivšem kamenolomu u Nalježićima. Zbog političkih razloga, SO Kotor tada nije uspijela da donese ove odluke, da bi nova skupštinska DPS većina najprije donijela nacrt Odluke o odlagalištu, uputila ga najavnu raspravu i onda 30.09. donijela odluku o odlaganju građevniskog otpada na Ledenicima. Sastavni dio ove odluke je i programski zadatak sa UT uslovima, na osnovu kojega tek treba uraditi projektnu dokumentaciju, a za upravljača odlagalištem je imenovano Komunalno Kotor, kao preduzeće registrovano za odlaganje otpada. Time su se stekli uslovi da se započne sa radovima na lokalitetu i da se u što skorijem roku isti uredi tako da ispunjava zakonske uslove i počne da radi kao legalno odlagalište otpada.”- istakao je Jokić dodajući da je bacanje šuta od Fjorda na opštinski plac u Industrijskoj zoni koje je počelo u međuvremenu, potpuino nelegalno i štetno, zbog čega Demokrate traže reakciju Ekološke inspekcije i ostalih nadležnih organa.
KAKO JE PO ZAKONU
Građevinski otpad se može privremeno skladištiti u skladu sa članom 78a, Zakona o upravljanju otpadom. Pravo da skladišti i upravlja građevniskim otpadom ima pravno lice ili preduzetnik koji je za to registovan kod Agencije za zaštitu životne sredine, čiji se registar nalazi na internet sajtu. Lokaciju na kojoj će se skladištiti građevinski otpad određuje Skupština opštine, dok način skladištenja propisuje jedinica lokalne samouprave uz saglasnost ministarstva. Lokacija koju odredi Skupština opštine mora da bude ograđena, opremljena vagom za mjerenje, ima organizovanu čuvarsku službu i službu za prijem otpada. Pored navedenih zakonskih uslova, neophodni su i programski zadaci i UT uslovi za izradu projekta odlagalašita, projekat odlagališta, procjena uticaja na životnu sredinu, određivanje kapaciteta odlagališta i slična tehnička dokumentacija. Uz sve to neophodno je i da pravno lice registrovano kod Agencije upravlja odlagalištem. Ništa od toga ne ispunjava lokacija na koju se trenutno odvoze hiljada tona šuta od srušenog hotela Fjord.
APRCOVIĆ. DOGOVORILI SMO SE SA INVESTITOROM: SVE ĆE BITI UKLONJENO
Gradonačelnik Kotora Željko Aprcović nam je potvrdio da se materijal od srušenog Fjorda u Industrijskoj zoni odlaže uz saglasnost lokalne uprave, ali da je u pitanju “privremeno odlaganje šuta”.
“Postigli smo sporazum sa investotorom da se taj materijal ovdje privremeno odloži, ali on tu neće ostati jer su stručnajci procijenili da je u pitanju materijal koji se može reciklirati i ponovno upotrebiti u gradnji novog objekta na mjestu starog Fjorda. Sve će se to u najkraće vrijeme nanovo iskoristiti, jer je taj materijal pogodan za tamponiranje i slično”- kazao je Aprcović ne objasnivši međutim, na temelju konkretno kojeg dokumenta i dozvole se građevinskim otpadom od Fjorda, mimo zakona, zatrpava opštinksi plac u Industrijskoj zoni.
U Tivtu trenutno odmara 2.454 turista, od čega stranih 2. 435 a domaćih 19. Najveći broj gostiju, 1.911 koristi privatni smještaj, dok ih je u hotelima 543.
U Tivtu se trenutno odmara 26 % više gostiju nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Turističke organizacije.
TO Tivat predstavlja ponudu na 52. Sajmu turizma u Novom Sadu koji okuplja 220 izlagača iz 14 zemalja.
100 godina od osnivanja Kulturno zavičajno udruženja “Napredak”
Napredak 100 godina
Kulturno zavičajno udruženje “Napredak” iz Gornje Lastve obilježiće stotinu godina od osnivanja Hrvatskog tamburaškog društva “Napredak”, u subotu 5. oktobra u Domu kulture ”Ilija Marković” u Gornjoj Lastvi, s početkom u 19 sati i 30 minuta.
Koncert će održati Mandolinski orkestar “Tripo Tomas” iz Kotora, a biće otvorena i izložba pod nazivom “Napredak Gornja Lastva-stotinu godina postojanja”.
Donatorsko veče na kojem će se prikupljati sredstva za novi ultrazvučni aparat…
Dom zdravlja Tivat
Na inicijativu predsjednika opštine Tivat dr Siniše Kusovca u utorak 8. oktobra u galeriji Buća sa početkom u 20 sati, biće održano donatorsko veče na kojem će se prikupljati sredstva za novi ultrazvučni aparat u ginekološkoj ambulanti Doma zdravlja Tivat.
Pozvani su svi prijatelji grada, djece, zdravlja, da kupovinom izloženog likovnog rada koji su napravila djeca i mladi, omoguće tivatskom Domu zdravlja odnosno Savjetovalištu za reproduktivno zdravlje i trudnice nabavku najsavremenijeg utrazvučnog aparata. Namjera je unaprijediti brigu o najmlađima ali prije njih o budućim majkama.
Zimski red vožnje trajekta od 7. oktobra
Pomorski saobraćaj
Od ponedeljka 7.oktobra stupa na snagu zimski red vožnje trajekta Kamenari Lepetani Pomorskog saobraćaja.
Korisnici naših usluga se za sve informacije mogu obratiti na kontakt telefon br. 031/673-522 i 031/673-558, svakog dana u periodu 00.00-24.00h – saopštavaju iz Pomorskog saobraćaja Kamenari.
Tradicionalna gradska fešta „Dan Širuna“ održati će se u Budvi po 54. put u subotu, 5. oktobra uz bogat zabavni i sportski program, ali i izobilje prepoznatljive plave ribe koja se u Jadranu pojavljuje u ovo doba godine.
Vino, pivo i ruštule dodatno će oraspoložiti brojne posjetioce koji već decenijama znaju da je prvi vikend u oktobru dan kada se Budvani i njihovi gosti vesele uz mediteranske zvuke i ukusnu ribu koju pripremaju vrijedni članovi Kluba za sportski ribolov „Širun“ koji su prije više od pet decenija i pokrenuli ideju druženja kojom označavaju kraj još jednog dugog, toplog ljeta.
Turistička organizacija opštine Budva, uz pomoć svojih sugrađana i mnogobrojnih entuzijasta i ove godine se pobrinula da obezbjedi dovoljne količine ukusnih mediteranskih obroka, ali i da osmisli zanimljiv program na glavnom gradskom trgu.
Uz zvuke Gradske muzike i vesele „Feštađune“ fešta će početi već od 16 sati i 30 minuta, istovremeno dok se budu „zagrijavale“ gradele.
Nakon svečanog otvaranja uslijediće dječiji program u kojem već decenijama učestvuju predškolci, osnovci, učenici muzičkih škola, plesnih grupa, dramskog studija…
Dan Širuna foto V.L.
Od 18 sati mali koncert će održati perspektivna mlada crnogorska pop pjevačica Monika Knezović, a nakon nje će nastupiti Ženska vokalna grupa „Harmonija“.
I ove godine će se najvještiji i najhrabriji oprobati u skidanju pršuta sa nauljene grede u gradskoj luci, u povlačenju konopa ispred glavne bine, ali i veselim igrama na samoj bini, za što su obezbjeđene i nagrade.
Igrama iz Crne Gore će se predstaviti Kulturno umjetnički centar „Stefan Mitrov Ljubiša“, dok će primorske melodije, kao i uvijek, lijepo interpretirati klapa „Jedinstvo“ iz Bara.
Gost ovogodišnjeg „Dana Širuna“ je hrvatska grupa „Magazin“, a uz prepoznatljive hitove koji su obilježili život mnogobrojnih generacija, posjetioci će uživati već od 21 sat.
Ova lijepa manifestacija koja sve posjetioce poziva na pravo primorsko druženje istovremeno najavljuje i mirniji period, kada se radi o organizaciji događaja na otvorenim budvanskim prostorima, ali i početak priprema na najvažnijem događaju u godišnjem kalendaru, koji već dvije decenije predstavlja najprepoznatljiviji zimski turistički brend u regionu – proslavu novogodišnjih praznika, kada se od Budve očekuje da uvijek postavlja nove standarde.
Najvažnije je imati svoj krov nad glavom, izreka je koju ovdje ponavljaju generacije. Stambeno je pitanje našem svijetu uvijek bila egzistencijalna tema broj jedan, pa ako ga ovdje nisu bili u mogućnosti riješiti, odlazili su trbuhom za kruhom, i šezdesetih godina prošlog stoljeća i danas.
U situaciji kada prosječna neto plaća u Hrvatskloj iznosi oko osamsto, najam jednosobnog stana u Splitu ili Zagrebu između 300 i 500, a metar četvorni stana 2500 eura, jasno je da je mnogima nemoguće unajmiti, a kamoli steći vlastitu nekretninu.
U Slavonskom Brodu, iz kojeg se masovno iseljava u Irsku i Njemačku, mladim su obiteljima odlučili dati u najam zemljište za kuću ili stana po cijeni od tisuću kuna, a nakon deset godina to isto zemljište ili stan mogu i otkupiti.
Mogu li takve i slične “vatrogasne” mjere, obuzdati rast cijena nekretnina i zadržati mlade u Hrvatskoj? Može li se uopće utjecati na tržište?
– To bi bilo suludo, to je nemoguće provesti. Tržište samo sebe regulira prema odnosu između ponude i potražnje, zato se, uostalom, i zove tržište i na njega se u tom smislu ne može utjecati. Jedino što preostaje državi jeste baviti se stambenom politikom, promišljati koje su alternative za one kategorije građanstva koje po ovim cijenama ne mogu do krova nad glavom, i onda to rješavati kroz tzv. institucionalni najam. Mi samo apeliramo da se u razgovoru o stambenoj politici barata istinitim informacijama, a to u prvom redu znači da su tražene cijene jedno, a one po kojima se nekretnine prodaju nešto sasvim drugo. Razlike između traženog i dobivenog za prodanu nekretninu su od pet do dvadeset posto. Znači, realizirane su cijene u principu bitno niže – kaže za Slobodnu Dalmaciju Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
Da se u javnosti češće spominju cijene po kojima su nekretnine prodane, a ne oglašene, onda bi i kupci bili hrabriji i upustili bi se u kupovinu onoga što im odgovara, ovako su se preplašili pa čekaju da nas kakva nova kriza sve skupa spusti na zemlju. Ranilović veli da je svemu itekako kumovao rast turizma na Jadranu, što je povećalo interes stranaca kad je kupovina nekretnina u pitanju.
– I na temelju tog interesa formira se cijena u priobalju. Skoro svaki peti kupac nekretnina u Hrvatskoj je stranac, a u priobalju je to gotovo svaki drugi. U većim gradovima na Jadranu je manje stranaca koji kupuju nekretnine, ali u manjim mjestima oni čine devedeset posto kupaca – kaže Ranilović.
Nekretnine na Jadranu rado kupuju naši iseljenici, bez obzira jesu li podrijetlom iz kontinentalne Hrvatske ili Istre i Dalmacije. Tome pridonosi i rast cijena nekretnina u Njemačkoj, Austriji, Švedskoj, Švicarskoj… Svjesni da tamo ne mogu priuštiti kupnju nekretnine, odlučuju se na investiciju u domovini.
S druge strane svatko, kome to džep dopušta, pod stare dane želi živjeti uz more, pa tako u Splitu ili Dubrovniku nekretnine kupuju Hrvati koji su mirovine zaradili vani, a rodili su se u Bosni ili u unutrašnjosti Hrvatske. Povratnici životnu ušteđevinu pretvaraju u stambene kvadrate, koji, da apsurd bude veći, često zjape prazni ili se koriste samo ljeti jer oni još nisu u mirovini, a djeca, koja su rođena u inozemstvu, se ne misle preseliti u Hrvatsku.
Da su cijene kuća, stanova i apartmana u Dubrovniku, Splitu, Makarskoj…, zato izvan svake pameti, svjedoči podatak da se u Hrvatskoj tijekom godine proda tek svaka šesta oglašena nekretnina.
– Problematični su i neki dijelovi Zagreba po pitanju rasta cijena, ali tržište na to ne reagira dobro. I zato će ono to korigirati. Što znači držati nerealnu cijenu neke nekretnine godinu dana i na koncu je ne prodati?! Da vam to nije bila ni namjera, nego ste je tek tako oglasili, pa ako se neko zainteresira kupiti nekretninu po toj cijeni – dobro, ako ne, ništa – objašnjava Ranilović psihologiju prodavatelja koji bez ikakvih osnova bildaju cijene i tako umrtvljuju tržište nekretnina.
Divljanje cijena nekretnina nije samo hrvatski trend.
– To je sada na djelu i u svim većim europskim gradovima. Što se najma tiče, istina je da su cijene porasle u gradovima uz obalu gdje je živ turizam, za razliku od Zagreba gdje je taj rast također zabilježen ali nije drastično izražen – veli Ranilović, i napominje da u većem dijelu Hrvatske cijena nekretnina, ipak, stagnira.
– Tamo gdje nema interesa stranaca, to je sasvim druga priča. Ni u samom Zagrebu, kao najvećem gradu, situacija nije svugdje ista. Ima kvartova koji su atraktivni za stanovanje i u kojima cijene stanova rastu, dok se u drugim dijelovima grada to ne osjeća – kaže Ranilović.
