U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodile su se 23 saobraćajne nezgode u kojima su četiri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo 12 nezgoda, Baru četiri, Bijelom Polju dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Cetinju, Herceg Novom, Tivtu i Nikšiću.
Izdato je 567 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 44 prekršajne prijave.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.
Deveti Međunarodni festival horova Herceg Novi 2024, u organizaciji NVO “Crnogorska horska asocijacija” biće održan od danas 3. do nedelje 6. oktobra na više lokacija u gradu.
Kako je najavila direktorica festivala Nada Karadžić, posjetioci će imati priliku da u posebnom ambijentu uživaju u kvalitetnim horskim izvođenjima dječijih, omladinskih i horova odraslih.
-Na Festival su se prijavila 24 horska ansambla sa oko 750 učesnika, koji dolaze iz Grčke, Rusije, Poljske, Mađarske, Bugarske, Makedonije, Srbije, Republike Srpske, BiH, Slovenije, Hrvatske i Crne Gore. Ove godine prvi put uvodimo besplatnu radionicu za dirigente i sve zainteresovane učesnike koji vole horsko pjevanje, kazala je Karadžić.
Radionica će biti upriličena u Dvorani „Park“ danas od 18:00 sati. Predavač će biti poznati evropski dirigent-violinista Jeroen Beckers iz Belgije, član Upravnog odbora Evropske horske asocijacije i predsjednik tročlanog žirija ovogodišnjeg Festivala, uz dirigentice, prof. dr Milenu Injac (SRB) i prof. Jasenku Ostojić (HR).
-Takmičarski i revijalni dan počinjemo u petak 4. prije podne, gdje će se na „Belavisti“, od 10:30 do 12:00 održati revijalni nastup horova (u slučaju lošeg vremena Dvorana “Park“), a takmičenje će se odvijati u crkvi Sv. Jeronima od 11:00 do 13:30 časova. Na kraju dana biće održano Svečano otvaranje Festivala na Kanli kuli u 18:30, a u slučaju loših vremenskih uslova u Dvorani „Park“ sat ranije u 17:30. Revijalni i takmičarski sati će biti upriličeni u subotun na glavnom gradskom trgu. Od 10:30 do 14:30 biće priređen revijalni dio (ako bude loše vrijeme u Dvorani “Park“) a takmičarski dio od 11:00 u crkvi Sv. Jeronima i trajaće do 17:00 sati, najavila je Karadžić.
Proglašenje rezultata, dodjela diploma, zahvalnica, „Laureata“, kao i druženje svih učesnika uz prigodnu muziku i koktel, biće održano u subotu od 20:00 u Amfiteatru, u slučaju kiše u Dvorani Park. Najboljem horu biće uručena nagrada od 500 eura. U nedjelju 6. oktobra sa početkom u 11:00 sati, biće upriličen tradicionalni revijalni koncert duhovne muzike u crkvi Sv. Jeronima.
Podrušku realizaciji festivala su pružili: Opština Herceg Novi, Ministrastvo kulture i medija, Ministarstvo turizma, JUK Herceg Fest, crkva Sv. Jeronima hotel San Rezort, Trend travel, pekara „Šušić“, pekara “Tajna“ i drugi.
Herceg Novi – Dobitnik najvećeg opštinskog priznanja Oktobarske nagrade ove godine je proslavljeni crnogorski vaterpolista, Novljanin Aleksandar Leka Ivović, odlučeno je na sjednici žirija koji čine predsjednica Jadranke Bubalo i članovi: Dragan Tomašević, Zoran Lazarević, Tamara Komar, Jelena Jelić, Nikolina Milošević, Marija Pavlović, Stevan Koprivica i Vladimir Kosić. Povelja, odnosno titula počasnog građanina Herceg Novog ove godine nije dodjeljena.
Prema riječima predsjednice žirija, Jadranke Bubalo, na sjednici kojoj su prisustvavali svi članovi odlučeno je da se ove godine dodijeli jedna Oktobarska nagrada. Odluka o dodjeli nagrade Leki Ivoviću je donesena većinom.
– Leka je naš proslavljeni vaterpolista, nacionalni brend, svjetsko ime i veliko nam je zadovoljstvo što smo učestvovali u Ivovićevom odabiru. Glasalo se tajno, svi članovi žirija su imali mogućnost da glasaju prema svom nahođenju, kazala je Bubalo.
Vaterpolistu Aleksandra Ivovića za Oktobarsku nagradu predložila je Mjesna zajednica Baošić. Priznanje će Ivoviću biti uručeno na Svečanoj sjednici Skupštine Opštine 28. oktobra.
Podsjećamo, za Oktobarsku nagradu ove godine je stiglo osam, a za Povelju tri predloga. Oktobarsku nagradu Skupština Opštine Herceg Novi tradicionalno dodjeljuje u znak priznanja za izuzetne rezultate u radu i stvaralaštvu i najviša dostignuća u oblasti privrede, društvenih i drugih djelatnosti. Skupština Opštine proglašava i počasne građane Opštine Herceg Novi i njima se dodjeljuje Povelja Herceg Novog.
Nakon nekoliko sunčanih dana, u Crnoj Gori od četvrtka 3.oktobra slijedi pogoršanje vremena – biće dosta kiše, moguće su i nepogode praćene jakim vjetrom.
Kako se navodi na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS), u većem dijelu zemlje kiša bi mogla početi da pada u ranim jutarnjim satima, pri čemu su sutra mogući obilni pljuskovi sa grmljavinom.
“Tokom četvrtka i petka područje Crne Gore biće pod uticajem ciklonske aktivnosti sa centrom u oblasti Đenovskog zaliva, koji će produkovati seriju frontalnih talasa iznad Balkana. Ovaj meteorološki sistem usloviće na području naše zemlje jako nestabilne vremenske prilike i obilne padavine”, navode iz ZHMS.
Iz Zavoda upozoravaju da su posljedica obilne kiše lokalno mogući problemi sa obilnom količinom vode -flashflood efekti, posebno u urbanim sredinama, na bujičnim tokovima i duž saobraćajnica koje presijecaju planinske kosine.
Za četvrtak je na snazi meteoalarm za sve tri regije.
“U južnoj regiji upozorenje je izdato povodom mogućnosti obilnih padavina, udara vjetra i talasastog mora. U centralnoj se meteoalarm odnosi na veće padavine i jači vjetar, baš kao i na sjeveru”, kazali su iz Zavoda.
U noći između četvrtka i petka duvaće umjeren vjetar, a u petak ujutru i olujne jačine. Krajem dana se očekuje sljabljenje.
“Za dane vikenda će doći do popunjavanja odnosno slabljenja ciklonske cirkulacije, ali će i dalje biti uslova za povremenu kišu ili lokalne pljuskove sa grmljavinom”, piše u saopštenju.
Duž obale more talasasto do jače talasasto, u petak krajem dana u postepenom smirivanju.
Nevladino udruženje ŠkArt iz Tivta sa velikim zadovoljstvom najavljuje održavanje četvrtog po redu umjetničkog marketa, tradicionalnog događaja koji okuplja umjetnike i kreativce iz zemlje i regiona.
Market će se održati u subotu, 5. oktobra 2024. godine, na gradskom šetalištu Pine (gumno) u Tivtu, i predstavlja sjajnu priliku za promociju crnogorskih i regionalnih autora ali neposredno upoznavanje ljubitelja umjetnosti sa stvaraocima i njihovim radom.
Ovaj jedinstveni događaj služi kao platforma za lokalne i regionalne umjetnike različitih disciplina da plasiraju svoje proizvode na tržište i budu prepoznati u domenu kreativnih industrija. Posjetioci će imati priliku da kupe originalna umjetnička djela po pristupačnim cijenama, a sav prihod od zarade ide isključivo autorima.
Izlagači na ovogodišnjem izdanju ŠkArt marketa su: Atelje Propuh (grafika na ručno izrađenom papiru), Cegeri bags, Anin šifonjer (vintidž odjeća), Treća ruka (grafika), FABRIKA coffee, Merima cosmetics (prirodna i ručno rađena kozmetika), Creative studio o2 (rukotvorine i umjetnine), SELFI magazin (feministički magazin o savremenoj umjetnosti), Retro nacija (vintidž odjeća) i Astro putokaz. Događaj će muzički zaokružiti FM Mirda čija će impresivna kolekcija gramofonskih ploča takođe biti dostupna za prodaju.
Događaj je podržan od strane Turističke organizacije Tivat kroz javni poziv za dodjelu sredstava za pokrivanje dijela troškova organizacije manifestacija, te Morskog dobra i Quantum elektronike.
Pozivamo sve zainteresovane da posjete market i podrže umjetničku zajednicu. Ulaz je besplatan a trajanje događaja je od 16 – 20 sati.
Sekretarijat za privredu Opštine Tivat, u skladu sa Planom podsticajnih mjera u poljoprivredi za 2024. godinu objavljuje 12 javnih poziva.
Svoje iskustvo u bavljenju cvjećarstvom i voćarstvom uz pomoć podsticajnih mjera Opštine Tivat podijelila je porodica Vuksanović (VIDEO)
Rok za podnošenje zahtjeva je do 15.11.2024. godine. Sve informacije u vezi sa pozivima mogu se dobiti u Sekretarijatu za privredu u kancelariji broj 17, na pozivom na broj telefona 661-347 i putem mejla – privreda@opstinativat.me
Opština Tivat će obezbjediti sredstva za:
Grčka je izvijestila da će tokom predsjedanja Strategijom EU-a za Jadransku i Jonsku regiju (EUSAIR) podržavati zemlje zapadnog Balkana prema članstvu u Europskoj uniji, štititi morski okoliš, promovirati “zelene” tehnologije, jačati poslove u pomorstvu i zagovarati financiranje iz EU-a.
EUSAIR je politički okvir putem kojeg deset zemalja na Jadranskom i Jonskom moru te u njihovom zaleđu surađuje u području mora, turizma, okoliša, infrastrukturne povezanosti i socijale.
Grčka je ljetos preuzela jednogodišnje predsjedanje od Hrvatske, a sada je na otoku Krfu predstavila svojih pet prioriteta.
– Zalagat ćemo se za proširenje Europske unije na zapadni Balkan. Grčka je prva prepoznala potrebu tog procesa, rekla je dužnosnica grčkog ministarstva gospodarstva i financija Vasiliki Pantelopoulou.
EUSAIR je osnovan prije 10 godina, a njegove članice su EU zemlje Hrvatska, Grčka, Italija i Slovenija te nečlanice BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i San Marino. Na Krfu su se okupili predstavnici svih zemalja i Europske komisije, izvršnog tijela EU-a koje ima ulogu savjetnika.
Grčka će tijekom svog predsjedanja “pojačati raspravu” i oko korištenja novca iz EU fondova nakon 2027., što je godina kada završava aktualno financijsko razdoblje. Cilj joj je da što više novca kojim se smanjuju razlike između bogatih i siromašnih dijelova EU-a stigne u jadransko-jonski prostor za sufinanciranje projekata.
Ti projekti mogli bi biti u području uvođenja “zelenih” tehnologija, razvoja vještina i znanja u pomorstvu te zaštiti okoliša.
– U interesu svih zemalja je surađivati jer se u ovom prostoru osjećaju poremećaji uzrokovani energetskom krizom, klimatskim promjenama, zagađenjem mora i demografskim problemima, rekao je državni tajnik grčkog ministarstva vanjskih poslova Dimitris Skalkos. Izjavio je da je Hrvatsko predsjedanje bilo “uspješno”, a da će Grčka iskoristiti svoje ranije iskustvo jer je jednom već predsjedala EUSAIR-om.
Grčka je, međutim, preuzela liderstvo u trenutku dok se formira nova Europska komisija i dok bi novi povjerenik za EU fondove tek trebao biti izabran. Također i u trenutku dok bi trebao stupiti na snagu novi revidirani akcijski plan za provođenje EUSAIR-a.
– Taj plan, koji će biti uveden do kraja godine, trebao bi učiniti konkretnijim provođenje ciljeva EUSAIR-a, rekao je dužnosnik Europske komisije Gilles Kittel.
Jedan dio izmijenjenog plana odnosi se na proširenje EU-a na zapadni Balkan. EU putem EUSAIR-a osigurava stabilnost na svojim granicama, te istovremeno priprema zemlje kandidate za članstvo u Europskoj uniji.
U izmijenjenom planu za provođenje jadransko-jonske inicijative bit će službeno navedena i socijala, što je novi “stup” kojeg je zagovarala i predstavila Hrvatska tijekom svog predsjedanja završenog u lipnju. Taj stup pridodan je moru, turizmu, okolišu i infrastrukturnoj povezanosti. Socijalni stup stavlja naglasak na mlade, demografiju i tržište rada čime će se EUSAIR baviti tijekom grčkog predsjedanja.
“Prigovor se odnosio na biračko mjesto 17, odnosno da postoji višak glasačkih istića u odnosu na glasačke kupone. Prigovor je usvojen, tako da će se glasanje na tom biračkom mjestu ponoviti u utorak 8. oktobra”, rekla je predsjednica OIK Anka Perović
Glasanje na biračkom mjestu 17 u kotorskom naselju Prčanj biće ponovljeno, saopštili su iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Iz kotorskog odbora DPS-a su rekli da su njihovi prigovori vezani za neregularnost izbora na tom biračkom mjestu uvaženi i da će tamo, odlukom Opštinske izborne komisije (OIK) Kotor, biti ponovljeni izbori.
Iz te partije su kazali da je današnja odluka OIK-a samo potvrda njihovih tvrdnji da su izbori u nedjelju protekli u znaku ozbiljnih neregularnosti kojima su, kako su naveli, vladajuće strukture bezuspješno, na silu i grubo kršeći procedure, pokušale da ostvare najbolji rezultat.
„Nije im ni to pomoglo. Već u nedjelju smo svi vidjeli da su u slobodnom padu, iako su pokušali da prevare građane tvrdeći da su najjača lista“, kaže se u saopštenju.
Iz kotorskog odbora DPS-a su rekli da Demokrate, ni skriveni iza koalicije sa Pokretom Evropa sad, nijesu uspjele da izbjegnu kataklizmu.
„A sada, nakon usvojenih prigovora DPS-a, slijedi njihov novi pad“, navodi se u saopštenju.
Iz DPS-a su poručili da će se pobrinuti da prilikom ponavljanja izbora, za razliku od nedjelje, sve protekne u skladu sa zakonom.
„Da odlazeća vlast ne dobije nimalo prostora za nove mahinacije i da im pokažemo da idu u duboku političku penziju“, naveli su iz DPS-a.
Oni su pozvali sve građane da se na ponovljenim izborima suprotstave onima koji, kako su rekli iz DPS-a, u nedjelju nijesu birali sredstva kako bi došli do glasova.
Iz DPS-a su pozvali građane da ih masovno podrže i da “do kraja osujete bezuspješni izborni inženjering“.
„U nedjelju smo dokazali da smo najjači politički faktor u Kotoru, a nakon ponovljenih izbora bićemo još jači“, navodi se u saopštenju kotorskog odbora DPS-a.
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomen ploče bivšeg logora Morinj u prisustvu izaslanstva iz Republike Hrvatske i Crne Gore u srijedu je obilježena 33. godišnjica uspostave logora Morinj u Boki Kotorskoj.
Državni tajnik za političke poslove Frano Matušić koji je predvodio hrvatsko izaslanstvo podsjetio je da je bilo preko 350 logoraša u Morinju, te da se danas prisjećamo na žrtve i patnje logoraša. Kao i da se moramo prisjetiti i konteksta tog vremena koje je bilo u službi velikospske politike.
„Crna Gora je danas nama partner, član NATO saveza, kandidat za članstvo u EU mi im želimo pomoći na tom evropskom putu. Inters Hrvatske je da sve zemlje zapadnog Balkan budu dio evropske obitelji. Intres nam je da nemamo Shengen na našim granicama već istočnije od nas i pomoći ćemo Crnoj Gori na tom putu“ – kazao je Matušić.
Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, podsjetio je da već četiri godine predstavnici Crne Gore i Hrvatske obilježavaju ovaj datum i odaju počast žrtvama logora Morinj.
„Moje prisustvo kao potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova je dokaz da je Crna Gora spremna da se suoči sa prošlošću, kao jedini pravi put, ka građenju dobrosusjedskih odnosa i bolje budućnosti. Vjerujem da zajednički šaljemo snažnu poruku da smo spremni kao dvije prijateljske zemlje da unapređujemo naše odnose.
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI), stranke Hrvata u Crnoj Gori, Adrijan Vuksnović poručio je da je ponosan što na dostojanstven način komemoriramo žrtve ratnog logora Morinj.
„Ponosan sam što hrvatska zajednica u Crnoj Gori na aktivan način sudjeluje u svemu ovome i na taj način njegujemo kulturu sjećanja. Ne možemo ići u budućnost ako se ne osvrnrmo i procesuiramo na pravi način prošlost. Na žalost u Crnoj Gori ima i onih koji bi doveli u pitanje sve ono što se dogodilo u logoru Morinju. Naš zadatak je kao i one prozapadne Crne Gore da na pravi način odgovor kako bi ova zemlja krenula napred.“- kazao je Vuksanović.
Komemoraciji su prisustvovali bivši logoraši, Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, predstavnici hrvatskih udruga u Crnoj Gori.
Novinarima nije bilo dopušteno da uđu u krug vojnog objekta i dođu do spomen ploče gdje je položeno cvijeće i zapaljane svijeće.
Podsjećamo, u opštni Kotor u mjestu Morinj od 3. loktobra 1991. godine do 18. avgusta 1992. godine JNA je organizirala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao logor Morinj, u kojem su u nečovječnim uvjetima bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije.
U sudskom procesu koji je započeo 2007. godine, a pravomoćno je okončan 2013. godine, četiri pripadnika JNA su osuđena za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika koji su bili zatvoreni u tom logoru. Osim kaznenog postupka, sudovi Crne Gore su u parničnim postupcima donijeli i 154 odluke kojima je dosuđena naknada nematerijalne štete žrtvama.
U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u srijedu, 2. oktobra 2024. godine u 20 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” biti otvorena izložba „Flow” Dada Đuranovića. Kustos izložbe je Saša Radišić, viši kustos.
Vladimir Dado Đuranović, rođen 1974. godine. Završio Školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu 1992. godine i slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 1997. godine, gdje je i magistrirao 2000. godine, u klasi profesora – emeritusa Nikole Gvozdenovića. Angažovan je kao redovni profesor na istom fakultetu i Arhitektonskom fakultetu u Podgorici. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1997. godine.
© BokaNews, 2021
