Autorski projekat Borisa Liješevića “Čuvari tvog poštenja“, u produkciji Gradskog pozorišta iz Podgorice, biće izveden u utorak, 26. novembra 2024.g u 20 sati na Velikoj sceni Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor.
U predstavi igraju: Dubravka Drakić, Branka Femić-Šćekić/Smiljana Martinović, Božidar Zuber, Katarina Krek, Emir Ćatović/Vukan Pejović, Pavle Ilić, Ivona Čović-Jaćimović, Sanja Popović, Simo Trebješanin, Željko Radunović i Branko Ilić.
Stih iz crnogorske himne „…čuvari tvog poštenja…“ proziva jednu od najvažnijih tekovina crnogorske tradicije – poštenje! Crna Gora je sredina u kojoj je, tokom prethodnih vjekova, poštenje postalo kult. Zašto? Različite sredine do kulta uzdižu različite kategorije: poredak, prirodu, ekologiju, sport, trgovinu, dizajn, dok smo mi do kulta uzdigli – poštenje. Naši preci su živjeli u sredini u kojoj nije bilo dovoljno hrane, obradive zemlje, blaga, sredstava za život. Kult poštenja čuvao je zajednicu na okupu. Držao je u životu. Ljudskost je čuvala egzistenciju. Danas su se vremena promijenila, i u odnosu na ta vremena svega ima na pretek.
Prodaja ulaznica po cijeni od 10 eura / za đake, studente i penzionere 5 eura/ počeće u četvrtak 21. novembra 2024.g. od 10h do 12h u kancelarijama Kulturnog centra i na biljetarnici dva sata prije početka predstave.
“Možemo istaknuti kako će ove zime biti u Dubrovačkoj zračnoj luci biti puno dinamičnije nego prethodnih sezona”, kazala nam je glasnogovornica Zračne luke Ruđer Bošković Marina Ruso Mileusnić.
Dodala je kako će u zimskom redu letenja Dubrovnik biti povezan s Londonom, Bečom, Bristolom, Varšavom, Barcelonom kao i Frankfurtom. S navedenim destinacijama, dodaje Ruso Mileusnić, smo u zimskom periodu letenja povezani dva puta tjedno uz Frankfurt koji prometuje tri puta sedmično. Naravno, Dubrovnik je kao i uvijek povezan sa Zagrebom.
“Već od početka marta imamo letove koje povezuju Dubrovnik s Madridom, Istanbulom, Dublinom, Londonom i Manchesterom. Ono što mi možemo reći je da se definitivno očekuje povećanje prometa i povećanje broja putnika. Isto tako treba istaknuti kako nemamo uvid u broj putnika koji dolaze u Dubrovnik, ali možemo reći kako su za sada prijevoznici zadovoljni s prodajom karata”,istaknula je glasnogovornica zračne Luke Ruđer Bošković.
Trend iz predsezone nastavlja se i u posezoni.
“U oktobru i sve do polovice studenog imamo značajne povećanje u broju putnika. Ovoj godini ćemo definitivno obilježiti rekordnu godinu koja će biti jača od prometa u 2019. godini.”, zaključila je za Jug info glasnogovornica Zračne luke Ruđer Bošković Marina Ruso Mileusnić.
U dopisima koji su procurili s rujanskoga susreta Volodimira Zelenskog i Donalda Trumpa, ukrajinski predsjednik istaknuo je golemu ukrajinsku zalihu ključnih minerala koji nedostaju Amerikancima, poput titana, koji se rabi za sve, od raketa do zamjene zglobova. No je li to dovoljno za novoizabranog predsjednika?
– Izabrani predsjednik vrlo je zabrinut zbog eskalacije i kamo sve to vodi, rekao je Mike Waltz, kongresnik iz Floride kojeg je Donald Trump izabrao za novog savjetnika za nacionalnu sigurnost.
– Moramo ovo odgovorno privesti kraju. Moramo obnoviti odvraćanje, uspostaviti mir i ići ispred te ljestvice eskalacije umjesto da na nju odgovorimo, dodao je.
Iz čak četiriju izvora procurilo je da Donald Trump razmatra imenovanje svog bivšeg šefa obavještajne službe i veleposlanika u Njemačkoj Richarda Grenella posebnim izaslanikom za sukob Rusije i Ukrajine.
No u Moskvi se nitko ne žuri s dogovorom. Vladimir Putin ima oružja iz sovjetske ere do kraja sljedeće godine. Mogao bi početi pregovore početkom 2025., ali nastavit će se boriti sve do njihova kraja, povećavajući napade na civile kad god ne bude po njegovom.
Kremlj kaže da Biden potkopava Trumpove mirovne planove za Ukrajinu
Moskva je optužila administraciju američkog predsjednika Joea Bidena na odlasku da potkopava planove novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa za zaustavljanje rata u Ukrajini.
– Tijekom predizborne kampanje Trump je govorio o želji da na neki način postigne mir i vodio je sve prema mirnom rješenju, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov za rusku televiziju.
– A sada čine sve što mogu kako bi eskalirali situaciju na način da mirovni sporazumi budu osuđeni na neuspjeh, rekao je Peskov u političkoj emisiji “Moskva. Kremlj. Putin”.
Trump, koji će preuzeti predsjedničku dužnost 20. siječnja, izjavio je da će brzo djelovati kako bi zaustavio rat između Rusije i Ukrajine koji traje više od tisuću dana. Međutim, još nije iznio precizne planove.
Prije Peskovljevih komentara Biden je odobrio Ukrajini korištenje američkih raketa dugog dometa ATACMS protiv vojnih ciljeva u Rusiji. Biden također planira oprostiti Ukrajini dio duga.
Peskov je rekao kako je Bidenova administracija pokazala da “će učiniti sve da ovaj rat ne završi” i da želi ograničiti Trumpa i osvetiti mu se se zbog izbornog poraza.
Turistička organizacija opštine Tivat poziva zainteresovane proizvođače suvenira i domaćih proizvoda da se priključe programu koji je organizovan tokom cijelog mjeseca decembra. Za te potrebe obezbjedili smo 15 stolova koji su namjenjeni za izlaganje proizvoda i koji bi bili postavljeni na Gradskoj rivi Pine.
Ideja je da se bazar održi tri vikenda 14.12 / 15.12 , 21.12 /22.12 i 28.12/29.12, kada će ujedno Turistička organizacija Tivat imati upriličen i zabavni program, te će posjetioci imati priliku da kupe i suvenir uspomene na grad Tivat.
Za učešće na bazaru potrebno je odabrati željene datume i putem maila info@tivat.travel se prijaviti najkasnije do 02.12. 2024.godine. Bazar je prodajnog karaktera, a za učešće je prilikom prijave potrebno dostaviti i potvrdu o uplati na žiro račun Dnevnog centra kod CKB banke 510-168404-04 i to u iznosu od 30,00 € (jedan vikend), 50€ ( dva vikenda) i 70€ ( tri vikenda ).
Božićni bazar – foto Boka News
Turistička organizacija Tivat se unaprijed zahvaljuje svim lokalnim proizvođačima domaćih proizvoda i suvenira i još jednom Vas poziva da se prijavite i popunite izlagačke stolove svojim najboljim proizvodima, a ujedno pomognete onima kojima je pomoć neophodna.
Održana je tradicionalna regata „Dan Tivta“ u organizaciji JK Delfin uz podršku Opštine Tivat. Ova regata je dio manifestacije Novembarski dani, posvećene Danu oslobodjenja grada, koju organizuje Opština Tivat.
Na regati učestvovalo više od 40 jedriličara u klasama Optimist, ILCA4 i ILCA6 iz četiri crnogoska kluba, JK Lahor, JK Jugole Grakalić, JK Krtoli i JK Porto Montenegro. Vremenski uslovi su bili naklonjeni jedriličarima. odjedrili su tri regate tokom subote 23. novembra, po buri jačine 10 do 17 čvorova. U nedelju 24. novembra su izašli na more, ali uslijed slabog vjetra nije bilo jedrenja.
Nakon povratka na obalu, usledila svečanost dodijele nagrad na kojoj su najbolji jedriličari dobili medalje i prizanja, ali i sibolične nagrade koje je obezbijedila kompanija UNA Montenegro. Uz podršku sudije i predsjednika Regatnog odbora, Raša Pralice i jedriličara Pavla Musića, nagrade najboljima je dodijelila Ivana Petković, savjetnica u Sekretarijatu društvenih djelatnosti Opštine Tivat. U nastavku donosimo imena osvajača postolja po klasama i kategorijama:
JK Delfin – Regata Dan Tivta
Optimist generalno
1. Andrej Ashin, JK Delfin
2. Timofej Sokin, JK Delfin
3. Risto Milojević, JK Jugole Grakalić
Optimist do 12
1. Risto Milojevic, JK Jugole Grakalić
2. Damir Djesevic, JK Krtoli
3. Valentina Djordjević, JK Jugole Grakalić
Optimist djevojčice
1. Valentina Djodjevic, JK Jugole Grakalić
2. Danica Milojkovic, JK Jugole Grakalić
3. Tea Radimir, JK Lahor
Član Ronilačkog kluba Montenegro Čanj Luka Gazivoda osvojio je prvo mjesto na prvenstvu Crne Gore u podvodnom ribolovu.
Gazivoda je u Baru, nakon dva takmičarska dana, trijumfovao sa osvojenih 11.748 bodova.
Drugo mjesto pripalo je Bobanu Radoševiću iz podgoričkog Akvanauta sa osvojenih 10.948 bodova.
Pobjedničko postolje kompletiraoje Miljan Knežević iz Ronilackog kluba DOlcinijum sa ukupno osvojenih 7.088 bodova.
“Pobjednici takmičenja stiču uslove za mjesto u timu državne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u podvodnom ribolovu 2025. godine”, stoji u saopštenju Ronilačkog saveza.
Šampionat u Baru okupio je šest ronilačkih klubova sa ukupno sedam takmičara.
Takmičenje, čiji je organizator bio Ronilački savez Crne Gore, održano je po standardima Međunarodne ronilačke federacije (CMAS).
Crna Gora je član te asocijacije od 1996. godine.
“Takmičenje je proteklo bez problema zahvaljujući podršci Uprave pomorske sigurnosti, Plovne jedinice policije i Službe hitne pomoći grada Bara, kao i Jahting kluba iz marine Bar”, stoji u saopštenju Ronilačkog saveza, koje potpisuje predsjednik Dušan Jovović.
Najavljeno je da crnogorske takmičare do kraja gosine očekuje državno prvenstvo u podvodnoj orijentaciji i međunarodno takmičenje Kup gradova u Malom Lošinju.
U jednom od najljepših parkova na Jadranu, davne 1923. godine u samom vrhu kotorskog zaliva, nekadašnjem posjedu kotorske plemićke porodice Bolica, kotorski bogataš Radivović, izgradio je neposredno uz more porodičnu kuću koju je nazvao SLAVIJA po imenu svoje kćerke Slavije. Kćerka se udala za poznatog beogradskog slikara Vladu Marenića, kolekcionara umjetnina i starih gravura. Te gravure su bile izložene u prizemlju njihove kuće u Gradu, a danas se ne zna šta je s njima. Inače Vlado je ujedno bio i scenograf i kostimograf, a bavio se i pisanjem. Kotorskom Centru za kulturu poklonio je svoj rad veliki svečani zastor za pozornicu sa slikom Kotora i brodova pred Kotorom.
To je bila manja dvospratna zgrada na samoj obali mora. Ovu zgradu kupio je 1939.godine kotorski bogataš Lale Zuber, nastanjen na Mulu, vlasnik parobrodarskog preduzeća Zetska plovidba. Zuber je sasvim preuredio zgradu.
Doveo je poznatog slovenačkog arhitektu Luja Matijana, zaposlenog u Beogradu. Angažovao ga na preuređenju zgrade i formiranju velikog parka. Nadograđen je treći sprat i dodata dva bočna krila koja su se pružala prema moru, a između njih je bila jedna prekrasna terasa sa kamenom balustradom, sa pet kamenih lukova. Park je ubrzo bio sređen i zasađen raznim mediteranskim drvećem i cvijećem. I hotel je bio otvoren 1940. godine.
Lujo Matijan sa suprugom Vidom, 1941. godine seli se iz Beograda u Kotor.Vida je već bila poznata pedagoškinja i kompozitorka. Kasnije je postala direktorica muzičke škole, a danas je muzička škola nazvana njenim imenom.
Slavija – foto arhiv Ilko Marović
Za vrijeme rata, kako je koja vojska dolazila u Kotor, tako je odsjedala u hotelu. Prvo talijanski vojnici koji su se prilikom kapitulacije Italije ostali, da bi se borili zajedno sa partizanima. Zatim prilikom povlaćenja tu su bili smješteni i Njemci. Međutim, zgrada dosta dobro očuvana dočekuje kraj rata.
Kasnije je nacionalizovan, da bi tu bio organizovan Dječji dom za ratnu siročad. Osim u hotelu Slavija, dom je bio smješten i Plagentima u Dobroti, u zgradi nekadašnje Jadrancke straže, danas Instituta za biologiju mora u Dobroti.
Nekoliko godina kasnije pošto je dom izmješten na Prčanj i u Risan, tu je ponovo obnovljen hotel.
Slavija – foto arhiv Ilko Marović
U obnovljenom hotela zabave su česte. Održavaju se plesne i zabavne večeri, nezaboravni maskenbali i druge vrste zabava, a hotel Slavija zajedno sa kafanom Dojmi, postaje kultno mjesto, centar svih kulturno zabavnih događanja u Kotoru.
Teško je danas sresti starijeg Kotoranina koji se sa čežnjom ne sjeća hotela Slavija i tih zlatnih godina Kotora.
Tako je bilo do zemljotresa 1979. god. Hotel su srušili, da bi na njegovo mjesto podigli novi, ljepši i savremeniji, Fjord, koji nije dugo trajao, i on je srušen i sada je, do daljnega, tu pusta razorena livada.
1979. godine, kada se rušio hotel Slavija, lukovi su spašeni i zajedno sa balustradom hotela ugrađeni u prizemlje stare zgrade kotorske vječnice, sada hotela Cataro, na glavnoj kotorskom trgu, Pjaci od sata.
Primorac je napokon odigrao solidan meč u kojem je odbranbeno bio na boljem nivou u odnosu na neke ranije duele. Pobijedio je šampion Crne Gore goste iz Šapca – 10:6 u meču 8. kola Premijer lige, a uspio je čak 16 minuta da sačuva mrežu. U tom periodu postigao je dva gola, stigao do kapitalne prednosti od koju je do kraja uveća.
U posljednjih osam minuta Kotorani su pokazali koliko mogu, dok su u drugoj i trećoj četvrtini primili po gol.
Ovo je bila dobra uvertira za ekipu treneraVjekoslava Paskovićakoju naredne sedmice u Nikšiću čeka završni turnir Kupa Crne Gore.
U trećoj pobjedi ekipe iz Kotora dvostruki strijelci bili suĐorđije Stanojević i Nemanja Vico, a po gol su postigli Draško Brguljan, Savo Ćetković, Nika Šušiašvili, Marko Mršić, Dušan Matković i Petar Ćetković.
Muzička škola Tivat sa ponosom obilježava veliki jubilej – 60 godina uspješnog rada i postojanja. Tim povodom, u ponedjeljak, 25. novembra, u koncertnoj dvorani škole biće premijerno prikazan dokumentarni film „Zvuci Tivta: 60 godina Muzičke škole Tivat u kadru“, koji donosi retrospektivu bogate istorije i doprinosa ove institucije, saopšteno je iz ove institucije.
Premijera filma u okviru manifestacije „Novembarski dani“, čiji je autor redovni profesor Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, Dušan Vuleković, počinje u 19 sati.
Direktorica škole, Zorana Jovanović, zahvalila je Opštini Tivat i Sekretarijatu za društvene djelatnosti na podršci koja je omogućila realizaciju ovog projekta.
Ulaz na događaj je slobodan, a svi sugrađani su pozvani da prisustvuju i podijele radost ovog jubileja.
„Šezdeset godina Muzičke škole Tivat nije samo priča o muzici, već i o zajednici, talentu i ljubavi prema umjetnosti. Pozivamo vas da zajedno proslavimo ovu značajnu godišnjicu i prisjetimo se svih uspjeha koje smo postigli” – rekla je Zorana Jovanović, direktorica Muzičke škole Tivat.
Nakon premijere, predviđeno je druženje uz prigodan koktel.
Muzička škola u Tivtu osnovana je 29. oktobra 1964. god. Osnivač Škole je Opština Tivat. Od šk. 2005/06 otvoreno je i područno odjeljenje Škole u Radovićima.
Jeste li znali da kroz ljušture morskih organizama možemo vidjeti prošlost, sadašnjost i budućnost morskog okoliša?
Dok organizmi rastu, njihovi tvrdi dijelovi čuvaju informacije o načinu života, ali i o uvjetima koji su vladali okolišem u tom periodu. Grana znanosti koja se bavi ovim područjem naziva se sklerokronologija, a time se bavi tim znanstvenika Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split predvođen dr. sc. Melitom Pehardom, koji je do sada ostvario zapažene rezultate na ovom području, posebice otkrivajući tajne života jadranskih školjkaša.
– Do sada su se sklerokronološka istraživanja uglavnom provodila na školjkašima, koraljima ili ribama, posebice njihovim otolitima. Brojni znanstveni radovi objavljeni na tu temu već su pružili značajan skup podataka o ekologiji istraživanih vrsta i klimatskim uvjetima u prošlosti. Ipak, sama sklerokronologija nosi veliki neiskorišteni istraživački potencijal i kod drugih morskih organizama, što bi omogućilo prikupljanje ključnih informacija o morskom okolišu koje bi mogle pomoći u procjeni i upravljanju ljudskim utjecajima na morski ekosustav.
Stoga je dr. sc. Peharda nedavno udružila snage s ostalim svjetskim sklerokronološkim znanstvenicima kako bi skupa razmotrili potencijal širenja fokusa ove znanosti. Zajedno su analizirali i kategorizirali studije prema taksonomskim skupinama, vrstama podataka, istraživačkim temama i ekološkim izazovima, temeljeći se na metapodacima prikupljenim iz svake studije – navode s Instituta ukazujući na rezultate ove suradnje objavljene u znanstvenom radu u časopisu Limnology and Oceanography Letters.
Osim opširne sinteze sklerokronoloških istraživanja ovaj znanstveni članak također predstavlja poziv istraživačima da iskoriste bogatstvo dostupnih arhiva i otvore vrata novim prilikama sudjelovanjem u projektima prikupljanja novih uzoraka.
