Grčka policija prekinula je dvije projekcije filma “Joker” u kinima glavnoga grada Atina, pošto su dužnosnici ministarstva kulture dobili informaciju da film gledaju i maloljetnici.
Policija je iste večeri obišla dvije atinske kino-dvorane i s projekcije izvela devetnaestero maloljetnika od kojih je četvero bilo u pratnji roditelja, piše briselski portal Evronews.
Film s Joaquinom Phoenixom u glavnoj ulozi, koji govori o životu Batmanova protivnika Jokera, u Grčkoj je zabranjen za mlađe od 17 godina.
Odluka je postala glavna vijest pošto je objavljeno da bi zaposlenici kino-dvorana mogli biti kažnjeni s 10.000 eura globe ako ne budu poštovali zakonsku odredbu.
Zbog burne reakcije javnosti i grčka je ministrica kulture Lina Mendoni kritizirala dužnosnike koji su u kina poslali policiju.
“Uznemirio me pritisak na maloljetnike i na njihove roditelje”, rekla je Mendoni.
“Joker” je premijerno prikazan početkom oktobra. Govori o propalome klovnu kojega izolacija na dno društvene ljestvice u gradu Gothamu vodi u autodestrukciju.
Film je u svijetu izazvao kontroverze zbog nasilnoga glavnog protagonista filma.
Međunarodna škola Knightsbridge International School Montenegro (KSI) iz Tivta bila je minulog vikenda domaćin prvog“ NASA Space Apps“ izazova u Crnoj Gori. Ovaj globalni hakaton se odžavao na 200 lokacija širom svijeta i okupio preko 25.000 učesnika.
U pobjedničkom tim koji je radio na lokaciji Space Apps Tivat, bila su upravo trojica učenika KSI škole, njihovog Diploma programa, koji su pokazali odličnu organizaciju, posvećenost i kreativnost za učestvovanje u NASAinom Orbital Scrap Metal izazovu.
Ovaj tim je sada nominovan za uži krug takmičenja koji će ocjenjivati tim sudija, odnosno stručnjaka iz NASA-e.
Space Apps je međunarodni hakaton za kodere, naučnike, dizajnere, pripovjedače, proizvođače, građevince, tehnologe i druge u gradovima širom svijeta, gdje se timovi bave NASA-inim otvorenim podacima, za rješavanje problema na Zemlji i u svemiru.
Međunarodni NASA Space Apps izazov traje 48 sati i održava se u različitim gradovima širom svijeta između 18 – 20. oktobra 2019. godine. NASA svake godine razvije izazove za Space Apps događaj. Koristeći njene podatke za rešavanje postavljenih izazova, Space Apps timovi uče o samim podacima i učestvuju u stvaranju i primjeni znanja koje rezultira. Space Apps je 2018. godine uključio preko 18.000 učesnika na više od 200 događaja u 75 zemalja.
Turistička organizacija Tivat poslovnu 2018. godinu završila je sa dobiti od 35.389 eura – pokazuje Finansijski izvješta TO koji će se, zajedno sa izvještajem o radu te organizacije koju vodi direktorica Gabrijela Glavočić (DPS), nađi pred odbornicima na predstojećoj sjednici lokalnog parlamenta u Tivtu 29.oktobra.
TO Tivat prošle godine je ostvarila ukuopne prihode od 748.974 eura, dok su rashodi iznosili 713.615 eura.
Prihodi su bili 19 odsto veći od planiranih, a najviše novca i to 413.728 eura, Turistička organizacija je dobila od naplate boravišne takse. To je 30% bolje od planiranih prihoda po osnovu boravišne takse, a u menadžmentu TO ovaj podatak objašnjavaju kako većim brojem turista koji su 2018. boravili u Tivtu, tako i boljom njihovom evidencijom i organizacijom naplate boravišne takse.
Zanimljivo je da je 2018. naplaćeno 40.103 eura boravišne takse za plovne objekte (nautičke takse) koju plaćaju jahte, a što je nepunih 5 odsto slabiji rezulat nego 2017. Iz TO ovo objašnjavaju manjom posjetom jahti u marini Porto Montenegro u toku 2018. u odnosu na godinu ranije, a što je po njima, bilo uzrokovano osjetnim povećanjem cijena usluga ove marine u drugoj polovini 2017. godine.
Od članskog doprinosa TO Tivat lani je zaraduila 108.498 eura, dok je od turističke takse koju plaćaju vlasnici vikendica, prihod iznosio 116.476 eura.
Tivat foto TO Tivat
Prema zakonskim riješenjima, naplatu svih ovih taksi obavljaju nadležni organi Opštine, a Turističkoj organizaciji pripada 80% od ukupno naplaćenog iznosa boravišne takse, 60% od iznosa naplaćenog od članskog doprinosa i 40 odstonovca prihodovanog naplatom turističke takse.
Najviše novca – skoro 284 hiljade eura TO Tivat je lani potrošila na organizovanje raznih manifestacija usmjerenih na zabavu i animiranje turista tokom njihovog boravka u Tivtu i na sprovođenje projekata valorizacije kulturne baštine, odnosno saradnje sa gradovima-pobratimima. Za marketinške aktivnosti na promociji turističke ponude Tivta u zemlji i inostranstvu utrošeno je ukupno 135.862 eura. Sve plate zaposlenih u TO sa doprinosima lani su koštale nešto preko 228 hiljada eura, dok su materijalni troškovi rada TO bili oko 65 hiljada eura.
Na današnjoj sjednici Savjeta JRDSRTV Herceg Novi donijeta je odluka o razrešenju izvršne direkotorice Dubravke Perović i imenovanju Željka Komnenovića za vršioca dužnosti direktora, do raspisivanja konkursa.
Kako je navedeno u obrazloženju, Savjet je odluku o razrešenju dosadašnje direktorice Dubravke Perović donio zbog kršenja Statuta.
Između ostalog, zahtjev za izdavanje odobrenja za emitovanje televizijskog programa uputila je Agenciji za elektronske medije i potpisala Dubravka Perović, bez znanja Savjeta. Takođe Savjetu nije predložen opšti akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, niti programska dokumenta kojima se uređuju finansijska, organizaciona i programska pitanja Javnog radio difuznog servisa Radio Televizija Herceg Novi d.o.o. a povodom pokretanja televizijskog programa.
Željko Komnenović
U obrazloženju za razrešenje navedeno je i da Savjet ne spori pravo direktora da, u okviru svojih nadležnosti, zastupa i predstavlja RTHN, ali takođe smatra da je direktorica Perović navedenim aktivnostima finansijski, organizaciono i programski opteretila JRDS RTHN, bez znanja Savjeta, čime je izišla iz okvira nadležnosti direktora i preuzela na sebe nadležnosti Savjeta.
Savjet je na današnjoj sjednici za vršioca dužnosti direktora, do raspisivanja konkursa, imenovao novinara Željka Komnenovića.
Mlađan Janović i Antonio Petrović najozbiljniji su kandidati za predsjednika i sportskog direktora Vaterpolo kluba Primorac.
Informacija je nezvanična, ali moguće je da dva asa, koja su se u ovoj godini oprostila od aktivnog bavljenja vaterpolom, vrlo brzo preuzmu važne funkcije kluba, koji posljednjih godina preživljave teške finansijske momente.
Status Primorca vrlo brzo će biti i zvanično riješen na Skupštini 24. novembra, kada će preći u ruke oštine.
Informaciju nam je juče potvrdio sportski direktor Primorca Dragan Samardžić.
“Na skupštini 24. novembra usvojiće se odluka o preuzimanju kluba, tako da će se budućnost Primorca vezati za budućnost opštine Kotor. Bili smo juče na sastanku kod gradonačelnika i sve je dogovoreno i potvrđeno. Predstoji administrativni dio oko papira i ugovora za Skupštinu. Zadovoljni smo, sa voljom i željom je sve urađeno. Očekuje nas sigurnost što se tiče finansiranja i svega ostalog. Velika stvar je napravljena, treba sad sve to pametno iskoristiti i i napraviti važne korake”, kazao je Samardžić.
Kotorski klub je od 2006. godine u rukama predsjednika Denisa Mandića. Pod njegovom komandom, uz sjajni odabir igrača i vođenje kluba, Primorac je 2008. godine osvojio Evroligu, u čuvenom finalu porazio je moćni Pro Reko. Kotorani su bili osvajači Super kupa, a godinu kasnije izborili su učešće na F4 kada su zaustavljeni od italijanskog giganta…
Antonio Petrović foto Tanjug
U razgovoru sa Samardžićem saznali smo da će možda Mandić ili neko od predstavnika njegove firme Primorje, ostati u klubu.
“Objektivno u razgovorima su, ima razmišljanja da Mandić ili neko od predstavnika njegove firme, koja je pomagala Primorac, ostane u klubu. Nijesu došli do decidnog dogovora, ali ljudi iz grada pokazali su volju. U kojoj formi, zaista ne znam.”
Primorac je u ovoj sezoni u A1 Regionalnu ligu ušao sa najmlađim sastavom, za sada odlično guraju, a šest bodova na startu sezone ulivaju nadu u ostanak što je glavni cilj.
“Rezultati su dobri, ali ne smiju da nas zavaraju ili da nas uljuljkaju. Ipak su to djeca i moramo biti oprezni.”
Ukupno 125 radova pristiglo je, do okončanja roka, na treći humanitarni poetski konkurs koji je organizovao NVO “Bokeški Forum”. Za nas impozantan broj posebno kad se ima u vidu da je svakom autoru bilo dozvoljeno da pošalje samo po jednu pjesmu na temu “Hvala ti”. Ono što nas posebno raduje je da su prvi put od pokretanja ove humanitarne akcije pjesme stigle iz svih bivših jugoslovenskih republika.
Takođe sem sa prostora “od Vardara pa do Triglava” stigli su nam i radovi iz : Frankfurta, Vankuvera, Napulja, Jerusalima, Brisela, Barselone… Na taj način za korak smo bliži našem cilju: da Tivat postane poetski centar regiona.
Odluku o pobjedniku žiri u sastavu: Katica Čavor, Sonja Milatović, Aleksandra Petrović – Matić i dr Andrija Petković saopštiće 1.decembra. Pobjedniku će pripasti nagrada od 200 eura, drugoplasiranom autoru 150 i trećeplasiranom 100 eura.
Kompletan prihod od prodaje zbirke biće baš kao i prethodne dvije godine uplaćen u humanitarne svrhe.
Za nešto preko dvije godine funkcionisanja aktuelne lokalne vlasti u Herceg Novom sanirano je i uređeno na desetine dionica lokalnih puteva, uglavnom u prigradskim naseljima i zaleđu našeg grada.
Potreba za popravkom stanja saobraćajne i pješačke infrastrukture postoji u svakom naselju, a težnju rukovodstva Opštine Herceg Novi da se sa svakim problemom uhvati u koštac potvđuje i namjera o ulaganju oko milion eura u uređenje infrastrukture na Toploj.
Topla će u narednom periodu biti veliko gradilište, potvrđuje potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević. Neki od projekata koji će biti izvedeni su:
– Krak puta od Volija do Ramarexa, put T5, za koji je urađen projekat;
– Krak puta od Mojdeškog mosta do Stanišića Dubrave, put I4, izdati UT uslovi i radi se na izradi projekta;
– Trenutno se izvode radovi na izgradnji trotoara u dijelu Njegoševe ulice od restorana „Mimoza“ do vile „Kukoljac“;
– Završeno je i idejno rješenje adaptacije postojećeg trotoara u Ulici Mića Vavića (od raskrsnice sa Njegoševom ulicom do parkinga naselja Topla I). Radovi za sanaciju ove izuzetno prometne 140 metara duge pješačke komunikacije koštaće 20 hiljada eura;
– U planu je izgradnja puta od Tople III do Modre ploče, na dionici koja je sada makadamska, procijenjene vrijednosti oko 30 hiljada eura. U ovom dijelu naselja već je postavljena nova javna rasvjeta, uz krak puta kod bivšeg Kineskog restorana;
– Na igralištu u blizini OŠ „Dašo Pavičić“ preostali su završni radovi na postavljanju tribina, reflektora i prostorije za smještaj opreme. Ovaj posao vrijednosti je 60 hiljada eura, a u planu lokalne samouprave je sanacija igrališta za djecu na Toploj II, što će koštati oko pet hiljada eura;
M. Konjević
– U neposrednoj blizini vrtića i osnovne škole završeni radovi na postavljanju zaštitne ograde. Sanacija postojeće i postavljanje nove ograde biće urađeno i na Milašinovića mostu;
– U planu je i sanacija puta oko škole, kao i izgradnja potpornog zida. Procijenjena vrijednost ovih radova iznosi oko 60 hiljada eura;
– Radovi na sanaciji pješačke komunikacije uslijediće i na trasi od zgrade „Novljanke“ do Šetališta Pet Danica;
– U planu je i sanacija Šetališta na potezu od kafe bara „Jazz“ do restorana „Kantula“, koju će pratiti uklanjanje starih kioska i postavljanje novog uličnog mobilijara;
Kako Konjević ističe, svi ovi projekti su na liniji nastojanja lokalne samouprave da uredi komunalnu infrastrukturu u svakom naselju.
Posla ima mnogo, a svaki od projekata predstavlja važnu promjenu lica grada, što prepoznaju i mještani koji podržavaju i pomažu njihovu realizaciju, zaključuje potpredsjednik Opštine Herceg Novi.
Povodom proslave Dana grada, u Galeriji Josip Bepo Benković u Herceg Novom, u četvrtak, 24.oktobra u 19 sati biće otvorena izložba crteža i slika poznatog novskog i crnogorskog slikara, nekadašnjeg stanovnika Novog, Anđelka Arnautovića.
Arnautović je rođen je na Cetinju 1935. godine. Umjetničku školu je završio u Splitu. Studije pohađao na Filozofskom fakultetu u Nikšiću (odsjek slikarstvo). Specijalizovao zidno slikarstvo i unutrašnji enterijer u Parizu, “Ecole de Bozar”. Dobitnik stipendije Saveznog ministarstva za kulturu za usavršavanje slikarstva u Parizu (Francuska). Bavio se umjetničkim i pedagoškim radom u Herceg Novom.
Član je ULUCG, od 1963. god.
Do sada je izlagao na velikom broju samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu.Dobitnik je velikog broja nagrada za svoje stvaralaštvo od kojih su najznačajnije:
– NAGRADA ŠESTOG HERCEGNOVSKOG ZIMSKOG SALONA
– PRVA NAGRADA SALONA 13. NOVEMBAR CETINJE
– NAGRADA ZAVIČAJNOG MUZEJA HERCEG NOVOG
– NAGRADA CENTRA ZA KULTURU- CETINJE, NA 13 NOVEMBARSKOM SALONU
– NAGRADA FONDAZA LIKOVNO UNAPREĐENJE „MOŠA PIJADE”, za likovnu umjetnost
– NAGRADA PETOG TRIJENAU\ SAVREMENOG CRTEŽA- SOMBOR
– NAGRADA ZA SLIKARSTVO U GALERIJI „BARLETTI (ITALIJA)
Istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka Milica Radulović u svom osvrtu na Arnautovićevo stvaralaštvo primjećuje:
… Stalna i neiscrpna fascinacija morem, školjkama, Ženom, rađa jedan čudesni svijet Arnautovićevih slika, koji uvijek iznova uzbuđuje i poziva na promišljanje. No, ta naizgled jednostavna motivska orjentisanost, nosi u sebi mnogo dublju i sadržajniju dimenziju umjetnikovog najličnijeg doživljaja Svijeta. Tako nam prizori morskih bura, napuštenih i nasukanih barki, usamljenih ribara na pučini, postaju bliska vizija dramatične istine samog Života. Vođen, naime, oporom spoznajom unutrašnjih nemira i sukoba, vječitih napora i traganja, umjetnik u sopstvenom ambijentu istražuje različite mogućnosti njihovog odraza i na taj način uspostavlja nove modele likovnih vrijednosti. To je očigledno i na motivima mrtve prirode, gdje raspuknute polovine prezrelih narova nose u sebi vječitu ideju vanitasao prolaznosti i smrtnosti kao jedinoj izvjesnoj konačnosti.
Ipak, Arnautovićevo slikarstvo nije turobna slika svijeta. Naga ženska tijela, zaodjevena školjkama kao nekom tajnom, koja djeluju uzbudljivo i nedokučivo, odraz su istinske umjetničke fascinacije lijepim. Uz posebne efekte svjetlosti, gdje se dodatno potvrđuje Arnautovićevo prefinjeno slikarsko umijeće, ovdje se naročito prepoznaje jedan specifičan, istančan stvaralački nerv, osjetan u svakoj nijansi boje. Suptilan i precizan likovni gest, još je uočljiviji na seriji crteža, gdje su opet najčešći ženski potreti. Ovdje najviše dolazi do izražaja sama linija, katkad teška i jaka, potom mekana i vlaknasta. Tom finom modulacijom linije, postiže se diskretni prizvuk zagonetnosti ili melanholičnosti. Motiv školjke, dodatno, inspirativno je polazište kako za umjetnički „tretman” same forme, tako i za njenu simboličku vrijednost. Tako postignuta likovnost cjelokupnog djela ukazuje na naročitu čulnost i neobičnost umjetnikove stvaralačke imaginacije i njegovu istinsku posvećenost sopstvenom, autentičnom likovnom izrazu”.
Izložbu će svečano otvoriti poznati scenografi slikar Zoran Jokić i biće otvorena do 08.novembra.
Kolašin 1600 će u prvoj fazi, zajedno sa skijalištem Kolašin 1450, ponuditi u sezoni 2020/2021. čak 45 kilometara skijaških staza.
Inače, prošlogodišnje zimske sezone u Crnoj Gori ostvaren je rast broja turista od 33,37 odsto a noćenja 15,83 odsto u odnosu na 2017. godinu. Očekivanja su da će se u ove godine zimskoj turističkoj sezoni ostvariti još bolji rezultati.
Na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, održanoj u Ski centru Kolašin 1600, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija (NTO), najavili su, u saradnji s lokalnim vlastima i turističkim kompanijama, intenziviranje promocije Crne Gore na regionalnom i evropskim emitivnim tržištima, posebno na onima s kojima Crna Gora ima dobru avionsku povezanost
Sezona počinje 14. decembra
Miloš Popović, direktor Skijališta Crne Gore, rekao je da će u skijališnu turističku infrastrukturu do 2022. godine biti uloženo 140 miliona eura.
Predviđena je izgradnja skijališta Kolašin 1600, Žarski, Cmiljača, Štedim i Hajla, te dodatna valorizacija durmitorskog skijališta.
“Kolašin 1600 će u prvoj fazi, zajedno sa skijalištem Kolašin 1450, ponuditi u sezoni 2020/2021. čak 45 kilometara staza”, dodao je Popović.
Kolašin je britanski The Guardian nedavno uvrstio među deset najboljih malih skijališnih resorta u Evropi.
Ove zime, skijalište Kolašin 1600 ponudiće osam kilometara staza i školu skijanja, te restoran, a radiće se i zabavni park.
“Uz podsticaj koji će dati auto-put, ovo područje bit će novi biser crnogorskog turizma”, smatra direktor Skijališta Crne Gore.
Sezona na skijalištima Kolašin i na Žabljaku počeće 14. decembra. Ponuda će biti obogaćena sa šest koncerata regionalnih muzičkih zvijezda.
Sezona će, zavisno od vremenskih uslova, trajati do 1. ili 15. aprila.
“Vrlo je važno da se osigura saobraćajna dostupnost. Putevi prema skijalištima moraju biti prohodni svakog dana od osam ujutro”, istakao je Popović.
On je predložio da se turistička ponuda Kolašina obogati izgradnjom klizališta. Kako bi se osigurali potrebni kadrovi, smatra da je nužno u Srednjoj stručnoj školi u Mojkovcu osnovati smjer žičničara, te specijalistički smjer industrijskog mašinstva na fakultetu u Podgorici.
Zatražio je i da se spusti PDV na žičare na sedam posto, jer su dio javnog prevoza.
Europska komisija dala je u utorak zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske u šengenski prostor bez unutarnjih graničnih kontrola što je hrvatski premijer nazvao još jednim velikim uspjehom Hrvatske, a pohvale su izrekli i visoki dužnosnici u Bruxellesu.
“Europska komisija smatra, na temelju rezultata šengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska poduzela mjere koje su potrebne da bi se osigurali potrebni uvjeti za punu primjenu šengenskih pravila te da su standardi ispunjeni”, objavila je Komisija u priopćenju.
Poziva Hrvatsku da nastavi primjenjivati sve sadašnje aktivnosti, posebice upravljanje na vanjskim granicama kako bi osigurala da ti uvjeti budu i dalje ispunjeni.
“Ovo je važan dan i još jedan veliki europski uspjeh Hrvatske”, kazao je u izjavi novinarima u Zagrebu premijer Andrej Plenković.
Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor. Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.
“Mi smo u tehničkom pogledu danas dobili objektivnu verifikaciju jedine institucije koja je za to zadužena, da smo spremni”, dodao je Plenković.
Na pitanje novinarke o datumu ulaska Hrvatske u šengenski prostor, odgovorio je da “ne želi spekulirati o preciznom datumu”, ali drži da “nije realno” da Hrvatska uđe u šengenski prostor za vrijeme predsjedanja EU-om.
Pohvale
Nakon objave ocjene EK-a Hrvatsku je pohvalio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izrazivši uvjerenje da će uloženi trud biti nagrađen.
“Vjerujem da će zemlje članice poduzeti prave korake kako bi Hrvatska uskoro postala punopravna članica Schengena”, rekao je, prema priopćenju, Juncker.
Pohvale je izrekao i povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos objasnivši zašto je to važno.
“Sada kada je Hrvatska poduzela mjere kako bi osigurala da su svi potrebni uvjeti ispunjeni, mi to moramo priznati”, rekao je. “Kada postane punopravna članica Schengena, Hrvatska će pridonijeti daljnjem jačanju šengenskog prostora i osigurati da se vanjske granice EU-a bolje štite”.
Stalne evaluacije
Da bi mogla pristupiti šengenskom prostoru država mora dokazati da je u stanju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica prostora u ime drugih država članica šengenskog prostora i za izdavanje ujednačenih viza za kratkotrajni boravak; učinkovito surađivati s drugim državama članicama šengenskog prostora kako bi održale visoku razinu sigurnosti nakon ukidanja unutarnjih granica; primjenjivati skup šengenskih pravila, poput pravila o kontrolama na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, o policijskoj suradnji i zaštiti osobnih podataka te se povezati se na šengenski informacijski sustav (SIS) i Vizni informacijski sustav (VIS) i upotrebljavati ih.
U državama članicama šengenskog prostora provode se redovite evaluacije kako bi se provjerilo primjenjuju li ispravno pravila šengenskog prostora.
Što će sve utjecati na trenutak hrvatskog službenog ulaska u Šengensku zonu
Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već nekoliko godina u EU-u pokušava dogovoriti reforma Dublinskog sustava, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sustav i treći što su ispred Hrvatske u čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunjska.
Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem.
Plenković se u izjavi novinarima osvrnuo i na moguće slovensko blokiranje ulaska u šengenski prostor kazavši da je spor sa Slovenijom “bilateralnog karaktera”.
“Mi ćemo nastojati te teme (bilateralne) odvajati od ove teme, jer je to tema koju trebamo rješavati sa Slovenijom na drugi način, dijalogom i traženjem rješenja s kojim će obje strane biti zadovoljne”, poručio je premijer.
Arbitraža
Slovenska vlada zadnjih mjeseci izražavala je dvojbe u to da je Hrvatska ispunila sve potrebne kriterije za ulazak u Šengen, a među argumentima koje je navela u tužbi protiv Hrvatske sudu EU u Luksemburgu zbog neprimjene arbitražne presude o granici napisala je da joj to onemogućava kontrolu šengenskog režima na moru, stvara teškoće za slovenske ribare, te da Hrvatska krši europsku pravnu regulativu.
Slovenska novinarka pitala je u utorak Plenković hoće li se pridržavati presude Europskog suda o arbitraži sa Slovenijom. Plenković je podsjetio da je Hrvatska izašla iz arbitražnog procesa, jer je bio kompromitiran zbog slovenskog utjecaja na suce.
“Ušli smo u to u dobroj vjeri”, kazao je Plenković i dodao da pitanje rješenja hrvatsko-slovenskog graničnog spora nije “ključno pitanje”.
“Nismo ni prvi ni zadnji koji imamo otvorena granična pitanja”, kazao je Plenković i dodao da ih Hrvatska i Slovenija trebaju rješavati u dobrosusjedskom duhu.
“Protiv smo blokada, a za dijalog”, kazao je.
Kratka povijest Schengena
Šengenski prostor trenutačno se sastoji od 26 europskih zemalja (od kojih su 22 države članice EU‑a: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španjolska i Švedska). Četiri zemlje koje nisu članice EU-a također su dio Schengena: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.
Trenutačno je šest zemalja članica EU-a izvan Schengena. Velika Britanija nikada nije htjela biti članicom toga prostora, a slijedom toga i Republika Irska je morala ostati izvan, jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je protivno mirovnom sporazumu iz 1998. Ciparska, međunarodno priznata vlada, ne kontrolira cijeli teritorij, na sjeveru otoka je samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar, koju priznaje samo Turska. Bugarska i Rumunjska od 2011. godine imaju pozivnu ocjenu Europske komisije, ali još nema političke suglasnosti da ih se prime. Šesta je Hrvatska koja je upravo dobila pozitivnu ocjenu Europske komisije.
Priča sa prostorom bez unutarnjih graničnih kontrola počela je 14. lipnja 1985. kada je pet zemalja članica: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska potpisalo sporazum pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Međutim, provedba sporazuma počela je tek u ožujku 1995. kada se ukinute granične kontrole između zemalja potpisnica.
