Snage sigurnosti Francuske evakuirale su predsjednika zemlje Emmanuela Macrona iz teatra “Les Bouffes du Nord” u Parizu zbog napada antivladinih demonstranata, javlja Anadolu Agency (AA).
Veća grupa demonstranata okupila se ispred pozorišta nakon što je na društvenim mrežama objavljena informacija da se predsjednik Macron nalazi u zgradi.
Uzvikujući slogane protiv Macrona demonstranti su pokušali ući u pozorište, a francuska policija evakuirala je predsjednika.
Najavljeni vladin plan reforme penzionog sistema u Francuskoj je bio povod za proteste i štrajkove koji traju od 5. decembra prošle godine.
Administracija francuskog predsjednika Emmanuela Macrona novim planom zagovara da se visina penzije izračunava na osnovu iznosa plaće koju je radnik imao tokom cijele karijere, a ne na osnovu plaća iz posljednjih pet godina radne karijere. Sindikati tvrde da će to rezultirati znatno manjim penzijama za buduće penzionere.
Macronov plan predviđa i izmjene u kriterija zahtjevnosti različitik zanimanja, a što će u konačnici oduzeti pravo prijevremenog penzionisanja za radnike iz više sektora, uključujući i javnu službu.
Napreduju radovi na Pelješkom mostu – iz mora su se nedavno preselili na površinu. Danonoćno na njima radi više od 600 radnika koji su se dobro uklopili u suživot s mještanima Komarne. Na njihovu inicijativu održana je akcija čišćenja tog mjesta.
Stubovi Pelješkog mosta rastu kao gljive poslije kiše – i oni na moru i oni na kopnu.
– Od toga su najviše napredovali stupovi na stupnom mjestu sedam i osam. Još radimo broj šest i devet i stup kopneni broj dva, on je stigao do kote na kojoj se već može montirati rasponska konstrukcija – rekao je Jeroslav Šegedin, predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta.
Sve je to djelo ruku 620 radnika kineske kompanije, među kojima je oko 80 hrvatskih državljana.
– Imamo i slučajeva da se radi čak i 24 sata kako bi se postigla potrebna dinamika da radovi koji slijede ne kasne u početku – dodaje Šegedin.
I slobodne aktivnosti kineskih radnika su radne. Tako su se uključili u akciju čišćenja Komarne. Akcija je održana na plaži na koju je nedavno more izbacilo najviše otpada.
Foto HRT
– Oni su se u potpunosti socijalizirali s našom malom zajednicom i na njihovu inicijativu organizirano je čišćenje mjesta – kaže Jasminka Brljević iz Komarne.
– Danas je u Kini običaj čistiti oko kuće i mi želimo čistiti i ovdje – kaže Cheng Yang, radnica CRBC-a na gradilištu Pelješkog mosta.
– Želimo da Komarna u kojoj živimo bude čista – dodaje njezina kolegica Zheng Huiting.
A živjet će ondje sve dok most prometno ne spoji kopno i Pelješac – što bi trebalo biti za godinu i pol.
Dodjela nagrada najboljim sportistima Tivta u 2019. godini u tradicionalnoj akciji Radio Tivta i Sekcije sportskih novinara održana je sinoć na Maloj sceni Centra za kulturu Tivat (DTV Partizan), u prisustvu brojnih sportista i gostiju, među kojima je bio i potpredsjednik opštine Ilija Janović.
Prisutne je pozdravio Dragan Popadić, direktor Radio Tivta:
„Od postanka svijeta čovjek se trudi da bude plemenitiji i bolji. U tome mu ponajviše pomažu umjetnost i sport. Da bi opstali u surovom svijetu, bilo praistorije bilo ovom modernom, morate biti jaki, izdržljivi, fizički i mentalno stabilni. A da bi društvo opstalo mora imati pojedince zdrave ličnosti. Onakve kakvi sportisti jesu. Jer takmičenje je uvijek dvostruko – sa rivalom i sa samim sobom. A sebe je teško pobjediti. Žilavi smo mi protivnici sami sebi.
Sportisti su i među najusamljenijim ljudima na planeti. Kad uđete u ring, na teren, na parket, regatno polje ostajete sami sa svojim znanjem iskustvom, talentom, spremnošću. I niko vam ne može pomoći, do sami sebi. U uspjehu svi su uz vas, u neuspjehu vi i vaši najbliži.
U tivatskom sportu mnogo je više uspjeha, no neuspjeha. Ponosni smo i na rezultate u protekloj godini. Ovi pehari samo su dio naše zahvalnosti. Od svog osnivanja Radio Tivat je bio uz vas. Mi smo vaš podrška, vaš prijatelj, vaš kritičar. Uz vaše najbliže i mi smo tu. A evo, već 24. put organizujemo ovu nama dragu akciju, sada nešto drugačije, uz pomoć naših drugara iz Centra za kulturu“ – rekao je Popadič.
Jedriličar Nikola Golubović najbolji je sportista a Golf klub „Knjaginja Milica“ najbolji sportski kolektiv Tivta u 2019. godini. Njima je nagrade uručio Dragić Rabrenović, predsjednik Unije Lokalnih javnih emitera Crne Gore.
„Meni je čast i zadovoljstvo da uručim nagrade najboljem tivatskom sportisti i najboljem klubu. Ova svečanost je sjajna, što priliči uglednom kolektivu kao što je Radio Tivat. Na vaš radio mogu se ugledati mnoge druge medijske kuće. Mi u Uniji smo pokrenuli i zajednički sajt na kojem veliku pažnju poklanjamo sportu i mladim talentima“ – rekao je Rabrenović.
Foto Radio Tivat
„Golf klubu je čast da bude izabran za najbolji sportski kolektiv. Posebno nam je drago što je to u akciji Radio Tivta čiji novinari pažljivo i stručno prate sve nastupe tivatskih sportista. Trudićemo se da još više popularišemo golf u Crnoj Gori. Nadamo se da ćemo i dobiti teren za golf“ – kazao je Miško Lučić, predsjednik Golf kluba „Knjaginja Milica“.
„Prije svega želim da se zahvalim Radio Tivtu i tivatskim sportskim novinarima na velikom priznanju. Ovo će mi biti podstrek za bolji rad i još bolje rezultate“ – rekao je jedriličar Nikola Golubović.
Na listi 10 najboljih sportista ravnopravno su se našli triatlonac Aleksandar Filip, kik bokser Mihailo Ćulafić, košarkaš Igor Radonjić, golfer Goran Radonjić, džudistkinja Milana Stevanović, stonoteniser Marko Kostić, rukometašica Marija Peruničić, bućar Miroslav Petković i rukometaš Bogdan Međedović. Nagrade je uručio novinar Radio Tivta Andrija Petković.
Specijalna priznanja dodjeljena su Kik boks klubu Rebel, Omladinskom Karate klubu Mavaši 2015, Džudo klubu Tivat, Rukometnom klubu Partizan 1949, Stonoteniskom klubu Tivat, Ženskom rukometnom klubu Tivat, Jedriličarskom klubu Delfin, Bućarskom klubu Palma, Sportsko ribarskom klubu „Sipa“i Ragbi klubu Arsenal. Pehare je uručio Predrag Usanović, sportski novinar iz Tivta.
Posebna priznanja dodjeljena su jedriličarima Iliji Markoviću i Danilu Jončiću, bućaru Graciji Stjepčeviću, kik bokseru Sadiku Gašiju, stonoteniseru Željku Vuksanoviću, sportskom ribolovcu Radovanu Popoviću, fudbaleru Dejanu Pepiću, kjokušinkaj karatisti Dejanu Dakoviću, ragbisti Srđanu Popoviću i karatisti Urošu Čaliću. Priznanja je uručila Tamara Vučinović, novinarka Radio tivta.
Nezakonita vlast u Kotoru opstaje isključivo zbog nerada suda, kazao je danas smijenjeni predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
Jokić je danas zajedno sa smijenjenom predsjednicom Skupštine opštine Kotor Dragicom Perović, kao i pravnim zastupnikom Nevenom Gošovićem održao pres konferenciju ispred Upravnog suda.
Jokić je istakao da današnja odluka Upravnog suda da odloži usmenu raspravu, predstavlja kontunuitet u djelovanju suda kada su u pitanju ovi predmeti.
Podsjetio je da je u maju akođe bio slučaj nezakonite smjene kada je bilo potrebno 36 dana Upravnom sudu od dana podnošenja tužbe do dana donošenja presude.
“Međutim, danas smo imali priliku da se uvjerimo da kada to nije u interesu DPS-a, da je Upravnom sudu malo i šest puta po 36 dana samo da zakaže i održi usmenu raspravu”, istakao je Jokić i dodao da je uvjeren u pravnu argumentaciju koja je navedena u tužbama.
“Uvjeren sam da će Upravni sud morati na kraju da donese presude kojima će poništiti sve akte o razrješenju I sve akte o imenovanju novih funkcionera koji danas nezakonito obavljaju funkcije u Kotor”, konstatovao je Jokić.
On je podsjetio da je u aprilu i u junu prošle godine premijer Duško Marković zajedno sa ministarkom Suzanom Pribilović stavio cjelokupnu Vladu Crne Gore u službu OO DPS-a u Kotoru.
“Bojim se da možemo početi da svijedočimo o tome da je namjera Markovića da se u interesu OO DPS Kotor stavi I sudska vlast”, zaključio je Jokić.
On je na kraju izrazio uvjerenje da će Vijeće Upravnog suda smoći snage da se 7. februara odupre pritisku i donese zakonitu odluku.
“Svi razlozi zbog kojeg je došlo do smjena pokazali su se kao netačni”, istakao je Jokić i pozvao Upravni sud da sudi po zakonu i u skladu sa zakonom.
Perović je saopštila da je kao nelegitimno smijenjena predsjednica SO Kotor očekivala današnju opstrukciju od strane Upravnog suda.
Perović
“Od takozvane smjene Vardarske skupštine, kada sam neuobičajno i nesvakidašnje smijenjena u restoranu hotela Vardar, bilo je za očekivati da danas u toj nelegalnoj smjeni pomogne i Upravni sud. Želim kao pravnik da vjerujem da će sud makar 7. februara odlučivati na osnovu zakona i da će se donijeti zakonita odluka. U suprotnom trebamo, svi mi pravnici, da spalimo naše diplome”, istakla je Perović.
Ona je navela da je u avgustu stigao odgovor na tužbu od strane tužene, i da su se do tada su trebale primjeniti odredbe Zakona o parničnom postupku i roku od 30 dana zakazati usmena rasprava.
“Želim kao pravnik da vjerujem da će Upravni sud konačno početi da radi po pravu, jer je do sada samo pomagao da jedna se nelegalna vlast, jedna evidentna politička korupcija i evidentno političko nasilje koje vlada u Kotoru legalizuje”, zaključila je Perović.
Gošović je podsjetio da su prije više od šest mjeseci kod Upravnog suda formirani predmeti po podnesenim tužbama Perović, Jokića i Kluba odbornika Demokrata u Skupštini opštine Kotor.
“U cilju poštovanja principa zakonitosti, zaštite javnog interesa i slobode i prava građana Kotora zahtijevali smo da Upravni sud odluke u ovim predmetima donese u hitnom postupku i u kratkom roku. Karakter – pravna priroda osporenih odluka i posledice njihove primjene su takvi da zahtijevaju hitno postupanje. Ukoliko se sporovi ne riješe u jednom razumnom roku, najdalje dva do tri mjeseca od dana formiranja predmeta, ugrožava se pravna sigurnost i postavlja pitanje svrhe sudske zaštite”, konstatovao je Gošović dodajući da zahtjevi za hitno postupanje u navedenim predmetima od strane Upravnog suda nijesu uvaženi ni u kom vidu.
Naveo je da je usmena rasprava po prvopodnesnoj tužbi, podnesenoj radi poništenja Odluke o razrješenju predsjednice Perović sazvana je za danas, iako su procesne pretpostavke za odlučivanje u ovom predmetu obezbijeđene još 23. avgusta prošle godine.
“Međutim, usmena rasprava u ovom predmetu nije ni danas održana. Sudsko vijeće kojim je predsjedavala sutkinja odložilo je današnju raspravu, iako nije postojao nijedan na Zakonu o upravnom sporu zasnovan razlog za odlaganje usmene rasprave”, naveo je Gošović.
Prema njegovim riječima, važan razlog zbog kojeg bi se rasprava mogla odložiti mogao bi biti samo razlog, zbog kojeg se spor ne bi mogao pravilno raspraviti, ako se rasprava ne bi odložila.
“Sudsko vijeće danas sazvanu usmenu raspravu odložio je iz razloga što se punomoćnik tužene SO Kotor od 10. januara nalazi na bolničkom liječenju, pri čemu je raspravi prisustvovao drugi advokat po zamjeničkom punomoćju koji navodno nije stigao da se upozna sa spisima predmeta”, navodi Gošović i konstatuje da ovakva odluka sudskog vijeća predstavlja zloupotrebu ovlašćenja u funkciji zaštite interesa nosioca lokalne vlasti u opštini Kotor, preuzete na nezakonit način, političkom korupcijom, suprotno izbornoj volji građana Kotora.
N.P. (23) iz Kotora uhapšen je zbog sumnje da je preko jedne društvene mreže prijetio Adrijanu Vuksanoviću, predsjedniku Hrvatske građanske inicijative (HGI) i poslaniku u Skupštini Crne Gore, saopšteno je danas iz Uprave policije.
N.P. se sumnjiči da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
“On je, sumnja se, ovo krivično djelo počinio na način što je putem jedne društvene mreže upućivao Adrijanu Vuksanoviću poruke prijeteće sadržine. N.P. će uz krivičnu prijavu biti priveden državnom tuiocu u Osnovnom državnom tužiocu u Kotoru”, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Apelacioni sud utvrdio je da nema osnova da u Meljine kompleks, koji upravlja bolnicom Meljine, bude uveden stečaj po zahtjevu doktorice Olivere Elez Mihajlović.
Sud je ocijenio neosnovanom žalbu Elez Mihajlović na odluku kojom je sutkinja Milica Vlahović odbila njen zahtjev za otvaranje stečaja, kojem se, u četvrtom postupku, prodružila i Poreska uprava (PU), piše Pobjeda.
U odluci se navodi da je prvostepeni sud ispravno odlučio, jer je potraživanje za zarade, zbog kojeg je podnijet predlog, u potpunosti izmireno.
Apelacioni sud ne vidi ništa sporno u tome što su umjesto Meljine kompleksa te dugove izmirile osnivači, Atlas Kap i Atlas invest. Oni su saglasni sa obrazloženjem Vlahović da obavezu prema povjeriocu može ispuniti i treće lice koje ima pravni interes, a ako je i dužnik, u ovom slučaju Meljine kompleks, saglasan, tada je povjerilac dužan da primi isplatu.
Osim toga, ne smatraju da je od uticaja to što je račun Meljine kompleksa u blokadi duže od dvije godine, imajući u vidu da su potraživanja predlagača izmirena.
U odbijenoj žalbi Elez Mihajlović navodi da je vratila novac koji joj je uplaćen na račun duga za platu kako ne bi počinila eventualni saučesništvo u krivičnom djelu.
Uvijek sam se najbolje osjećao kada bih spasio neko dijete, a najgore i najteže mi je bilo kada ih ne bih uspio spasiti. Nekoliko puta sam, nažalost, pronašao tijela poginule djece i to su tragedije i prizori koji se čovjeku zauvijek urežu u sjećanje. Za svakog normalnog čovjeka to su traume koje ostaju za cijeli život, za Novi List priča kapetan Miljenko Žanić.
Josip Broz Tito, njegov brod »Galeb« i ja dobili smo iste, 1977. godine, »Plavu vrpcu Vjesnika«, Tito i »Galeb« počasno, a ja za spašavanje automobilističkog asa Drage Regvarta, kaže nam Miljenko Žanić, jedini dvostruki laureat prestižne pomorske nagrade za spašavanje ljudskih života na moru, Plave vrpce Vjesnika, koju je osvojio i 1982. godine, u momčadskoj konkurenciji, zajedno s ribarima iz Klenovice. Kao i Josip Broz, u konačnici je dobio i počasnu povelju Plave vrpce, 2017. godine.
Iako je, tijekom četrdeset godina, koliko je bio kapetan Lučke ispostave Novi Vinodolski, spasio nevjerojatnih 500 (da, pet stotina) ljudskih života na moru, Žanića je nemoguće opisati samo kao hrabrog spašavatelja, koji je nebrojeno puta riskirao vlastiti život da bi spasio tuđi, jer ovaj je Novljan u svojih 72 godine života postigao i mnoge druge više ili manje zapažene rezultate u sportu, kulturi, društvenom životu i na drugim poljima, za što su mu se njegovi sugrađani zahvalili nagradama za njegov doprinos u kulturi, kao i za životno djelo, uz nebrojene druge nagrade i priznanja.
Da nabrojimo samo dio njegovih aktivnosti, Žanić je bio višestruki prvak Jugoslavije, Hrvatske i Austrije u jedrenju, pobjednik na preko 300 regata, savjetnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, jedan od utemeljitelja i komodor Yacht cluba Austria, predsjednik Hrvatskog jedriličarskog saveza, graditelj prvih brodica za traganje i spašavanje u Hrvatskoj, kao i brojnih jedrilica, osnivač kluba vlasnika Harley Davidsona (HOG) u Hrvatskoj i doživotni član HOG America, osnivač sportskih klubova, autor nekoliko knjiga, kazališnih predstava, predsjednik Katedre čakavskog sabora »Novljansko kolo« te jedan od pokretača obnovljenog novljanskog mesopusta. Niz aktivnosti, nagrada, službenih funkcija i nagrada koje je Žanić pokrenuo, osvojio i nedvojbeno zaslužio toliko je dugačak da ih je gotovo nemoguće sve pobrojiti. S njim smo razgovarali u njegovom Novom, u Captain’s Clubu, kafiću u vlasništvu njegove supruge Grozdane, s kojom već punih pedeset godina dijeli dobro i zlo.
Brojne akcije
Od svega navedenog, Žanić je ipak najpoznatiji po spašavanju ljudskih života na moru pa se to nameće kao prva tema razgovora. Iz današnje perspektive, nakon nebrojenih akcija spašavanja u vremenima kada se tek razvijao nautički turizam, Žanić kaže kako su mu najdraža prijateljstva koja su se iz tih akcija rodila.
– Zaista sam, kao lučki kapetan u Novom, stekao mnoga prijateljstva, posebno u Austriji jer tada, sedamdesetih i osamdesetih godina, to su bili naši najbrojniji gosti, a i veliki entuzijasti u plovidbi i nautičkom turizmu. Prvi ljudi koje sam spasio na moru bili su Austrijanci, eksplodirao im je gliser, došlo je do požara, brod se potopio, a vlasnik, njegova žena i dvoje djece zadobili su opekline te ostali bez svih dokumenata i odjeće. Nakon što su primili medicinsku pomoć, nismo znali gdje s njima, a ni komunikacija s tadašnjim ambasadama nije bila baš jednostavna. I ča san drugo mogal, nego pripeljat ih ženi doma, haha, kaže Žanić, dodajući kako je njegova supruga punih deset dana njegovala ozlijeđene Austrijance, prije nego su se dovoljno oporavili da mogu na put.
Za to vrijeme on je s policijom i austrijskim veleposlanstvom rješavao problem nestalih dokumenata kako bi se mogli vratiti kući.
– Ta obitelj i još brojne druge tijekom godina su postali naši pravi obiteljski prijatelji, kaže Žanić.
Najljepše i najteže uspomene na akcije spašavanja su mu, dodaje, upravo situacije kada je tragao za obiteljima s djecom, koje su se našle u nevolji na moru.
– Uvijek sam se najbolje osjećao kada bih spasio neko dijete, a nagore i najteže mi je bilo kada ih ne bih uspio spasiti. Nekoliko puta sam, nažalost, pronašao tijela poginule djece i to su tragedije i prizori koji se čovjeku zauvijek urežu u sjećanje. Jednom sam tragao za Nijemcem koji se po buri, sa sinom od šest godina, prevrnuo jedreći po buri. Nažalost, obojica su poginula, a ja sam našao mrtvo tijelo dječaka, na grotama zbog kojih sam morao gliser ostaviti dvjesto metara dalje te otplivati po tijelo i donijeti ga natrag na brod. Za svakog normalnog čovjeka to su traume koje ostaju za cijeli život, kaže kapetan.
Fizička sprema
U brojnim je akcijama spašavanja i sam izlagao svoj život opasnosti, no kaže kako mu je uvelike pomagala dobra fizička sprema, zahvaljujući sportovima kojima se bavio još od malih nogu, od jedrenja do boksa.
– Kao dijete sam bio sitan, a kad sam došao u Bakar u srednju školu i đački dom, tamo je bilo kao u Alcatrazu, svi su te tukli ako se nisi znao obraniti. S petnaest godina donio sam odluku da me nitko neće tući i krenuo na tešku atletiku i boks. Igrao sam i rukomet, kasnije i osnovao rukometni klub u Novom, a s ocem koji je bio utemeljitelj jedriličarskog kluba sam jedrio od kad znam za sebe. Svi ti sportovi su me spasili, doslovce, jer sam uvijek bio u dobroj kondiciji, inače bih se sigurno negdje bio utopio. Bilo je zaista situacija gdje me samo snaga i izdržljivost izvukla iz pogibelji. Ozljeda sam imao ni sam ne znam koliko. Nedostaje mi jedan bubreg, nekoliko rebara, imao sam više prijeloma i drugih ozljeda, smrzavao sam se nebrojeno puta, bilo je situacija kad ni sam nisam znao hoću li preživjeti, ali sam se svaki put izvukao. Jednom sam vlastitog oca spašavao po orkanskom jugu. Nevrijeme je bilo takvo da sam nakon nekog vremena bio siguran kako je stari nastradao. Valovi su bili, teško je procijeniti, pet, šest metara visoki. Uspio sam doći do njega, na kraju smo došli u »Viktor Lenac«, a valovi su bili toliki da nas ljudi koji su tamo radili nisu ni vidjeli da smo uplovili unutra, kaže
Žanić
.Nepoštovanje mora
Ističe kako je u to vrijeme naglog razvoja nautičkog turizma te golemog porasta broja vlasnika plovila na moru, posebice u ljetnim mjesecima, rizičnih situacija na moru bilo neusporedivo više nego danas.
– Sve je to bilo novo. Nitko nije imao previše iskustva. Ljudi su imali barke, glisere i gumenjake puno lošijih karakteristika od današnjih, s daleko slabijim i nepouzdanijim motorima tako da su akcije spašavanja bile vrlo, vrlo česte, a nažalost je mnogo ljudi i izgubilo živote. Pritom su ljudi, kao i danas, često dolazili u pogibeljne situacije zbog nepoznavanja i nepoštovanja mora, kao i zbog precjenjivanja vlastitih mogućnosti. Osim toga, vremenske prognoze bile su nepouzdanije, a nisu bile ni dostupne u svakom trenutku, kao danas, kada možete bilo kada dobiti detaljnu vremensku prognozu na zaslonu svog mobilnog telefona. Ni sustav traganja i spašavanja nije bio razvijen kao danas, brodovi za tu namjenu nisu ni postojali, ja sam 1985. sagradio prvi brod za spašavanje Burin, a deset godina kasnije i Burin 2. Velikim dijelom se sustav temeljio na našem entuzijazmu, ali i na dobroj suradnji sa svima ostalima koji su bili na moru. To je bio ključ svega u to vrijeme, suradnja, međusobna komunikacija i pomaganje, što se danas dijelom ipak izgubilo. Plavu vrpcu Vjesnika u momčadskoj konkurenciji sam osvojio upravo s ribarima iz Klenovice, s kojima sam zaista imao odličnu suradnju svih četrdeset godina koliko sam bio lučki kapetan. Znate, nekad bi ribari, baš u Klenovici, kada bi krenuo lov na palamide, prvu ribu donijeli lučkom kapetanu. Ne kao mito, ne zbog nekog ulagivanja, nego kao znak međusobnog poštovanja koje je uistinu bilo veliko, kaže Žanić.
Osvajao regate, danas jedri s unucima
Iako je na moru cijeli život radio, njemu je posvetio i svoju sportsku karijeru, kao jedriličar s nebrojenim osvojenim trofejima. Ljubav prema jedrenju naslijedio je od oca, utemeljitelja jedriličarskog kluba u Novom, a danas je, kaže, prenosi na svoje unuke.
– To mi je sada najveći gušt – jedriti s unucima. I dalje jedrim, kada god mogu, a unuci se bave i sportskim jedrenjem tako da uživam u svakom njihovom uspjehu, kaže kapetan Žanić, koji je osim u praksi, u jedriličarskim i nautičkim krugovima poznat i po brojnim predavanjima i izlaganjima održanim diljem Europe.
Ističe kako mu je drago što je Plava vrpca Vjesnika, kao jedinstvena nagrada u svijetu pomorstva opstala do današnjeg dana, unatoč gašenju dnevnog lista čije ime nosi, prvenstveno zahvaljujući Sindikatu pomoraca Hrvatske, a hrvatski pomorci svake godine svojim pothvatima u spašavanju ljudskih života na moru iznova dokazuju kako je postojanje takve nagrade i više nego opravdano.
– Mislim da smo mi takva nacija, da imamo taj osjećaj za pomoć drugome u nevolji, posebno na moru. To je i dio naše pomorske tradicije. No postoji i još jedan razlog, koji je po meni nedovoljno cijenjen, a to je da imamo vrhunska pomorska učilišta. U mnogim slučajevima, kad su naši pomorci osvajali Plave vrpce, a i kad nisu, u zaista iznimnim pothvatima spašavanja, u blizini je bilo i drugih brodova čiji se zapovjednici i posade nisu usudili u teškim vremenskim prilikama i uvjetima na moru ili u drugim opasnostima, krenuti u akciju, ali naši jesu. Pomorska komponenta u Hrvatskoj je zapostavljena, izgubili smo pomorske kompanije, ne ulazeći u razloge zbog čega, ali i dalje imamo vrhunske pomorce. Nažalost smo izgubili naše kompanije na kojima su mladi pomorci mogli puno toga naučiti, kaže Žanić.
Najbolji na svijetu
Unatoč tome hrvatski su pomorci na glasu kao najbolji na svijetu, ali se, smatra, cijeli sektor pomorstva u Hrvatskoj nedovoljno cijeni te nema adekvatnu potporu ne samo države, nego još više financijskih institucija.
– Imamo najbolje ljude koji imaju golemo znanje, ali nemaju potporu. Država bi im trebala osigurati da ih banke koje, doduše, nisu naše, ali rade u Hrvatskoj, osiguraju praćenje u poslovanju. U tom slučaju sigurno bismo imali i brodarske kompanije jer znanja i iskustva nam ne nedostaje. Ovoj zemlji treba uzlaz pomorstva i brodarstva, u čemu smo bili među vodećima na svijetu pa nema razloga da ne budemo u tom biznisu i dalje kao što moramo urediti sustav i u vlastitom moru. Ja sam niz godina surađivao s Ministarstvom mora. Postojale su ideje i vizije sustava koji je sada, međutim, razbijen i rascjepkan, što nije dobro.
Mještani Donje Lastve već tridesetak dana suočeni su sa velikim problemom devastiranja lokalnog puta za visočije djelove tog naselja, odnosno za selo Gornja Lastva.
Na skrertanju sa Jadrane magistrale na taj put, već 30-tak dana prekopan je rov od šahta sa vodovodnim cijevima na lijevoj strani puta, do gradilišta koje je nedavno otvoreno sa desne strane ove saobraćajnice. Osim što otvoreni šaht i nasip uz njega smanjuje na polovinu širinu ove saobraćajnice na vrlo osjetljivom mjestu gdje se dva vozila ne mogu mimoići, to je i kolovoz prekopavanjem rova do gradilišta, potpuno uništen do mjere da mještani koji ovuda svakodnevno prolaze, redovno oštećuju svoja vozila i pneumatike na njima.
Mještani tvrde da su u više navrata do sada problem prijavljivali Komunalnoj inspeke/ciji i Komunalnoj policiji Opptine Tivat, ali da to nije dovelo do nikakvog riješenja.
Prema nezvaničnim saznanjima, Komunalna inspekcija je izlazila na teren i investoritoru gradilišta na skretanju sa Jadranske magistrale za Gornju Lastvu naložila da put koji je prekopao zbog svojih infrastrukturnih proztreba, odnah dovede u prvobitno stanje, ali on to do danas nije ispoštovao. Načelnik Direkcije za inspekcijske oposlove Opštine Tivat Jovica Stojković juče je bio na putu, pa „Vijesti“ nisu mogle dobiti zvaničnu informaciju što se događa sa riješavanjem problema koji tišti nekoliko desetina žitelja Lastve, kao i sve one koji putuju do sela Gornja Lasta kojem je prekopani put jedina drumska ceza sa ostatkom Tivta.
Iz tivatskog „Vodovoda i kanalizacije“ koji je proteklih dana nadgeldao radove na izmještanju postojećeg cjevovoda i spajanju spornog gradilišta na vodovodnu infrastrukturu, nezvanično su nam rekli da je sve što treba završeno i da što se njih tiče, investitor je već prije nekoliko dana mogao i trebao da zatvoriti šaht i sanirati prekopani put.
Donja Lastva / šaht danima otvoren
Na portalu Sistema 48 Opštine Tivat preko kojeg građani prijavljuju probleme na javnoj infrastrukturu i održavanju komunalnog reda, postoje dvije prijave problema na putu za Gornju lasrvu u posljednjjih desetak dana, a koje je podnio isti građanin. Prva je navodno, „uspješno zatvorena“ time što je kako piše na sajtu, komunalni inspektor izašao na lice mjesta i investitoru nalođio da prekopani put dovede u prvobitno stanje. To se međutim, do danas nije dogodilo, pa je u srijedu podnešena još jedna prijava koja je još uvijek u prostupku riješavanja.
Inače, na spornom gradilištu gdje je investitor prije dvadesetak dana porušio dvije manje kuće radi izgradnje većih stambenih objekata, nema ni po zakonu obavezne table sa podacima o investitoru, projektu koji se tu realizuje i nadzornom organu.
Mještani tvrde da kako sa ovog tako i sa još nekih obližnjih gradilišta, putem za Gornju Lastvu nesmetano saobraćaju teški kamini natovareni šutom, zemljom i građevinskim materijalom, pojedinačne težine i do 40 tona, iako je saobraćajnim znakom koji ovdje stoji izričito zabranjeno da tim putem mogu prilaziti kamioni teži od 5 tona. To dodatno dovodi do uništavanje već devastiranog puta, pa mještani zahtijevaju da nadležni iz Opštine Tivat hitmo preduzmu efikasne mjere protiv devastatora javne infrastrukture.
U Kotoru je preminula Ana Anuška Zloković (103), dugogodišnja profesorica francuskog i italijanskog jezika u kotorskoj Gimnaziji, a kasnije u Višoj pomorskoj školi. Izvela je na put brojne generacije đaka i studenata i ostavila dubok trag u prosvjetnom životu Kotora i Boke Kotorske.
Do kraja dugog života održavala je kontakte sa prijateljima i poznanicima, pomagala posebno pomorcima u rješavanju životnih problema, imala je uvijek razumijevanje i savjet i bila omiljena kod svih koji su je poznavali.
U nastavku donosimo tekst koji smo objavili 17. decembra 2019.
Posjeta jednoj od prvih profesorica Pomorskog fakulteta Kotor
Posjeta prof. Anuški Zloković
Predstavnici Pomorskog fakulteta Kotor protekle sedmice posjetili su profesoricu italijanskog i francuskog jezika Anušku Zloković, koja je jedna od prvih profesora Pomorskog fakulteta iz vremena njegovog osnivanja kao Više pomorske škole 1959. godine.
Neposredni povod posjete bila je nedavno održana Svečana Akademija Pomorskog fakulteta, kojom je proslavljeno 60 godina postojanja i rada ove visokoobrazovne institucije za obrazovanje i obuku pomorskog i pratećeg resornog kadra, a na kojoj je prikazana i pozdravna riječ i čestitka uvažene profesorice, koju u cjelini možete pogledati na dolje navedenom linku.
Prilikom posjete, dekan Špiro Ivošević je, u znak zahvalnosti i poštovanja, profesorici Zloković uručio fotografiju sa studentske plovidbe školskim brodom „Jadran“ autora dr Stevana Kordića, kao i naučni zbornik i publikaciju Fakulteta izdate povodom proslave pomenutog jubileja.
U srdačnom razgovoru, draga profesorica, koja uskoro puni 102 godine, rado je dijelila svoja jasna sjećanja u vezi sa početnim aktivnostima Fakulteta, kao i drugim značajnim i interesantnim događajima u vezi sa pomorskim aktivnostima, dešavanjima i ličnostima Kotora i Boke.
Uz zahvalnost profesorici Zloković i njenom sinu Vasiliju na gostoprimstvu i uvijek srdačnom i interesantnom razgovoru, nadamo se još mnogim zajedničkim proslavama i jubilejima.
Pozdravnu riječ profesorice Anuške Zloković možete pogledati na sljedećem video snimku
Svakim danom sve su veće potvrde o ogromnom značaju koji je Hercegnovski strip festival (HSF) postigao i na evropskom nivou kada je riječ o devetoj umjetnosti. Najnovija stiže opet sa druge strane Jadrana, iz Italije, jedne od četiri najznačajnije svjetske strip produkcije. Prestižni italijanski magazin “SCLS” (Spirito con la scure ili u prevodu Duh sa sjekirom) posvećen strip heroju Zagoru, u svom jubilarnom dvadesetom, broju objavio je opširnu reportažu o Hercegnovskom Strip Festivalu.
Pod naslovom “Il nostro festival della passione” (Naš strastveni festival) ovaj luksuzno opremljeni magazin na čak osam stranica opisuje istorijat jedne od, kako ga je autro i sam naznačio, najznačajnijih evropskih manifestacija posvećenih stripu. Uz to i promoviše Herceg Novi kao elitnu festivalsku destinaciju. Uz pregršt foto materijala nižu se opisi programa, jedinstvene atmosfere i evropskog i svjetskog značaja gostiju koji dolaze na festival ističući da se te svjetske mega-zvijezde devete umjetnosti, nerijetko vraćaju u Herceg Novi i o svom trošku, samod a bi bili dio jedinstvene atmosfere koju donosi HSF.
Uz brojne riječi hvale za organizatore, autor teksta Steffano Bidetti (Stefano Bidet) zaključuje da je HSF unikatan festival, a grad Herceg Novi mjesto u koje se morate zaljubiti jednom kada mu se prepustite. Naravno, magazin u čijem je centru pažnje lik Zagora, ne propušta da navede da Duh sa sjekirom, sa kojim su odrasle generacije ljubitelja stripa na ovim prostorima, 2021. godine slavi 60. rođendan te da bi se moglo desiti da mu HSF oda posebnu počast. No, o tom potom, kažu organizatori, koji su za 14. izdanje HSF-a već kao specijalne goste najavili dvoje sjajnih umjetnika upravo sa Apenina – Lolu Airagi (Lola Airaghi) i Serđa Tiselija (Sergio Tisselli). Ovogodišnji Hercegnovski strip festival na programu je od 4. do 9. septembra na više lokacija u Herceg Novom
