Prinova u floti bokeljske pomorske kompanije sa sjedištem u Monaku

Brod kojeg je kupila kompanija Dabinović

Flota čuvene pomorske kompanije „Dabinović“ iz Monaka dobila je prinovu jer je menadžment ove u suštini bokeljske firme, ovih dana sa partnerinma iz Danske zaključio posao kupovine polovnog broda za prevoz rasutih tereta „Hedvig Bulker“, deplasmana 31.872 tone.

Ovaj tzv. handy size bulkcarrier sagrađen je 2011. godine u čuvenom brodogradilištu Hakodate u Japanu za renomiranom danskog brodara, kompaniju  „J. Lauritzen AS“ iz Kopenhagena od koje ga je i kupio „Dabinović“. „Hedvig Bulker“ svojim tehničkim  karakteristikama (relativno malim gazom i palubnim dizalicama za teret) odgovara potrebama „Dabinovića“ čji brodovi najviše uplovljavaju u relativno plitke i male luke u zemljama Magreba, gdje iz Južne Amerike i Zapadne Evrope, prevoze žitarice i druge rasute terete. „Hedvig Bulker“ je  dug 175,5 i širok 29,4 metara a gaz mu iznosi 9,6 metara. Maksimalnom brzinom od 16 čvorova pokreće ga Kobe Diesel motor snage 9.300 konja.

Ovaj brod će narednih dana u Panami preuzeti posada kompanije „Dabinović“ na čelu sa kapetanom Neđeljkom Radulovićem iz Kotora, a brod koij je do sada vio dansku zastavu, uskoro će biti preregistrovan pod barjak male karipske ostrvske države Sveti Vincent i Grenadini koju viju svi „Dabinovićevi“ brodovi. U floti bokeljsklog brodara ovaj brod će, kako nezvanično saznajemo, dobiti ime „Novi“ .

Pored ovog broda, „Dabinovićevu“ flotu trenutno čine i takođe hady size bulkcarrieri „Ljuta“ iz 2001., „Dobrota“ iz 2005.,  „Kamenari“ iz 2010. i „Kotor“ iz 2014. godine.

Kompaniju „Dabinović“ osnovao je 1956. u Ženevi u Švajcarskoj poznati pomorski preduzetnih Božo A. Dabinović iz Dobrote, da bi je kasnije sjedište kompanije bilo preseljeno u Monako. U njihovoj floti do sada se izmijenjalo skoro 60 velikih prekookeanskih trgovačkih brodova što je više nego što su zajedno u godinama pred raspad bivše SFRJ kada su one bile na vrhuncu, imale državne brodarske kompanije u Crnoj Gori „Jugooceanija“ Kotor i „Prekookeanska plovidba“ Bar. Poslije Božove smrti 1999., njegove poslove preuzimaju i uspješno nastavljaju sin Stevan u Monaku i kćer Najla u Švajcarskoj.

Iako plove pod stranom zastavom, a kompanija koja im je vlasnik registrovana je u Monaku, „Dabinovićevi“ brodovi praktično su uvijek bili domaći – bokeljski jer na njima radi posada koju preko 90 odsto čine pomorci iz Boke, a većina njenih brodova uvijek je nosila imena po mjestima ili ljudima iz Boke Kotorske. Njihovi su se brodovi i najčešće remontovali u Jadranskom brodogradilištu Bijela, dok tu firmu u stečaj prije nekoliko godina nije otjerala Vlada Crne Gore, pa se sada Dabinovićevi brodovi održavaju najčešće u hrvatskom brodogradilištu „Viktor Lenac“ u Rijeci.

Do srijede tropske temperature

0
Boka kotorska – foto Miro Marušić

Intenzitet toplog tropskog talasa koji je zahvatio Crnu Goru od danas će se pojačati i trajaće sve do srijede, do kada će temperature dostizati oko 40 stepeni, a nakon toga se očekuje promjena vremena, kazao je meteorolog Branko Micev.

On je za kazao da topli tropski talas dolazi sa unutrašnjosti sjeverozapada afričkog kontinenta i usloviće visoke tropske temperature – iznad 37 stepeni u pojedinim oblastima, dok će u drugim područjima, poput Podgorice i Danilovgrada, temperatura dosezati oko 40 stepeni.

Micev je istakao da su sve to uobičajene situacije za ovo doba godine, i da nema prostora da se priča o bilo kakvoj ekstremnoj pojavi.

„Takve situacije su se dešavale ranije, dešavaju se i dešavaće se. Uobičajeno je da naše područje bude pod uticajem tropskih vazdušnih masa iz pustinjskih oblasti sa sjevera afričkog kontinenta i one prelaze Sredozemno more, a kad dođe vazdušna masa u naše područje, izaziva visoke tropske temperature“, kazao je on.

Boka Kotorska – foto Boka News

Micev je podsjetio da je od 1. do 10 avgusta 2017. godine svakodnevno temperatura bila 40 i više stepeni.

„Ne možemo danas govoriti, ako tri dana dostigne temperatura 40 stepeni, da će biti ekstremna sitaucija. Ekstremno je nešto što se rijetko dešava, što se nije desilo… Jeste da će biti izuzetno toplo, ali bilo je toga i u prošlosti“, istakao je on.

Prema riječima Miceva, nakon srijede nastupiće promjena vremena koja će trajati do 16. avgusta.

„Doći će do pada temperature vazduha sa uslovima za kišu, povremene pljuskove praćene grmljavinom. I to će biti izraženije na sjeveru u pravcu centralnih predjela, a najmanje će se osjetiti ta promjena na jugu“, kazao je Micev.

Kvintet Đorđa Obradovića na KotorArtu – Džez priča zaokružuje Festival

0
Kvintet Đorđa Obradovića

Nakon više nego uspješne sedmice vrhunske umjetničke muzike, XVIII KotorArt Don Brankovi dani muzike, zaokružuju festival džez koncertom, kao što su i započeli. Ovogodišnja Pjaca od džeza na KotorArtu završava se nastupom Kvinteta Đorđa Obradovića, u nedjelju, 11. avgusta, na Pjaci ispred Muzeja, sa početkom u 23h. Pored lidera ansambla, nastupaju saksofonista Maks Kočetov, pijanista Andreja Hristić, kontrabasista Boris Šainović i bubnjar Miloš Grbatinić.

Kao prvi koncert na KotorArt Don Brankovim danima muzike, nastupala je Lena Kovačević i Big Bend RTS-a. Koncert pod nazivom Predtakt lijepo je započeo ovu džez priču na ovogodišnjem Festivalu dok Kvintet Đorđa Obradovića, kao svojevrsna koda festivala, zaokružuje je na pravi način.

Vođa kvinteta, vokal Đorđe Obradović diplomirao je moderno pjevanje na Školi moderne i džez muzike Konzervatorijuma u Barseloni, u okviru međunarodne mreže škole Berkli. U posljednjih deset godina stekao je bogato izvođačko iskustvo u zemlji i inostranstvu, sarađujući s renomiranim muzičarima kao što su Gonzalo del Val, Bernat Gvardija Arenas, Olivija Perez Kolelmir i dr. Maks Kočetov  je nakon studija na kijevskom muzičkom koledžu Rajhnold Moricevič Gliere nastavio usavršavanje u Njemačkoj i Francuskoj. Laureat je brojnih džez festivala i prvi alt saksofonista Big Banda RTS-a. Andreja Hristić  je nakon Srednje muzičke škole Stanković, u Beogradu, nastavio školovanje na Univerzitetu Anton Brukner u Lincu, a kasnije i na Muzičkom koledžu Berkli u Bostonu. Nastupao je na brojnim koncertima i festivalima. Boris Šainović student je Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, na odsjeku za kontrabas. Miloš Grbatinić, poslije završene Srednje muzičke škole Isidor Bajić u Novom Sadu, odsjek udaraljke, upisao je Fakultet muzičke umetnosti u Beogradu, odsjek bubnjevi, a ubrzo je počeo da sarađuje s Big Bendom RTS-a.

Program ArtEco, koji je planiran za 13. avgust, neće biti održan iz tehničkih razloga, alit ema ekologije ostaje jako bitan segment na Festivalu. Organizacioni tim Festivala seli se na Žabljak gdje organizuju nov festival Wild Beauty Art, i pronalaze nove načine komuniciranja i osvješćivanja na različite teme preko muzike.

Britaniju zamijenili za Crnu Goru

0
Hostel The Grove Montenegro

U vrijeme kada mnogi mladi razmišljaju o odlasku iz zemlje u potrazi za poslom, grupa mladih Britanaca je odlučila da pokrene biznis u Crnoj Gori.

Zaboravljeni i trošni mlin za masline u Starom Baru, oko 70 kilometara južno od Podgorice, pretvorili su u moderan hostel, u koji tokom ljeta odsijedaju turisti iz svih krajeva svijeta.

Braća Tom, Sam i Patrik Kiliam (Quilliam) su sa svojim prijateljem Krisom (Chris Le Messurier) prije tri godine krenuli iz Njukastla na crnogorski jug u polovnom kombiju. Tada su započeli rekonstrukciju zaboravljenog mlina podno Starog Bara, koji su kupili s namjerom da ga pretvore u svoj ljetnji dom, ali i odredište turista iz cijelog svijeta. Nakon petnaest mjeseci truda, oronuli mlin je pretvoren u moderan hostel koji je prve goste primio prije dvije godine.

Presudila ljepota kamenog zdanja

Ovi preduzetni mladići kažu da su već imali iskustva u poslovanju hostela jer su prije desetak godina vodili jedan takav u Budimpešti, a nakon što su istražili istočnu obalu Jadrana i bili u Hrvatskoj, odlučili su da ideju o sopstvenom hostelu ostvare na crnogorskom jugu.

Presudila je, kažu, ljepota kamenog zdanja, ali i to što su procijenili da je Crna Gora poslovna šansa za turističko ulaganje.

“Ljepota ovog mjesta je fenomenalna, ali stalno dobijamo poruke na društvenim mrežama od lokalnih ljudi sa pitanjima gdje se nalaze mjesta sa fotografija iz Bara koje objavljujemo: pitaju gdje je ova plaža, gdje je ova staza, odakle se prostire ovaj pogled? I to me iznenađuje, da mnogo ljudi koji ovdje žive ne znaju za te prirodne ljepote koje su pravi dar, a samo su desetak minuta vožnje od grada, ili udaljena samo sat vremena šetnje”, kaže Kris na naše pitanje što ga je najviše iznenadilo tokom boravka u Crnoj Gori.

Ima i stvari koje bi rado promijenili, prvenstveno odnos prema otpadu u Crnoj Gori.

Hostel The Grove Montenegro

Smeće naspram prirodnih ljepota

“Mislim da je najveći šok za svakog turistu količina smeća i nelegalnih deponija unaokolo”, kaže Kris i kao primjer navodi stari kameni most uz mlin, čija je rječica bila krcata smećem koje se godinama taložilo prije nego su Kilijamovi kupili građevinu.

“To je ličilo na lokalnu deponiju i bilo je toliko plastike da gotovo niste mogli vidjeti rijeku”, kaže.

Kris dodaje da slični problemi postoje i drugdje u svijetu, ali je u Crnoj Gori on posebno zapanjujući zbog kontrasta sa jedinstvenom prirodnom ljepotom zemlje.

A ona nema cijenu, kažu mladi Britanci, koji su rekonstrukcijom sačuvali arhitekturu kamenog mlina i očistili njegovu okolinu. Pomagali su im i mještani, među kojima su stekli prijatelje.

No, neki od njih odlaze u inostranstvo, u potrazi za poslom i boljom egzistencijom, priča Kris i navodi primjer svoja dva prijatelja iz Bara koji danas rade u Kini i na Aljasci; iako su, kaže, univerzitetski obrazovani i vrijedni, misle da će imati više šansi drugdje.

Hostel The Grove Montenegro

​’Problem u startnim mogućnostima’

“Mislim da mladi ljudi ne bi odlazili da ovdje imaju boje startne mogućnosti. Mi smo, s druge strane, privilegovani jer smo u poziciji da možemo da uložimo novac. Koliko vidim u svojoj okolini, malo koja mlada osoba ovdje to može, osim ako nema neke veze sa biznisom ili politikom. Većina nema kapital kojim može nešto započeti, a onda je teško i dobiti kredit. I to je šteta”, kaže Kris.

Hostel The Grove Montenegro ljeti ugošćava turiste iz cijelog svijeta, uglavnom mlađe generacije. Riječ je o gostima kojima je zahvaljujući internetu svijet na dlanu, putuju često i vole nova odredišta, a mnogi od njih biraju destinacije koje im mogu ponuditi aktivan odmor i jedinstveno iskustvo. A to je ono čime Crna Gora obiluje, smatra Kris, koji je pun riječi hvale za svoje nove prijatelje i komšije u Baru.

“Konstantno nas iznenađuje velikodušnost ovdašnjih ljudi. Prije neki dan, kada nam je u gostima bila jedna prijateljica iz Australije, upoznali smo je sa Barankom koja je svratila na čašu vina. Naša gošća je pohvalila njene naušnice, a ova je rekla ‘Evo, tvoje su!’. Ponekad mislim da nam ljudi ovdje daju previše svog vremena, previše ljubavi, a u ovom slučaju i stvari”, kaže Kris uz osmijeh.

/J.V./

Spasilački brod, koji sedam dana čeka na iskrcaj 120 migranata, spasio još 39

0
Migranti – spasioci foto Hina

Spasilački brod koji već sedam dana čeka u Sredozemnom moru da se nađe luka u kojoj će iskrcati 121 migranta spašenog s čamaca otisnutih s libijske obale, spasio je novih 39 migranata, objavila je u subotu rano ujutro španjolska nevladina organizacija Open arms.

“Open Arms upravo je spasio 39 ljudi u međunarodnim vodama”, naveo je čelnik nevladine organizacije Oscar Camps na Twitteru. “U međuvremenu nastavljamo čekati sigurnu luku u kojoj ćemo pristati”.

Spasilački brod nalazi se blokiran pred obalama talijanskog otoka Lampeduse već tjedan dana, zaustavljen prijetnjom talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija koji je zaprijetio aktivistima da će zaplijeniti brod uđe li u talijanske teritorijalne vode.

Brodovi koji bez dozvole uđu u talijanske teritorijalne vode također riskiraju visoke novčane kazne.

Spasilački brodovi u Sredozemnom moru nakrcani spašenim migrantima u više su navrata bili blokirani i onemogućeno im je pristajanje u obližnjim zemljama Italiji i Malti, koje im ne žele ponuditi luke gdje bi se migranti iskrcali.

Europska komisija u takvim je slučajevima posredovala kako bi se identificirale zemlje koje su voljne primiti spašene migrante.

U slučaju spasilačkog broda Open Arms briselske vlasti nisu još uputile nikakav zahtjev za koordinacijom, navodi se u priopćenju nevladine organizacije od četvrtka.

Peticija – Zaustavimo zvučno zagadjenje Herceg Novog reklamiranjem programa sa mora

1
Herceg Novi

Grupa potpisana kao “Građani i ljubitelji Herceg Novog” pokrenula je peticiju Zaustavimo zvučno zagadjenje Herceg Novog reklamiranjem programa sa mora

U peticiji ističu da reklamiranje programa snažnim ozvučenjima sa brodića koji voze tik uz obalu iz više razloga šteti stanovnicima ovog grada, kao i turistima koji u njemu borave.

“Buka preko 60 decibela izaziva rastrojstvo vegetativnog sistema čovjeka, i domaći stanovnici i turisti godinama se žale na ovaj fenomen, međutim očigledno da zakon, koji je jasan kada je emitovanje buke u pitanju –  ne važi za sve. Ovaj primitivni oblik reklame prevaziđen je svuda osim u najzaostalijim djelovima zemaljske kugle”, navode oni.

Poručuju da Herceg Novi, kao turistička destinacija koja teži višoj kategorizaciji, ne bi smjela da bude kolateralna šteta jednom noćnom klubu.

Herceg Novi – foto Boka News

”I dok turistički poslenici, kao i građani Herceg Novog čine napore da se podigne kategorizacija i nivo turističke ponude grada, menagement samo jednog kluba urniše kupače po plažama, turiste i sve koji su ze  zatekli uz obalu nekontrolisanom bukom, reklamirajući svoj program, koji se uzgred rečeno – uopšte ne tiče oko 50.000 ljudi koji borave na novskoj rivieri. Zahtjevamo da se ova pošast, koja trajno tjera turiste iz grada i maltretira domicilno stanovništvo zabrani jednom za uvijek”, zaključuje se u peticiji.

Počela tradicionalna regata “Memorijal Spasića i Mašere”

0
Regata Spasić Mašera

U Titvu je počela tradicionalna regata “Memorijal Spasića i Mašere” u organizaciji JK Delfin. Učešće su uzeli domaćin JK Delfin, JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog, JK Lahor iz Kotora, JK Jovo Dabović iz Baošića i JK Orsan iz Dubrovnika.

Prvog dana takmičenja koje traje do nedelje, odjedrena je samo jedna od planirane tri regate, koliko je omogućio oštrijal koji je duvao jačinom tri do pet čvorova.

U klasi Optimist u generalnom poretku prvo mjesto posle prvog dana zauzima aktuelni državni prvak Pavle Musić iz JK Delfin, na drugom mjestu je Viktor Lesjak iz JK Delfin, a na trećem Ivan Spirin, takođe iz JK Delfin. Viktor Lesjak iz JK Delfin je prvi u konkurenciji do 12 godina, Andrija Marković takođe iz JK Delfin je drugi, dok se na trećoj poziciji nalazi Andrej Drakulović iz JK Lahor iz Kotora.

Regata Spasić Mašera

U konkurenciji djevojčica na prvom mjestu se nalazi Tea Čelanović iz JK Delfin, ispred jedriličarki Lahora iz Kotora, Nine Strahinje i Vanje Strahinje.
U klasi Laser 4.7 prvo mjesto drži Nikola Golubović jedriličar JK Delfin, drugi je Robert Moris iz JK Jugole Grakalić, a na trećem mjestu se nalazi Vasilije Kurbanović iz JK Delfin.

U klasi Laser Radial prvi je Ilija Jončić, drugi je Stefan Anđelić, a treći Luka Roćen, sva trojica iz JK Delfin. Što se klase Laser Standard tiče, prvi je Ilija Marković, ispred Miloša Tripovića. Obojica su članovi JK Delfin iz Tivta.

Takmičenje se nastavlja danas kada je planirano da se jedre tri regate, ukoliko to vremenski uslovi dozvole.

Kotorsko hotelsko preduzeće “Fjord” negativno poslovalo u prvih šest mjeseci

0
Kotor – Hotel Vardar foto Boka News

Kotorsko hotelsko preduzeće “Fjord”, kojim većinski gazduje firma Alha invest biznismena Veselina Barovića, od januara do kraja juna ove godine u gubitku je od 101.775 eura. To je skoro dvostruko veći minus u odnosu na uporedni period prošle godine, kada je iznosio 54,4 hiljade eura.

Podaci iz bilansa uspjeha HP “Fjord” objavljeni juče na sajtu Montenegroberze pokazuju da su poslovni prihodi, poredići dva polugodišta prošle i ove godine, porasli sa 816,2 hiljade eura na 886,17 hiljada eura, dok su rashodi povećani sa 849 hiljade na 971 hiljadu eura.

U okviru kotorskog hotelskog preduzeća posluju hotel “Vardar”, restoran “Galion”, kafana “Dojmi”, kao i restoran i plažni bar “Bajova kula”.

Tivat pop night uz Neverne Bebe

Turistička organizacija Tivat obavještava javnost i sve ljubitelje TIVTOVANJA da će se u petak, 09. avgusta na Rivi Pine održati TIVAT POP NIGHT sa početkom u 21:30 sat.

Svi posjetioci će biti u prilici da uživaju u dobroj muzici i velikim hitovima beogradskog pop rock benda NEVERNE BEBE.

Pozivamo Vas da 9. avgusta budete dio nezaboravnog provoda u Tivtu. Ulaz je slobodan, poručuju organizatori.

U Tivtu boravi 9.860 turista

U Tivtu trenutno boravi 9.860 registrovanih gostiju ili 21% više nego na isti dan prošle godine saopšteno je iz TO Tivat. Stranih gostiju je 9.743, dok je domaćih 117. Najveći broj gostiju u našoj opštini koristi privatan smještaj 8.019, u hotelima se odmara 1593 gosta, u odmaralištima 140 i u kampovima 108.

 

Izložbi karikatura Gorana Šćekića

0
Izložbi karikatura Gorana Šćekića
Izložbi karikatura Gorana Šćekića će se održati u bašti gradskog muzeja Mirko Komnenović u Herceg  Novom u nedjelju 11.avgusta 2019.godine sa početkom u 21.00 sat.
Goran Šćekić je rođen 01.01.1963. godine u Beranama. Živi i radi u Podgorici. Karikaturom je počeo da se bavi 1992. godine. Od tada ga zapažaju urednici mnogih medija u Cnoj Gori i Srbiji, pa se njegovi radovi pojavljuju u brojnim listovima i časopisima.
Zahvaljujući nternetu, postaje poznat i u dijaspori. U 2001. i 2007. godine dobja novinarske nagrade Udruženja novinara Crne Gore. 2016. godine dobija prestižnu nagradu dana oslobođenja Berana.