Trideset godina od pada Berlinskog zida, Nijemci se vraćaju na istok

Boka News
-
0
Trideset godina od pada Berlinskog zida, Nijemci se vraćaju na istok
Berlinski zid

Godinama nakon pada Berlinskog zida milijunima bivših istočnih Nijemaca mantra je bila da “idu na zapad” u potrazi za poslom i životnim prigodama.

Trideset godina poslije, sve je veći broj onih koji idu u obrnutom pravcu i vraćaju se korijenima.

S razvojem novih industrija, sve raznovrsnijim poslovnim mogućnostima, unapređenjem skrbi za djecu i relativno jeftinim stanovanjem, istočne savezne pokrajine sve su privlačnije mladim obiteljima.

Peggy Hoffmann (29) htjela se vratiti na posao u punom radnom vremenu nakon što je rodila dvoje djece. Međutim, u zapadnoj Njemačkoj osjetila je stigmu povezanu sa zaposlenim majkama.

Naposljetku je pronašla posao u osiguravajućoj tvrtki u Magdeburgu, na istoku. Drugi ključni dio slagalice bilo je cjelodnevno mjesto njezinoj dvojici sinova u vrtiću. Na zapadu je to mogla dobiti samo na pola dana.

“Zaposlenoj ženi to je san”, kaže Peegy u svom unajmljenom stanu u predgrađu Magdeburga.

Unatoč prvotnoj nevoljkosti, na to je pristao i njezin suprug Carsten pa se cijela obitelj vratila u rodnu im pokrajinu Sasku-Anhalt.

Odljev mozgova

Prije jednog desetljeća Peggy se pridužila Carstenu u Stuttgartu, gdje je on otišao na studij, potaknuta, rekla je, “željom da otkrije nešto novo”.

“Povratak mi je u početku bio vrlo težak”, pripovijeda 33-godišnji Carsten i objašnjava da se morao odreći radnog mjesta znajući da plaće na istoku zaostaju za onima na zapadu.

Ali i on je uspio pronaći novi posao s gotovo jednakom plaćom.

I dok su pokrajinske i savezna vlada uložile milijarde eura u oživljenje istoka, tvrke privučene poticajima i olakšicama žale se na manjak kvalificirane radne snage. Istok je “izgubio oko 1,2 milijuna ljudi između 1991. i 2017.”, kaže Nico Stawarz, demograf iz saveznog instituta za istraživanje stanovništva u Wiesbadenu.

Prvi val iseljavanja bio je odmah nakon ujedinjenja Njemačke kad se urušila komunistička industrija. Drugi se zbio početkom stoljeća kada je nezaposlenost na istoku dosegla 20 posto.

Odlazili su mladi i dobro obrazovani i za sobom ostavljali starije stanovništvo.

Znanstvenici kažu da jako teško nadoknaditi tako dramatičan odljev mozgova, ali dobra je vijest što je trend zaustavljen.

Bolji uvjeti života

Godine 2017. prvi je put zabilježeno više dolazaka nego odlazaka na istoku Njemačke.

“Vidimo pozitivan razvoj na istoku”, kaže Stawarz. Ekonomija ubrzava, nezaposlenost pada, sveučilišta su sve bolja. Iako o tome nema šire statistike, nekoliko dokumenata ukazuje da se na istok vraćaju takozvani “Ossiji”, što je u Njemačkoj bio pogrdan naziv za istočnjake.

Većina ih je stara između 29 i 45 godina, proveli su oko desetljeća na zapadu, ondje osnovali obitelj i sada se vraćaju jer je kvaliteta života bolja, objasnio je Stawarz.

Privlačni faktori su unapređenje dječje skrbi, niske cijene stanova i zemljišta i blizina starijim članovima obitelji.

Ne pod svaku cijenu

Lokalne vlade također se trude privući natrag sinove i kćeri svojih regija.

Saska je osnovala ured nazvan “Vratite se, Sasi”, Mecklenburg-Zapadno Pomorje ima ured “mv4you” dok je Saska-Anhalt osnovala “Centar dobrodošlice” za olakšavanje povratka. Vladajući demokršćani u Tiringiji, pak, nude 5000 eura bonusa za povratnike.

Pokrajine i nemaju izbora nego rasprostrti im crveni tepih, kaže Kerstin Mogdans, koordinatorica “Centra dobrodošlice” u Magdeburgu, koja je pomagala Hoffmannima.

“Ljudi se neće preseliti ovdje pod svaku cijenu”, kazala je. “Zato je važno da tvrtke budu svjesne da moraju dati dobre, privlačne ponude”.

Zidovi u glavi

Godinu nakon povratka, Hoffmanni se već osjećaju kao kod kuće. Uskoro namjeravaju i kupiti jednu i preseliti se iz unajmljenog stana. Iako su na zapadu živjeli dugo godina i osjećali se domaće, iznenadilo ih je kada bi im netko u razgovoru zločesto dobacio: “Baš si pravi Ossi”.

“Nije to naročito važno, ali ukazuje na to da je zid razdvajanja, koji je nekoć postojao, još uvijek u njihovim glavama”, čak i među generacijama koje su rođene nakon pada Berlinskog zida.

To potvrđuje i da su im nakon povrataka u Sasku-Anhalt ponovo su im prišivali etikete, ali ovaj put da su “Wessiji”, zapadnjaci. “Ali uspjeli smo riješiti taj nesporazum”, kaže Peggy smijući se.

Nema ničega što je vrijedno dostojanstva Grada Kotora

Boka News
-
2
Nema ničega što je vrijedno dostojanstva Grada Kotora
Vladimir Jokić

Otvoreno pismo Vladmira Jokića, doskorašnjeg predsjednika opštine Kotor, crnogorskom premijeru Dušku Markoviću.

Gospodine Markoviću,

Tokom jučerašnje posjete Kotoru, izrekli ste neistinu o tome kako, uprkos insistiranju, niste imali priliku da sa prethodnom vlašću razgovarate o važnim pitanjima razvoja, što je navodno koštalo i Kotor i Crnu Goru. Tokom dvije i po godine, koliko sam bio na čelu opštine Kotor, dobili ste nebrojeno dopisa iz opštine, po različitim pitanjima. Ni na jedan od tih dopisa nikada niste odgovorili. Kada ste dva puta u tom periodu bili u Kotoru, niste se najavili niti posjetili bilo koga iz lokalne samouprave. Jedini put kada ste predložili sastanak je bilo povodom dana opštine Kotor, kada ste me pozvali da dođem u Podgoricu, da mi u kabinetu premijera, u Podgorici, čestitate dan opštine. Već sam Vam jednom javnom poručio, a ovu priliku ću iskoristiti da ponovim, da imajući u vidu milenijumsku istoriju Kotora, ići na noge u Podgoricu da se prime čestitke za dan Kotora bi bilo degradiranje istorije Grada na račun Vlade, a to sebi nikada ne bih dozvolio. Nema ničega što je vrijedno dostojanstva Grada Kotora. Na kraju, pitanje je manira i lijepog vaspitanja da slavljeniku čestitate u njegovoj kući.

Gospodine Markoviću,

Ono što košta Crnu Goru i Kotor to je politika DPS-a i Vaše Vlade. Zapitajte se zašto ste juče jedino imali priliku da obiđete gradilište hotela „Vrmac“, u čijoj rekonstrukciji niti opština niti Vlada ni na koji način ne učestvuju. Zato gospodine Markoviću što sve ostalo u čemu Vlada Crne Gore učestvuje u Kotoru izgleda kao ruina, a gradi se poput Skadra na Bojani. Umjesto što obećavate desetine miliona eura investicija u Kotoru, za sve bi bilo korisnije da odgovorite na nekoliko pitanja koje imam za Vas, predsjedniče Vlade:

– Zašto se niste fotografisali pored Sportske hale koja je trebala da bude završena 17.05.2011. godine, prije više od osam godina? Zašto tu niste objasnili građanima Kotora kako radovi kasne osam godina i kako su preostale obaveze Vlade Crne Gore u ovoj investiciji dva i po miliona eura, a opštine stotinu hiljada eura?

– Zašto se niste fotografisali pored zatvorenog bazena „Nikša Bućin“, čiju rekonstrukciju izvodi Vladina Direkcija za javne radove? Zašto niste tu objasnili građanima Kotora kako to da zatvoreni bazen koji je trebao biti rekonstruisan još 2017. godine i danas nije u upotrebi?

– Zašto se niste fotografisali ispred naselja u Kostanjici, kada se već niste ni jednom udostojili da pomognete u odbrani UNESO statusa?

– Ko je i kada govorio neistinu o tome da počinje gradnja žičare Kotor-Njeguši, Vlade DPS-a 2008, 2009, 2012, 2016, 2017-te ili Vi juče?

– Zašto ste u junu mjesecu prekršili Ustav i zakone države Crne Gore, srušili njen ustavno-pravni poredak i cjelokupnu Vladu stavili u službu opštinskog odbora DPS-a Kotor?

– Zašto ste cenzurisali građane Kotora i niste ispunili zakonsku obavezu da raspustite Skupštinu opštine i raspišete vanredne lokalne izbore? Čega Vas je strah?

Gospodine Markoviću,

Kada ste već sletjeli helikopterom u Kotor da podržite Vaše prvake u kršenju zakona, mogli ste se i prizemljiti i govoriti sa običnim narodom o intenzivnom ekonomskom razvoju Crne Gore. Nakon tih razgovora, gospodine Markoviću, sigurno ne biste opet tako lako poletjeli. Jasna je namjera da se Vašim pojavljivanjem pošalje poruka da je nezakonito preuzimanje vlasti u Kotoru pod Vašim pokroviteljstvom. Siguran sam u ono što i Vi znate, da na taj način ne možete podići popularnost svojim pulenima u Kotoru, mada nećete ni Vi ni oni još dugo moći bježati od izbora i volje građana Kotora. Vjerujem da te scene, iz trećerezrednih holivudskih akcionih filmova, neće uticati ni na sudije Upravnog suda i da će što prije uzeti u razmatranje tužbe predate od strane zakonitih funkcionera opštine Kotor. Nakon tih presuda, gospodine Markoviću, dočekaću Vas u Kotoru kao predsjednik opštine, ukoliko donesete sa sobom odgovore na ova pitanja. Nadam se da će vas tada proći žal i jed što me niste upoznali. Na sreću, u ovom slučaju, kod mene takvih osjećanja nema.

Španjolska: Aerodrom u Barceloni vraća se u normalu, očekuju se novi prosvjedi

Boka News
-
0
Španjolska: Aerodrom u Barceloni vraća se u normalu, očekuju se novi prosvjedi
Prosvjedi Barcelona – foto EPA

Međunarodni aerodrom u Barceloni, El Prat, vraća se u utorak u normalu nakon što su ga u ponedjeljak blokirale tisuće zagovornika nezavisnosti Katalonije ogorčene osuđujućim presudama katalonskim dužnosnicima, a tijekom dana očekuju se novi prosvjedi.

Policija je postavila željezne ograde i kontrolu na centralnom željezničkom kolodvoru Sants u Barceloni i obližnjem aerodromu El Prat.
Središte prosvjeda bila je zračna luka koju su prosvjednici htjeli zauzeti kako bi svijetu ukazali na „nepravednu presudu“. Ondje je došlo do okršaja s policijom, koja je nastojala spriječiti prosvjednika da ne uđu u zaštićeni dio aerodroma i kontrolni toranj. Policija je koristila pendreke i ispaljivala projektile za rastjerivanje mase, bačena je i dimna naprava, a prosvjednici su bacali predmete na policiju i postavljali barikade.
Neki uplašeni turisti u ponedjeljak su se zatekli na međunarodnom terminalu T1 usred sukoba.

List El Mundo u utorak je izvijestio, pozivajući se na službene izvore, da je liječničku pomoć zatražila 131 osoba, od čega većina na aerodromu, te 40 policajaca. Zasad nema informacija da je itko teže ozlijeđen. Tisuće prosvjednika bile su okružile zgradu aerodroma onemogućivši cestovni i željeznički pristup zračnoj luci, dok su neki uspjeli ući proći dio za kontrolu putnika.

Putnici i osoblje zrakoplovnih kompanija morali su pješke dolaziti na aerodrom, a policija je puštala samo one s putnim kartama. Otkazano je 110 letova na tamošnjem aerodromu, što je bilo oko 10 posto predviđenih letova za ponedjeljak. Neki letovi predviđeni za utorak ujutro također su otkazani, no tijekom dana bi se promet trebao odvijati prema ustaljenom rasporedu.

„Blokirati jedan aerodrom nije isto što i blokirati cestu“, rekao je u utorak ujutro španjolski ministar javnih radova José Luis Abalos za katalonski javni radio. „Pravo na prosvjedovanje nije pravo bez granica. To okupljanje nije bilo prijavljeno“, dodao je.

Dosad su u Kataloniji prosvjednici znali blokirati prometnice i željezničke pruge, kao jučer kada je bila prekinuta linija između gradova Girone i Figuerasa jer su oštetili prugu.
Na blokiranje aerodroma pozvao je pokret „Demokratski tsunami“, za kojeg se čulo u nedjelju kada je, uoči izricanja presude katalonskim dužnosnicima, nekoliko stotina osoba pokušalo blokirati i željeznički kolodvor Sants u Barceloni, u čemu zbog intervencije policije nisu uspjeli. To su pokušali nanovo u ponedjeljak.

Španjolski ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska rekao je u utorak u jutarnjem programu javne televizije TVE kako istražuju tko stoji iza tog pokreta.

Casa del Mare – Humanitarna večera za kulinarsko obrazovanje učenika Resursnog centra za sluh i govor u Kotoru

Boka News
-
0
Casa del Mare – Humanitarna večera za kulinarsko obrazovanje učenika Resursnog centra za sluh i govor u Kotoru

U Casa del Mare Mediterraneo hotelu u Kamenarima protekle subote održana je humanitarna večera, sa ciljem sakupljanja novčanih sredstava za kulinarsko obrazovanje učenika Resursnog centra za sluh i govor u Kotoru.

Večeri su prisustvovali predstavnici velikih kompanija, banaka i diplomatskog kora, te i redovni gosti Casa del Mare hotela.

Šefovi iz svih sedam hotela grupacije Casa del Mare i plažnog bara i restorana Bocasa, koji posluje u sklopu grupacije, predstavili su svoje matične kuće kroz osam signature jela, uparenih sa vinima vinarije Plantaže 13. jul, koja je ujedno bila partner ove humanitarne noći. Tokom večere održana je aukcija, na kojoj su najdarežljiviji ponuđači dobili arhivska vina Plantaža, te potpisane dresove crnogorskih proslavljenih fudbalera Stevana Jovetića i Dejana Damjanovića.

Casa del Mare Mediterraneo hotel – humanitarno veče

Sav novac sakupljen tokom večere biće investicija u budućnost učenika Resursnog centra iz Kotora.

Ova večera samo je jedna u nizu društveno odgovornih i drugih zanimljivih i posvećenih aktivnosti hotelske grupacije Casa del Mare planiranih za jesen i zimu 2019/2020. Hotel Mediterraneo je prvi hotel ove grupacije i zajedno sa Bocasa plažnim barom i restoranom otvoren je tokom čitave godine.

Čas u prirodi na Solilima

Boka News
-
0
Čas u prirodi na Solilima
Učili o zaštiti Solila

Čas u prirodi na tivatskim Solilima za učenike petog razreda OŠ “Drago Milović” iz Tivta i OŠ “Branko Brinić” iz Radovića o statusu zaštite ovog područja, upriličen je danas u tom rezervatu prirode, u organizaciji Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj Opštine Tivat, i u saradnji sa JP Morsko Dobro.

Učenici su upoznati i sa informacijama o vrstama biljnog i životinjskog svijeta na Solilima, kao i glinenom industrijom i proizvodnjom soli koja se nekada obavljala na ovom području.

Pomoću durbina i dvogleda posmatrali su malog kormorana, sive i bijele čaplje i više vrsta divljih patki. Uz šetnu stazu razgledali su prostrane skupine halofitnih vrsta biljaka, koje se u prirodi rijetko sreću i koje se u Crnoj Gori, pored Tivatskih solila, mogu vidjeti još samo u Ulcinjskoj solani.

Učili o zaštiti Solila

Nakon obilaska održan je kviz znanja na kojem su učenici pokazali veliko znanje, a najboljima su dodijeljeni prigodni pokloni.

Anonimni Bokelj donirao maturantima Pomorske škole Kotor knjigu “Ljudi i brodovi”

Boka News
-
0
Anonimni Bokelj donirao maturantima Pomorske škole Kotor knjigu “Ljudi i brodovi”
Ljudi i brodovi

Danas, tačno u podne, u Amfiteatru kotorske Pomorske škole svim maturantima biće podijeljen po primjerak luksuzne fotomonografije “Ljudi i brodovi” autora, novinara i publiciste Siniše Lukovića.

Knjigu u izdanju hercegnovske Knjižare So, čije je objavljivanje 2019. godine potpomogla kotorska lokalna uprava i tadašnji predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, donirao je Bokelj iz stare kapetanske porodice koji je želio da ostane anoniman.

Na dodjeli 142 primjerka fotomonografije “Ljudi i brodovi” kotorskim maturantima obratiće se Veljko Botica, direktor Srednje pomorske škole i Nikola Malović izdavač i autor.

„Ljudi i brodovi” donose storije o čuvenim pomorcima, velikim brodovlasnicima, herojima na moru odlikovanim od strane američkog predsjednika, o jedriličarima-pustolovima, brodolomnicima, autorima Morskih dnevnika, patriotama poput Spasića i Mašere, o jednom zalivskom svešteniku iz kapetanske porodice koga su odlikovale tri države u kojima je živio, te o mnogim kapetanima i njihovim sudbinama. Drugi dio knjige čitalačkom oku nudi da se ukrca na impozantne palube koje su brodile Bokom: na najluksuzniji parorbod koji je ikad saobraćao za luku Kotor, na torpednu krstaricu koja je učestvovala u čuvenoj pobuni mornara 1918. godine, na najveći jedrenjak na svijetu, na najbrži jedrenjak na svijetu, na školske brodove nekoliko država, na megakruzer sa genima slavnih transatlantika, ali i na nosač aviona-sasvim u skladu sa vremenima u koja smo uronjeni. Podrazumijeva se da Siniša Luković promoviše knjige u ediciji Bokeljologija, jer je izdavački format Knjižare So da objavljuje isključivo naslove sa morskom, pomorskom i bokokotorskom tematikom”, kaže se u najavi ovog događaja.

Na inicijativu volotera Azila, Opština Herceg Novi obezbjedila kućice za pse

Boka News
-
0
Na inicijativu volotera Azila, Opština Herceg Novi obezbjedila kućice za pse
Azil-Dizdarica

Azil za pse na Dizdarici (Herceg Novi) uskoro će dobiti 20 novih kućica. Inicijativu su pokrenuli volonteri Azila za pse u Herceg Novom, a novac je obezbijedila Opštine Herceg Novi. Pet kućica je već gotovo i nalaze se u Nikšiću.

Opština finansira nabavku kućica u visini od 2.900 eura sa PDV-om, kazala je predsjednica Volontera Slađana Kovačević i zahvalila predsjedniku Opštine na podršci:

Kućica za pse

“Na sastanku koji smo nedavno inicirali kod Stevana Katića, predsjednika opštine, imali smo priliku da istaknemo da je prioritet u Azilu nabavka novih kućica i nove podloge, odnosno pijeska za pse. Saslušao je naše molbe i sugestije i izašao u susret. Prve kuće su gotove, a ostale će pristići prije hladnih zimskih dana”, kazala je Kovačević.

Azil za pse na Dizdarici je otvoren 2009.godine i u njemu trenutno boravi oko stotinjak pasa.

Maslinarskog društvo “Boka” obezbijedilo sadnice po povoljnim uslovima

Boka News
-
0
Maslinarskog društvo “Boka” obezbijedilo sadnice po povoljnim uslovima
Maslina – sunset

Maslinarskog društvo “Boka” obezbijedio je sadnice masline, sorte Žutica, po cijeni od tri eura (podrška Opštine Kotor) za sve članove koji su redovno izmirivali obaveze prema Društvu.

Prednost imaju oni koji sade najmanje 50 komada.

Bliže informacije možete dobiti putem telefona 067 201 732, svakog radnog dana do 15 sati.

Članovi Maslinarskog društva “Boka” pobjednici berbe maslina na Braču

MD Boka – medalja

“Ubjedljivo prvo mjesto za ekipu iz Boke Kotorske, koja je predstavljala Crnu Goru na 3. Svjetskom prvenstvu u berbi maslina na Braču u Hrvatskoj. U konkurenciji 13 zemalja učesnica iz cijelog svijeta, naši su ljudi pokazali najviše znanja i spretnosti u nekoliko disciplina. Ivanu Mirkoviću i Marini Benaković – Željki i Bošku Mizdrak, članovimna Maslinarskog društva Boka, sve častitke za uspjeh kojim su nas obradovali” saopštili su iz MD Boka.

Crnogorci najbolji berači masline na svijetu – objavio HRT. Po propozicijama, na takmičenju su učestvovale četvoročlane ekipe maslinara iz svih zemalja svijeta koje su ranije prijavile svoje ekipe.

Boje Crne Gore branili su članovi Maslinarskog društva Boka, Ivan Mirković i Marina Marić Benakovič i Željka i Boško Mizdrak. Za 45 minuta, ubrali su 77,6 kg ploda masline, što je za 20 kg više od drugoplasirane ekipe iz Bosne i Hercegovine.

Pod pokroviteljstvom TO Postira i Općine Brač a uz veliko zalaganje organizatorske ekipe koju predvodi Ivana Jelinčić, takmičenje je treći put uspješno organizovano, a učesnici i posjetioci sa sobom su ponijeli najljepše utiske. Osim takmičarskog, cilj je i promocija turističke ponude ove sredine.

Mještani Bileće: Zbog migranata se osjećamo ugroženo

Boka News
-
0
Mještani Bileće: Zbog migranata se osjećamo ugroženo
Protest mještana

Blizu 200 mještana seoske oblasti Vranjska, kod Bileće, kojoj pripada više zaselaka, traže vanrednu sjednicu bilećkog parlamenta, ali i razmatranje Narodne skupštine RS u vezi s problematikom migranata u ovoj oblasti, koja je kulminirala ubistvom jednog migranta.

Mještani nekoliko sela koja se smatraju najugroženijim od migranata, jer se nalaze na njihovoj ruti od Crne Gore do Hrvatske, odnosno EU, okupili su se danas u zaseoku Simijova da izraze negodovanje zbog, kako kažu, najezde migranata u ovim krajevima, koji sve češće provaljuju u njihove kuće.

Mještani MZ Krstače i sela u okolini Bileće danas su na protestnom okupljanju poručili da se osjećaju ugroženo zbog velikog broja migranata, koji u posljednjih godinu i po prolaze ovim područjem i često provaljuju u kuće.

Oni su zatražili i da ubuduće na ovom prostoru bude stacionairan jedan policijski punkt ili barem učestale patrole, kako bi se osjećali bezbjednije, jer se ovim krajevima i noću i danju svakodnevno kreću migrantske grupe.

Mještanin Milenko Kešelj rekao je u obraćanju okupljenima da je, kada je riječ o migrantima, situacija prevršila svaku mjeru.

“Svi imamo nekog nemoćnog kod kuće. Kako da se osjeća žena kojoj pred kuću dođe 37 migranata”, upitao je Kešelj.

Migranti Bileća

Sastanku u Simijovima su prisustvovali i načelnik opštine Bileća Miljan Aleksić i opštinski menadžer Mihajlo Vujović, kako bi zajedno sa mještanim pokušali iznaći rješenje za zajedničku inicijativu u vezi eventualnog rješenja ili barem za ublažavanje ovoga problema.

“Svjesni smo da vam nije lako i da je situacija komplikovana, pa vam zasad možemo obećati vanrednu sjednicu Skupštine opštine Bileća”, kazao je načelnik Aleksić.

A Nikola Špirić, potpredsjednik SNSD-a, rekao je da se migrantska kriza razvija u pravcu koji prijeti da definitivno ugrozi bezbjednost i budućnost u BiH, a da za to vrijeme ministri u Savjetu ministara u tehničkom mandatu vode bitku kako da što duže ostanu u foteljama.

Filipinski pomorac: „Preživjeli su mi sve ispričali, a pronađena je i drugi, ali prazan splav“

Boka News
-
0
Filipinski pomorac: „Preživjeli su mi sve ispričali, a pronađena je i drugi, ali prazan splav“
Spašeni-s-Bourbon-Rhode

Pomorac iz Manile (podaci poznati redakciji) s broda „Piet“ koji nam je u nedjelju ustupio snimku spašavanja prvih preživjelih kolega s potonulog Bourbon Rhodea, uspio nam je ispričati šokantnu ispovijest za koju tvrdi da su mu nakon spašavanja, ispričali preživjeli brodolomci. Poslao nam je i fotografije spašavanja, a ispričao je i do sad nepoznat podatak o pronalasku druge splavi koja je bila prazna.

– Gospodine, molim vas, iskoristite moje podatke kako bi pomogli da se razumije ova tragedija – započeo je priču filipinski pomorac s broda “MV Piet” s kojim smo jutros ponovno razgovarali.

– Posada zrakoplova Falcon ugledala je splav s preživjelima i poslali su nam koordinate, te smo u skladu s tim postupili i pronašli ih. Drugog dana potrage moji kolege su pronašli i tijelo koje pripada južnoafričkom članu posade Bourbon Rhode-a i predali smo ga Francuskoj ratnoj mornarici – ispričao nam je sugovornik i poslao snimke pronalaska, no snimke su potresne i iz razumljivih razloga ih nećemo objavljivati.

“Jedanaest ih je bilo u i oko splavi, a onda ih poklopio val”

Jesu li vam preživjeli ispričali što se dogodilo i jesu li vidjeli kapetana?

– Ispričali su da nisu vidjeli kapetana nakon što im je naredio da napuste brod, jer se ubrzo brod prevrnuo. Jedan od njih mi je ispričao da ih je u splav ušlo sedam, trojica su bila na brodu, a četvorica su se držala za konop oko splavi. Tad ih je ponovno pogodio snažan udar vjetra i val, te ponovno prevrnuo splav. Trojica su se uspjela popeti, no ostali su odmah nestali među valovima – prepričava nam Filipinac.

Jesu li vidjeli lansiranja drugih splavi?

– Ispričali su da su oni lansirali jednu splav, a druge nisu mogli vidjeti, jer su bili veliki valovi, puhao je jak vjetar i bilo je mutno, slaba vidljivost. Jedan od trojice se uhvatio za konop splava dok je bio pod morem.

“Pronađena druga, prazna splav”

– Kad smo pronašli preživjele, još je jedna splav pronađena, ali bez ikoga u njoj. Sve što znam je da se radi o tankeru koji ju je pronašao. Ne znam koliko smo bili udaljeni od njih u tom trenutku, niti od mjesta potonuća, jer sam bio na palubi – kaže nam.

Do sad nigdje nije objavljeno da je pronađena druga, prazna splav. Odakle vam ta informacija i koliko je pouzdana?

– Čuo sam je od mojih časnika koji su o tome informirani s drugog broda. Zato što su naš i taj drugi brod plovili u pravcu splavi i odjednom smo pronašli prsluk za spašavanje. Tada je taj drugi brod stigao do splavi (koju su pronašli praznu) – ispričao nam je svoje svjedočanstvo ovaj Filipinac.

Na prvih pet fotografija se vidi splav sa spašenim brodolomcima u trenutku prije nego li ih je spasila posada broda “Piet”. Fotografije dvoje ukrajinskih i jednog ruskog pomorca pokazuju vidno iscrpljena, ali sretna lica s vidljivim ozljedama kože. Fotografije lica smo zamutili zbog digniteta brodolomaca, ali i njihovih kolega, koji su ih spasili.

S ovim informacijama najprije smo upoznali obitelj našeg kapetana Dina Miškića i prijatelje koji od početka tragaju za informacijama o tome gdje su preostale splavi sa sedmoricom nestalih u Atlantskom oceanu. Dosadašnje izjave preživjelih u javnost su izišle nakon što su ih prethodno dali svojoj kompaniji i osiguravajućem društvu i ponešto se razlikuju od ove koju nam prenosi čovjek koji tvrdi da su mu priču ispričali ljudi koje je pak spasila posada njegovog broda. Teško je nagađati zašto je tako.

Unatoč svemu navedenom, potvrđeno je i ovaj put da za barem dvije splavi i sedam članova posade, uključujući kapetana Dina Miškića još uvijek nema ni traga. Obitelj, prijatelji, a i svi koji prate ovu dramu već 18 dana nadaju se jednome – da je to samo zato jer ih još uvijek nismo uočili u golemim prostranstvima Atlantskog oceana. Zbog toga su uvjereni da potragu treba nastaviti, jer u splavi se može preživjeti barem 30 dana!

/Jurica Gašpar/

1...2.9552.9562.957...4.583Stranica 2.956 od ukupno 4.583