Godinama unazad tunel Mogren je bez adekvatne rasvjete što utiče da je nebezbjedan za dnevnu i noćnu vožnju. Upravo na ovih 200 metara mraka neophodno je da vozači otvore četvoro ociju i budu maksimalno skocentrisani na vožnju.
Na magistralnom putu Budva-Tivat nalazi se tunel Mogen u dužini od 185 metara u potpunom je mraku i bez obilježja. Pojacana frekvencija saobracaja na ovoj dionici narucito je izražena tokom ljetnjeg perioda.
Kako su iz Direkcije za saobraćaj kazali TV Budva, ovaj problem neće biti uskoro riješen, stoga apelujemo na sve učesnike u saobraćaju da povećaju oprez.
Hercegnovski plivački vaterpolo klub Jadran Carine realizovao je, od 6. do 8. septembra, projekta regionalne saradnje, “Western Balkans Water Polo Cup” za vaterpoliste 2006/2007 godište, zajedno sa VK Vojvodina, PK Skopje i VK Banja Luka koji je podržao Fond za Zapadni Balkan. Održane su aktivnosti predviđene projektom – predavanja za mlade vaterpolo ekipe, treninzi i utakmice. Dječacima je predavanje o zdravom sportskom načinu života održao doktor Vladimir Dedović.
Diplome su učesnicima na kraju takmičenja dodijelili Ksenija Vukmirović ispred Fonda za Zapadni Balkan, ispred Jadrana direktor kluba Miloš Mračević, Vladimir Gojković i trener Petar Radanović.
Jadranovom realizacijom projekta ostvaren je glavni cilj – povezivanje mladih vaterpolo klubova radi sticanja iskustva i znanja, koji će mladim igračima neprocjenjivo značiti i promocija vaterpola među najmlađima.
Takođe, uspostavljanje i razvoj regionalne saradnje koja je, prije svega, usmjerena na one najmlađe koji su nosioci budućnosti.
Predavanje
Podsjećamo, direktor plivačkog vaterpolo kluba Jadran Carine Miloš Mračević i direktor Fonda za Zapadni Balkan Gjergj Murra potpisali su 23. maja, u Tirani, Ugovor o donaciji Fonda. Time je podržana ideja Jadrana za povezivanje četiri kluba iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Srbije i Crne Gore.
Potpisivanjem ugovora Jadran je postao jedan od ambasadora misije Fonda za Zapadni Balkan, namjenjen uspostavljanju i razvoju regionalne saradnje među ljudima i institucijama. Uz sportske uspjehe, doprinosi i društvenom razvoju lokalne zajednice.
U rovinjskoj luci u petak rano ujutro potonuo je trajekt “Rovinjka”, u vlasništvu kompanije “Maistra”, u jadranskim pomorskim krugovima poznat i kao “Bodulka” koja je prije punih 50 godina održavala prvu trajektnu liniju na našoj obali između Crikvenice i Šila na otoku Krku.
Prema prvim informacijama iz Ministarstva mora, nije poznat uzrok potonuća 26-metarskog broda, ali pretpostavlja se da je svemu kumovalo loše stanje malog trajekta koji se od početka prošle godine nalazio na mrtvom vezu.
Pri tome nije zabilježeno onečišćenje mora, a predstavnici “Maistre”, djelatnici rovinjske Lučke uprave i vatrogasci obavljaju pripreme za dizanje broda čiji se zapovjedni most nalazi iznad razine mora.
Najstariji drveni trajekt na Jadranu izgrađen je 1952. godine u šibenskom mornaričkom zavodu “Velimir Škorpik” kao desantni brod za potrebe tadašnje JRM, ali ubrzo ga je pregazilo vrijeme za vojne namjene, pa ga je 1959. otkupila Kvarnerska plovidba iz Rijeke i u brodogradilištu u Puntu na Krku preinačila u trajekt “Bodulka”, kapaciteta 130 putnika ili 12 vozila.
U kronikama je ostalo zapisano da je “Bodulka” u nedjelju 12. travnja 1959. godine isplovila iz Šila prema Crikvenici sa uzvanicima, jednim autobusom, tri automobila i nekoliko motocikala te se tako upisala u povijest. “Jadrolinija” je 1963. godine otkupila “Bodulku”, a nakon 16 godina brod opet mijenja vlasnika i 1979. pod zastavom rovinjske tvrtke “Jadranturist” postaje “Rovinjka” i služi za prijevoz putnika i opskrbu turističkih objekata na Crvenom otoku.
Budući da je “Maistra” prošle godine kupila novi trajekt “Maškin”, veteranka je završila na mrtvom vezu nakon što je u posljednjoj “akciji” pomogla u gašenju turskog broda “Und Adriyatik” iz obalu Istre. Ipak, tu priči nije bio kraj jer je Turistička zajednica Crikvenice namjeravala otkupiti brod i pretvoriti ga u svojevrsni pomorski muzej.
“Maistra” je tada po zakonu morala brod ponuditi Ministarstvu kulture, Istarskoj županiji i Gradu Rovinju, koji imaju pravo prvokupa, jer je “Rovinjka” zaštićena kao kulturno dobro. Na adresu vlasnika stizale su i inicijative da se “Rovinjka” pretvori u izletnički brod na Kornatima, pa čak i u ploveću trgovinu ili kafić.
Cjelokupna priča sada je na čekanju dok se brod ne izvuče na površinu i procijeni je li uopće isplativa njegova obnova iako bi se to naprosto moralo napraviti jer je “Rovinjka” svojevrsni spomenik jadranskog linijskog brodarstva.
„Fantastika, slike i crteži” – naziv je izložbe slika i crteža akademskog slikara Ratka Šoća koja će, u čast 60 godina umjetničkog rada, biti otvorena u utorak 10. septembra u 20 sati u Galeriji solidarnosti u kotorskom Starom gradu. Izložbu organizuje OJU „Muzeji”, a otvoriće je novinar Slavko Mandić, direktor „Skala radija”.
„Šoć je jedan od onih crnogorskih barbarogenija koji su osvojili Beograd i Evropu vulkanskom maštom i osjećanjem za likovnost. Rođen je na Cetinju 1938.godine, završio je Akademiju likovnih umetnosti u Novom Sadu, ali se nije povezao sa trivijalnim u urbanom” – o Šoću je rekao likovni kritičar Dejan Đorić.
Podsjetimo, Ratko Šoć je imao preko 50 samostalnih i grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu, dobitnik je brojnih nagrada, trenutno živi i radi u Vrbasu. Višedecenijski umjetnički rad podrazumijeva brojna ostvarenja na polju slikarstva, grafičkog dizajna, karikature, ilustracije, scenografije, a Šoć je poznat i kao aforističar.
Izložba „Fantastika – slike i crteži” autora Ratka Šoća biće otvorena do 5.oktobra u Galeriji solidarnosti.
Nacionalne parkove Crne Gore je u prvih osam mjeseci ove godine posjetilo ukupno 436,12 hiljada gostiju, što je 31 odsto više u odnosu na prošlu godinu.
Direktor Nacionalnih parkova (NPCG), Elvir Klica, kazao je da iz godine u godinu raste interesovanje stranih i domaćih posjetilaca za zaštićena prirodna područja u zemlji.
“Dosadašnji odlični rezultati turističke sezone značajno su doprinijeli ukupnoj promociji Crne Gore ne samo kao turističke destinacije, nego i kao države koja baštini nevjerovatne prirodne vrijednosti u sistemu nacionalnih parkova”, rekao je Klica Dnevnim novinama.
On je naveo da svi nacionalni parkovi bilježe porast broja posjeta. Tako je do 1. septembra u prirodnim ljepotama, živopisnim pejzažima i turističkoj ponudi Nacionalnog parka Skadarsko jezero uživalo 103,91 hiljada posjetilaca.
“Najavljeni sunčani septembar i oktobar obećavaju dobru posjetu i u narednom periodu, te predstavljaju idealno vrijeme za krstarenje, pješačenje, posjetu kulturno-istorijskim znamenitostima, posmatranje ptica ili sportsko-rekreativni ribiolov. U odnosu na isti period prošle godine, ovaj nacionalni park bilježi povećanje gostiju više od 40 odsto”, dodao je Klica.
Prirodna baština UNESCO-a u NP Durmitor, njegovi planinski vrhovi i lednička jezera, rafting Tarom, planinarenje i ostale raznovrsne aktivnosti, u prvih osam mjeseci ove godine privukli su više od 200 hiljada posjetilaca, što je 25 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.
“Pješačenje, planinarenje i boravak u stoljetnoj prašumi, obilazak katuna i edukativno-pješačkih staza, atraktivni turistički vozovi u NP Biogradska gora, uz posjetu Botaničkoj bašti Dulovine, predstavljali su pravo mjesto za odmor i rekreaciju, posebno tokom toplih avgustovskih dana”, rekao je Klica.
Od početka godine do 1. septembra NP Biogradsku goru posjetilo je 52,45 hiljada gostiju, što je 22 odsto više u odnosu na prošlu godinu. I nacionalni parkovi Lovćen i Prokletije bilježe povećanje broja posjetilaca oko 30 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Klica je precizirao da je u NP Lovćen u istom periodu zabilježen dolazak 60,04 hiljade posjetilaca, a u NP Prokletije njih 15,26 hiljada.
Povodom obilježavanja 10. novembra Svjetskog dana nauke, Zavod za metrologiju organizuje Foto konkurs namjenjen učenicima svih razreda srednjih škola u Crnoj Gori.
Tema konkursa je:
„Najljepše što možemo doživjeti je ono što je tajanstveno. To je suštinski osjećaj koji stoji u osnovi svake nauke i umjetnosti“ – Albert Ajnštajn
Cilj takmičenja je da se učenici podstaknu na kreativni način razmišljanja i da kroz umjetnički i svojsten doživljaj na fotografiji prikažu naučne pojmove i praksu, inovacije, tehniku i tehnologiju, naglašavajući važnu ulogu nauke u društvu i njegovom razvoju, kao i značaj i uticaj nauke u svakodnevici.
Učenici mogu učestvovati na konkursu slanjem prijavnog formulara, preuzetog sa sajta www.metrologija.me i jedne svoje autorske fotografije, na email Zavoda za metrologiju: metrologymontenegro@gmail.com
Fotografije se dostavljaju u JPEG formatu sa minimalnom rezolucijom od 10 megapiksela.
Izbor najboljih fotografija obaviće stručni žiri na osnovu glavnih kriterijuma konkursa: autentičnost, relevantnost na zadatu temu, estetski kvalitet i drugih kriterijuma po izboru žirija.
Nagrade dobijaju učenici, odnosno autori, tri najbolje ocjenjene fotografije. Prva nagrada je fotoaparat, druga bicikl i treća polaroid fotoaparat.
Konkurs je otvoren od 10. septembra i trajaće do 25. oktobra 2019.
Pobjednici će biti proglašeni 1. novembra 2019. objavljivanjem imena nagrađenih učenika na sajtu www.metrologija.me, kao i na profilima Zavoda za metrologiju na društvenim mrežama: Facebook, Instagram, Linkedin i Twitter.
Dodjela nagrada, kao i izložba pristiglih fotografija biće organizovani sredinom novembra.
Ovogodišnje izdanje tradicionalne manifestacije pod nazivom “Njeguška trpeza” održano je danas na Njegušima.
Riječ je o šesnaestom izdanju “Njeguške trpeze”, koja je, prema riječima gradonačelnika Prijestonice Cetinje Aleksandra Kašćelana prepoznata kao svojevrsni brend ovog kraja.
“Možemo govoriti i o tome da Njeguši prednjače po promociji domaćih proizvoda, jer već 16 godina uspješno organizuju događaj kojim promovišu specijalitete po kojima su prepoznati u zemlji i okruženju. Prijestonica Cetinje nastaviće da podržava ovu i druge manifestacije kojima se promoviše razvoj ruralnih područja, gastronomska i turistička ponuda. Sa Privrednim klubom pripremamo prvi festival pršute, jer vjerujemo da Prijestonica Cetinje i njena poslovna zajednica imaju čime da se pohvale i da budu konkurentni. Sa Vladom Crne Gore rekonstruisaćemo objekat škole na Njegušima gdje bi seoska ambulanta konačno trebalo da dobije svoj prostor. U tom objektu biće opremljen i multifunkcionalni prostor za promotivne i turističke svrhe i mjesna kancelarija” – kazao je Kašćelan.
Njeguška trpeza 2019. – foto RTV Cetinje
Dobrodošlicu posjetiocima poželio je predstavnik organizacionog odbora „Njeguškog kulturnog ljeta“ Lazar Božović.
Organizacija „Njeguške trpeze“ i Mjesna zajednica Njeguši željeli su da se zahvale ljudima koji su radili u interesu Njeguša i zato smo donijeli odluku da ove godine plakete za dopisnos razvoju Njeguša dodijelimo aktivisti sa Njeguša Gojku Kustudiću i članu društva prijatelja i dougogodišnjem voditelju manifestacije „Njeguška trpeza“ Draganu Mitu Đuroviću dok plaketu za poseban doprinos razvoju Njeguša na polju informisanja dodjeljujemo novinarki „Dana“ Zorici Petanović.
Njeguška trpeza 2019. foto RTV Cetinje
Takođe, i ovog puta tradicionalno dodjeljujemo plakete za najuređenije dvorište, a ovogodišnji dobitnici su Sonja i Ivo Popović iz Erakovića i Biserka i Zoran Đurović s Krsca. Nagrađenima čestitamo i zahvaljujemo se – kazao je Božović.
U sklopu programa na prostoru ispred crkve Sv. Arhangela Mihaila u Raićevićima organizovana je promocija knjige i izvedeni odlomci iz predstave „Sveta misija Ćirila i Metodija“ autorski rad studentkinje Ivane Đukić.
Muralima će biti oplemenjene dvije lokacije u Herceg Novom tokom ovogodišnjeg izdanja Street art festivala, koji će trajati od 09. do 13. septembra. Pored toga, očekuju nas radionice 3D slikanja i koncert američkog benda Break of Reality na tvrđavi Forte Mare.
Likovna, umjetnička rješenja izabrana na javnom konkursu za predlog murala biće oslikana u Risanskoj ulici i na Šetalištu Pet Danica, na dnu Stepeništa Danice Tomašević. Prvu nagradu na konkursu osvojili su učenici Fakulteta likovnih umjetnosti Cetinje, Marko Petričević i Maša Laković, čiji rad će biti oslikan u Risanskoj ulici. Motiv stare mape preko koje se preklapaju crteži plovila crvenom bojom svojom jednostavnom izvedbom, jasnio definisanim linijama (crvenim i plavim) nenametljivo se uklapa u ambijent i prostor gdje će prolaznika svojom prisutnošću podsjećati na vječni spoj čovjeka, barke i mora, ocijenio je stručni žiri u sastavu Anita Šimić, Vuk Čvoro i Nikola Ćurčin.
U Risanskoj će bili oslikan mural Milivoja Kostića pod nazivom “Tu i tamo“, koji svojim osebujnim koloritom – snažnim crvenim , žutim i plavim tonovima kroz izraženu likovnost i trodimenzionalni efekat, oslikava čarobni i bajkoviti svijet “riba” i na taj način se motivski uklapa u niz murala morskih motiva. Radionice za osnovce na temu 3D umjetnosti biće organizovane 10. septembra od 10 časova u školama „Dašo Pavičić“ na Toploj i „Ilija Kišić“ u Zelenici. Sa djecom će raditi autor jednog od murala Milivoje Kostić, profesor likovnih umjetnosti koji je prepoznat kao prvi profesionalni 3D street art umjetnik u Srbiji, osnivač umjetničkih grupa, autor umjetničkih i psihosocijalnih radionica za mlade. Koncert američkog sastava „Break of reality“ zakazan je za 12. septembar u 20 časova, na tvrđavi Forte Mare. Ovaj program realizuje se u saradnji sa Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori. Ulaz je besplatan.
Organizator Street art festivala je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi. Cilj festivala je oplemenjivanje javnih prostora i promocija grada kao mjesta ugodnog življenja, uz istovremenu afirmaciju savremenih formi umjetnosti.
Američki ambasadori muzike na tvrđavi Forte Mare
Break-of-reality
Bend Break of Reality važi za jedan od prvih alt-klasičnih kamernih ansambala u svijetu. Njihov svojstven i prepoznatljivi cello-rock zvuk je nešto što je uspjelo objediniti slušaoce klasične, rock i svjetske muzike, a 2015. godine američki Stejt dipartment ih je postavio za ambasadore muzike.
Osnovan 2003. u prestižnoj Istmanovoj školi muzike (Eastman School of Music) u Ročesteru u Njujorku, bend Break of Reality doživio je milione slušalaca putem platformi kao što su Spotify i Pandora Radio, dok je njihova muzička obrada špice TV serije Game of Thrones (Igra prijestola) doživjela preko 20 miliona pregleda na YouTube-u.
Bend je objavio četiri LP albuma: The Sound Between (Zvuk između, 2006), Spectrum of the Sky (Spektar neba, 2009), Covers (Obrade, 2012) i Ten (Deset, 2014). Njihova muzika se vrti na većem broju radio stanica, televizija i internet mjesta, poput: NPR, PBS, Dateline NBC, Yahoo Music i Huffington Post.
Osim što izvode nastupe i snimaju muziku, Break of Reality putem muzike učestvuje u inicijativama vezanim za procese edukacije. Grupa je posjetila na stotine javnih škola širom svijeta, nastupajući zajedno sa studentima muzike i podstičući ih da razmišljaju drugačije. Bend je takođe i osmislio DIY seriju predavanja, sa ciljem da klasičnim muzičarima u usponu pruži praktična i realna znanja iz oblasti muzičkog biznisa.
Stotine ljudi ujutro 10.avgusta 1936 okupilo se u Šibeniku gdje je na željezničku stanicu nešto prije devet sati stigao voz iz Zagreba u kojem je bila su i dva neuobičajena vagona. U tim posebnim kolima bila je tada najveća zvijezda svih svjetskih medija – mladi britanski kralj Edvard VIII sa svojom pratnjom i naravno, osobom koja ga je i učinila toliko atraktivnom metom za novinare – lijepom Amerikankom Volis Simpson.
Dok je okupljena masa oduševljeno dalmatinskim dijalektom uzvikivala „Živila jubav“, a u gradskoj luci Šibenika naslućivali se sivi obrisi dva razarača britanske Ratne mornarice, sve nade kralja Edvarda da će se inkognito i bez mnogo pompe ukrcati na luksuznu parnu jahtu „Nahlin“ koja ga je ovdje čekala, pale su u vodu.
Romantično i opuštajuće krstarenje jahtom od Šibenika do Istanbula na koje se kralj Edvard VIII uputio sa izabranicom svog srca, Volis Simpson i nekoliko njihovih najbližih prijatelja, već u startu izgubilo je jednostavnost i neposrednost kojoj se kralj nadao kada je nešto ranije za ovo putovanje iznajmio jednu od najljepših i najluksuznijih privatnih jahti svijeta – 92 metarski „Nahlin“.
Volis i Edvard u jednom od jadranskih mjesta tokom svog krst
Brod čije ime na hindu jeziku znači „Brzonogi“ izgradjen je 1930 po narudžbi ledji Eni-Henrijete Joul, najbogatije udovice Briatnije kako je zvala tadašnja štampa. „Nahlin“ je do 1934 prešao preko 200 hiljada mora krstareći svim svjetskim morima, a ponosna vlasnica na svojoj predivnoj jahti je čak jednom i oplovila čitavu zemaljsku kuglu. Mogućnost da ih lejdi Joul pozove na „Nahlin“ vrijedan tada fascinatnih 1,35 miliona dolara, bio je jedna od najcjenjenijih stvari u tadašnjoj evropskoj i američkoj društevnoj eliti, plemičkim i bogataškim krugovima, pa ne čudi što je kralj Edvard VIII upravo ovu predivnu jahtu izabrao za romantično skrovište na moru za sebe i svoju ljubljenu.
Koliko god njihov suveren bio zaljubljen u Volis Simpson, britanska Vlada i ostatak kraljevske porodice, kao i javno mnjenje širom Imperije, nisu ni malo voljeli atraktivnu Amerikanku – dvostruku raspuštenicu. Činjenica da ima dva propala braka za sobom nije bila po volji britanskim zvaničnicima i njihovom strogom moralno-političkom kredu vezanom za damu koja bi mogla postati njihova nova kraljica. Stoga je svaki kontakt Edvarda sa Simpsonovom u Brtitaniji pratilo „rogušenje“ zvaničnika koji su pritom i oštro cenzurisali tamošnju štampu da ne piše o „kraljevim ljubavnim vragolijama“. Sa druge strane, američki i mediji u ostatku evrope prosto su se utkrivali ko će objaviti više o nesvakidašnjoj romansi vladara najmoćnije svjetske imperije i jedne „obične“ žene. Stoga ne čudi da je i Edvardov dolazak sa Volis u Šibenik gdje su se ukrcali na „Nahlin“, na kraljevu žalost, pratilo čak 35 novinara i fotoreportera medju kojima i najuglednijih svjetskih medija poput londonskih dnevnika „The Daily Express“ i „The Times“, te novinskih agencija Associated Press, Reuters i United Press.
Nahlin
Kralj u čijoj je pratnji bilo, po pisanju tadašnje jugoslovenske štampe „sedam uglednih mladih engleskih aristokrata i tri otmjene lijepe dame“ od kojih je jedna bila Volis Simpson, ukrcali su se na „Nahlin“ koji je ubrzo isplovio iz Šibenika. Uprkos Edvardovoj želji da diskretno provede lijepe trenutke odmora na jahti sa Volis i najbližim prijateljima, „Nahlin“ su u stopu na bliskom rastojanju pratila dva britanska ratna broda – razarči „Grafton“ i „Glowworm“ kojima je na molbu britanskog Admiraliteta, Vlada u Beogradu prethodno dozvolila uplovljavanje u sve jugoslovenske luke. Ljubavna romansa kralja na jednom od najljepših i najromantičnijih mora svijeta, ostala je tako zbog bezbjedonosno-političkih razloga kojima Edvard lično nije pridajao naročitu važnost, u „sjenci“ topova dva razarača koji su pratili „Nahlin“ i njegove putnike po cijelom Jadranu. Društvo sa jahte je, zadržavši poznati britanski smisao za humor, dva razarača koji su ih pratili, šaljivo nazivalo „nanny boats“, to jest brodovima – dadiljama.
Prvog dana krstarenja „Nahlin“ je plovio Kornatskim arhipelagom a uveče se usidrila u uvakli Telašćica na Dugom otoku gdje je kralj Edvard razgovarao i sa lokalnim ribarima. Sutradan jahta je doplovila do ostrva Rab koje su kralj i njegovi prijatelji obišli, praćeni stotinama znatiželjnika – domaćeg stanovništva i stranih turista koji su ovdje boravili i oduševljeni nesvakidašnjom prilikom, došli su pozdraviti britanskog suverena i njegovu izabranicu. Iako nema dostupnih podataka koje bi potvrdile da se tokom boravka na Rabu engleski kralj sa svojom pratiljom zaista nag kupao u moru, Edvardov boravak na tom hrvatskom otoku i dan-danas se reklamira kao „službeni početak naturizma“ na Rabu jer su navodno „rapske vlasti dopustile da se sa suprugom (sic!) okupa gol u uvali Kandarola“.
Volis i Edvard na vjencanju
Inače, tokom plovidbe, kralj se odmarao tako i što je na gornjoj palubi „Nahlina“ vježbao golf-udarce. Posada jahte izračunala je da je Edvard zamahujući palicom, u more oko „Nahlina“ poslao preko 3 hiljade golf-loptica.
„Čuvši da Istanbul koji je bio krajnja odrednica njihovog puta, ima odlične golf-terene, kralj je zatražio da mu se tamo organizuje jedan meč. U Dauning stritu je zavladala konsternacija i zaprepašćenje – ministar inostranih poslova Entoni Idn je istakao da bi krajevo igranje golfa u Istanbulu bez prethodnog susreta sa turskim predsjednikom Kemalom Ataturkom, bilo uvreda za Turke. Idn je medjutim, pokušao da iz svega toga izvuče maksimalnu korist za britansku diplomatiju tražeći da kralj zvanično posjeti Tursku koja je upravo zadobila potpunu kontrolu nad strateški važnim Dardanelskim tjesnacem i sada je sa njom valjalo biti u dobrim odnosima. Edvard je na kraju odigrao svoju partiju golfa u Istanbulu i sreo se sa Kemalom Ataturkom postavši prvi evropski monarh nakon njemačkog kajzera u Prvom Svjetskom ratu koji je posjetio Tursku.“- navodi britanski pisac Piter Pagot u svojoj knjizi „Royal transport“ čiji je dio posvećen Edvardovom krstarenju Jadranom 1936 godine.
Nakon plovidbe Velebitskim kanalom i Novigradskim morem, „Nahlin“ je pristao u Novigradu gdje je kralj Edvard VIII razgovarao sa tamošnjim ribarima i seljacima, od kojih su mnogi ranije radili u SAD, pa su znali engleski jezik. Po pisanju zagrebačkog „Jutarnjeg lista“, briatanskom kralju svidjelo se što je razgovarao sa običnim ljudima i što nije bio prisutan nijedan zvanični predstavnik vlasti. Upravo su ti neizbježni kontakti kralja na odmoru sa predstavnicima vlasti zemlje-domaćina smetali Edvardu koji je želio da se odmori bez velike pompe, pa je često na te zvanične susrete sa lokalnim poglavarima od glave do pete „uparadjenim“ u smokinge, kravate i polucilindre, odlazio u sandalama, šortsu i mornarskoj majci.
Poslije Novigrada, „Nahlin“ je posjetio ostrvo Molat, gradove Trogir i Split, te Korčulu i Dubrovnik. Nakon što se u zidinama drevnog grada okupila ogromna masa ljudi koji su željeli vidjeti Edvarda, zapovjednik jednog od razarača iz pratnje posjetio je dubrovačkog gradonačelnika i rekao mu da kralj ne želi nikakve priredbe, već da mirno obidje grad. Nešto kasnije Edvard je zaista i obišao dubrovački Stari grad i popeo se na zidine, a te je noći sa svojim prijateljima i večerao u bašti hotela „Imperijal“. Budući da su novinari domaćih i stranih medija cijelo vrijeme Edvardovog boravka na Jadranu u stopu pratiti „Nahlin“ i njegove putnike, pokušavajući da za dobre novčane nagrade, poput modernih paparaca, fotografišu kralja u što opuštenijoj atmosferi, javnost nije ostala uskraćena ni za preciznu informaciju kako je izgledala ta Edvardova večera u dubrovačkom „Imperijalu“.
„Za visokog gosta i njegovu pratnjuu postavljen je poseban stol, a za večeru su posluženi juha od rajčica, jastog, pečeni pilići sa raznim prilozima, kompot, sladoled i crna kava. Kralj je za večerom pio samo domaća vina. Tom prilikom kralju je prikazano narodno kolo koje su izvodili plesači odjeveni u najljepše narodne nošnje.“- zapisao je novinar „Jutarnjeg lista“ jednako kao što to danas, gotovo sedam decenija kasnije, rade njegove kolege u našim medijima izvještavajući o gastro i umjetničkim preferencama svjetskih pop i rok zvijezda koje ljeti sviraju na Jazu.
Narednog dana, 19.avgusta, „Nahlin“ je otplovio za Boku Kotorsku gdje su britanskog kralja i njegovu jahtu srdačno dočekali mjesni poglavari i stanovništvo. Edvard je obišao Kotor gdje je pored ostaloga, posjetio i Dom Bokeljske mornarice, a posebno se interesovao gdje se na tom području nalazila stara granica izmedju Austro-Ugarske i Crne Gore.
Cattaro
Uveče je za uglednog gosta priredjena jedna od najvećih svečanih iluminacija u Boki.
Atmosfera maestoznog i ćutljivog Kotorskog zaliva u tišini vedre ljetnje noći pod nebom prekrivenim milijardama zvijezda, u iščekivanju raskošne svečanosti vatre i svjetla, bila je jedan od najromantičnijih trenutaka tog Edvardovog i Volisinog krstarenja Jadranom.
„Najprije su počela plamsati brda. Stara tvrdjava Sv. Ivana nad Kotorom planula je osvijetljenim zidinama i vijugavim putem u hiljadama plamenova. Na kamenoj glavi Pestingrada razbuktale su se vatre osvjetljavajući veličanstveno goli krš, a odmah zatim javili su se visokim vatrama lovćenski vrhovi. Na drugoj opet strani plamtale su vatre po grbama Vrmca, koje su se začas pretvarale u prave vulkanske plamenove… Odjednom, upravo munjevitom brzinom, zasjaše hiljadama plamičaka kotorski bedemi i sva obala. Iz mraka stadoše da se nižu ognjeni djerdani duž Mula, Prčanja, Stoliva, Dobrote, Orahovca, pa preko Perasta tamo na Kostanjicu, Morinj, Lipce, Risan nad kojim su bile opet divno obasjane visoke serpentine. Kotorski basen koji je do maločas ličio na ogromnu tamnu i ćutljivu dvoranu, kao da se odjednom pretvorio u raskošno obasjano i duboko jezero u čije je tihe vode sa obale i naselja, sa planinskih padina i visokih vrhova, počelo da toči goruće zlato. Tako je sav unutrašnji basen plivao u moru svjetlosti. Dok je reflektor sa razarača obasjavao crkvicu Gospe od Zdravlja poviše Kotora, veliki broj raketa šarao je ognjenim bojama zvjezdano nebo. Rimske svijeće uz bengalsku vatru upotpunjavale su jedinstveni prizor. Odjednom, sa kraljevske jahte „Nahlin“ stadoše da se prelijevaju u noći jake i raznobojne rakete kao goruće šareno cvijeće.“ – zapisao je novinar „Glasa Boke“ o atmosferi koja je te večeri vladala u zalivu jer se dolazak „Nahlina“ pod Kotor, poklopio sa najvećom ovdašnjom feštom – „Bokeljskom noći“. Impresioniran vidjenom raskošnom svečanošću, kralj Edvard se posebno zahvalio „opštinama i narodu Boke na divnom osvjetljenju i na uloženom trudu“.
Ujutro narednog dana engleski kralj i jahta „Nahlin“ napustili su Boku otplovivši prema Krfu i dalje ka Grčkoj i Turskoj. Iako su njegovo romantično krstarenje sa Volis Simpson, britanske vlasti pokušale devalvirati „prilijepivši“ mu ratne brodove i koristeći ga u diplomatskim igrarijama, Edvard VIII nije odustao od svojih emocija.
Samo tri mjeseca kasnije, BBC je objavio njegovo javno obraćanje narodu Britanske imperije koga je Edvard obavijesti da „ne može odgovoriti svojim dužnostima kralja, bez pomoći i podrške žene koju volim“.
U ime ljubavi, Edvard VIII je abdicirao i odrekao se prestola najmoćnije imperije svijeta zbog Volis Simpson sa kojom se kasnije vjenčao i živio do svoje smrti 1972. godine.
ODLIČNA REKLAMA ZA NAUTIČKI TURIZAM
Iako neslužbena, posjeta kralja Edvarda VIII Jugoslaviji u avgustu 1936. bila je politički, ali i ekonomski vrlo značajna za domaćine. Nedugo nakon što je „Nahlin“ sa svojim slavnim putnicima krstario istočnim Jadranom, do tada glavna destinacija za bogate nautičke turiste Evrope – francuska Azurna obala, pala je u drugi plan. Većina pripadnika evropskog džet-seta, pogotovo britanske aristokratije, pohitali su svojim ili iznajmljenim jahtana na Jadran da i sami vide ljepote koje su privukle njihovog kralja. Tako su naprimjer, nedugo potom u Boki velikom jahtom „Tiha“ boravili Vojvoda i Vojvotkinja od Kenta.
Inače, u vezi sa posjetom kralja Edvarda VIII, predsjednik jugoslovenske Vlade Milan Stojadinović upozorio je mjesne vlasti na jadranskoj obali da kralj „putuje incognito radi odmora“ i da za njega nije potrebno osigurati svečani doček.
„Ipak, može se organizovati, u slučaju da se dozna da će kralj posjetiti neko mjesto, prijatnu zabavu, naprimjer „venecijanske večeri“, iluminaciuje ili slično da kralj to diskretno vidi, ali da ga se pri tome ne uznemirava.“- poručeno je iz Vlade domaćinima na primorju, a lokalnim vlastima i stanovništvu preporučena je i „najveća pozornost prema visokom gostu i njegovoj pratnji“.
