Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u četvrtak da će Rusija upotrijebiti svo raspoloživo oružje protiv Ukrajine ako Kijev dobije nuklearno oružje.
New York Times je prošlog tjedna izvijestio da su neki neimenovani zapadni dužnosnici sugerirali da bi američki predsjednik Joe Biden mogao dati Ukrajini nuklearno oružje prije nego što napusti dužnost.
Krhotine ruskih dronova ozlijedile jednu osobu u Kijevu
Dijelovi oborenih ruskih bespilotnih letjelica pogodili su, u četvrtak kasno navečer, zgrade u dva kijevska okruga i pritom ozlijedili jednu osobu, objavio je Reuters pozivajući se na lokalne dužnosnike.
Na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram objavljene su slike ruševina razbacanih unutar i izvan pedijatrijske klinike u gradskom okrugu Dniprovskyi, na istočnoj obali rijeke Dnipro.
Zaštitar objekta prebačen je u bolnicu, a oštećene su i susjedne zgrade.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko istaknuo je da su krhotine bespilotne letjelice pogodile infrastrukturu u okrugu Sviatoshynskyi na zapadnoj obali rijeke.
Zračna uzbuna potrajala je više od sat vremena.
Ukrajina kaže da je brža vojna pomoć važnija od novačenja većeg broja ljudi
Ukrajina je pozvala svoje partnere da ubrzaju vojnu pomoć, rekavši da je brža isporuka kritične opreme na bojnom polju važnija od novačenja više ljudi.
Visoki dužnosnik američke administracije rekao je u srijedu da Ukrajina ne mobilizira dovoljno novih vojnika kako bi zamijenila one izgubljene na bojnom polju te je pozvao Kijev da smanji dobnu granicu za mobilizaciju s 25 na 18 godina.
– Sada smo u situaciji kada nam treba više opreme za naoružavanje svih ljudi koji su već mobilizirani i mislimo da je prvi prioritet brže slanje vojne pomoći, rekao je Heorhij Tihij, glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova.
Njegova je izjava poduprla komentar ukrajinskog predsjedničkog savjetnika Dmitra Litvina koji je kritizirao sporu vojnu pomoć.
“Od Ukrajine se ne može očekivati da će kompenzirati kašnjenja u logistici ili oklijevanje u podršci smanjivanjem dobne granice za ljude na prvoj crti”, napisao je Litvin na platformi X.
Snage Kijeva bore se protiv oštrog ruskog napredovanja duž raširene crte fronte, gdje moskovske trupe osvajaju selo za selom u pokušaju da na kraju zauzmu cijelu industrijaliziranu regiju Donbasa.
Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova dodao je da se ukrajinska mobilizacijska strategija redovito raspravlja s partnerima zajedno s drugim temama, poput obrambene strategije i sankcija Rusiji, ali je zanijekao da je bilo neslaganja oko toga.
– Mogu potvrditi da se o ovoj temi razgovara na pregovorima, ali mogu i opovrgnuti da je to točka napetosti ili da se o tome razgovara na kritičan ili negativan način, rekao je.
Od dočeka Nove godine dijeli nas nešto više od mjesec dana, no pripreme na krajnjem jugu već su u tijeku. Na Stradunu će zapjevati Zucchero i Tony Cetinski. Slobodnog smještaja još ima, a otkriveno je i po kojim cijenama.
Pripreme za zimski festival na Stradunu u punom su jeku. Na pozornici u najvažnijoj noći u godini zapjevat će Zucchero koji će Dubrovčane uvesti u novu 2025.
“Nisam fan njegov baš, ne slušam pogotovo takvu vrstu muzike, ali ne znam, možda drugi ljudi vole”, kaže Đani iz Dubrovnika. “Da, izbor je ok”, smatra Dita.
Iz gradske uprave vjeruju da će privući velik broj gostiju iz Europe, a bit će to i najskuplji doček u povijesti Dubrovnika.
“60.000 eura koliko košta Tony Cetinski će biti plaćeno iz proračuna Grada. 400.000 eura koliko košta Zucchero bit će pokriveno sponzorima”, kaže za Dnevnik.hr gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.
Smještajni kapaciteti polako se pune. Privatni iznajmljivači zasad su zadovoljni. Nino Dubretić, vlasnik agencije za iznajmljivanje otkriva brojke: “Oko 200 do 300 rezervacija što je lijepo. Online kanali imaju oko 25 posto dostupnosti, većina je zatvorena jer ne rade zimi, ali može se naći dosta smještaja po 100 eura po noćenju.”
Dubrovnik – foto arhiva Boka News
Ove zime u Dubrovniku će raditi 15 hotela, među njima i jedan visoke kategorije. Mario Matković, direktor hotela, kaže da je popunjenost jako dobra: “Ali ne samo zbog Zucchera nego je dobra kroz cijeli 12. mjesec zahvaljujući zimskom festivalu”.
Slobodnih soba još ima, kaže, ali ne mnogo. Iz Turističke zajednice ove su godine svoje marketinške aktivnosti više usmjerili prema privlačenju stranih gostiju, pogotovo iz destinacija s kojima je Dubrovnik povezan zračnim putem.
“Mi smo imali booking od prije par dana koji kaže kako je u hotelima oko 4000 gostiju već bukiranih. Prošle godine bilo je oko sedam u hotelima. Ono što znamo je da u onom trenutku kad se oglasilo koncert Thompsona booking skočio”, poručuje Miroslav Drašković, direktor Turističke zajednice Grada Dubrovnika.
Razgovori na temu “Emisija sa kruzera i njihov uticaj na ambijent (Luka Kotor)“, održani u amfiteatru Pomorskog fakulteta u organizaciji “Kluba alumnista”, potvrdili da upravo sa strane mora dolazi najveći procenat zagađivača
Luka Kotor je prepoznata po sektoru kruzinga, kao jednom od najznačajnijih industrijskih sektora koji doprinosi emisiji zagađivača vazduha (HC, CO, SO2, NOx, nano-čestice). Iako se naučni istraživači na Pomorskom fakultetu u Kotoru od 2013. godine bave mjerenjima koncentracija štetnih gasova i čestica kao produkata dolaska kruzera u zaliv, pomorski inspektori i dalje teško dolaze do validnih podataka kojima bi dokazali da se kroz dim iz izduva brodova u vazduh koji Bokelji i Bokeljke udišu, emituju i otrovne čestice.
Posebno su opasne ultrafine čestice koje imaju jako veliki uticaj na kardiovaskularne i respiratorne organe i prouzrokuju zdravstvene probleme kod ljudi u Zalivu. Sredozemlje, kome pripada i Crna Gora, će od maja 2025. godine postati peto područje kontrole emisije sumpornih oksida (ECA), što znači da će brodovi koji prolaze Sredozemnim morem morati da slijede ograničenje sumpora od 0,1% u gorivima koja koriste. O ovome se diskutovalo na panelu “Emisija sa kruzera i njihov uticaj na ambijent (Luka Kotor)“, održanom u amfiteatru Pomorskog fakulteta u organizaciji “Kluba alumnista”, koji okuplja sve završene studente Pomorskog fakulteta i bivše Više pomorske škole u Kotoru. Nastoje da daju svoj doprinos da se sve međunarodne i državne regulative u ovom domenu ispoštuju.
Korelacija aktivnosti kruzera sa koncentracijom otrovnih čestica
Statistički podaci u vezi emisije “finih čestica” pokazuju da je smrtnost ljudi u određenim regionima svijeta u direktnoj vezi sa velikim obimom pomorskih aktivnosti u ključnim lukama. Na istom fonu je i istraživanje “Praćenje koncentracije čestica (PM) emitovanih sa kruzer brodova u ambijentalnom vazduhu Kotorskog zaliva”, koje je sprovela mr Radmila Gagić sa Pomorskog fakulteta Kotor, dokazavši da postoji visoka korelacija aktivnosti kruzera u prostoru Kotorskog zaliva sa koncentracijom čestica u ambijentalnom vazduhu. Primjenom preporučenih svjetskih modela za procjenu ukupne emisije, u skladu sa kojim druge države uredno izvještavaju doprinose pomorskog transporta emisiji zagađivača i čestica u vazduhu, na Pomorskom fakultetu su proračunali kakvi su statistički podaci za kotorsku luku. Do podataka su došli na osnovu javnih baza koje su dostupne na sajtu Luke Kotor, na osnovu doprinosa alumnista, kapetana brodova, upravitelja, pilota koji operiraju brodovima, i primjenom jednog prepoznatljivog modela, razvijenog za potrebe procjene ukupne emisije iz pomorskog transporta. Podatke su prikupili za 2013, 2014. i 2015. godinu, u kojoj je izmjereno čak 24,9 tona grubih čestica emitovanih sa kruzera.
-Kao savremena kruzing luka koja u godinama unazad bilježi nagli rast broja kruzera- prethodne godine uprava luke je iznijela podatak da očekuje 460 dolazaka brodova sa preko 700 hiljada turista, to je svakako jedan veliki ekonomski doprinos za razvoj našega grada, naše regije i države, međutim, najveći problem je neuravnoteženi sezonski udio- preko 75% obima kruzing aktivnosti realizuje se u tom periodu od juna do novembra i samo samo 32% u periodu tokom decembra do maja naredne godine. Ovaj neuravnoteženi sezonski udio ukazuje na približno 2,4 puta veći broj dolazaka kruzera u jednom kratkom vremenskom intervalu, bilježi Gagić.
Istraživanje Radmile Gagić je pokazalo da je najreprezentativnija lokacija bio Prčanj, kao jedna od najbližih tačaka koje tiče kruzer prilikom dolaska u Luku Kotor, uzevši u obzir sve meteorološke parameter i preovlađujući smjer vjetra tokom godine. Podaci ukazuju na lokaciju izvora zagađivača – da upravo sa strane mora dolazi najveći procenat zagađujućih čestica. Gagić je upozorila da u našem akvatorijumu postoji veliki rizik od produženog efekta visoke koncentracije sekundarnih čestica u vazduhu, te da će u daljim istraživanjima izdvojiti zagađivače sa brodova od onih sa kopna.
– Naša država nema sisteme za automatsko praćenje aktivnosti kruzera u Zalivu, sa ciljem skladištenja operativnih podataka visoke vremenske rezolucije. Da imamo bazu istorijskih podataka koje bismo mogli da inkorporiramo sa ovim podacima o koncentracijama zagađivača, mogli bismo da damo nekakve projekcije, odnosno, da se vrši na neki način predviđanje u slučaju da se broj kruzera poveća, kada se njihova pozicija u vezu sidrišta 1, 2 i 3 poveća, u zavisnosti od opterećenja i ostaloga. Takođe, detaljnom hemijskom analizom uzoraka možemo dobiti aproksimativno približan podatak o tome koliko je došlo konkretno iz brodskih motora, a koliko je došlo iz drugih izvora zagađenja. To su neki budući pravci u istraživanju, poručuje mr Radmila Gagić.
Da bi inspekcija mogla da u potpunosti primjenjuje odredbe MARPOL VI, potrebni su tačni podaci
Prezentacija Željko Lompar
-Mi sada nemamo podatke o kvalitetu vazduha, nemamo ni instrumente, a ni načina da dođemo do tih podataka da bismo kao inspekcija mogli da reagujemo. Nije važno da li će te podatke mjeriti Ekološka inspekcija, ili će to biti Pomorski fakultet, Institut za biologiju mora- bitno je da mi dođemo do podataka na osnovu kojih bismo u potpunosti mogli da primjenjujemo odredbe MARPOL VI – sprečavanje zagađenja mora sa plovnih objekata. Čitav jedan dio Zakon o zaštiti vazduha stoji nesproveden, jer nemamo egzaktne podatke o zagađenosti zaliva štetnim česticama. Potrebno je da se povežu institucije koje odlučuju o ovim pitanjima i potrebna je oprema koja nije nimalo jeftina. Inspektori nisu oni koji rade ta mjerenja, mi samo djelujemo na osnovu dobijenih parametara od instutucija kojima je to posao, kazao je za BN mr Željko Lompar, inspektor PSC Montenegro koji je ove godine sproveo novčane kazne kod dva kruzera. Za sada on ispitivanja vrši samo na osnovu podataka o kvalitetu goriva, koje kapetan kruzera daje prije no što dođe u luku.
Crnogorsko zakonodavstvo implementiralo je u svoju regulativu svih šest aneksa Konvencije MARPOL-a kroz Zakon o zaštiti mora od zagađenja sa plovnih objekata, Zakon o zaštiti vazduha, Zakon o zaštiti morske sredine i Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe. Propisna je upotreba goriva od 0,1 procenta sumpora, sve iznad toga se kažnjava, a takođe je zabranjeno i korišćenje skrabera u lukama i sidrištima luka u Crnoj Gori. Kao 27. članica Pariškog Memoranduma (Paris MOU), Crna Gora ima obavezu da preko svojih inspektora obavi minimum 60 godišnjih pregleda brodova. Inspektori rade po nalogu ove organizacije, ali imaju i pravo da samoinicijativno pokrenu pregled, pri čemu odgovaraju direktno Ministarstvu pomorstva. Svaki pregled treba da ima i potpis kapetana broda, a izvještaji koje inspektori pišu, vrlo su kompleksni i zahtjevni.
Tekovine naučnih istraživanja daruju državnoj upravi
Prof. dr Danilo Nikolić
Rezultate projekata naučnika pri Centru za istraživanje, inovacije i preduzetništvo Pomorskog fakulteta mogu da koriste i državne institucije kroz zakone i podzakonske akte. Država ranije nije prepoznala potencijale akreditovane laboratorije za goriva, dok je radila pri Pomorskom fakultetu, ali se u ovom klubu nadaju da će akreditacije novijih projekata na Pomorskom fakultetu naći uporište u državnim institucijama.
Od 2. septembra krenuli su sa realizacijom sedam projekata, od kojih je njih četiri na temu zagađenja vazduha i dekarbonizacije pomorskog transporta, a ostali su u vezi zagađenja plastikom, korišćenja morskog otpada za proizvodnju biokompozitivnog materijala itd.
-Za nas je najbitniji projekat pisanja strategije o postavljanju prvih “zelenih koridora” u Jadransko-jonskom basenu, u vezi putničkog pomorskog transporta (trajekti i kruzeri) u kome su nam partneri iz svih zemalja Jadransko-jonske regije, osim Slovenije. Cilj nam je da vidimo koje su nam nove tehnologije dostupne u vezi infrastrukture alternativnih goriva, a planirali smo Iidodatnu nabavku opreme, kako bismo utvrdili nulto stanje u vezi zagađenja vazduha od pomorskog putničkog transporta u smislu mjerenja gasovitih zagađivača i čestica. Jedna od stavki je i upotreba dronova za procjenu zagađenja vazduha i procjenu sadržaja sumpora koji sagorjeva u procesu rada kruzera. Takođe ćemo, u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine nabaviti instrumente za ispitivanje koncentracije nano-čestica, koje do sada nismo regulisali, one su najmanje, ali brojčano su najprisutnije i u ljudskim plućima se najdublje i najduže zadržavaju. Ako ovo istraživanje kroz pilot projekat uspije, možemo tu ideju i rezultate ponuditi državnoj upravi, da to koriste u realnim situacijama, ili da im mi pomognemo da vrše kontrolu, poručuje dr Danilo Nikolić, redovni profesor na PF.
Kad brod dobro “diše”, onda nema dima
Posade kruzera, dok su u Zalivu, radije uključuju dva-tri generatora sa malim opterećenjem, nego jedan sa srednjim -upravo to najmanje opterećenje ili ono najveće opterećenje, kada brod kreće, prouzrokuju najveće zagađenje česticama.
Dragan Maslovar
-Kad brod dobro diše, onda nema dima, ističe C/E Dragan Maslovar, direktor novogradnje – O.O.S. International Holandija, u uvodu svog izlaganja o novim tehnologijama u oblasti dekarbonizacije. Uputio je prisutne u tipove dima od nesagorjelog goriva sa kruzera, te upozorio na opasnost sumporne kisjeline iz “skrabera” i nagovjestio pooštravanje kriterijuma za čistoću goriva.
Maslovar smatra da je osnovni problem “zid koji je podignut između struke i Ministarstva pomorstva”.
-Ljudi koji odlučuju nisu uključeni u pomorsku problematiku, a struka koja je upućena, nema način da komunicira sa donosiocima odluka. Crna Gora je mala država I možda nema resurse da razvija iszttrage ili prati nove trendove, kao napr. Baltičke države, ali bismo mogli njih da kopiramo, pogotovo zato što smo ustavno, deklarativno Ekološka država. Prema tome, trebalo bi da budemo mnogo striktniji u poštovanju i sprovođenju pravila IMO, čiji smo potpisnik. Da pojednostavim- na pitanje da li brodovima treba dozvoliti da uplovljavaju sa skraberima na teškom gorivu, pošto je veliki procenat rizika da se napravi polucija mora i zraka, odgovor je – NE, kaže Maslovar i dodaje da su isti taj odgovor dale vlade baltičkih zemalja.
-Ako obavežemo brodare sa gorivom niskog procenta sumpora, time obezbjeđujemo čistiji zrak u Boki i mnogo manje rizika od polucije, a to je naša obaveza od maja iduće godine, kada Mediteran postaje ECA zona. Do sada je bilo lutanja, pa smo mogli da vidimo poluciju koja je prolazila nekažnjeno, zato što nemamo ni resurse, ni zakone ni kvalifikovano osoblje koje bi moglo da iskontroliše kako treba i samim tim da natjera brodare da ispoštuju zrak, kaže Maslovar za Boka News.
Zainteresovani za temu zagađenja vazduha
Egzaktni podaci uz akreditaciju i potporu države
Poslenici Pomorskog fakulteta su uz podršku Luke Kotor i pilota nekoliko puta bili u posjeti kruzerima u Kotorskom zalivu. Zbog bojazni od propisa koji važe u Evropskoj uniji, neki od kruzera su već tada koristili goriva sa manjim procentom sumpora.
-Siguran sam da velika većina brodova koristi adekvatno gorivo, imaju nove tehnologije, mnogo se ulaže u te kruzere, ali znajte da u Kotor dolaze i kruzeri koji su godišta 1995, kao i oni nove tehnologije iz 2023. godine. Ono što mi možemo da radimo jesu istraživanja, ispitivanja i kontrola u skladu sa državom, da nam dozvoli da se akreditacijom uzimaju uzorci, da se vrše analize i onda nećemo više doći do situacije da razmišljamo o tome da li i koje gorivo brod koristi, nego ćemo imati egzaktne podatke, čime se mi ustvari bavimo, kaže doc. dr Miroslav Vukičević, predsjednik Alumni kluba.
On skreće pažnju da zakon predviđa ispitivanje oko 25% brodova od svih koji dolaze u Kotorski zaliv, što je teško postići s obzirom da Kotor ima samo jednog stalnog inspektora i drugog koji je angažovan po ugovoru, te da je zaliv prebukiran dolascima 520 brodova godišnje, pa u Luci u nekim danima bude po pet ili šest kruzera.
-Prema rezultatima istraživanja za strategiju u pomorstvu, kako godine budu išle i kako se broj kruzera bude povećavao, povećavaće se i broj lučkih inspektora- to nije još zaživjelo. Da li će i kad će, to je pitanje za državu, poručuje Vukičević.
Najljepši uvod u budvansku prazničnu atmosferu i ove godine predstavlja festival brze hrane i pop-rock muzike pod nazivom „Adriatic Street Food“, koji počinje u nedjelju, 1. decembra i trajaće sve do 14. januara sledeće godine.
Nedaleko od Starog grada na Slovenskoj obali, na platou ispred zgrade nekadašnjeg Jugoslovenskog riječnog brodarstva, posjetioci će tokom 45 dana trajanja festivala uživati u raznovrsnoj ponudi brze hrane i novogodišnjem ambijentu, a svakodnevni program će uključivati nastupe DJ-eva i raznih bendova i muzičara.
Na 18 montažnih objekata – kućica, koje je Turistička organizacija opštine Budva nedavno dodijelila najboljim ponuđačima putem javnog konkursa, budvanski ugostitelji će služiti burgere, roštilj, giros, pice, tortilje, sendviče, razne paste i salate, slatke i morske specijalitete. Radnim danima će budvanski DJ-evi Necke, Burkakke, Gariow/CBX, John K i Nikola Šoć donositi brz ritam festivalskoj zoni, dok će vikendima i tokom prazničnih dana posjetioci uživati u live nastupima crnogorskih bendova, kantautora i pjevača.
Adriatic Street Food Festival Budva
Dobro poznati bend „Vis Tetra“ svojim repertoarom će razgaliti publiku u nedjelju, 1. decembra, od 22 sata i ujedno otvoriti ovogodišnji „Adriatic Street Food“ festival. U narednim danima i nedjeljama nastupaće i bendovi „Milky Wave“, „Toć“, „Priganitze“, „Crveno i crno“, „Kuba“, „Sung CU“, „Senkina đeca“, „Kira“, zatim Đurđa trio, Mila Nikić i L’ombelico, Jack Lupino, Eliza Stark&Drappers, Sancho Pansa, Prizma, Filip Sjekloća i Dina Kukalj i drugi. Detaljan program, koji izlazi u susret najrazličitijim muzičkim ukusima, nalazi se na sajtu Turističke organizacije opštine Budva
„Prošle zime je festival „Adriatic Street Food“ prvi put realizovan u cilju unapređenja budvanske turističke ponude u periodu van glavne turističke sezone i bio je centar dobre zabave i jedno od najomiljenijih zimskih mjesta za popodnevne i večernje izlaske, kako građana, tako i posjetilaca Budve. Poneseni pozitivnim utiscima i komentarima, i ove godine sa radošću organizujemo ovaj festival modernog koncepta, koji predstavlja sjajnu uvertiru za još jedan fantastičan doček Nove godine na glavnom gradskom trgu u Budvi“ istakao je Nemanja Kuljača, direktor Turističke organizacije opštine Budva.
Muzičko scensko djelo “Bokeška priča” biće izvedeno u petak 29. 11. u 19 sati u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat – saopšteno je na press konferenciji u Muzičkoj školi Tivat.
Ovo djelo nastalo je kao rezultat zajedničkog rada Muzičke škole, NVO “Ars Praesentia Boke Kotorske” i Centra za kulturu Tivat, a u potpunosti ga realizuju učenici i profesori Škole uz umjetničku i stručnu pomoć saradnika.
“Bokeška priča” predstavlja jedinstveni kulturni projekat koji kroz muziku, glumu i ples mladih talenata oslikava tradiciju i baštinu Boke.
Na press konferenciji su govorili Neven Staničić, dugogodišnji izvršni i direktor pozorišne produkcije tivatskog Centra za kulturu, Pina Bubanja, predsjednica NVO “Ars Praesentia Boke Kotorske” i Zorana Jovanović, direktorica Muzičke škole Tivat.
“Članovi naše NVO su profesori, bivši i sadašnji Muzičke škole. Ideja je da povežemo što više učenika i profesora Škole. Akcenat je na muzici, ali tu su mali glumci, mali hor, orkestar Škole i KUD”Boka”. jedna grupa od šest članova. Iskorišćen je tekst Stevana Koprivice “Novela o ljubavi” a prvu pomoć su mi pružili glumica Dubravka Drakić i Neven Staničić, koji su osjetili značaj jednog ovakvog projekta. Najveću pomoć pružila je Muzička škola. Ovo je veliki izazov, na sceni se nalazi stotinu izvođača. Ideja je u startu djelovala prezahtjevna, ali djeca su pokazala da to mogu. Osim Dubravke i Nevena, koji je cjelokupnu priču modernizovao i prilagodio je današnjim generacijama, zahvaljujem se Zoranu Kruti koji nam je napravio rekvizite, profesorici Andrei Ćoso koja je uradila odabir muzike, kompaniji “Una” i Mišku Lučiću koji nam je dao odijela, mrežu i još neke rekvizite, i naravno profesorima škole, Anđeli Homen, Tamari Fistrič i Martini Vuksanović. Neven mi je prvo predstavio sa kakvim problemima se suočavamo, ali vrlo brzo je rekao i kako to možemo realizovati. Njemu sam neizmjerno zahvalna. Ovo je zaista jedinstven projekat koji će pokazati šta ova djeca mogu. Pokrovitelj projekta je Centar za kulturu Tivat, a finansijsku podršku smo dobili, kao NVO, od Opštine Tivat kroz projekte koji se raspisuju za NVO” – rekla je Pina Bubanja.
“Svi profesori naše škole su dali veliki doprinos. Oni su radili na individualnim časovima sa djecom. Na svakom času svaki od tih profesora, a imamo ih 62. strpljivo je radio sa djecom. Ovo je generacija koja nosi nove kvalitete i ima spremnost za scenu i otvorenost. Mi to ovdje podržavamo i pomažemo. To će nam najbolje pokazati mladi glumci. Na prvoj probi svi smo bili zabrinuti, ali kad je proba završena djeca izlaze i spontano pjevaju “Aoj Boko, moja mila” jer im je to ostalo sa probe. To ću pamtiti do kraja života. Moramo čuvati tradiciju. I meni je tad bilo toplo oko srca i rekla sam sama sebi: Biće ovo dobro” – istakla je direktorica Zorana Jovanović.
“Ja sam stalno zabrinut za nečim. Ušao sam u ovaj projekat na račun Pine Bubanje, a i Dubravka Drakić me obavjestila da bih morao da poguram stvar. Drago mi je da se bokeljski tekstovi koriste. To se primilo u ovoj sredini. Eto postalo je i dio školskog procesa i veoma mi je drago zbog toga. Mjuzikl sam po sebi je komplikovan. U mjuziklu svi moraju biti slatki, svi se moraju dopasti. Suočili smo se sa onim što mi prija, a to je da Tivat sa svojim kapacitetom, prije svega muzičkim i obrazovnim, može da se usudi da uđe u ove vode. Naravno, mi ćemo djeci mnogo toga oprostiti, ali i priznati da kapacitet kao takav i postoji. Tivat je prije svega grad muzike. Kompletan kulturni život u ovom gradu počeo je zapravo od muzike. Mislim da smo i sa ovim sve zreliji i bliži priči da u Tivtu počnemo razmišljati, ne samo romantično, o jednom profesionalnom orkestru, gradskoj filharmoniji. Ta poruka stoji. Rad sa djecom je inspirativan. Ovo je bokeška priča i digitalizovana Novela o ljubavi. Jedan od glavnih rekvizita je mobilni telefon. I od njega počinje i završava ljubav. Ali ništa bez onog tradicionalnog, jer bez toga je nemoguća. Ima tu i odnos sjevera i juga, Boke i okruženja, našeg temperamenta i drugih temperamenata. Zato je zaštitni znak kompas u obliku srca u znaku ljubavi” – rekao je Neven Staničić.
Sinoćnja najava bivšeg predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića (gostovanje na TV Vijesti) očito je plan novog bezakonja u koje želi uvući članove OIK-a i DIK-a, a povodom čega je Demokratska partija socijalista ranije već podnijela više krivičnih prijava.
Suočen sa izbornim porazom, Jokić po svaku cijenu želi nastaviti sa opstruiranjem zakonskih procesa, uvlačeći u to druge ljude koji mogu snositi zakonsku odgovornost, saopšteno je iz OO DPS Kotor.
Najavljujući da će po istoj pravnoj stvari ko zna koji put, zbog nesazivanja sjednice OIK u cilju proglašenja konačnih rezultata izbora u Kotoru, uputiti žalbu DIK-u, novi je u nizu pokušaja zloupotrebe volje građana od strane lokalnog gubitnika kojem su građani okrenuli leđa.
Umjesto da poštuje pravosnažne i izvršne odluke drugostepenog organa, Jokić podstrekava članove OIK da počine zloupotrebu službenog položaja, čineći to suprotno Poslovniku o radu OIK-a.
Nikakvog sazivanja sjednice OIK ne može biti dok god je u toku postupak po žalbi DPS-a pred Ustavnim sudom.
Iz tog razloga, sve one koji se pokolebaju i koji budu razmišljali o pristanku na Jokićevo podstrekivanje, najdobronamjernije upozoravamo da će biti odmah suočeni sa ozbiljnom krivičnom odgovornošću, za koju su zakonom predviđene i zatvorske kazne.
Dakle – ne igrajte se sa zakonom, ne dozvolite da budete instruirani od strane gubitnika koji preduzima očajničke poteze, pri čemu u problem želi uvući isključivo vas i nikoga više. Jer, kao što dobro znate – dvije krivične prijave smo već podnijeli i činićemo to i ubuduće kad god naiđemo na kršenje zakona.
Ne prkosite institucijama, jer ništa i niko, a posebno ne onaj ko se ni u koalicijama više ne može sakriti od izbornih poraza, nije vrijedan rizikovanja flagrantnog kršenja zakonskih procedura i rizikovanja robije, kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Kotor.
Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO) organizovala je u Herceg Novom konsultacije sa mladima u cilju doprinosa implementaciji Agende Mladi, mir, bezbjednost, ali i osluškivanja njihovih potreba i ideja u pravcu kreiranja budućih inicijativa kao i mape puta za implementaciju Agende u budućnosti.
Konsultacijama su prisustvovali timovi učenika turističke i ekonomske škole SMŠ „Ivan Goran Kovačić”, a u RYCO timu bila je i Novljanka, Una Vukotić.
Bila je to prilika da učesnici, od 18 do 30 godina, svojim glasom i idejama doprinesu unaprijeđenju uloge mladih u očuvanju mira i bezbjednosti u društvu.
Regionalna kancelarija za saradnju mladih
Njihove preporuke su od ključnog značaja za RYCO lokalnu kancelariju u Crnoj Gori koja će, na tom osnovu, kreirati Deklaraciju o saradnji i predstaviti je članovima Parlamenta Crne Gore.
Konsultacije su prije Herceg Novog, održane u Baru, Beranama, Bijelom Polju, Nikšiću i Podgorici.
Iz tiska je izišao novi, 193. broj Hrvatskoga glasnika, koji donosi presjek najzanimljivijih događaja iz društvenog i političkog života Republike Hrvatske i Crne Gore u prethodna dva mjeseca, objavilo je Hrvatsko građansko društvo (HGD) Crne Gore – Kotor.
U fokusu novoga broja detaljna je analiza rezultata Popisa stanovništva u Crnoj Gori, s posebnim akcentom na hrvatsku nacionalnu zajednicu. Relevantni akteri javnoga života govore o razlozima manjeg broja Hrvata i katolika u Crnoj Gori te o mjerama koje je potrebno poduzeti kako bi se očuvala opstojnost bokeljskih Hrvata i od daljnje asimilacije sačuvala njihova bogata kulturna baština.
Glasilo Hrvata Crne Gore istražuje i moguće rasplete izbora u Kotoru, u kojem dva mjeseca nakon zatvaranja birališta nema konačnih rezultata, kao ni dogovora političkih aktera.
Hrvatski glasnik u novome broju objavljuje ekskluzivni intervju s Adrijanom Vuksanovićem, predsjednikom Hrvatske građanske inicijative i zastupnikom ove stranke u Skupštini Crne Gore, koji također govori o rezultatima popisa, položaju ovdašnjega hrvatskog naroda i njegovoj perspektivi te o snažnoj potpori koja dolazi od Republike Hrvatske i njezina premijera Andreja Plenkovića.
Iz ostalih sadržaja izdvajamo kotorski panel o identitetu Hrvata koji su održali redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Božo Skoko i prof. dr. sc. Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, barsko predstavljanje knjige „Bokeljske studije i ogledi“ poznatoga hrvatskog jezikoslovca dr. sc. Domagoja Vidovića, zatim dodjeljivanje zlatne povelje Matice hrvatske Ogranku u Boki kotorskoj za knjigu „Crkva sv. Ivana u sakralnoj baštini Prčanja“ autora Željka Brguljana te premijerno izdanje festivala rane glazbe „Tollite portas” u organizaciji Kotorske biskupije.
Glavni i odgovorni urednik Hrvatskoga glasnika je Nikola Dončić.
Tiskanje časopisa potpomogli su Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore i Marko Franović, hrvatski dobrotvor iz Australije.
Zimska čarolija u Luštica Bay počinje već u subotu 30. novembra – promenada Luštica Bay-a zablistaće ovog datuma u 17:00 sati, a zimski ugođaj kreiraće već prepoznatljivi zimski iglo, pijaca prazničnih rukotvorina, kao i zabavni program i nastup Milky Wave benda.
Iglo inspirisan tradicionalnim zimskim marketima evropskih prijestonica, omiljeno je mjesto susreta na promenadi za uživanje u slatkim poslasticama poput tradicionalnih bredela (elsaških Božićnih kolačića), ukusnim francuskim vaflima, a tu su i domaće delicije i vrući kakao.
Zimski bazar rukotvorina je postao jedan od omiljenih sadržaja na destinaciji, a ovog vikenda će se predstaviti majstori rukotvorina i umjetnici koji kreiraju ukrase za jelke, praznične svijeće, šoljice od gline, najljepše modne komade za bebe, torbe i nakit do kristala, aksesoare za kosu, itd. Bazar je zakazan od 14:00 do 18:00 sati.
Kao i na svakom Luštica Bay događaju, sve je posvećeno edukativno-zabavnim sadržajima za najmlađe. Kreativna Art radionica zakazana je za 14:00 časova ispred Dječjeg kluba na promenade, a nadmetanje u potrazi za novogodišnjim blagom počinje u 15:00.
Praznično paljenje svjetala je samo jedan od zanimljivih sadržaja u najavi na Luštica Bay destinaciji – 7. decembra zakazan je Festive Run, omiljeni događaj na destinaciji, od 13. decembra do 8. januara The Spot restoran na promenadi će se preobraziti u čarobni Winter Wonderland, pružajući praznično iskustvo zimske šume, s ukusnim poslasticama i aktivnostima za cijelu porodicu.
Otvorena četvrta međunarodna konferencija iz oblasti pomorskih nauka
Četvrta Međunarodna konferencija pomorskih nauka u Kotoru – KIMC 2024 i ove godine okupila je brojne stručnjake, istraživače i predstavnike pomorske industrije.
Otavarajući konferenciju , savjetnik Predsjednika Crne Gore Dejan Vukćić, istakao je da je Pomorski fakultet Kotor jedna od najstarijih visokoškolskih ustanova u Crnoj Gori, te da se s pravom može smatrati jednim od osnivača Univerziteta Crne Gore.
„Kad se osvrnemo na 1959. godinu, kada je tadašnja Viša pomorska škola počela sa radom, prepoznajemo hrabrost i viziju onih koji su postavili temelje ove prestižne tradicije institucija. Njihova ambicija nije bila samo da stvori obrazovni centar, već i da se izgradi most između pomorstva i savremenih tehnoloških izazova. U proteklih šest i po decenija Pomorski fakultet je izgradio reputaciju koja nadilazi granice naše zemlje, a njegovi studenti svoje znanje ponijeli su na daleka mora, gradeći karijere koje su inspiracija drugima”, rekao je Vukšić.
U ime Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obratila se direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost, mr Marica Melović.
Otvorena četvrta međunarodna konferencija iz oblasti pomorskih nauka
„Pomorska škola, potom i Pomorski fakultet Kotor, već šest ipo decenija stoje kao simboli obrazovanja, stručnosti i posvećenosti razvoju pomorskog sektora. Posvećenost Pomorskog fakulteta obrazovanju pomorskih stručnjaka, istraživačkom radu i saradnji sa međunarodnim partnerima čini ga ključnim nosiocem razvoja kako lokalne zajednice , tako i cijelog društva”, rekla je Melović.
Dekanica Pomorskog fakulteta Kotor, prof. dr Tatijana Dlabač, naglasila je da je najveća vrijednost ove visokoškolske ustanove posvećenost timskom radu.
Otvorena četvrta međunarodna konferencija iz oblasti pomorskih nauka
“Naša najveća vrijednost je to što djelujemo kao tim. Na Fakultetu nastojimo njegovati prave ljudske vrijednosti i osigurati da naši studenti, prije svega, budu ljudi, potom i stručnjaci. Naši studenti su, nakon završenih studija, najbolji ambasadori Crne Gore”, istakla je Dlabač.
Na otvaranju konferencije obratili su se i izvršni direktor Sekretarijata Međunarodne asocijacije pomorskih univerziteta (International Association of Maritime Universities – IAMU), Takeshi Nakazawa i direktor Transportne zajednice Matej Zakonjšek.
Moderatorka programa bila je prodekanica za razvoj i komunikaciju Pomorskog fakulteta Kotor, doc. dr Zorica Đurović. Nakon svečanog otvaranja uslijedio je panel pod nazivom “Kotor kao održiva nautička destinacija”. Panelisti su bili dr Ioannis Pappas (GSTC), Nikos Mertzanidis (CLIA) i Ljubo Radović (Luka Kotor).
