Direktorica NTO: I najmanji pomak i ostvareni promet u ovim uslovima je uspjeh…

0
Turizam ljeto 2020.- foto Boka News

Ovogodišnja turistička sezona nije uporediva niti sa jednom sezonom do sad ni kod nas ni u svijetu. Nerealno je, u uslovima pandemije, govoriti o dobroj ili lošoj sezoni i praviti poređenja sa prethodnom. Rezultate možemo da sagledamo u svijetlu trenutne situacije. I najmanji pomak i ostvareni promet u ovim uslovima je uspjeh, kazala je za Pobjedu direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić. Istraživanja koja rade, kao i upite koje svakodnevno dobijaju pokazuju i dalju zainteresovanost gostiju sa naših tradicionalnih tržišta za odmor u Crnoj Gori.

“Ono što moramo da shvatimo jeste da odgovornim pristupom i pozitivnim stavom moramo da izvučemo maksimum iz postojeće situacije”, naglasila je Radak-Kukavičić.

Po riječima direktorice NTO nedavno otvaranje granica prema Rusiji doprinijeće oporavku crnogorskog turizma i donekle ublažiti posljedice pandemije.

Prilagođavanje novim uslovima…

“Smanjenje globalnih kretanja u turizmu usljed epidemije virusa kovid-19, odrazilo se ne samo na turistički sektor u Crnoj Gori, već i u cijeloj Evropi i svijetu. Sve zemlje nastoje, u skladu sa svojom epidemiološkom situacijom, kao i mi da u datim uslovima generišemo određeni turistički promet”, rekla je Radak Kukavičić.

Svjedoci smo, dodaje ona, da cijeli svijet živi i radi u potpuno novim uslovima kojima se svi svakodnevno prilagođavamo.

“Ovo je jedna nova realnost za sve nas, a kako kaže i UNWTO “nova realnost za turizam”. Otvaranjem granica zemalja EU prema Crnoj Gori, početkom jula, stvoreni su preduslovi za turistička kretanja ali ograničena turistička kretanja. Period za nama i trenutna situacija, uslovila je nove načine ponašanja i standarde u svim oblastima i u prvi plan ističe opreznost i sigurnost kod razmatranja odluke da li i gdje provesti odmor”, ističe direktorica NTO.

Željka Radak Kukavičić

Najvažnije, za trenutan oporavak crnogorskog turizma je svakako otvaranje granica i Crna Gora je otvorila granice za veliki broj država i lista se ažurira na nedjeljnom nivou.

“Svako otvaranje granica od i ka Crnoj Gori je šansa. To važi za sva tržišta. Očekujemo da se kod nas, ali i u svim zemljama, epidemiološka situacija poboljša, što će usloviti i intenzivnija turistička kretanja u ovom i narednom periodu. Odluka Nacionalnog koordinacionog tijela da, pored već otvorenih granica, otvori granice i sa Rusijom i Azerbejdžanom, nesumnjivo će uticati da se u značajnoj mjeri obnovi turistički promet sa ovim zemljama, naročito sa tržišta Rusije čiji građani su među najzastupljenijim turistima u Crnoj Gori”, napominje direktorica NTO.

Dodaje i da očekuju da će sada Rusija recipročno da uvrsti Crnu Goru na “zelenu listu” i da će se uspostaviti turistički promet između dvije zemlje.

“Prema informacijama koje dobijamo od strane naše hotelsko-turističke privrede, upita koje dobijamo od turoperatora sa tržišta Rusije evidentno je da postoji značajno interesovanje. Najave turoperatora su da bi od 15. avgusta mogli poletjeti prvi avioni i da će letjeti do kraja oktobra, čak i jedan dio novembra. Imajući u vidu da su ruski turisti u pethodnoj godini imali učešće od preko 15 odsto u ukupnoj strukturi inostranih turista i oko 24 odsto kada su u pitanju ostvarena noćenja, vjerujemo da će otvaranje ka ovom strateški važnom emitivnom tržištu doprinijeti oporavku crnogorskog turizma i ublažiti posljedice”, napomenula je Radak Kukavičić.

Plaža Ploče

U ovom trenutku, navodi ona, aktivne su avio-linije prema više evropskih zemalja, među kojima su Austrija, Turska, Njemačka, Velika Britanija, Italija, Ukrajina, Bjelorusija, Španija, Danska, Slovenija, Švajcarska, Francuska, a od vanevropskih zemalja trenutno je aktivna avio-linija prema UAE.

Iako su, kako ističe, tokom perioda predsezone i početak glavne sezone granice bile zatvorene, taj period su iskoristili i promotivne aktivnosti usmjerili na komunikaciju koristeći kanale digitalnog marketinga.

“U kontinuitetu na društvenim mrežama kroz različite onlajn aktivnosti, nastojimo da inspirišemo dosadašnje i buduće domaće i strane turiste podsjećajući ih na našu bogatu turističku ponudu. U pravcu što bržeg oporavka turističkog prometa krenuli smo sa novom turističko marketinškom kampanjom pod sloganom “U društvu prirode” čija je ključna poruka da je Crna Gora sigurna i bezbjedna destinacija, te da okružen prirodnim ljepotama čovjek se nikada neće osjećati usamljeno čak i kada je na distanci sa drugima”, naglasila je Radak Kukavičić.

Destinacijski spot

U okviru kampanje, navodi ona, urađen je novi destinacijski spot i specijalizovani, intuitivni, vizuelno ujednačen mikrosajt www.see.montenegro.travel. Sajt omogućava posjetiocima da brzo i lako dođu do informacija, istraže odredišta.

“Novina je da sajt nudi mogućnost posjetiocima da shodno željama i interesovanjima besplatno kreiraju personalizovane itinerere putovanja”, ukazuje ona.

Namjera je da u ovoj vanrednoj godini podrže nacionalnu ekonomiju time što će podstaći domaći turizam, koji ima važnu ulogu u prvoj fazi oporavka ovog sektora. NTO i Ministarstvo održivog razvoja i turizma u saradnji sa partnerima kreirali su akcije koje za cilj imaju podršku nacionalnim turističkim kapacitetima.

Perast – foto Boka News

“U tom smislu, kao glavni partneri pružamo punu podršku realizaciji akcije “Ljetuj doma” koja ima za cilj da se afirmišu domaći turistički kapaciteti i kroz posebne povoljnosti podstaknu naše građane da odmor ili vikend provedu u svojoj zemlji i iskoriste priliku da je bolje upoznaju i dožive neke od onih, do sada možda neistraženih segmenata bogate i raznovrsne turističke ponude. Na ovaj način omogućili smo građanima da ostvare značajne popuste, a istovremeno turističkoj privredi da besplatno promoviše ponudu putem platforme www.ljetujdoma.me, uz uslov da ponude određene popuste. Akcija je počela da se realizuje 1. juna i do sada se uključilo 205 privrednika od čega oko 30 odsto izdavaoca privatnog smještaja, a 70 odsto hoteli. Preuzeto je više od 1.040 kupona na osnovu kojih se ostvaruje popust”, dodala je Radak-Kukavičić.

Pored ove akcije, kao rezultat inicijative koju je NTO u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama uputila hotelima, Fond PIO i Savez udruženja penzionera Crne Gore potpisali su ugovore o poslovnoj saradnji sa hotelijerima kojim se obezbjeđuju povoljni uslovi za ljetovanje crnogorskih penzionera. Novi ugovori za penzionere potpisani su sa oko 20 hotelijera.

“Drago nam je što je crnogorska turistička privreda prepoznala značaj domaćeg tržišta i veliki broj crnogorskih hotela i izdavaoca privatnog smještaja pripremio je posebne povoljnosti i akcije za domaće goste pa su u ponudi uvrstili atraktivne paket aranžmane za porodice sa malom djecom, mlade, parove, ljubitelje wellness&spa programa i drugo”, navodi Radak Kukavičić dodajući da su ove akcije dale rezultate i da će oni i u narednom periodu akcijama povećati udio domaćih gostiju koji je prethodnih godina iznosio tri do pet odsto.

Akcija sa nacionalnim avio-prevoznikom

“Shodno vanrednim okolnostima u kojima se odvija ova turistička sezona, a u cilju pospješivanja avio-turističkog prometa, realizuje se akcija sa nacionalnim avio-prevoznikom Montenegro erlajnz, u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore. U pravcu podizanja konkurentnosti formirani su promotivni paket aranžmani na svim raspoloživim linijama, koje važe samo uz vaučer za smještaj. U akciju je uključeno 59 hotela, a aranžmani podazumijevaju boravak na bazi polupansiona (2,3,4,5 ili 7 dana u zavisnosti od destinacije, odnosno reda letenja kompanije Montenegro erlajnz) u hotelima kategorije dvije do pet zvjezdica i povratnu avionsku kartu ka sljedećim evropskim destinacijama: Slovenija (Ljubljana), Austrija (Beč), Njemačka (Frankfurt, Dizeldorf, Hanover, od 3. avgusta i Minhen i Lajpcig), Francuska (Pariz, od 25. jula i Lion), Danska (Kopenhagen) i Spisak Švajcarska (Cirih)”, kazala je Radak Kukavičić.

Očekujemo 30.000 gostiju iz Ukrajine i Bjelorusije

Tržišta Ukrajine i Bjelorusije, napominje Radak-Kukavičić, imaju sve značajniji udio u turističkom prometu Crne Gore.

“Stoga raduju najave turoperatora sa pomenutih tržišta. Prvi avion iz Bjelorusije na aerodrom Tivat sletio je 10. jula, a iz Ukrajine 4. jula, a do sredine oktobra su potvrđeni svakodnevni letovi kojim bi trebalo da stigne 20.000, odnosno 30.000 gostiju iz ove dvije zemlje. Kako se Bjelorusija i Ukrajina nalaze na “zelenoj listi” njihovim rezidentima je dozvoljen ulazak u Crnu Goru bez dodatnih uslova”, istakla je ona.

Sveta Nedjelja -Boka Kotorka foto Boka News

Vlada pruža značajnu podršku turističkoj privredi

Imajući u vidu da smo dominantno turistička destinacija i da je sektor turizma jedan od ključnih privrednih sektora Radak-Kukavičić je podsjetila da je Vlada od samog početka zdravstvene krize pružila snažnu podršku turističkoj privredi.

“Pored prva dva seta ekonomskih mjera koje se odnose na likvidnost, stabilizaciju i očuvanje radnih mjesta, turizam je neizostavan dio trećeg paketa ekonomskih mjera koji je razvojnog karaktera, za period do 2024. godine, vrijedan 1,22 milijarde eura, od čega pomoć turizmu iznosi 215 miliona. Na kratkoročne mjere, do 2022. godine, odnosi se 83 miliona eura. Kratkoročne mjere, koje su već počele da se implementiraju, a odnose se na 2020. godinu, iznose 51 milion eura i ogledaju se u reprogramu kredita, povoljnim uslovima finansiranja uz subvencije kamata i subvencijama u cilju očuvanja radnih mjesta. Kroz kratkoročne mjere predviđene su i subvencije za turoperatore, registrovane izdavaoce privatnog smještaja, kao i smanjenje naknade za korišćenje morskog dobr”, objasnila je Radak Kukavičić.

Kao važnost trećeg paketa navodi obezbjeđenje kredita za unapređenje turističke infrastrukture i vanpansionske potrošnje i za podršku ugostiteljstvu, zatim utvrđivanje kategorije “stalni sezonski radnik” koji ostvaruje pravo na 60 odsto zarade za šest mjeseci kada ne radi, od čega će 50 odsto subvencionisati država (osam miliona eura), a poslodavac 50 odsto.

“Predviđeno je i sniženje stope PDV-a sa 21 na sedam odsto za dio uslužnih djelatnosti. U prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o PDV-u i usluge smještaja u turističkim apartmanima oporezuju se po sniženoj stopi, što do sada nije bio slučaj”, kazala je Rada Kukavičić dodajući da turistički poslenici poštuju propisane standarde bezbjednosti i obezbijedili su visok nivo kvaliteta usluge za sve koji dođu na odmor u Crnu Goru.

Zaštita i mjere prevencije građana i turista na prvom mjestu

Aktivnosti koje se realizuju na svim nivoima, počevši od mjera Vlade, promotivne aktivnosti, aktivnosti turističke privrede, kako kaže direktorica NTO, nedvosmisleno pokazuju da smo spremni da dočekamo sve goste poštujući sve definisane standarde u pogledu sigurnost, bezbijednosti i kvaliteta ponude.

“Cjelokupna turistička privreda je ozbiljno shvatila situaciju i u potpunosti se primjenjuju protokoli i mjere koje se odnose na prevenciju i zaštitu turista. Pratimo odluke i preporuke NKT i primjena mjera prevencije i zaštite građana i turista svima nama je na prvom mjestu”, pojašnjava ona.

Digitalna kampanja

Sa ciljem da, čim se stvore uslovi za otvoreniji turistički promet, krenu sa digitalnom kampanjom na emitivnim tržištima (Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Austrija, Švajcarska, Poljska i Rusija, kao i tradicionalno važnim tržištima Regiona: Srbija, Slovenija, Albanija i BiH) iz NTO su raspisali tender za sprovođenje digitalnog marketinga.

“Putem zakupa oglasnog prostora na većim internet portalima, sajtovima za promociju turizma pretraživačima, kao i putem promocije na društvenim mrežama i angažovanja influensera na ciljnim emitivnim tržištima. Tako bi kampanja o Crnoj Gori trebalo da bude prisutna na Trip advisoru, Lonli planetu, Inspajroku, Lastminut, Gugl, Jutjubu, Fejsbuku, Instagramu, kao i na najposjećenijim regionalnim portalima. Ciljne grupe ove kampanje biće porodice, avanturisti, ljubitelji prirode i oni koji uživaju u autentičnosti lokalnih kultura i hrane, kao i elitni gosti, koji žele da uživaju u skladu sa svojim standardima i osjete gostoljubivost i sjaj luksuza uvezanog sa prirodo”, zaključila je Radak-Kukavičić.

Nudimo ozbiljnu brigu i socijalnu sigurnost građanima

0
Grupa birača

Jedan od najzahtjevnijih projekata koji u svom socijalnom programu za naredne lokalne izvire Tivćanima budi građanska lista „Goran Božović- časno i odgivorno za bolji Tivat“ (GB) je izgradnja Doma za stare.

„Izgradnju ovog objekta smatramo nužnim projektom, čijom realizacijom će se steći pretpostavke za zbrinjavanje starih, iznemoglih, hronično oboljelih i invalidnih lica. Postojanje ustanove tog tipa, olakšaće život mnogim porodicama i pojedincima u našoj lokalnoj zajednici, dok će potencijalni korisnici te ustanove imati priliku za optimalan način života uslovljen njihovim stanjem.“- saopšteno je juče iz liste GB.

Naveli su i da je izgradnja stanova za penzionere „nesporan dug lokalne zajednice populaciji koja je stvarala naš grad, a čiji pojedinci sticajem okolnosti ili nesrećnom sudbinom nijesu uspjeli stvoriti krov nad glavom i svoj kutak,  koji zaslužuje svaki član naše zajednice.“

„Realizacija projekta izgradnje stanova na lokaciji Lukovića barake će biti u fokusu nove vlasti, s obzirom na sumornu činjenicu da je dosadašnja neodgovorna DPS-SD-HGI koalicija potpuno nerazumno i neracionalno ignorisala kompletan projekat, iste partije u različitim sazivima čak duže od deceniju, čime su doveli u nezavidnu situaciju bivše radnike Arsenala koji su mahom potrošili sredstva od dobijenih otpremnina, a koje su namijenili za gradnju stanova. Obećavao je DPS od izbora do izbora, lokalnih, parlamentarnih, predśedničkih, ali se od izrade projekta nije dalje maklo, a prošli su svi razumni rokovi i taj projekat se u narednom četvorogodištu mora završiti.“- poručili su iz liste GB.

Naveli su da će kao dio nove lokalne vlasti uvećati naknadu za svako novorođeno dijete na 500 eura, sa sadašnjih 120 eura, a „do prije pola godine bijednih 63 eura, koliko je aktuelna vlast odredila za pomoć porodicama.“

„Smatramo neophodnim pružiti roditeljima finansijsku podršku u iznosu koji je dovoljan za kompletno opremanje potrepštinama za novorođenče i osloboditi ih finansijskih briga u trenutku kada treba da uživaju u najljepšim momentima svog života. Takođe, obezbjedićemo subvencionisanje troškova za boravak djece u predškolskim ustanovama za drugo dijete u iznosu od 50%, a za svako slijedeće 100%, te i na taj način značajno pomoći roditeljima. Subvencijom od 5.000 eura pomoćićemo mlade bračne parove koji rješavaju stambeno pitanje, olakšati im rješavanje jednog od najznačajnijih životnih pitanja, kako bi što prije kreirali uslove za kvalitetniji porodični život i odgoj djece.“- obećali su Tivanima iz ove građanske izborne liste.

Naveli su i da će se založiti i za nabavku autobusa, minibusa i kombija za potrebe institucija, sportskih i kulturnih organizacija i NVO, i na taj način u značajnoj mjeri olakšati njihovo funkcionisanje smanjenjem inače velikih troškova za transport koji se finansiraju iz budžeta organizacija, a najčešće iz džepova članova tih organizacija.

„Sve ovo su realno ostvarivi projekti kojima ćemo pokazati kako lokalna samouprava treba da vodi iskrenu brigu o lokalnoj zajednici u cjelini, od najmlađih do najstarijih, te da Opština Tivat koja pretenduje da se razvija kao elitna turistička destinacija za visokoplatežne goste, sa druge strane može razvijati socijalne mehanizme kojima će kvalitetno pružati ozbiljnu sigurnost svojim građanima.“- zaključili su iz Građanske liste GB.

Kotor – obilježavanje Međunarodnog dana mladih − 12. avgust

0
DAN MLADIH

Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor obilježiće Međunarodni dan mladih − 12. avgust bogatim programom koji će se realizovati u periodu od 10. do 16. avgusta. U planu je da bude organizovano 10 muzičkih programa, 3 predavanja, 1 književni i 1 likovni pogram.

Dan mladih se u svijetu obilježava od 2000. godine sa ciljem da se skrene pažnja na probleme, kulturna i pravna pitanja mladih koji su, upravo, nosioci kreativnih i inovativnih ideja u svojoj zajednici. Kotor se već prve godine uključio u obilježavanje Dana mladih a ove godine, s obzirom na situaciju pandemije izazvane Covidom -19, posebna pažnja biće usmjerena i na polažaj i probleme mladih u datoj situaciji.

Navedene aktivnosti organizuju se u saradnji sa: JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor/Gradskom bibliotekom i čitaonicom, Savjetom za mlade Opštine Kotor, VPK “Primorac” − Kotor, NVO Centar za omladinsku edukaciju, NVO Koltrina, NVO CAZAS i Gimnazijom Kotor. Muzički i likovni programi se organizuju kroz projekat “Otvoreni kotorski trgovi” i predstavljaju poklon mladima od strane umjetnika našeg grada i Sekretarijata.

MUZIČKI PROGRAM

Ponedjeljak, 10. avgust

Riva, 19h − 20h

Somos cubanos

Utorak, 11. avgust

Pjaca od muzeja, 20h − 21h

Parapet trio

Srijeda, 12. avgust

Škaljarska pjaca, 9h – 10.30h

Klapa Incanto & VIS Škuribanda

Pjaca od brašna (Palata Pima)

21h − 22h

Accoustic jukebox

Četvrtak, 13. avgust

Pjaca od brašna (Palata Pima)

19.30h – 20.30h

Jelena Mijanović

kod Crkve Sv. Klare/Antona

20h − 21h

Mandolinski orkestar “Tripo Tomas”

Petak, 14. avgust

Škaljarska pjaca

10h − 11h

Petar Bukilica

Trg od oružja

21h − 22h

NITRO

Subota, 15. avgust

Pjaca od muzeja

20h − 21h

Klapa Maris

EDUKATIVNI PROGRAMI

Srijeda, 12. avgust

Crkva Sv. Pavla, 12.30h – 14.30h

DAN MLADIH – DAN BUDUĆNOSTI

Predavanje i prezentacija u organizaciji Sekretarijata i NVO Centar za omladinsku edukaciju, NVO CAZAS, NVO Koltrina

Učestvuju: Marina Dulović, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Nataša Risteljić, predsjednica NVO Koltrina, Jugoslav Radović, predsjednik NVO Centar za omladinsku edukaciju, Sanja Šišović, koordinatorka projektnih aktivnosti u NVO CAZAS, Slađana Ognjanović, Jelena Rakčević, saradnica na projektima u NVO CAZAS

Četvrtak, 13. avgust

Otvoreni bazen, 10h – 11.30h

MLADI U VODI

Predavanje u organizaciji Sekretarijata i VPK “Primorac” − Kotor

Učestvuju: Mlađan Janović, predsjednik kluba, dr Bruna Lončarević, spec. fizijatrije, Vido Lompar, trener vaterpolo tima, Slađana Vučetić, trenerica plivačkog tima, predstavnik vaterpolo tima, predstavnica plivačkog tima

Petak, 14. avgust

Park slobode, 11h

MLADI NA DISTANCI

Tribina “Kotor 2020 – posljedice i oporavk nakon COVID-19” u organizaciji Sekretarijata i JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor/Gradske biblioteke i čitaonice

Učestvuju: Paula Petričević, filozofkinja, Kristina Sestak psihološkinja, Aleksandar Kaluđerović, filmski i televizijski producent, Jelena Risteljić studentkinja, Krsto Vulović student, Ina Cicović, učenica

Moderatorka: Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica

Subota, 15. avgust

Pjaca od kina, 8.30h – 12h

PJACA OD PITURE

Slikarska radionica koju će održati slikar Nedjeljko Simanić

 KNJIŽEVNI PROGRAM

Srijeda, 12. avgust

Atrijum Kulturnog centra, 21h

DA TE ORADOSTIM…

Pjesničko veče mladih pjesnikinja iz Kotora u organizaciji Sekretarijata, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor/Gradske biblioteke i čitaonice i Gimnazije Kotor

Učestvuju: Lidija Kordić, Ksenija Tešović, Stefanija Brčić, Danijela Žugić

Moderatorke: profesorice književnosti Ljiljana Čolan i Marija Jevtić

Kotorski turistički vodiči ovog ljeta bez posla, očekuju…

0
Dolores Fabian – turistički vodič

Koronavirus nije samo uništio ovu turističku sezonu, već prijeti da veliki broj turističkih radnika ostavi bez posla. Među najugroženijima su i turistički vodiči. Prema riječima vodičkinje Dolores Fabian u Kotoru je evidentirano oko 35 turističkih vodiča. Dok ih je većina prošle godine u ovo vrijeme bila angažovana vodeći organizovane grupe koje su stizale kruzerima ili autobusima iz regiona, sada gotovo svi sjede kod kuće ili traže neki drugi posao.

„Obećana je pomoć za sve turističke radnike kao i za one koji žive od ove privredne grane. Mi hoćemo da radimo a ne da sjedimo i čekamo pomoć. Smatram da bi otvaranjem granica situacija u Kotoru i Crnoj Gori bila bitno drugačija. Imamo primjer EU granice su otvorene turizam se postepeno oporavlja. Neum u BiH koji je na samo 150 kilometara od nas ima odličnu sezonu.

Često se čuje posljednijh dana da vodiči neće moći ostvariti pravo na pomoć Vlade CG, jer nismo registrovani ili da ne plaćamo porez, što nije tačno. Svi smo članovi Asocijacije turističkih vodiča Crne Gore a prilikom sklapanja ugovora sa turističkim agencijama plaćamao porez državi na te ugovore. Očekujem da će nadležni imati razumujevanja i za turističke vodiče“ – kaže za naš portal Dolores Fabian.

Profesija turističkog vodiča u Crnoj Gori nažalost, još nije u potpunosti zakonski regulisana. Postoje vodiči koji su prijavljeni u agencijama tokom cijele godine, postoje i oni koji su prijavljeni samo sezonski od aprila do oktobra, što je slučaj sa većinom vodiča. Za sada od države su pomoć u iznosu od 220 eura dobili jedino oni koji su prijavljeni tokom cijele godine i to je veoma mali broj, oko deset odsto, međutim, većina koji su sezonski prijavljeni za sada je bez pomoći.

Nadamo se da će Ministarstvo održivog razvoja i turizma uvidjeti ovaj problem i vodičima koji su sezonski angažovani pomoći, jer oni su važni promoteri kulture, tradicije i baštine, ambasadori turizma…

Triton predstavio podmornicu u kojoj će gosti zaranjati do 100 m dubine

0
Podmornica turistička

Kompanija Triton Submarines s Floride je poznata po svojim kvalitetnim privatnim podmornicama koje mogu dosegnuti ekstremne dubine. Podsjetimo se, njihova DSV Limiting Factor može i na dno Marijanske brazde. No, Triton je odlučio napraviti i podmornicu za turiste, a prezentirana je nedavno u Vijetnamu. Mjesto premijere nije slučajno odabrano, nego ju je naručio Vinpearl i ona će biti dio ponude u njihovu lancu luksuznih hotela u Vijetnamu. Štoviše, prva će zaranjati kod otoka Hon Tre u prosincu 2020.

Panoramska podmornica dobila je naziv DeepView 24 zbog toga što u njoj ima mjesta za 24 osobe, te još dva za pilota i kopilota. Dizajnirao ju je Paul Moorhouse, duga je 15,4 m, teži 55 tona i ima prozore od akrila debljine 140 mm. Naravno, neće dosezati ekstremne dubine kao drugi modeli, ali će mnogim turistima i zaron do 100 metara biti dovoljno zanimljiv.

DeepView 24 ima 1800 kg varijabilnog balasta, kao i 4000 kg fiksnog balasta za kontrolu urona i zarona. Propulzija i upravljanje su električni, s time da se kreće uz pomoć dva 20 kW (27 KS) potisnika i četiri 12,6 kW (17 KS) Vertran potisnika. Kapacitet baterija iznosi 240 kW i ona daje snagu za 14 sati podvodnog turizma. Svi znaju kako je mračno na 100 metara dubine, pa podmornica zbog toga ima deset LED reflektora snage 20.000 lumena.

Vrijedi kazati kako je DeepView 24 dobila DNV-GL certifikat, a u planu je izrada i većih modela u koje će stati čak 66 putnika.

(Ž. S.)
Juan Camilo Moreno/Triton Submarines

Lani 272, a sada samo 15: podaci jasno govore da je industrija kružnih putovanja u prvih šest mjeseci ove godine – propala

0
Dubrovnik
Dubrovnik – foto Boka News

U ovo vrijeme godine, naši obalni gradovi nalikuju košnicama kojima mile rojevi turista, a u lukama i oko njih guraju se grdosije od kruzera s kojih putnici naviru u obilazak, dodajući gužvama konačan začin za recept “grad pun do čepa”.

Jedna je korona bila dovoljna da sve promijeni: dok danas turista ima, kruzera nema da ih tražite svijećom u pola bijela dana.

Jednostavno je, privezala ih je korona još polovinom marta, a kad će ponovno zaploviti, tek se nagađa, piše Slobodna Dalmacija.

U zemlji mjesecima nema nijednog turista s kruzera, ono što je došlo je zaključno s martom, i od tada nema nijednog takvog broda ni putnika. Državni zavod za statistiku objavio je u petak podatke o kružnim putovanjima stranih brodova u prvom polugodištu, u kojima navodi da na našoj obali mjesecima nema kruzera jer su zbog pandemije bolesti COVID-19 uvedene mjere zabrane uplovljavanja brodova na međunarodnim kružnim putovanjima, što je izravno utjecalo na smanjenje broja stranih brodova za kružna putovanja u hrvatskim morskim lukama u ožujku i na njihov nedolazak u travnju, svibnju i lipnju 2020.

Pad od 90 posto

U razdoblju od januara do juna u hrvatske morske luke uplovilo je šest stranih krstaša, koji su ostvarili 15 kružnih putovanja, i to pet u siječnju, sedam u veljači i tri putovanja u ožujku. Lani su u prvoj polovini godine u našim vodama bila 54 kruzera, koji su ostvarili 272 putovanja. Na kruzerima koji su ove godine bili u našim lukama bilo je 3737 putnika, i to ih je najviše, 2809, bilo u siječnju, a ukupno su ti kruzeri u Hrvatskoj bili 47 dana. U prvom prošlogodišnjem polugodištu na kruzerima je bilo ukupno 409.238 putnika; ti su brodovi imali 554 dana putovanja, a najviše putnika bilo je u lipnju, njih 162 tisuće.

Iz DZS-a navode da je, zbog pandemije, u razdoblju od siječnja do lipnja ove godine ostvaren pad broja stranih brodova za kružna putovanja u hrvatskim morskim lukama za 88,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U prvih šest mjeseci ove godine strani brodovi za kružna putovanja ostvarili su pad broja putovanja za 94,5 posto i broja dana boravka na hrvatskom Jadranu za 91,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. Broj putnika na tim brodovima u odnosu na isto razdoblje 2019. manji je za 99,1 posto.

Od 15 kružnih putovanja stranih brodova ove godine, 12 ih je bilo na brodovima pod zastavom Malte, dok je najveći broj putnika, njih 2690, pristigao brodovima pod zastavom Italije. Glavnina tih ovogodišnjih putovanja kruzera, njih 73 posto, ostvaren je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok su ostali bili u Istarskoj županiji.

Neki vjeruju da će se Venecija i Dubrovnik načekati do repriziranja navala kruzera i putnika iz prijašnjih godina jer kompanije u tom biznisu prolaze najveću krizu i nižu goleme gubitke.

Samo je u prvom kvartalu ove godine “Carnival”, najveća kruzerska kompanija, imao više od četiri milijarde dolara gubitka zbog pada prihoda “teškog” 85 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. “Carnival” se već zadužio za više od šest milijardi dolara i najavio da će prodati četiri kruzera da bi pokrio minuse i troškove stajanja brodova, koji premašuju 600 milijuna dolara mjesečno…

Ni drugi kvartal toj i ostalim kompanijama iz kruzerskog biznisa neće biti lakši. Neke kompanije najavile su da bi sredinom rujna mogle ponovno organizirati putovanja, druge navode studeni za pokretanje putovanja. No, sve je još neizvjesno, kao što je neizvjesna i situacija s koronavirusom.

Broj migranata na grčkim otocima od početka godine opao za više od 29 posto

0
Izbjeglice

Zbog mjera koje se poduzimaju zbog širenja nove vrste koronavirusa, primjećuje se smanjenje broja migranata koji dolaze u Grčku

Atina
Od početka godine na grčkim otocima je za više od 29 posto smanjen broj migranata, koji iz ratom zahvaćenih zemalja ili loše ekonomske situacije spas pokušavaju pronaći u nekim evropskim zemljama.

Prema podacima grčkog Ministarstvo za migracije i azil, početkom godine je u izbjegličkim kampovima na grčkim otocima bilo 42.007 migranata. Do 31. jula taj broj je smanjen na 29.579.

Navedeno je da je u posljednja tri mjeseca ulazak migranata na grčke otoke smanjen za 90 posto. međutim, broj onih koji su u julu stigli na otoke, u odnosu na juni, je povećan za više od 24 posto.

Predsjednik Igor Jovović i 14 članova OO DEMOS Tivat napustilo partiju

12
Igor Jovović

“Crnoj Gori su potrebne promjene i stvaranje evropske države, a ne flertovanje sa nacionalizmom i privatizovanje stranačkih finansija zarad osiguranja još jednog mandata gospodina Miodraga Lekića” – kaže se u saopštenju Igora Jovovića, dosadašnjeg predsjednika OO DEMOS Tivat i člana Glavnog odbora DEMOSA.

“Partiju je neodgovorni predsjednik sa 3000 članova doveo na sada već, manje od 100, a sve zbog odbijanja svake vrste aktivizma koju je tražilo članstvo. Umjesto rada u korist stranke i građana koji DEMOS finansiraju, cilj predsjednika je bio samo osiguranje svoje fotelje i poslaničkog mandata još 4 godine.

Gospodin Lekić nije spreman preuzeti odgovornost kada ga preglasa Predsjedništvo koje sam bira, niti kada to čini Glavni odbor. Skoro polovina članova Predsjedništva Demosa je na Lekićev predlog odbila biti na listi koalicije „Mir je naša nacija“. To je vjerovatno najneozbiljnije vođenje partije u crnogorskoj istoriji. Tražiti odgovornost od vladajuće koalicije, kada na ličnom primjeru ne postoji, ne može biti politika kojoj vjerujemo i na to moramo ukazati.

Pored organizacionih problema i neodgovornosti na koje godinama ukazujemo u okviru stranke, Demos je i u odnosu na programska načela skrenuo sa puta stvaranja građanske i sekularne Crne Gore.

Umjesto da doprinosimo napretku zemlje i ukazujemo na korupciju, predsjednik stranke je odabrao jednostrano svrstavanje, protivno građanskim i evropskim vrijednostima.

Kršenje zakona sada već, uočava se selektivno, koketiranje sa svakim nacionalizmom ili velikodržavljem nije problem, ako je predsjedniku Demosa poslanička fotelja upitna.

Umjesto programa i vizije, Crna Gora se ovakvom politikom jedino može vratiti u prošlost.

Borisli smo se i ukazivali u okviru stranke da se to promijeni, ali više ne možemo da budemo dio toga.

Kao najveći odbor u stranci nakon odbora Glavnog grada, 15 članova OO Demos Tivat napuštaju stranku” – zaključuje se u saopštenju Jovovića.

Stari bokeljski kapetan odao još jednu počast žrtvama prvog nuklearnog holokausta na svijetu

2
Japanski-novinari-u-Risnu-2018 sa kapetaniom Ognjenovicem

Ugledni kapetan duge plovidbe u penziji Mihail Ognjenović iz Risna, na sebi svojstven način obilježio je 75.godipnjicu najvećeg nuklearnog holokausta u istoriji čovječanstva – bacanja atomske bombe na japanski grad Hirošima 6.avgusta 1945.godine od strane Ratnog vazduhoplovstva SAD.

Iako su ga atuelne mjere na spriječavanju širenja koronavirusa osujetile u namjeri da u svom rodnom Risnu na godišnjicu ove tragedije, 6.avgusta, održi planiranu svečanostu znak pijeteta na žrtve bombardovanja Hiropima, kapetan Mihail Ognjenović je ipak na vrijeme završio i objavio svoju autorsku knjigu o tom događaju nazvanu „Hiroshima 75 godina“.

„Moja posjeta Hiroshimi 1964.godine je urezana u meni i sigurno ću se toga sjećati cijelog mog života. U Parku mira, posebno u muzeju, slike koje sam vidio nikad ne mogu zaboraviti. Osjećao sam dužnost da se tim žrtvama odužim na način što ću napisati ovu knjigu čiju sam promociju mamjeravao održati u Risnu na  godišnjicu sjećanja na ovaj nemili događaj. Zbog situacije sa korona virusom, morao sam na moju veliku žalost, odustati od te manifestacije ali je knjiga iopak završena i objavljena. Ona daje kompletan istorijat i većinu detalja bombardovanja Hirošime, kako tekstova tako i slika.”- kazao je kapetan Ognjenović koji već više od pola vijeka od kada je prvi put kročio na tle razorenog japanskog grada i iz prve ruke se uvjerio u užasne posljedice koje je ostavilo bacanje prve atomske bombe u istoriji čovječanstva, živi sa osjećajem tuge i pijeteta prema preko 200 hiljada, ugavnom civilnih žrtava tragedije od 6.avgusta 1945.

Mihail Ognjenović je naime, kao oficir na trgovačnom brdu “Trebinje” kompanije “Jugolinija” iz Rijeke, a koji je tada plovio na liniji iz Jadrana za Daleki Istok, 1965.godine stogao u  Hirošimu. Grad koji se tada već bio prilično oporavio od posljedica skoro potounog svog razaranja eksplozijom prve atomske bombe koju su na Hirošimu 20 godina ranije bacili Amerikanci, ostavio je dubok utisak na bokeljskog pomorca. Ognjanović je bio ganut tragedijom što su je doživjeli japanski civili kao i imresioniran snagom duha stanovništva te države da se uzdigne bukvalno iz pepela opšteg uništenja.

Kapetan Ognjenovic 1965 u Hirosimi

Bacanje atomskih bombi na civile u Hirošimi 6.avgusta odnosno 9.avgusta 1945 u drugom japanskom gradu Nagasakiju od strane Amerikanaca, mnogi u svijetu i dan –danas smatraju masovnim ubistvom nevinih civilnih žrtava, potpuno nepotrebnim jer je Japan ionako u ljeto 1945. bio pred porazom u Drugom svjetskom ratu. Sa druge strane, Amerikanci smatraju nuklearno bombardovanje dva japanska grada opravdanim jer je to po njima, skratilo rat i spriječilo mnogobrojne američke žrtve u direktnoj invaziji oružanih SAD na Japan, a koja bi u protivnom, bila neophodna za završetak ratnih dejstava.

U čast preko 200 hiljada žrtava tragedije u Hirošimi, kapetan Ognjenović je 6.avgusta 2016. Na svetilištu Gispe od Pkrpjela pred Perastom, priredio promociju svije prve knjige „Morski dnevnik“ u kojoj je sumirao svoju bogatu višedecenijsku pomorsku karijeru i doživljaje na svjetskim morima.  Kapetan Ognjenović je tada, na  71. godišnjicu bombardovanja Hirošime,  svim stradalima je u znak pijeteta, zapalio svijeće na ostrvu Gospe od Škrpjela, a i narednih su godina takođe na ovaj datum uslijedile manifestacije kojima je on u Risnu izložbama fotografija, ili književnim večerima, obilježavao ovaj tragični datum iz istorije novije civilizacije.

Izdavač Ognjenovićeve nove knjige „Hiroshima 75 godina“ je Turistička organizacija Kotor, ali je ova publikacija na žalost, štampana u vrlo malom broju primjeraka. Ipak, neki od njih su na vrijeme – pred godišnjicu te tragedije 6.avgusta, stigli na najbitnije adrese pa je tako primjerak nove knjige starog bokeljskog kapetana pored ostalih, dobio i gradonačelnik Hirošime Kazumi Matsui, ambasada Japana u Beogradu, Pomorski muzej u Kotoru, a jedna primjerak je, kako kaže autor, odbojen i da bude poklonjen Japanskom uglu u Podgorici.

Knjiga Hirošima

NIKO NIJE ŽELIO MLADE IZ HIROŠIME

„Zbajuli da bi daljje konvencionalno osvajanje Japana, koji se nije predavao značilo i nove gubitke, Amerikanci su riješili da japanski otpor slome brzo i brutalno. Domet te odlučnosti vidio se na ožiljcima koji su prekrivali grad. Gotovo 80 odsto zgrada u Hirošimi bilo je razoreno, a u atomskom napadu stradalo je blizu četvrt miliona ljudi. U muzeju o toj kataklizmičnoj detonaciji svjedoče satovi koji su stali u trenutku eksplozije… Širokim putem od Muzeja sjećanja, ide se ka glavnom spomeniku pred kojim je uvijek red ljudi svih rasa, koji odaju počast poginulima. Bio je radni dan u Hirošimi, ali je red bio veliki, a nedjeljom bi kažu, bio nepregledan. Japanci iz svih krajeva zemlje odaju počast svojim tradicionalnim poklonom i šutnjom.

Posljedice rata ostavile su i specifiičan demografski udar na Hirošimu. Bila je puna neudatih djelovaja, zbog straha Japanaca da se žene iz tog dijal zemlje, kako ne bi njihovo potomstvo trpjelo zbog potencijalnih deformacija i uticaja radijacije na genetiku. Tada sam osjetio i nevjerovatan animozitet prema nama, ljudima kojima smo im ličili na – Amerikance. Za njih je naime, svaki stranac neprijatelj dok ne utvrde da on nije iz SAD. Tih se godina jedino u Hirošimi ništa nije moglo kupiti za dolare…“- zapisao je sjećanje na svoj prvi i jedini boravak u Hirošimi 1965.godine, kapetan Ognjenović u svojoj prvoj kjjizi „Morski dnevnik“.

Popadićeve basne otvorile Purgatorije

0
Dragan Popadić – foto Radio Tivat

U atrijumu ljetnjikovca Buća sinoć je održana promocija nove knjige Dragana Popadića „Krasne basne“ u organizaciji Centra za kulturu Tivat. Ovom promocijom otpočeo je tivatski festival „Purgatorije“.

O knjizi su govorili Neven Staničić-direktor Centra i autor, a odlomke iz knjige i recenziju dr Vande Babić pročitala je Jelena Božović.

„Ove godine  to nije ono na šta smo navikli kad su Purgatorije u pitanju. Ove godine krećemo sa basnama. Ali, one nisu samo priče za spavanje. I ova korona nas je podsjetila da treba da se dokažemo na ovaj ili onaj način, da bismo išli dalje. Ovo je jubilarni 15. festval, i neka prođe kroz pojedinačno i kolektivno preispitivanje, ko smo,  što smo i kuda idemo. Večeras smo krenuli sa našim izdavačkim programom. U štampi su četiri knjige. Pokušaćemo da realizujemo naš program od nedjelje do nedjelje. Iduće nedjelje pokušaćemo da realizujemo predstavu, premijeru studenata sa Cetinja „Druga strana vjetra“. Oni su mjesec dana ovdje u Tivtu pripremali ovu predstavu.

Dakle, pred nama je peta knjiga Dragana Popadića, čovjeka koji na svoj specifičan način živi, učestvuje u našem životu. Dragan je veoma vrijedan čovjek. Piše i radi na sve strane. Pred nama je jedna veoma interesantna knjiga basni. To je vjerovatno samo njemu moglo pasti na pamet. Ovo su drugačije basne. One nas uvede u jedan zaista interesantan svijet. Zašto se Dragan odlučio za basne posebno je pitanje. Definitivno tri stvari su uticale da on možda osjeti potrebu da se bavi sa basnama. Naime, Dragan već dvadesetak godina piše dnevnik o ljudskim glupostima. Recimo da je to bila prva naznaka njegovog opredjeljenja da komentariše pojave na teoretskom nivou. Drugo, na njega je uticao Danil Harms, Rus koji je pisao sjajne apsurdne priče. I treće je Jonesku i njegova „Ćelava pjevačica“. Tu postoiji lik vatrogasca koji priča upravo ovakve priče, čudne, neobične, ali koje pirčaju o našoj otuđenosti i onome što vodi ka apsurdu“ – rekao je Staničić.

„Hvala vam što ste došli i uljepšali ovo veče. Hvala izdavaču-Centru za kulturu, a posebno hvala Nevenu, i kao izdavaču i kao čovjeku koji je sjajno osmislio naslovnu stranu. Hvala dr Vandi Babić iz Zadra koja je napisala predgovor. Samo je korona mogla spriječila Vandu da ne dođe na promociju i u njenu Boku. Hvala mom šahovskom drugaru Zoranu Lazareviću koji je nacrtao ovaj divni crtež na naslovnoj strani.

Knjiga je posvećena mom unuku Niku koji mene zove dende.

Basne sam napisao za dvadesetak dana. Uživao sam. Smijao se, zabavljao, pisao, mijenjao Naravoučenija. Počelo je slučajno. U Tivtu je gostovao teatar iz Pule, režiserka moja školska drugarica Snežana Akrap iz Risna. Teatar apsurda. To je bio okidač da već sjutra napišem prvu basnu. Svidjelo mi se, poslao sam nekim drugarima, pa i Snješki, oni su bili oduševljeni. Ja nastavio da pišem. I tako dođosmo do 58 basni, koliko sam imao godina prošlog novembra.

Ja mnogo volim apsurdne priče Danila Harmsa. Jedan genijalni Rus, čije je pravo ime bilo Danil Ivanović Juvačov, o kome se malo zna. Ništa nije slabiji od Beketa i Joneskua, ako ne i bolji. Umro je od gladi u zatvoru u Lenjingradu 1942. Staljinova policija ga je uhapsila pod optužbom “zbog zavjere u oblasti dječje književnosti”. Neko je dobro napisao “Nije umro zbog gladi, nego je bio sit života”. Išćitavajući genijalne apsurdne priče ovog neobičnog čovjeka, vjerovatno se u meni nataložio taj stvaralački naboj vezan za apsurd.

Ove basne za odrasle su zanimljive, slatke, poučne, imaju više nivoa, više značenja. Životinje, kod mene, rade sve što i ljudi, ubijaju, kradu, varaju plagiraju, švercuju, ali i vole, brinu, pomažu, pjevaju, šale se. To je naš paradoks. Čudna smo bića, spremni na velike uzlete, ali i nevjerovatne padove. Krhki, a ipak tako jaki. Pustili smo korijene na ovom trećem planetu od Sunca, a krenuli smo i ka drugim planetama. Često mislimo da smo bogovi, a onda nas zaustavi jedan običan mali virus. I shvatimo koliko smo mali i slabi.

Mislim da je suština čovjekovog bića, između ostalog, i stalno preispitivanje.  Ko smo, kuda idemo, zašto nešto radimo. Da li smo osramotili zvijezde iznad nas.

To je jedna od poruka mojih basni. BIću zadovoljan ako zamislim barem jednog čitaoca. Ako i ne, basne se mogu čitati djeci, kao što čujem, neki to već rade.

Namjerno su posljednje tri basne Vjera, Nada  Ljubav. To je poruka apostola Pavla “Nakon svega ostaje vjera, nada I ljubav, to troje, al’ najvažnija je ljubav”.

Meni je drago što sam raznovrstan u pisanju. Prva knjiga grčke drame “Grčka trilogija”, pa poezija za djecu, pa neoubičajeni Rječnik romske duše, knjige poezije “Svakodnevno kada mrem” I sada basne za djecu, “Krasne basne” čiji je naslov dala supruga Slavica. Ona je dala i naslov mojoj prvoj knjizi. Sa Nikom sam počeo, Bojana I Petar su negdje u sredini, a sa Slavicom i da završim ovo moje obraćanje. Jer porodica je jedan od korijena koji spriječava da nas ne oduvaju sa ove čudne planete“ .- kazao je Popadić.

Promocija knjige je održana uz poštovanje mjera NKT-a.