Lučki radnici iz Bara na pregledima u Srbiji zbog visoke količine olova u krvi

0
Lučki radnici iz Bara na pregledima u Srbiji zbog visoke količine olova u krvi
Luka Bar

Šest radnika lučke kompanije Port of Adria iz Bara, kod kojih je utvrđena najveća koncentracija olova u krvi, upućeni su 16. oktobra u beogradski Institut za medicinu rada na ispitivanja, saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore.

Oni su dobrog opšteg stanja, rečeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE).

Kod još 52 radnika iste kompanije utvrđen je visok nivo olova u krvi.

Ukupno su testirana 63 radnika, od kojih su samo pet imali normalne vrijednosti.

“Normalna vrijednost je 28 mikrograma po litru. Kod nekih radnika, koji uglavnom rade pretovar raznih materija, ova vrijednost iznosi preko 40 do čak 119 mikrograma”, kazao je za RSE predsjednik Sindikata lučkih radnika Zoran Martinović.

Turska kompanija Port of Adria, posluje u privatizovanom dijelu barske Luke, na jugu Crne Gore.

Za RSE su kazali da nijedan zaposleni nije prijavio simptome trovanja, ili bilo kakve zdravstvene probleme povezane sa ovom vrstom rada.

“Međutim, bez obzira na to odmah smo prestali da angažujemo zaposlene u istovaru i utovaru ovog tereta kako bi se spriječila dalja izloženost (opasnim materijama)”.

U međuvremenu Agencija za zaštitu životne sredine poslala je apel građanima Bara da “izbjegavaju šire lučko područje”.

Kako je otkriven slučaj?

Martinović iz Sindikata kazao je za RSE da se njegove kolege osjećaju dobro i da, zasad, nemaju glavobolje i povraćanja.

“Ali, dosta kolega je zabrinuto, pogotovo ovi koji imaju gotovo desetostruko veće koncentracije olova od dozvoljenog. Jedan 119, neki preko 80. Uz to im je dosta nepoznanica jer ne znaju još precizno gdje će se i kako liječiti”.

Da su im povećane vrijednosti metala u krvi, kaže, saznali su slučajno.

Objašnjava da su njegove kolege i on u obavezi da svake godine rade sistematski pregled.

“Do sada smo radili ‘obične’ nalaze krvi u barskom Domu zdravlja i to je tako prolazilo. Međutim, nedavno je u Baru otvorena privatna klinika u kojoj se mogu izmjeriti vrijednosti olova, i poslodavac nas je poslao da to provjerimo. Eto, vidimo šta se pokazalo.”

Porazno je, navodi, što nijedna državna ustanova ne mjeri ove vrijednosti.

“U državi u kojoj se radi sa opasnim rudama nemate državnu laboratoriju u kojoj se možete testirati, niti liječiti u ovim situacijama. Ne nude mogućnost da nas makar testiraju pa da šalju za Njemačku ili negdje drugo uzorke na analizu, da bi se to provjerilo.”

Na pitanje da li su radnici koji rade pretovar uvijek adekvatno zaštićeni Martinović kaže da imaju opremu, rukavice, maske, odijela.

“Tvrde da je kvalitetna i po standardima. Ali, na primjer, povišene su vrijednosti nekih koji rade u administraciji.”

Kaže da ih je prije par dana posjetila Inspekcija zdravlja na radu koja je naložila da kontaminirani radnici više ne mogu obavljati te poslove.

“Uglavnom, da se nije otvorila ova privatna klinika i da naš poslodavac nije odlučio da nas testira, ko zna kako bi se sve završilo. Čista sreća”, zaključuje Martinović.

‘Zdravlje zaposlenih prioritet’

A iz kompanije Port of Adria koja upravlja kontejnerskim, teretnim i brodovima za krstarenje, kažu da su im zdravlje i bezbjednost zaposlenih prioritet.

Oni su potvrdili navode Martinovića da radnici imaju zaštitnu opremu za rad, da se pregledaju jednom godišnje u lokalnom Domu zdravlja, kao i da su položili ispite za rad s opasnim materijama.

Čim je, kako pojašnjavaju, otvorena privatna laboratorija koja sprovodi detaljne anliaze krvi na prisustvo teških metala, inicirali su testiranje radnika.

Nakon što su stigli rezultati kompanija je dogovorila da se dodatni testovi urade u Berlinu, zbog eventualnog liječenja i terapija.

No, u međuvremenu su nakon pregleda u Kliničkom centru Crne Gore, šestorica zaposlenih upućeni u Beograd.

Zdravstevno stanje ostalih 52 radnika, pratiće ljekari Kliničkog centra, rečeno je za RSE iz te ustanove.

‘Izbjegavati područje oko Luke Bar’

Povodom upozorenja građanima Bara da izbjegavaju područje Luke, direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić je rekao da su koncentracije olova visoke ali da nisu veće od propisane granične vrijednosti, dok je koncentracija arsena višestruko veća u odnosu na propisanu.

Kako je pojasnio za RSE ovaj nalaz je iz analize Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) od prošle godine.

Agencija kojom on rukovodi nije utvrdila prekoračenje graničnih vrijednosti za olovo i arsen u analizama vazduha, dok analize zemljišta nisu rađene.

Kaže i da je porijeklo ovih metala u vazduhu u direktnoj vezi sa pretovarom rudnog koncentrata ruda olova i bakra.

Iz CETI-ja nije odgovoreno na upit RSE šta su preduzeli nakon što su prošle godine utvrdili da je koncentracija arsena višestruko veća od dozvoljene.

Gazdić ističe da su o tim rezultatima CETI-ja odmah obavijestili Ekološku inspekciju, od koje su dobili povratnu informaciju da su pokrenuli aktivnosti.

Ni iz Ekološke inspekcije RSE nije dobio odgovor na pitanje koje aktivnosti su preduzeli i sa kakvim efektima.

Gazdić dodaje da je rukovodstvo Port of Adria ali i kompletne Luke Bar moralo biti obaviješteno o rezultatima mjerenja.

“Nismo upoznati da li su sa rezultatima upoznali zaposlene.”

Opština Bar: Pokušaj zataškavanja trovanja

Nakon što je objavljeno da su mjerenja od prije godinu utvrdila visoku koncentraciju olova i arsena, oglasio se čelnik Opštine Bar, Dušan Raičević.

Saopštio je da je zabrinut zbog saznanja “da su građani Bara u kontinuitetu trovani, a da je sve to neko pokušao da zataška”.

Od nadležnih, kako kaže, zahtijeva da se hitno pozabave ovim problemom i ponude konkretna rješenja.

“Odgovornost je rukovodioca u preduzećima koja obavljaju pretovar tereta u Luci Bar, ali i nadležnih državnih institucija koje su zakazale i omogućile da se ovo sakriva duže od godinu. Za to će neko morati da odgovara.”

Iz Ministarstva zdravlja su naveli da su odmah po saznanju da dio radnika ima povišene vrijednosti olova poslali uzorke na analizu u beogradski Institut.

Nalazi su, kako kažu, pokazali da su “nivoi u prihvatljivim granicama, s obzirom na njihov posao i izloženost ovim materijama”.

Ipak, šestoricu sa najvećim vrijednostima poslali su za Beograd.

Ministarstvo pomorstva naložilo je hitnu istragu.

Ministar Filip Radulović, koji je od oktobra prošle godine na toj funkciji, rekao je da odgovorni moraju snositi posljedice.

Komedija “Žene u crvenom” u Kotoru

0
Komedija “Žene u crvenom” u Kotoru
Foto: JU Kulturni centar “Nikola Djurković” Kotor

Komedija “Žene u crvenom” nastala po tekstu Davora Špišića, a u režiji Bojane Lazić, gostuje u kotorskom Kulturnom centru u subotu, 19. oktobra.

Predstava je ređena u produkciji Scene ASM iz Niša, a glume Olga Odanović, Dubravka Mijatović, Anastasia Mandić i Sena Đorović.

Prodaja ulaznica po cijeni od 15 eura biće u kancelarijama Kulturnog centra od ponedjeljka do petka od 10 sati do 12 sati.

Ulaznice će se prodavati i na biljetarnici dva sata prije početka predstave.

Predstava će početi u 20 sati.

Ubijen vođa Hamasa Yahya Sinwar – UN: Pojasu Gaze ove zime prijeti “katastrofalna” glad

0
Ubijen vođa Hamasa Yahya Sinwar – UN: Pojasu Gaze ove zime prijeti “katastrofalna” glad
Gaza
Foto: Carlos Garcia Rawlins / Reuters

“Ubili smo prvog čovjeka Hamasa” stoji u službenom priopćenju iz Tel Aviva kojim je potvrđena pogibija Yahye Sinwara u pojasu Gaze. Prije toga, tijekom dana objavljeno je da izraelska vojska istražuje je li Sinwar doista ubijen u operaciji njezinih snaga na području Rafe. Izraelska radijska postaja Kan javlja da je Sinwar ubijen slučajno te da se napad nije temeljio na obavještajnim podacima.

Pojas Gaze, stalna meta izraelskih napada i danas je bio na udaru projektila. Kako je ustvrdio izvor iz izraelske vojske, gađana je jedna zgrada, za koju se već dulje vrijeme sumnja da je mjesto skrivanja Hamasovih pripadnika. Precizna navođena raketa zgradu je srušila do temelja. I tada dolazi do velikog obrata.

– Tokom operacije pripadnika IDF-a, ubijena su trojica terorista. IDF u ovom trenutku provjerava je li se među poginulima i Yahya Sinwari, vođa Hamasa. U ovom trenutku njegov identitet još ne možemo potvrditi, saopštio je IDF popodne. No nešto prije 19 sati Izraelci su potvrdili da je ubijen vođa Hamasa.

Izraelski Kanal 12 javlja da se napad u kojem je likvidiran Sinwar dogodio jučer i da izraelski vojnici koji djeluju na području Rafe nisu znali da je vođa Hamasa ondje. Vojnici su vidjeli nekoliko boraca kako ulaze u zgradu i naređen je napad na njih. Navodno je na taj dio zgrade ispaljena tenkovska granata. Kada se slegla prašina i dim, izraelski specijalci upali su u pogođeni objekt i primijetili da jedan od ubijenih terorista jako podsjeća na Sinwara.

Sinwara se smatra idejnim vođom i glavnih arhitektom terorističkog napada na Izrael prošle godine u listopadu. Od tog dana ne pojavljuje se u javnosti. Kako tvrde izraelski obavještajni izvori, cijelo vrijeme provodio je u tunelima u pojasu Gaze, izdavajući zapovijedi o napadima na Izrael. Nakon što je ubijen Ismail Haneja u Iranu ovoga ljeta, Sinwar je postao prvi čovjek Hamasa. No, na tom položaju, čini se, nije se dugo zadržao, unatoč skrivanju od izraelskih projektila.

UN: Pojasu Gaze ove zime prijeti “katastrofalna” glad

Slovenija: Sve više nisko kvalificiranih radnika s Kosova i iz Azije

0
Slovenija: Sve više nisko kvalificiranih radnika s Kosova i iz Azije
Slovenija

Podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da se broj radnih dozvola i suglasnosti koje stranci iz trećih zemalja trebaju za dobivanje jedinstvene boravišne i radne dozvole više nego utrostručio od 2015. godine.

Ističe se velik porast odobrenja građanima Kosova, a posljednjih godina i građanima Indije, Nepala i Bangladeša. Stranci se uglavnom zapošljavaju u građevinarstvu i proizvodnji.

Gotovo svaki šesti zaposlenik kod nas je strani državljanin, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku za kolovoz. Oko 19.000 stranih radnika bilo je iz zemalja članica Europske unije (13 posto), a oko 126.000 iz ostalih zemalja (87 posto), od kojih je daleko najveći broj iz zemalja bivše Jugoslavije. U posljednjih sedam godina udio stranaca se udvostručio.

Ti brojevi uključuju i strance sa slobodnim pristupom tržištu rada (uključujući i strance iz trećih zemalja koji imaju stalni boravak u Sloveniji) i strance iz zemalja izvan EU kojima je potrebna jedinstvena boravišna i radna dozvola koju izdaje upravna jedinica. Za to prethodno izdaje suglasnost Zavoda za zapošljavanje Republike Slovenije. U slučaju državljana Bosne i Hercegovine (BiH) i Srbije, koji se kod nas zapošljavaju izravno iz matične države, zavod izdaje radnu dozvolu na temelju bilateralnih ugovora, što se smatra suglasnošću.

Količina izdanih radnih dozvola i suglasnosti od 2015. godine porasla je više od tri puta. Zavod ih je najviše izdao 2021. (46.200) i 2022. (48.400). Lani je taj broj pao na 44.700, a niže su i brojke za devet mjeseci ove godine nego u istom razdoblju prije dvije godine. No to ne mora značiti da se u posljednje dvije godine ovdje zapošljava manje stranaca iz trećih zemalja.

Čak 16 posto radno aktivnog stanovništva u našoj zemlji su strani državljani.

Na manje brojke u posljednje dvije godine utjecala je izmjena zakona koja je prošle godine omogućila da više ne treba dobivati suglasnost zavoda za zapošljavanje stranaca u djelatnosti zdravstvene djelatnosti i institucionalne skrbi, već i dalje je obvezna jedinstvena dozvola. Zavod nema podatak koliko je takvih poslova bilo, no znatno ih je manje u odnosu na privatni sektor.

U zavodu također primjećuju da je sve teže zapošljavati kadrove iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Sve je manji broj suglasnosti i dozvola izdanih državljanima Srbije i BiH. Najviše dozvola i dalje se izdaje radnicima iz Bosne i Hercegovine. Na manje brojke utječe i veći broj odbijenih zahtjeva stranaca iz zemalja jugoistočne Azije. Udio tih depozita, koji se kreće između 30 i 40 posto, znatno je veći od udjela stranaca iz zemalja jugoistočne Europe. Razlog tome je zahtjevniji dokaz o radnom iskustvu i obrazovanju. Ipak, u posljednje tri godine bilježi se veliki porast izdanih dozvola za građane iz jugoistočne Azije. Radnicima iz Bangladeša, Indije i Nepala prošle je godine izdano 1.756 dozvola, sedam puta više nego 2021.

Posebno se ističe Konsenzus za radnike s Kosova, čiji se broj nakon 2018. više nego udvostručio. Slijede radnici iz Sjeverne Makedonije. Povećanje odobrenja za turske radnike vezano je uz radove na drugom kolosijeku.

Većina stranih radnika ovdje je zaposlena u građevinarstvu, proizvodnji, transportu i ugostiteljstvu. To su prvenstveno poslovi za niže kvalificirane radnike. Nasuprot tome, vrlo je mali broj zahtjeva za plavu kartu EU-a, koja se izdaje visokokvalificiranom osoblju. Zavod je prošle godine izdao 319 suglasnosti za EU plavu kartu, a ove godine do sada 197. Tako mali broj pripisuje se činjenici da su potrebe za visokokvalificiranim radnicima velike iu drugim zemljama EU. Slovensko (poslovno) okruženje za njih očito nije dovoljno konkurentno, a u nekim slučajevima i jezik može biti prepreka.

Broj izdanih suglasnosti i dozvola mogao bi i ove godine biti veći do kraja godine – zahvaljujući u srpnju donesenom zakonu o mjerama za optimizaciju pojedinih postupaka u upravnim jedinicama; mora se uzeti u obzir i mogući utjecaj pada u automobilskoj industriji. Bitno pojednostavljenje i ubrzanje koje donosi interventni zakon je da stranci sada mogu početi raditi na temelju suglasnosti institucije i ne moraju čekati da upravna jedinica završi postupak i izda jedinstvenu dozvolu. Odredbe se odnose samo na strance koji već zakonito borave u Sloveniji. Za radnike iz jugoistočne Azije oni, dakle, ne dolaze u obzir, zbog čega naša zemlja u budućnosti namjerava sklopiti više ugovora; očekuje se da će prvi biti sklopljen s Filipinima do kraja godine. Interventnim zakonom ukinuta je i mjesna nadležnost za izdavanje boravišnih i radnih dozvola strancima. Vlada je privremene mjere produžila do kraja godine, što je već pozdravljeno u gospodarstvu, gdje se odredbe zakona smatraju vrlo korisnima.

Tivat, grad koji zna da ugodi

0
Tivat, grad koji zna da ugodi
Tivat / foto Boka News

Čim se začuju decembarska zvona, Tivat polako kreće da oblači svoje zimsko odijelo i da pruža prazničnu idilu i neopisiv ugođaj. Na Gradskoj rivi Pine se veselo postavljaju kućice sa bogatom gastronomskom ponudom i najboljim odabirom muzike lokalnih izvođača, kao i Dj nastupima.

Okićena riva obećava predivna jutra, dane i sjajne večeri i poziva posjetioce da za stanicu za ulazak u Novu godinu odaberu upravo Tivat. U svoje kofere spakujte samo osmjehe i dobro raspoloženje, a Turistička organizacija Tivat će se pobrinuti da se vaše želje ostvare uz najbolji muzički program.

Ne kaže se uzalud ,,Ko pjeva zlo ne misli“, zato smo odlučili samo pjevati uz jaka imena zvijezda iz regiona i pjevajući ostaviti staru i uploviti u Novu godinu.

Dođite da se zajedno veselimo uz odabrane note i vatromete emocija na Gradskoj rivi Pine u Tivtu.

Ove godine očekuje vas:

  1. decembar – Saša Kovačević, predgrupa Bend Crveno i Crno
  2. decembar- Zdravko Čolić, predgrupa Akademia bend

2. januar – Jelena Rozga, predrupa Toć

Za dobar provod, od 15. decembra do 15. januara pobrinuće se i lokalni bendovi i izvođači grada Tivta, koji će najvjernije gostima dočarati mediteranske zvuke i mediteranski duh. Cjelokupan ugođaj biće ušuškan između novogodišnjih kućica koje će imati bogatu ponudu hrane i pića.

Čolić u Tivtu za NG 2025.

Turistička organizacija Tivat uvijek njeguje i dječije korake, te je za mališane ove godine organizovan program koji će trajati 4 dana. Uoči dva Božića ( 21. decembra i 05.januara) biće upriličen program za djecu u duhu ovog praznika. Zatim, 29. decembra i 30. decembra organozovan je Doček dječije Nove godine, kada će uz mnoštvo animacija, zabave, muzike, poklona, dječica uploviti u Novu dječiju najradosniju godinu.

Dobrodošli u Tivat, grad koji zna da ugodi ! 

U Kotoru 2.68 hiljada gostiju

0
U Kotoru 2.68 hiljada gostiju
Kotor – foto Boka News

Na kotorskoj rivijeri odmara 2.68 hiljada gostiju, pokazuju podaci lokalne Turističke organizacije (TO).

U privatnom smještaju boravi 1.67 hiljada gostiju, među kojima su najbrojniji iz Rusije, Turske, Srbije, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

U hotelima je 956 gostiju, a najbrojniji su iz Velike Britanije, Izraela, Brazila, Francuske i Srbije.

U hostelima boravi 57 gostiju.

“Po posljednjem presjeku, prema podacima sa Turističko informativnog centra, grad je u četvrtak obišlo 1.96 hiljada izletnika. Protekle sedmice Kotor je obišlo 22.77 hiljada izletnika. Najbrojnije su bile grupe iz Turske, SAD-a, Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Kine”, kazali su nam iz TO.

Danas sa kruzerima stiglo 3.358 putnika

Iz Luke Kotor su saopštili da su danas uplovila dva kruzera  sa 3.358 punika.

„Norwegian Pearl“ je uplovio iz Splita, a na sidrištu 1 biće do 18 sati kada će isploviti za luku Dubrovnik.  Na njemu se nalazi 2.450 putnika.

„Viking Venus“ uplovio je iz Dubrovnika sa 908 putnika.  Na vezu će biti do 16 sati i 30 minuta, a sljedeća luka je Krf.

Otvaranjem novih tribina obilježeno 100 godina fudbala u Zelenici

0

Fudbal se u Zelenici igra pun vijek, a ovaj značajan jubilej obilježio je danas Fudbalski klub „Orjen“ otvaranjem nove tribine na terenu kraj Opačice, uz prisustvo brojnih partnera, prijatelja kluba i mještana.

Događaju su prisustvovali predsjednik Opštine Herceg-Novi, Stevan Katić, potpredsjednici Miloš Konjević i Mirko Mustur, direktor Direktorata za sportsku infrastrukturu Ministarstva sporta i mladih Crne Gore, Milan Jančić, konzul Republike Srbije u Herceg-Novom, Mićo Rogović, potpredsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore, Mojaš Radonjić, uz članove uprave i igrače Fudbalskog kluba „Orjen“.

„Nosilac duge fudbalske tradicije u Zelenici dočekuje svoj jubilej sa uređenim terenom, spreman da dočeka nove generacije fudbalera, trenera, navijača, kao i mještana i gostiju koji su ljubitelji ovog sporta. Projekat postavljanja tribina i uređenja prostorija realizovan je u saradnji sa Ministarstvom sporta, a predstavlja zajedničko ulaganje u vrijednosti koje fudbal donosi – zajedništvo, sportsku strast i zajednički ponos“, kazao je predsjednik Opštine, Stevan Katić.

Kako je naveo, u ovaj projekat uloženo je ukupno oko 50.000 eura, od čega je Opština Herceg-Novi izdvojila oko 20.000 eura.

„Posebno bih istakao da ovaj stadion nije važan samo za Zeleniku, već i za sve stanovnike Herceg-Novog. On je mjesto okupljanja, mjesto gdje se susreću generacije i gdje se formiraju prijateljstva i sportske uspomene“, rekao je Katić i uputio čestitke povodom jubileja: „Čestitam slavljeniku, uz želju da na terenu kraj Opačice stasa još mnogo generacija i da nas „Orjen“ okuplja u decenijama koje dolaze, kako bismo zajedno slavili ljubav prema fudbalu.“

Zelenika stadion Orjena

U ime Fudbalskog kluba „Orjen“ obratio se Ranko Kišić, uputivši riječi zahvalnosti svima koji pomažu rad jednog od najstarijih sportskih kolektiva u gradu, a naročito Ministarstvu i Opštini uz čiju pomoć su uspjeli da urede teren, postave tribinu i srede klupske prostorije kako bi mladi sportisti imali bolje uslove za rad.

„Danas u našem „Orjenu“ trenira i takmiči se preko 150 djece svih takmičarskih uzrasta, čime se sa razlogom ponosimo. Moram danas pomenuti sve bivše članove kluba, kao i aktivne članove, Opštinu Herceg-Novi, Ministarstvo sporta i mladih i Mjesnu zajednicu Zelenika, uz posebnu zahvalnost što su  ugradili sebe u sportsku tradiciju Zelenike i Crne Gore, a sve radi bolje perspektive naše omladine“, istakao je Kišić.

Kako je rekao, kroz klub je tokom proteklih decenija prošlo mnogo generacija koje su svojom igrom obilježile njegovu istoriju, a među njima su igrači iz Zelenike, Boke, ali i cijele nekadašnje Jugoslavije.

Kišić je ocijenio da je ulaganje u sportske objekte višestruko značajno – kako za stvaranje boljih uslova za rad mladih sportista, tako i za razvoj sportskog turizma.

„Ulaganjem u sport i sportsku  infrastrukturu stvaramo uslove da imamo zdravu omladinu i  širimo našu turističku ponudu kroz sportski turizam. Tako bismo uskoro i mi mogli biti konkurencija većim gradovima i klubovima i postati zimski centar za pripreme sportista, kako bi naša turistička privreda radila i u zimskom periodu. U takvim projektima vidimo našu Zeleniku, jer samo tako, spajanjem lijepog i korisnog možemo ići naprijed“, poručio je Kišić.

Potpredsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore, Mojaš Radonjić uručio je ovom prilikom predsjedniku FK “Orjen”, Krstu Kilibardi plaketu u čast 100 godina postojanja kluba.

Druženje “Vrlovke“ i “Vjeverice“ stazama bokokotorskog zaleđa (Foto)

0

Vožnjom žičarom, penjanjem na vrh Pestingrad i šetnjom do Čelobrda s pogledom na utvrđeni grad-poluostrvo Sv. Stefan, te žurkama u Krimovici u Donjem Grblju, planinari i planinarke iz sela Kamanje kod Karlovca i iz Boke Kotorske nastavili saradnju, započetu ovoga proljeća.

Ljubav za planine i prirodu uopšte, povezala je planinare iz Hrvatske i Crne Gore – vezala je Planinarsko društvo „Vrlovka“ iz sela Kamanje u Karlovačkoj županiji, blizu granice sa Slovenijom i Planinarski klub „Vjeverica“ iz Kotora, čiji su se članovi i članice družili hodajući planinarskim stazama u zaleđu Budve i Kotora. U petak 11. oktobra hodali su kružnom pješačkom turom od manastira Praskvica do vidikovca sa crkvom Sv. Save, odakle se pruža prelijep pogled na Budvansku rivijeru i prevlaku Sv. Stefan, a zatim se vratili nazad preko Čelobrda, Jegorovom stazom do Praskvice, pa na roštilj u Krimovicu.

Pravi doživljaj Boke i njenih čari imali su priliku da osjete u subotu, 12. oktobra, najprije vožnjom žičarom od Duba do Kuka, a odatle pješačkom turom do Pestingrada preko Žanjevog dola, te silaskom u Kotor preko Krsca, kanjonom Škurde, preko Praćišta i Starog crnogorskog puta. Oni kojima je bio dovoljan (nimalo lak) uspon na Pestingrad, vratili su se u Kotor minibusom. U ovoj šetnji učestvovalo je 30-oro planinara i planinarki, što gostiju iz Hrvatske, što Novljana, Tivćana, Rišnjana, Kotorana, pa i Dubrovčana. Najmlađi učesnik ture na Pestingrad je devetogodišnji Jan iz Risna.

Spust ka Pestingradu

Domaćini su bili bračni par Mirjana i Dragan Petrović iz Kotora, članovi „Vjeverice“, koji su gostima velikodušno otvorili svoja vrata u Vili „Talija“ u Krimovici. Pored prenoćišta, ovdje su imali prostora i za druženje i zabavljanje uz muziku, ples i bogatu trpezu. Šlagvort žurke bila je torta u formi zaliva Boke kotorske, „slatki“ spoj planine i mora, a meštrica koja je napravila ovo ukusno umjetničko djelo je Ukrajinka Ana Moroz. Gosti i domaćini su imali priliku i da se okupaju u moru na plaži Trsteno, dok su neki od njih izabrali da  prošetaju Starim gradom Kotorom i da posjete Farmu „Carević“. Članovi „Vjeverice“ su, pored ostalog, od članova „Vrlovke“ dobili i divne suvenire- šarena licitarska srca, ali i ušećerene lješnike, onako kako to vjeverice vole. U ime društava učesnike druženja pozdravili su Krunoslav Mlačak i Vesna Pavlović, koja je osmislila i program pješačkih staza.

Dotaklo ih ljudsko srce

– Mi smo ugodno iznenađeni gostoprimstvom, PK „Vjeverica“ je dao maksimum, izuzetno dobro smo prihvaćeni ovdje, ugošćeni i ovo bi trebalo da bude primjer suradnje ne samo između dva društva, jer kad dođeš negdje i doživiš ovo što smo mi doživjeli ovdje, to se pamti. Prvo, Boka i okolica su prekrasni, taj pogled na Kotor, to ne možeš nigdje kupit, to možeš jedino ovdje doživit. Lijepih prirodnih fenomena imamo na puno mjesta, ali ono što nas je ovdje dirnulo to je ta duša, to srce ovdašnjih ljudi koji su nas dočekali. Jedna je stvar sama priroda, možeš sjesti u kola i dođeš, vidiš, prošećeš, prekrasno je oko Kotora, ali ljudi koji su bili naši domaćini, to je malo „više od igre“. Mi smo najbolje upoznali ovaj kraj upravo zahvaljujući tim ljudima. Dopalo nam se apsolutno sve, u svakom momentu smo imali pogled na Kotorski, Tivatski zaliv i sva okolna mjesta, a zapravo – ti si visoko u brdima, s druge strane možeš gledati more, priobalje, pučinu…, kaže za BN Krunoslav Mlačak, predsjednik PD „Vrlovka“.

Pogled sa Pestingrada

Ovo je uzvratno gostovanje planinara/ki iz Kamanja, nakon što su Bokeljima oni bili domaćini u obilasku staza Sjevernog Velebita.  „Vjeverice“ su od 30. maja do 4. juna ove godine imale priliku da u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit budu smještene u Šumarskoj kući u Krasnom, da hodaju “Premužićevom stazom”, stazama „Rožanskih kukova“ i „Malog Rajinca“, da posjete špilju „Vrlovku“ u Kamanju i obiđu “Munjaru” na rijeci Kupi.

-Naša suradnja je krenula početkom juna, kada smo za planinare/ke PK „Vjeverica“ organizirali malo istraživanje staza Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Naši gosti iz Boke i mi zajedno smo hodali ovom mitskom planinom, Velebit je toliko lijep, prostran i svaki put kad dođeš, on je drugačiji –  mi kao ljudi nekad dođemo veseli, nekad dođemo malo manje veseli … ali uvijek se vraćamo veseli, i zato idemo u planine, kaže Mlačak.

Za nastavak druženja Mlačak želi da to bude iznenađenje.

-Ja se toplo nadam da se vidimo ponovo kod nas. Pustimo se iznenaditi, to je najbolje- da li ćemo idući susret sa „Vjevericom“ organizirati na Velebitu, da li ćemo otići do Istre, do Slovenije ili drugdje, to je sve stvar koja se može dogovarati, poručuje Mlačak.

Zvanične objave o druženju mogu se pogledati na FB: https://www.facebook.com/share/p/LArAEYbHAQwtzU9D/

Stazama Emila Lašovskog, u čast neolitske istorije

– Društvo „Vrlovka“ je imalo svoje „uspone i padove“ u nekom periodu aktivnije, u drugom malo manje, ali nastavclja tradiciju Kamanja, našeg malog mjesta. Imali smo sreću da je Emil Lašovski, porijeklom Poljak, rođen u selu Brlog blizu Kamanja, on je jedan od osnivača alpinizma u Hrvatskoj. Zaista bi bila šteta da mi u Kamanju nemamo barem planinarsko društvo, koje se malo bavi alpinizmam. Najveći prirodni fenomen u Kamanju je špilja Vrlovka, po kojoj je Društvo i dobilo ime. Artefakti koji su pronađeni u špilji su iz perioda neolita, a ona je stara milionima godina.

Na našem području nema mnogo velikih vrhova, ali je to prostor Žumberka koji graniči sa Slovenijom, tu ima nekoliko vrhova koji su preko tisuću metara i to je kod nas puno. Područje je prilično bogato vodom i sretni smo što našim krajevima nikada nije falilo vode. Danas se to podrazumijeva, ali je u prošlosti to bilo vrlo bitno. I u budućnosti će ponovo, još i više, kaže Krunoslav.

Na početku Jegorovog puta
Dolaze sa „Zabranjenim pušenjem“ u Kotor za Novu godinu

-Prilikom posjete “Vjeverice“ kod nas na Velebitu, naš član Branko Trajkov- Trak, bubnjar grupe „Zabranjeno pušenje“, održao je jednu interaktivnu bubnjarsku radionicu za ljude koji nisu bubnjari niti se bave muzikom. Ovo je priča o bubnju i o onome što mi mislimo da rade samo vrhunski bubnjari u svijetu. Trak nas je tom prilikom vrlo dobro podučio tome da sve mi možemo, sve mi znamo, jer ritam bubnjeva je u nama…Kroz tu priču uspostavili smo kontakte i kako čujem, došlo je do suradnje sa Turističkom orgnaizacijom Kotora i u planu je novogodišnji koncert grupe „Zabranjeno pušenje“ u Starom gradu. Nadam se da se tom prilikom vidimo, svi oni koji dođu iz PD „Vrlovka“ , doći će sa punim srcem, to je najbitnije, poručuje Kruno.

/M.D.P./

TO Kotor uplatila 1.500 eura donacije za liječenje i sterilizaciju mačaka

0
TO Kotor uplatila 1.500 eura donacije za liječenje i sterilizaciju mačaka
Foto TO Kotor

TO Kotor je uplatila 1.500 eura donacije prikupljenih u prethodnom periodu veterinarskoj ordinaciji Vet Port doktora Relje Ćetkovića za liječenje i sterilizaciju mačaka.

TO Kotor nastavlja s akcijama usmjerenim na dobrobit lokalnih životinja i uopšte lokalne zajednice i apeluje na sve društveno odgovorne činioce da se pridruže ovakvim i sličnim akcijama kada su u mogućnosti.

Mačke Kotor

TO Kotor realizuje u kontinuitetu projekta KOTOR CATS & ECO FRIENDLY CITY, pa je tako još prošle godine postavljeno nekoliko reciklomata, kojim želimo da doprinesemo kako dobrobiti naših dragih mačaka, po kojima Kotor postaje sve više poznat, tako naravno i zaštiti životne sredine, kazali su nam iz ove organizacije.

“Novski muzički talas” sabrao najljepše pjesme o Novom, Boki i ljubavi

0

Hercegnovski muzički stvaraoci sinoć su priredili koncert u dvorani Park prikazavši još jednom koliko je bogata kulturna scena grada na kojoj podjednako predano stvaraju iskusni i školovani umjetnici, ali i mladi i talentovani naraštaji, pjevajući prije svega o svom gradu. Koncert „Novski muzički talas” jedan je u nizu programa u okviru oktobarskih svečanosti u čast proslave Dana grada.

Publika je imala priliku da čuje Zorana Zora Martinetija, Dragomira Đorđevića Karla, Viteza Đurovića, Đura Poznanovića, Stevana Tomaševića, Jovanu Mustur Ražnatović, Zlatka Dedića, bend „Exodusi”, klape „Stari kapetan”, „Bokelji” i „Castel Nuovo”, Žensku vokalnu grupu „Lira”, bend „Trio Mare” i Dječji hor „Cvrkutići”. Svi oni bili su jednoglasni – nastupiti pred publikom u svom gradu uvijek je čast i poseban izazov.

Današnji bogat muzički život Herceg-Novog ponikao je i još raste iz viševjekovne tradicije. O Novom su pisali i slikali ga brojni svjetski priznati umjetnici, a ljubav i njegove ljepote predstavljaju neiscrpnu inspiraciju da mu se iznova pletu pjesme. Muzičku storiju otvorili su „Exodusi ” pjesmom „Cvjetaj mimozo mala“ autorke Viktorije Samardžić, koja je postala oficijelna pjesma Praznika mimoze.

Hercegnovski muzički stvaraoci

Profesor gitare i jedan od inicijatora Jazz festivala, Dragomir Karlo Đorđević izveo je kompoziciju „Moj grad” koja je nastala prije 50 godina, kada je na odsluženju vojnog roka u mornarici u Šibeniku  prvi put osjetio nostalgiju za Herceg-Novim. Ova pjesma je postala himna grada u okviru kandidature za Evropsku prestonicu kulture 2021. godine.

Životnu ljubav prema svojoj Miri, ali i predanost pjesmi i muzici, Zoro Martineti ispjevao je kroz numeru „Šta je barka bez mora” za koju je tekst, muziku i produkciju uradio njihov sin Ivo.

Nekada klapa „Mladi Bokelji”, pa potom „Castel Nuovo”, sinoć su izveli pjesmu „Moj Herceg Novi” čiji je kompletan autor muzike, teksta i aranžmana profesor Novica Jovanović, a video produkciju Miloš Samardžić i Nemanja Ristić. Mladi kantautor zabavne muzike, Vitez Đurović predstavio se publici sa dva najnovija singla „Moja vila”, duet sa profesorom klavira Đurom Poznanovićem i „Odljubljen” u duetu sa profesorom solo pjevanja Stevanom Tomaševićem.

Kroz stihove pjesme „Poljubac Boke” sve tajne o ljepotici Boki koja nikada nikoga nije ostavila ravnodušnim, otkrile su članice ŽVG „Lira”. Stihove je sabrao u pjesmu Novljanin Danilo Dašo Vuković, kompoziciju je uradila članica grupe Lidija Ivanović, a muzički aranžman Nebojša Vojvodić. Dugogodišnji muzički stvaralac Zlatko Dedić otpjevao je svoju autorsku pjesmu „I lažu” koja je nastala prije 20-ak godina, ali je tek sada snimljena, a za aranžman je zaslužan Denijel Deni Deranja.

Sve popularniji novski bend „Trio Mare” u čijem sastavu su Stevan Tomašević – vokal, Đuro Poznanović – klavir i vokal, i Novica Zečević – vokal i gitara, otpjevali su najnoviji singl „Moj grad” čiji je spot svojevrsna razglednica Herceg-Novog.

Hercegnovski muzički stvaraoci

Operska pjevačica i profesorica solo pjevanja u hercegnovskoj Muzičkoj školi i profesorica u OŠ „Milan Vukovć”, Jovana Mustur Raznatović, nedavno je poklonila gradu novu pjesmu „Volim Herceg-Novi“, a u spot uključila novske učenike, plesače i mažoretke prikazavši na najljepši način kulturno bogatstvo svog grada.

„Stari kapetan” decenijama donosi najljepše pjesme o Herceg-Novom, moru i Boki, a sinoć su otpjevali najnoviji singl „Dok plovim Bokom” za koju je tekst i muziku napisao Radovan Ralević, raspis glasova za klapu Stefan Šarović, aranžman i video montažu Deni Deranja, a video produkciju Marko Mitrović.

Hercegnovski muzički stvaraoci

Scenu su na kraju ispunili najmlađi glasovi – Dječiji hor „Cvrkutići” poručujući da marljivo nastavljaju tradiciju opjevanog i raspjevanog grada, poklonivši mu pjesmu „Herceg među gradovima” koja je snimljena prošle godine u čast proslave Dana grada. Tekst je napisala hercegnovska dječija pjesnikinja Sonja Padrov Tešanović, kompoziciju i aranžman, kao i produkciju spota potpisuje Deni Deranja.

Publika – Hercegnovski muzički stvaraoci

Brojne muzičke projekte koji su ostvareni u prethodnom periodu podržao je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg-Novi koji je i organizator sinoćnjeg koncerta „Novski muzički talas” kao potvrde marljivog rada i bogatog stvaralaštva muzičkih stvaralaca našeg grada i promocije Herceg-Novog.