DHMZ predstavio projekt postavljanja radara na Pelješcu

0
Pelješac – Dalmacija danas

Malo ko još ne zna da je Dalmacija jedini dio EU koji nije pokriven mjerenjem meteoroloških radara. Zbog toga pati domaća meteorologija jer je upravo radar nezamjenjivi instrument u detektiranju aktualnih vremenskih prilika koje osobito u Dalmaciji znaju biti ekstremne.

Nakon nekoliko desetljeća potpunog ignoriranja ove problematike od strane države, DHMZ krenuo je s projektom METMONIC kojim su osigurana europska sredstva za nabavku novih meteoroloških radara bu Hrvatskoj od kojih će se čak tri postaviti na Jadranu. U srijedu navečer na Pelješcu u mjestu Putnikovići, DHMZ održao je edukaciju o tome jesu li meteorološki radari štetni za ljudsko zdravlje, a u isto vrijeme građani su stručnjacima mogli postaviti bilo koje pitanje vezano uz meteorološke radare.

Tim povodom porazgovarali smo s voditeljicom Metmonic projekta, meteorologinjom DHMZ-a, dr. sc. Natašom Strelec Mahović. U Natašu, predavanje je održao i mr. sc. Stjepan Ivatek-Šahdan. 1 od 10 – Održali smo predavanje za zainteresiranu javnost u naselju Putniković na Pelješcu vezano uz postavljanje novog radara na Uljenju – kazala nam je uvodno voditeljica Metmonic projekta. Ovo je druga prezentacija postavljanja radara na jugu Dalmacije.

– U Dubrovačko-neretvanskoj županiji održali smo niz sastanaka s predstavnicima gradova i općina. Projekt je također predstavljen vijećnicima Županijske skupštine. Nakon toga, na zahtjev Općine održali smo večerašnje predavanje. Mala općina, velik odaziv U DHMZ-u smatraju da je predavanje bilo uspješno. – Bez obzira na južinu, stiglo je 50-ak ljudi, što je popriličan broj za jednu ovako malu općinu. Pozvani su i ljudi koji gravitiraju području na kojima se planira postaviti meteorološki radar. Putnikovići su izabrani kao lokacija jer se vrh Uljenje najbolje vidi iz mjesta.

Predavanje je bilo dobro bez obzira na to što je bilo nekoliko provokativnih pitanja. Međutim većina pitanja je bila konstruktivna i dojma sam da su mještani nešto naučili o radarskim mjerenjima. Vjerujem da je stanovnicima pojašnjeno da radarska mjerenja neće utjecati na zdravlje ljudi. Prvi radar kod Zadra Strelec Mahović otkrila nam je dinamiku postavljanja na radaru. – Dinamika projekta prije svega će ovisiti o postupcima javne nabave. Mogu najaviti da se u četvrtak otvaraju javne nabave za meteorološke radare i tada ćemo doznati koji su radari ponuđeni te vidjeti koja je ponuda najpovoljnija uz zadovoljavanje svih postavljenih uvjeta. Nakon toga ćemo raspisati natječaj za izvođenje građevinskih radova na tornjevima. Vjerujem da će se sami radari na postavljene lokacije postavljati u drugoj polovini 2020. Svi radari na Jadranu trebali bi biti na funkciji 2021. Zasad je najdalje otišao radar na Debeljak kod Zadra koji je već u procesu ishođenja građevinske dozvole. Za radare u Istri i na Pelješcu smo još u postupku dobivanja uvjeta gradnje za izradu glavnog projekta i tek tada ćemo krenuti u ishođenje građevinske dozvole – kazala je Strelec Mahović za Dalmacija Danas dodavši da bi zadarski radar u funkciji mogao biti u funkciji do proljeće 2021.

ako zvuči kao znanstvena fantastika čini se da nam se zaista bliži dan kada će Dalmacija dobiti moderne i kvalitetne radare što će biti ogroman iskorak za domaću meteorologiju. Nakon toga i Dalmacija će imati preciznije prognoze kakve danas, primjerice, ima Zagreb, piše Dalmacija Danas.

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

0
Plava vrpca

Već preko punih pedeset godina, od daleke 1966., u Hrvatskoj se dodjeljuje nagrada „Plava Vrpca Vjesnika“ za hrabrost i spašavanje života na moru. Idejni začetnik ovog priznanja je književnik Ratko Zvrko, tadašnji urednik redakcije pomorskih vijesti u sad već nepostojećem „Vjesniku“.

Gašenjem „Vjesnika“ 2012. godine nije se, međutim, ugasila i ova hvalevrijedna tradicija. Posljednjih 7 godina ova se nagrada dodjeljuje u organizaciji Sindikata pomoraca Hrvatske i partnera, pa će se „Plava Vrpca Vjesnika“ i ove godine dodijeliti najzaslužnijim pojedincima i skupini/posadi broda.

Riskiravši vlastite živote, navedeni su pojedinci i skupine u 2019. godini nominirani za svoju hrabrost i nesebičnost:

– Umag: po škuroj buri, kiši i tuči spasili ribara

Posada ophodne brodice P111 Pomorske policije iz Pule, zapovjednik Vedran Mijić i upravitelj stroja Dragan Medica, spasila je ribara ispred Umaga. Tog 11. ožujka ove godine u ranim popodnevnim satima područje Umaga iznenadna je zahvatilo jako nevrijeme. Škura bura, valovi, kiša i tuča stvorili su pakao na moru u kojem se našao 86-godišnji umaški ribar u plastičnoj barci dužine 4,5 metra. Naime, njemu su otkazala oba vanbrodska motora na barci, i to 500-tinjak metara od ulaska u tamošnju ACI-jevu marinu.

– Kod Visa u oluji spasili dvojicu njemačkih jedriličara

Posada policijskog broda P213 „Split“, koju su činili zapovjednik Andro Pleština, upravitelj stroja Nikša Treselj i voditelj brodice Mario Jurić, spasila je dvojicu njemačkih jedriličara za olujnog nevremena kod Visa 12. svibnja 2019. U ovo noćno spašavanje bio je uključen i talijanski kruzer Costa Luminoza, koji je radio zavjetrinu jedrilici dok se čekalo pomoć.

– Hod za život dvojice davljenika

Siniša Leto (52) iz Pule je u tajlandskom ljetovalištu Pataya 11. siječnja ove godine spasio dvojicu kineskih kupača, koji su hodajući plićakom pješčane plaže iznenada izgubili tlo pod nogama. „Kinezi su bili smrtno preplašeni, te nije bilo šanse da ih spasim plivajući. Zgrabio sam ih za zapešća ruku te zaronio oko metar, a onda hodao po morskom dnu prema obali. Nekoliko puta sam izronio da sva trojica uzmemo zraka, a tih dvadesetak metara hoda za život trajalo je cijelu vječnost,“ prisjeća se Leto.

– Antun Goreta heroj Anzija

Šibenski vaterpolist Antun Goreta (24) je za iznenadne oluje 15. lipnja ove godine iz mora kod Anzija, talijanskog grada udaljenog 50 km od Rima, spasio desetak kupača, među kojima i dvojicu mladih spasioca; učinio je to zajedno s kolegom vaterpolistom Lucom di Rocco, s kojim igra u talijanskom A2 ligašu Latina Anzio. Zbog valova visokih 5-6 metara i jakih morskih struja kupači nisu mogli izaći na pješčanu plažu, a nije pomogao ni živi lanac od stotinjak ljudi, kao ni brzo pristigla dva spasilačka broda te dva helikoptera.

– Akcija HGSS-a i HRZ-a: Unesrećenog s ribarice podigli u helikopter!

Spasilački tim Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) i posada transportnog helikoptera 93. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ), zajedničkim su snagama spasili unesrećenog ribara s koće „Kordika2“ (21m). Ovo spašavanje odrađeno je na otvorenom moru, 17 milja sjeverozapadno od otočića Jabuka, po jakom vjetru i valovima od 3 metra. Posadu helikoptera činili su kapetan satnik Davor Furčić, kopilot satnik Goran Jelić te tehničari letači – stožerni narednik Dalibor Filipović i desetnik Ante Smoljko. Spasilački tim HGSS-a predvodio je Srđan Vrsalović, uz kojeg su još bili Petronije Tasić, Frane Bebić, Mladen Mužinić, Katja Milišić i David Pivalica. Koliko je operacija bila zahtjevna svjedoči i to da je helikopter sat vremena lebdio iznad ribarice na dvadesetak metara visine.

– Kod Šipana spasili osmero Vikinga – kajakaša po valovima od 3 metra

Posade brodova – „Sveti Vlaho“ Pomorske policije Dubrovnik te „Danče“ Lučke kapetanije Dubrovnik, po nevremenu 9. rujna ove godine zajednički su sudjelovale u akciji spašavanja sedmero norveških kajakaša i njihovog hrvatskog voditelja kod otoka Šipana. Spašavanje su otežavali vjetar i valovi, koji su prijetili da iznemogle kajakaše bace pod krmu „Svetog Vlaha“ i „Danče“, što su spriječile iskusne posade pod zapovjedništvom Nikše Sibiljana, odnosno Andra Marića.

Muzej u Dresdenu: Među ukradenim predmetima i 49-karatni dijamant

0
Foto EPA

Dijamant od 49 karata nalazi se među komadima nakita ukradenim tijekom spektakularne krađe iz muzeja u Dresdenu, na istoku Njemačke, objavila je u srijedu uprava muzeja Gruenes Gewoelbe (Zelena riznica).

Pljačkaši, za kojima se još uvijek traga, uzeli su desetak komada nakita koji ukupno sadržavaju više stotina dijamanata, među kojima i jedan mač čiju dršku resi devet velikih i 770 malih dijamanata, precizirala je glasnogovornica muzeja.

Ukupno je ukradeno 11 kompleta nakita, dok nedostaju pojedinačni dijelovi još triju izložaka, prenosi Hina.

Bijeli dresdenski, ili Bijeli dijamant iz Saske, jedan je od najdragocjenijih dragulja kolekcije bivšeg saskog vladara Augusta Jakoga.

August Jaki je u februaru 1728. kupio taj dijamant od gotovo 50 karata. Dijamant je plaćen za to doba “nezamislivih” 200.000 talira, objavio je muzej na svojoj internetskoj stranici.

Uprava muzeja Zelena riznica i direktorica Marion Ackermann rekli su da je vrijednost ukradenog nakita neprocjenjiva.

Zeleni tim Porto Montenegra na eko času u KSI-u

0
KSI EKO CAS

Učenici internacionalne škole KSI, Knightsbridge Schools International Montenegro, u saradnji sa zelenim timom Porto Montenegra, zasadili su u školskom dvorištu 60 sadnica ruzmarina, lavande i malih maslina.

Kroz edukativni čas o ekologiji i značaju biljki, učenici su učestvovali u akcija sađenja, sa ciljem da kroz iskustvo shvate značaj biljki u prirodi, i po čovjekovu okolinu. Uredili su svoje dvorište gdje svakodnevno provode vrijeme za učenje i igru, istakla je profesorica prirodnih nauka u KSI-u Lauren Streifer.

KSI EKO CAS

Zeleni tim Porto Montenegra donirao je ovo sadnice, a i aktivno učestvuje u eko časovima i inicijativama koje organizuju sve ostale lokalne škole i lokalni NVO.

Radionica za mlade „Brendiranje preduzetničke ideje“ u Herceg Novom 29. novembra

0
brendiranje

„Brendiranje preduzetničke ideje“ je prva u nizu radionica za mlade Herceg Novog na temu preduzetništva koje će Sekretarijat za kulturu i obrazovanje organizovati sa partnerima. Biće održana u petak, 29. novembra, u 12 sati u velikoj sali Opštine, a predavač je uspješan mladi preduzetnik Andrej Šeter.

Svi zainteresovani mladi ljudi pozvani su da učestvuju i saznaju više o zanimljivom kreativnom putu od ideje do brenda za uspješan biznis, poručuju iz Sekretarijata.

Kako objašnjavaju, organizovanje radionica je jedna od smjernica datih u Lokalnom akcionom planu za mlade za ovu godinu. Namjera je da ovakvi događaji postanu stalna praksa u gradu, kao odličan način da se mladi ljudi upoznaju sa različitim temama, steknu nova znanja i vještine i razgovaraju sa stručnjacima iz raznih oblasti.

Andrej Šeter je mladi crnogorski preduzetnik, kreativni direktor i ilustrator u firmi „QQRIQ“ i član Unije mladih preduzetnika Crne Gore. Radio je u privatnom i državnom sektoru, nakon čega je odlučio da osnuje kompaniju koja će se baviti dizajnom i marketingom, a svoja iskustva u pokretanju i razvoju biznisa podijeliće sa učesnicima radionice.

Radionica „Brendiranje preduzetničke ideje“ biće organizovana zahvaljujući podršci projekta „Evropska omladinska kartica“, koji sprovodi nevladina organizacija Centar za omladinsku edukaciju, partner je Opština Herceg Novi, a generalni pokrovitelj Ministarstvo sporta i mladih

Građani Tivta bijesni što država ništa ne ulaže u ovdašnje škole

0
sa okruglog stola o nacrtu budzeta

Opština Tivat nema preciznih podataka na osnovu kojih bi u svom budžetu za 2020. mogla da planira prihode po osnovu svog udjela od koncesije za ovdašnji aerodrom.

Objašnjenje je to koje je preksinoć na veliko interesovanje građana i predstavnika političkih partija zašto u planu prihoda nema par desetina miliona eura koliko Tivtu najmanje treba da pripadne od posla na kojem insistira crnopgorska Vlada, na centralnom okruglom stolu o navrtu budžeta Tivta za narednu godinum, dao gradonačelnik dr Siniša Kusovac (DPS).

„Preuranjeno je sada da se vidi koliko će Tvtu pripasti prihoda od koncesije aerodroma i najmanji će problemb biti da onda kada to bude poznato i izvjesno, se uradi rebalans budžeta. Neće Tivat sigurno ostati uskraćen onoga što mu pripada“- kazao je Kusovac objašnjavajući zaštu u budžetu za 2020 planiranom na iznos od 23,55 miliona eura, nema ni centa od koncesije za aerodrom Tivat.

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva prije tri dana završilo je pretkvalifikacioni postupak za izbor zakupca vazdušnih luka u Tivtu i Podgorici na koji je stiglo sedam ponuda fimi ili konzorcijuma iz Turske, Indije, Južne Koreje i Luksemburga. Vlada od zakupca očekuje minimalnu avansu uplatu od 100 miliona eura, najmanje 10 odsto od godišnjih prihoda aerodroma kao varijabilnu godipnju koncesionu naknadu, te investicije od minimum 200 miliona eura. Po aktuelnim zakonima o koncesijama i finansiranju lokalne uprave po kojima je započet proces davanja aerodroma u zakup, Vlada mora polovinu svih prihoda ostvarenih od koncesionara, ustupiti opštinama Tivat i Podgorica na čijim se teritorijama nalaze vazdušne luke. Vlada je u nacrtu državnog budžeta za 2020 unijela, kako je to ministar finansija Darko Radunović kazao, „konzervativnu procjenu“ da će državna kasa od koncesije dogodine prihodovati 70 miliona eura, što znači da bi Tivat i Podgori istovremeno od tog aranžmana morali da dobiju najmanje još po 35 miliona eura.

„Neprihvatjiv je vaš stav vezamo za neplaniranje prihoda od koncesije aerodroma jer kao što svi vidimo, Vlada je već isplanitrala 70 miliona po tom osnovu u državnoj kasi. Vi to ne radite jer nije tačno da ne znate koliko novca po zakonu Tivtu pripada po tom osnovu, već zato što znate da vam vaši partijski šefovi iz državne vlasti neće dati ni dinara od toga.“- poručio je gradonačelniku Kusovcu, Mirko Kovačević iz Tivatske Akcije. On je lokalnu DPS.-SD-HGI vlast optužio da zbog nezamjeravanja šefovima u Podgorici, toleriše katastrofalne finansijske posljedice po taj grad od loših zakona i još goreg rada državnih inspekcija, zbog čega kako je rekao, Tivat ima eksploziju nelegalne gradnje i ostaje uskraćen za milione eura od naplate komunalija. Kovačević je kao neprihvatljiv, odbacio stav Opštine da, mimo zakonske isključive obaveze države da to radi, lokalna uprava ulaže svoj novac u prosvjetne objekte u Tivtu jer Vlada već decenijama ništa ne ivestira u ovdašnje škole koje su dotrajale i u kojima više nema dovoljno prostora za tivatsku djecu.

„Ogromne prihode Tivat ostvaruje za budžet Crne Gore a ništa nam se od toga ne vraća kroz ulaganja u objekte državne infratsrukture na našem području. I treba tako da bude kada ste vi robovi koji se ne bune protiv svojih gospodara. Da li vas je makar kao članove DPS-a, stid od ovakvog odnosa vaše državne vlastu prema Tivtu.“- upitao je Kovačević Kusovca i njegove saradnike, ali nije dobio konkretan odgovor.

Opštinari su kao netačne, odbacili konstatacije pojedinih učesnika javne rasprave da znatno uvećana planirana izdavajanja za socijalne pomoći, transfere institucijama i pojedincima, stipendije i slično za 2020., lokalna DPS-SD-HGI vlast smišljeno preduzima u susret redovnim lokalnim i parlamentarnim izborima naredne godine.

Kusovac je kazao da će Vlada dogodine Tivtu dati donaciju od 4 miliona eura za početak gradnje bulevara kroz grad, kao i da će država „uložiti nekoliko desetina miliona eura“ u izgradnju četiri trake magistrale krz Grbalj. Obećao je da Opština „nikome neće ostati dužna“ pa će naknade „čim budu pravodnažna sudska rijšenja“, za svoju uzurpiranu zemlju na Klačini dobiti i Krtoljani koji se već više od godinu oko toga sude sa Opštinom. Najavio je da će za narednu sjednicu SO pripremiti odluku o zajendičkoj izgradnji stanova za opštinare, radnike bivšeg Arsenala i Ministarstva odbrane na Lukovića barakama, te da će se „raditi i inicijativa za stanovnike na Ostrvu cvijeća“. On je tako odgovorio na prozivke da dogodine Opština planira da uloži pola miliona eura svog novca za riješavanje stambenih pitanja Roma i Egipćana iz neformalnog naselja „7.jul“, a koje inače, važi za rezervoar glasača DPS-a. Kusovac je to odbacio, ističući da se u ovo ulaganje ide po osnovu „inicijatve strateškog partnera, kompanije Franca, koja želi da budemo pratneri u izgradnji poslovno stambenih objekata na toj lokaciji“. Ta kompanija u vlasništu visokog fukcionera DPS Hilmije France prije par godina ušla je u partnerstvo sa Opštinom Tivat, i u blizini „7.jula“ podigla autobusku stanicu, supermarket i hotel sa 4 zvjezdice, a u međuvremenu je Franca od privatnih vlansika kupio i zemlju na kojoj se nalaze romske barake čije žitelje iz komšiluka njegovog hotela, sada o svom trošku namjerava zbrinuti Opština Tivat.

TIVĆNI BIJESNI ZBOG NEULAGANJ DRŽAVE U ŠKOLE

Okrugli sto obilježilo je i više diskusija građana i predstavnika školske uprave koji su istakli katastrofalno loše stanje provsjetne infrastrukture u tom gradu i činjenicu da Ministarstvo prosvjete nije otvorilo nijednu novu osnovnu školu u Tivtu skoro 30 godina. Postojeći objekti su ili dotrajali ili premali za potrebe Tivćana, a kako se čulo ni projekat koji je Opština o svom trošku izradila za rekonstrukciji i dogradnju škole u Donjoj Lastvi, ni izbliza neće riješiti problem koji sa nedostatkom prostora ima OŠ „Drago Milović“. Kako se čulo, žalosno je i da tivatska policija u gradu koji važi za crnogorski Monte Karlo, radi u dotrajaloj baraci staroj preko 40 godina u kojoj se nerijetko mogu vidjeti i pacovi.

Novski azil za pse dobio dvadeset novih kućica

0
Azil za pse

Pred najhladniji period godine u novski azil za napuštene pse stiglo je dvadeset novih kućica, koje su već u upotrebi. Kućice za sklonište na Dizdarici obezbijedila je Opština Herceg Novi, koja zajedno sa preduzećem „Čistoća“ i volonterima radi na unapređenju uslova za zbrinjavanje pasa u ovom objektu.

Da je kupovina kućica bila neophodna i važna, te koliko su one doprinijele poboljšanju tretmana životinja, uvjerio se danas predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, koji je sa saradnicima obišao Azil. On je izrazio zadovoljstvo načinom na koji je realizovan posao nabavke, montaže i postavljanja kućica, kao i funkcionisanjem Azila.

Saradnja lokalne uprave i „Čistoće“ sa volonterima dobar je put za prepoznavanje potreba i nastavak poboljšanja uslova u Azilu, kazao je Katić. Kako je istakao, lokalna uprava je u nacrt Budžet za 2020. godinu uvrstila i sredstva za rad Azila, prepoznajući da je ovaj objekat potreba grada i da je važno obezbijediti dobre uslove za zbrinjavanje napuštenih životinja.

On se zahvalio sugrađanima koji su udomili pse, kao i onima koji svojim donacijama značajno pomažu snabdijevanje Azila. Pozvao je sve koji žele ljubimca da obiđu Azil i nađu sebi novog prijatelja.

Posjeta Aziul za pse

Direktor „Čistoće“ Vladimir Arsić istakao je da su kućice dobrodošle, naročito pred zimu. Kako je informisao, vrijednost ove nabavke je oko tri hiljade eura, a nakon nje je stigao i pijesak kojim će biti zastrt prostor za kretanje pasa. U Azil su trenutno smještena 84 psa, a poslove prikupljanja, smještaja i brige o životinjama obavlja pet zaposlenih.

Arsić ističe da su troškovi rada Azila prilični, oni iznose između pet i šest hiljada eura mjesečno. Funkcionisanje značajno olakšava pomoć građana, fizičkih i privrednih lica, kaže Arsić i posebno se zahvaljuje preduzeću „Vodovod i kanalizacija“ i anonimnim donatorima na većoj količini hrane koju tokom mjeseca doniraju.

Direktor dodaje da je još jedan trošak nadoknada za korišćenje objekta u vrijednosti od 222 eura mjesečno, koju „Čistoća“ plaća Ministarstvu odbrane kao vlasniku prostora. Kako dodaje, uložena su i značajna sredstva u adaptaciju ovih prostorija, za šta od Ministarstva nisu uspjeli da dobiju refundaciju sredstva.

Rad Azila trenutno pomaže pet registrovanih volontera. Jedna od njih, volonterka Jasna Čavić kazala je da nastoje da obezbijede različite donacije u hrani i opremi, ali i da promovišu udomljavanje pasa. Ona smatra da je potrebno olakšati procedure prilikom posjeta azilu, te da bi volonterizam u Herceg Novom trebalo da bude na višem nivou.

Koncert profesora u Herceg Novom povodom 70 godina škole

0
koncert profesora

Škola za osnovno muzičko obrazovanje Herceg Novi obilježava 70. godina rada i postojanja.

Tom prigodom u Koncertnoj dvorani Muzičke škole u Herceg Novom, u četvrtak, 28.novembra biće održan koncert profesora.

Početak koncerta je u 19 sati.

ANIMA – poziva na javnu tribinu “Pamtimo Logor Morinj”

0
ANIMA – Pamtimo Logor Morinj – foto Boka News

ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora, u okviru projekta “U naše ime-Logor Morinj”, organizuje drugu javnu tribinu pod nazivom “Pamtimo Logor Morinj” u petak 29. novembra u 17 sati u mulitimedijalnoj sali KC “Nikola Đurković” Kotor.

Na tribini će govoriti: Tea Gorjanc Prelević-Akcija za ljudska prava (HRA), Ervina Dabižinović iz Anime, Tamara Milaš iz Centra za gradjansko obrazovanje (CGO) i Zlatko Bagoje iz Udruge logoraša iz Morinja (podružnica HDLSCKL Dubrovačko-neretvanske županije).

“Pozivamo Vas da svojim prisustvom date doprinos procesu suočavanja sa prošlošću u Crnoj Gori i razvoju kulture mira u Kotoru”, poručuju iz ANIME.

Španija – U podmornici tri metričke tone kokaina

0
Foto: Beta/AP

Nacionalna policija i ministarstvo finansija saopštili su da je ovo prvi put da su krijumčari pokušali da drogu do Evrope prošvercuju podmornicom.

Korišćenje podmornica za švercovanje kokaina veoma česta pojava u SAD.

U međunarodnoj operaciji, u kojoj je podmornica zaplijenjena, učestvovale su španska, portugalska, američka i brazilska policija.

Kokain je iz podmornice trebalo da bude prebačen na drugo plovno sredstvo, ali je tročlana posada napustila podmornicu u subotu uveče kada ih je kod španske obale presrela policija.

Dva Ekvadorca su uhapšena na kopnu, a za trećim članom posade se traga jer je uspio da pobjegne.

Policija je juče kranom izvukla podmornicu na pristanište kako bi lakše ušla unutra.

Vlasti kažu da je u podmornicu moglo da stane pet metričkih tona.