Predstavljanje projekta “Tragom arhivske građe o Stjepanu Zanoviću” autorke mr Stanke Janković Pivljanin

0
Predstavljanje projekta “Tragom arhivske građe o Stjepanu Zanoviću” autorke mr Stanke Janković Pivljanin
Tragom arhivske građe o Stjepanu Zanoviću

Predstavljanje projekta i dokumentarne izložbe Tragom arhivske građe o Strjepanu Zanoviću autorke mr Stanke Janković Pivljanin biće upriličena u Spomen-domu Crvena komuna u Petrovcu, u galeriji “Marko Krstov Gregović”, u subotu 23. novembra sa početkom u 18 sati. Pored autorke mr Stanke Janković Pivljanin, o projektu i izložbi govoriće dr Srđa Zlopaša, psihijatar i psihoanalitičar i mr Dušan Medin, koordinator projekta.

Ovaj program je dio programa obilježavanja Dana Opštine Budva koji je organizovala Narodna biblioteka Budve.

Dokumentarna izložba posvećena je Stjepanu Zanoviću, zanimljivoj i kontroverznoj ličnosti druge polovine XVIII vijeka, inače Paštroviću iz Budve, poznatom najvišim krugovima širom tadašnje Evrope. Dr Srđa Zlopaša će otvoriti ovu izložbu, a daće i stručan osvrt na kompleksnost ove neobične ličnosti. Potom će
uslijediti polučasovno stručno vođenje izložbom od strane autorke.

Koordinator projekta i izvršni direktor Društva za kulturni razvoj iz Petrovca na Moru, mr Dušan Medin, zapisao je o ovom projektu sljedeće: “U pitanju je višegodišnji i višemedijalni projekat, rađen u produkciji petrovačkog Društva „Bauo“ i JU Narodna biblioteka Budve, sastavljen iz nekoliko ključnih segmenata: istoimene dokumentarne izložbe, obimnog pratećeg kataloga i naučne monografije. NJima su prethodila opsežna istraživanja domaće i strane literature, arhivskih i
bibliotečkih fondova u Crnoj Gori i inostranstvu (Amsterdam, Venecija), kao i dostupnih digitalnih/internet kolekcija pisane građe. Autorka cjelokupnog projekta je Stanka Janković Pivljanin, master filologije i doktorantkinja nauke o književnosti na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, rođena Kotoranka
(Muljanka) i istraživačica širokog interesovanja o temama iz književne i kulturne istoriografije istočne obale Jadrana, naročito srednjovjekovne i novovjekovne Boke Kotorske. Upravo je književno stvaralaštvo Stjepana Zanovića predmet njene
doktorske disertacije, koju radi pod mentorstvom prof. dr Snežane Milinković i prof. dr Nenada Nikolića u Beogradu. Kao producenti ovog projekta odlučili smo pružimo doprinos baštitenju i memorijalizaciji sjećanja na jednu krajnje neobičnu ličnost paštrovskog, budvanskog, ali i mnogo šireg prostora, neizostavnog člana „sazvežđa evropskoh pustolova“ XVIII  stoljeća – pisca, filozofa, političara, falsifikatora i pustolova Stjepana Zanovića (1751–1786). Ali i mnogo više od toga: da se o Zanoviću objedini što je moguće više pisanih izvora, u prvom redu njegovih
autografa, ali i pisama koja je primao i onovremenih zapisa o njemu, te prevrednuju njegova zanimljiva biografija, opsežna bibliografija i rukopisna zaostavština.

Svijest o značaju našeg projekta o Stjepanu Zanoviću iskazala je i Turistička organizacija Opštine Budva, čija je Komisija odlučila da ga sufinansira posredstvom Javnog poziva za raspodjelu sredstava za realizaciju projekata valorizacije kulturne baštine, koji se odnose na arheološka istraživanja,
konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji opštine Budva.”
Podsjećamo, prezentacija projekta i izložbe premijerno je realizovana u Budvi u okviru ovogodišnjeg festivala “Ćirilicom”.

Sa 40 miliona eura iz kapitalnog budžeta Institut ima perspektivu

0
Sa 40 miliona eura iz kapitalnog budžeta Institut ima perspektivu
Institut Igalo-druga-faza

Za Institut „Simo Milošević“ u Igalu je, u skladu sa predloženim budžetom za narednu godinu, iz kapitalnih izdataka opredijeljeno 40 miliona EUR, dok iz izvršne vlasti najavljuju skori završetak reorganizacije te zdravstvene ustanove.

Predsjednica sindikata Instituta, Biljana Ribar, kazala je za Radio Crne Gore da će uz novac iz budžeta i restrukturiranje, ali i promjenjenu cjenovnu politiku za crnogorske osiguranike, taj rehabilitacioni centar opravdati višedecenijski ugled i obezbjediti da zaposleni imaju status kakav zaslužuju.

Ona je navela i to da se zarade sada isplaćuju na vrijeme, prenosi portal RTCG.

Kapitalni budžet projektovan je na 280 miliona EUR, ali sa dodatnim kapitalnim izdacima premašuje 320 miliona. Razlog je opredjeljeni novac za Institut Igalo, objasnio je šef kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac.

“Za plan restrukturiranja, koji računamo da će brzo biti i završen, u budžet smo stavili oko 40 miliona EUR. To su izdaci za kupovinu hartija od vrijednosti, a koji su sastavni dio kapitalnih investicija. Tako da ukupne kapitalne investicije, odnosno kapitalni budžet plus ovi izdaci od 40 miliona EUR za Institut, čine kapitalne izdatke od 322 miliona EUR”, precizirao je Krvavac.

Ribar je navela da opredjeljenih 40 miliona EUR uz plan restrukturiranja, koji rade predstavnici Vlade, Univerziteta Crne Gore i menadžment, treba da opravda višedecenijski ugled koji taj zdravstveni centar ima u rehabilitaciji.

“Uz nacrt budžeta i plan restrukturiranja tu je i nedavna odluka Vlade o povećanju cijena za osiguranike Fonda zdravstva, što nam daje realnu perspektivu rješavanja dugogodišnjih problema u poslovanju”, kazala je Ribar.

Ona smatra da uzrok problema nijesu zaposleni u Institutu, koji su i pored svih teškoća savjesno radili svoj posao.

“Tako je i sada. Popunjenost druge faze Instituta je skoro 100 odsto, prevashodno osiguranicima Fonda zdravstva. Iza nas je i uspješna sezona iako je i ova godina bila opterećena blokadom računa od Jugobanke i teškoćama u realizaciji tekućih obaveza”, saopštila je Ribar.

Ona je kazala da su zaposleni primili oktobarsku zaradu i da nema zaostataka u isplati, ali da su i dalje umanjene deset odsto.

Ribar očekuje da će se taj problem riješiti kada se završi postupak restrukturiranja, te stigne opredjeljeni novac iz budžeta.

Regata Dan Tivta 23. i 24. novembra

0
Regata Dan Tivta 23. i 24. novembra
Regata “Dani Tivta”

Svome gradu u čast, Jedriličarski klub Delfin tradicionalno organizuje regatu Dan Tivta, koja će biti održana u akvatorijumu Tivatskog zaliva ovoga vikenda, 23. i 24. novembra. Takmičenje se organizuje za klase Optimist, ILCA 4, ILCA 6 i ILCA 7.

Regata, na kojoj se očekuje oko 50 takmičara iz svih bokeljskih klubova, otvorenog je tipa, te učešće mogu prijaviti i jedriličari koji nisu članovi Crnogorskog jedriličarskog saveza.

Jedriće se prema pravilima Svjetske jedriličarske federacije 2021-2014, pravilima klasa i Uputstvu za jedrenje, koje je takmičarima dostupno u online formi. Prijave se dostavljaju na mail sailing@jkdelfin.me najkasnije do 23.novembra do 9 sati.

Start prvog jedrenja planiran je u subotu, 23.novembra u 12 sati, a jedriće se u polju koje će Regatni odbor formirati u Tivatskom zalivu. Najbolje plasirani takmičari u svakoj od klasa biće nagrađeni.

Kada je pravo vrijeme za obilazak zaleđa Luštice?!

0
Izi.travel

Odgovor je jasan, za ljepote prirode i kulturnog nasljeđa prošaranog sa neodoljivim zovom sela i gastronomije, specifične upravo za ovo podneblje, uvijek je pravo vrijeme. Toliko raznolikosti se krije na poluostrvu smještenom između bokokotorskog zaliva i uvale Trašte da je gotovo nemoguće ostati ravnodušan. Nije lako sve ljepote Luštice, koja prostorno pripada dijelom Tivtu dijelom Herceg Novom, što čini još jednu specifičnost ovog bisera, upakovati u jednu priču koja vam može približiti šta sve poluostvo Luštica znači za ova dva grada.

Bio je veliki zadatak pred opštinom Herceg Novi i opštinom Tivat da naprave projekat izrade Panoramskog puta na Luštici i da prikažu život na luštičkim selima. Jednako izazovan i poseban, probudio je veliko interesovanje posjetilaca, koji od prošle godine imaju mogućnost koristiti audio vodič implementiran na aplikaciji izi.TRAVEL, i vjerodostojno se upoznati sa Panoramskim putem na Luštici.

Turistička organizacija opštine Tivat i Turistička organizacija opštine Herceg Novi uspostavile su saradnju i pokrenule niz aktivnosti u okviru zajedničkog projekta “Život na Luštici”.

Projekat  ima za cilj povezivanje poluostrva Luštica u jedinstvenu turističku ponudu gdje se na relativno malom prostoru mogu doživjeti brojne prirodne i kulturne raznolikosti ovog beskrajno zanimljivog poluostrva. U prvoj fazi ovog projekta izrađena je turističko-informativna mapa, a zatim je izrađen audio vodič (na aplikaciji IZI.travel)  u nekoliko jezičkih varijanti, slijedi izrada signalizacije, vidikovaca i dr.

Šta je izi.TRAVEL?!

Izi.TRAVEL je otvorena i besplatna platforma za pričanje priča i aplikacija za pametne telefone kojom se može istražiti svijet na potpuno nov, inovativan način putem globalne, otvorene i besplatne platforme.

Luštica – Promocija staza na Luštici

Panoramski put “Život na Luštici” je besplatni audio vodič koji se nalazi na aplikaciji izi.TRAVEL i koji ugodnom pričom pokriva predio od prirodnog rezervata Solila, preko Obale Đuraševići, Bjelila, Krašića, pa sve preko Luštičkih sela i u povratku Luštice bay.

Osmišljen je tako da laganom vožnjom (40km/h) panoramskim putem Luštice uživate u razgledanju prirodnih ljepota, dok ste ušuškani između bokokotorskog zaliva sa jedne strane i uvale Trašte sa druge. Dok se iz tajnovitih predjela otvaraju predivna utvrđenja kulturnog nasljeđa i vjerski objekti, u iščekivanju ste šta će se otvoriti sledeće i u neprekidnoj borbi sa samim sobomu u kom selu će te degustirati čuveni luštički pršut i probati sir, maslinovo ulje i mnogobrojne delicije.

Izi.TRAVEL se jednostavno preuzima (iz ,,Google Play Story” aplikacije) i još jednostavnije koristi. Preuzmite aplikaciju izi.TRAVEL i u pretraživaču ukucajte ,,Life on Luštica” i pokrenite isti.

Luštica

Kada se pokrene, sam prati vaše kretanje i daje vam jako interesantne informacije o lokaciji, tako da istovremeno uživate u razgledanju i saznajete nove stvari o predjelu u kome se nalazite. Dok se vozite Lušticom, preporučujemo posjetu nekom od mnogobrojnih sela uz degustaciju domaćih lokalnih proizvoda.

U zavisnosti od perioda godine kada obilazite poluostrvo, imate mogućnost uživati i na predivnim plažama, jer Luštica praktično pruža sve. Mir, bijeg od buke, blagodeti prirode, najljepše zalaske sunca, vale, seke, špilje, ušuškane male plaže, a i one veće i popularne poput plaža Plavi horizont i Žanjica, zatim ljepote života na selu, fantastičnu hranu i priče za pamćenje.

Da stvorite nove uspomene za album vaših putovanja, čeka vas Poluostrvo Luštica.Dobro nam došli!

Posjetite Portonovi sa porodicom i kreirajte uspomene za pamćenje

0
Portonovi

Portonovi rizort je mjesto na kojem će sigurno cijela porodica naći povod za uživanje, a prelijepe poglede na more i planine poželjećete da zabilježite na fotografijama. Ova destinacija nudi sve – od opuštanja na obali, istraživanja bogate retail ponude, gastro delicija u brojnim vrhunskim restoranima – do događaja po kojima je rizort poznat.

Porodice sa djecom u rizortu mogu odmarati u pravom smislu riječi. U rizortu nije dozvoljena vožnja automobila generalno, pa će djeca biti na sigurnom, uz dosta prostora za aktivnosti na otvorenom, sa dva parka i dječjim igralištem. Licencirana internacionalna škola i vrtić dio su Portonovog i pored obrazovanja nude i usluge čuvanja djece pa vrijeme za sebe možete izdvojiti bez griže savjesti, jer će o djeci će brinuti kvalifikovani tim vaspitača.

U rizortu je dostupan i parking na otvorenom i u podzemnoj garaži.

Gastro ponuda za pamćenje

Portonovi ima raznovrsnu ponudu restorana koji na crnogorsku obalu donose fuziju ukusa iz cijelog svijeta. Od klasične mediteranske kuhinje i svježih plodova mora, preko lokalnih specijaliteta spremljenih od najboljih lokalno uzgajanih proizvoda, do egzotičnih specijaliteta Azije, ovdje će se naći nešto po svakom ukusu. Gotovo svi restorani u Portonovom nude i menije prilagođene djeci, što ih čini savršenim izborom za okupljanja sa najbližima i uživanje u odličnim ukusima u najljepšem ambijentu.

Portonovi

Retail područje vrijedno istraživanja

Posjetu Portonovom možete iskoristiti i da obiđete retail područje u srcu rizorta. Oduševiće vas širok asortiman multi-brend butika u kojima se mogu naći klasični komadi visokog kvaliteta, ali najnovije kolekcije najpoznatijih svjetskih brendova. Istražite butik po butik, uživajte u atmosferi i odaberite savršene komade za cijelu porodicu. Ovdje ćete pronaći i salon namještaja pa neki od aksesoara za uređenje doma možete ponijeti kao uspomenu na zajedničko vrijeme provedeno u rizortu.

Rizort je naselje koje živi tokom cijele godine, sa fokusom na to da sve potrebe porodice budu ispunjene. Ukoliko nešto zaboravite ili vam zatreba u posljednjem trenutku, dobro snabdjevena apoteka i marketi su tu za dopunu, bilo da ste na ljetovanju ili dolazite van sezone.

Ljeto je sinonim za Portonovi. Ali i još jedna sezona.

Nije samo ljeto na obali ispunjeno događajima – tokom decembra i januara magija ispunjava svaki kutak rizorta pa će tako biti i tokom Portonovi praznične sezone 2024/2025.

Novogodišnje lampice, svjetlucave dekoracije i ukrasi širom rizorta napraviće idiličnu prazničnu atmosferu, a to podrazumijeva i najljepše praznične fotografije –  jedno od neizostavnih mjesta za fotografisanje je pored jelke visoke preko 13 metara ukrašene sa više od 20.000 lampica.

Za potpuno praznično iskustvo, i ove godine biće organizovan Portonovi praznični bazar sa devet kućica na kojima će se naći najukusnija hrana i piće i posjetioci će uz čašicu kuvanog vina ili tople čokolade uživati u događajima koji obilježiti i ovu sezonu. Mnogobrojni nastupi bendova i DJ-eva, koncerti regionalnih zvijezda, kao i događaji za djecu još jednom će opravdati očekivanja.

Pratite Portonovi kalendar događaja, planirajte svoju posjetu i saznajte zašto posjetioci iznova biraju da u Portonovom provedu najljepše doba godine.

Rotari klub Kotor uručio vrijednu donaciju Kliničko bolničkom centru Kotor

0
Rotari klub Kotor uručio vrijednu donaciju Kliničko bolničkom centru Kotor
Rotari klub Kotor

Rotari klub Kotor uručio je Kliničko bolničkom centru Kotor donaciju u vidu sanitarija i dijela namještaja za potrebe opremanja 20 prostorija centra.

Donaciju je u ime KBC Kotor primio direktor dr Davor Kumburović. Na današnjem prijemu za članove kotorskog Rotari kluba upriličenom tim povodom, dr Kumburović je izrazio zahvalnost na ovoj značajnoj podršci i istakao da će ova donacija Kliničko bolničkom centru Kotor unaprijediti funkcionalnost prostora i podići kvalitet boravka pacijenata.

Predsjednica Rotari kluba Kotor, Radmila Beća Radulović, ovom prilikom je podsjetila da uručena donacija predstavlja nastavak kvalitetne saradnje Rotari kluba Kotor sa KBC Kotor, posebno nakon značajnih donacija tokom pandemije Covid-19, kojima je u vanrednim uslovima omogućen veći nivo pružanja zdravstvenih usluga pacijentima.

“Ova humanitarna akcija još jednom potvrđuje posvećenost Rotari kluba Kotor unapređenju zdravstvenih usluga i podršci lokalnoj zajednici. Rotari klub Kotor nastavlja da realizuje projekte koji imaju dugoročan uticaj na zajednicu, sa posebnim fokusom na zdravstveni sistem.’’- kazala je Radulović.

Milatović obišao Dobrovoljno vatrogasno društvo “Krtoli”

0
Milatović obišao Dobrovoljno vatrogasno društvo “Krtoli”
Foto X mreža

Tokom jučerašnje posjete opštini Tivat, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obišao je Dobrovoljno vatrogasno društvo “Krtoli” i upoznao se sa radom ovog udruženja.

“Ovi hrabri ljudi svakodnevno ulažu napore, često rizikujući svoje živote, kako bi obezbijedili sigurnost zajednice i očuvali jedinstveno prirodno okruženje Luštice i Tivta.

Foto X mreža

Njihova predanost i nesebičan rad primjer su odgovornosti i demonstracija solidarnosti, humanosti i ljubavi prema svom kraju. Hvala vam što čuvate Krtole, Lušticu, Tivat i našu Crnu Goru” – napisao je na X mreži Jakov Milatović.

Žive u neizvjesnosti da li će biti prikopčani na novi regionalni vodovod kroz Donji Grbalj

0
Vodovod Lješevići

Domaćinstvima u novom naselju ispod kamenoloma u Lješevićima neophodna vodovodna mreža



Mještani novog naselja ispod kamenoloma u Lješevićima u Donjem Grblju žive u neizvesnosti da li će i njihova domaćinstva biti pripojena na novi vodovod koji se izgrađuje na ovom području zahvaljujući velikom projektu “Bigova Bay”. Oni su ovih dana u iščekivanju, nadajući se da će dobiti priključke na vodovod koji se proteže donjogrbaljskim putem do Bigove, te da će na ovaj način riješiti i svoje pitanje snabdijevanja vodom.

– S obzirom da živim u Lješevićima u naselju ispod kamenoloma “YU Briva”, koje je najbliže magistrali, smatram da se podrazumijeva da i mi dobijemo priključke za vodovodnu mrežu. Pisao sam Opštini Kotor, ali mi ne odgovaraju na pitanje da li će na vodovod od Bigove, na koji treba da se pripoje sela Lješevići, Pobrđe i Vranovići, biti pripojeno i naše naselje, koje je ogromno. Plašimo se da će nas `ladno zobići i nećemo biti spojeni na ovaj vodovod u 21. vijeku. `Ajde da smo negdje na kraj, pa da razumijem, ali mi smo na početak, prvi do magistrale, plašim se da će nas zaobići. Prve kuće su udaljenje od glavne cijevi vodovoda nekih 500, 600 metara, a neka bude da je najudaljenija kuća oko 1,5 km od cijevi, napisao je u svom pismu Drago Korać, mještanin novog naselja u Lješevićima, obrativši se našem portalu za podršku.

On nam je poslao i Google maps fotografije sa označenom trasom vodovodne cijevi (žuta linija), dok je kuće Novog naselja, među kojima je i njegova, obilježio crvenim krugovima.

-Ne znam tačan broj, ali tu se nalazi između 50- 60 kuća, to je taj potez od žute linije pa do ispod kamenoloma YU Briva, pojasnio je Korać.

Žive u neizvjesnosti da li će biti prikopčani na novi regionalni vodovod kroz Donji Grbalj
Vodovod Lješevići

Iz kancelarije Mjesne zajednice Vranovići, kojoj pripadaju i sela Lješevići, Pobrđe i Bigova kažu da nisu upoznati sa tim da li je urađen projekat vodovodne mreže i za to naselje.

-Prije tri mjeseca potpisao sam dokumenta za prijem peticije od grupe mještana iz tog novog naselja, koji su od Opštine tražili da budu priključeni na vodovod, mada je to trebalo da ide preko Mjesne zajednice. Ovaj vodovod koji se radi nema veze sa njima. Bio sam na prezentaciji tog projekta, koji predviđa primarni vodovod za Bigovu Bay, a takođe sam u kontaktu i sa izvođačem i nisam čuo da postoji projekat za to naselje. To je sve što ja znam, kazao nam je Žarko Milojko, predsjednik MZ Vranovići.

Iz uprave javnog preduzeća Vodovod Kotor su nam nezvanično potvrdili da je u planu izgradnja vodovoda i za pomenuto naselje, ali da je sve to u nadležnosti Sekretarijata za investicije Opštine Kotor.

-Regionalni vodovod kroz Donji Grbalj podrazumijeva prvu fazu izgradnje primarne infrastrukture i drugi fazu za postavljanje sekundarne vodovodne mreže, gdje će se domaćinstva pojedinačno priključivati na glavni cjevovod, kako bi svi bili podmireni. Za ove planove je nadležan Sekretarijat za investicije, mi iz Vodovoda dajemo svoja rješenja. Radiće se vodovod i za to novo naselje, da li sad ili kasnije, ne znam, ali plan se pravi, rekao nam je Petar Plamenac, tehnički direktor “Vodovoda” Kotor u telefonskom razgovoru.

Obratili  smo se pisanim putem i Sekretarijatu za investicije, sekretaru Ognjenu Vukasoviću, ali, s obzirom da je u toku intenzivan program proslave Dana Opštine, do zaključenja ovog priloga nismo dobili odgovor na pitanje koje je portalu Boka News uputio mještanin Lješevića.

Radovi na sekundarnom sistemu vodosnabdijevanja za grbaljska sela Bigova, Pobrđe, Vranovići i Lješevići  se realizuju uporedo sa izgradnjom primarnog vodovodnog sistema u Donjem Grblju. Planirana je izgradnja 13 kilometara distributivnog cjevovoda, od čega 3.5 u Bigovi, 2.7 u Lješevićima i 6.8 kilometara u selima Pobrđe i Vranovići.

Vodovod Lješevići

Vrijednost investicije iznosi dva miliona eura, a rok završetka radova je šest mjeseci. Radove izvodi konzorcijum podgoričkih kompanija „Vigoris Ecotech“ i „Ding“.

Potsjećamo, u novembru 2022. godine potpisan je ugovor za izgradnju primarne infrastrukture između Opštine Kotor i investitora projekta Bigova Bay, što podrazumijeva izgradnju vodovoda, struje i optike za Donji Grbal. Vrijednost projekta je 6,2 miliona eura, a rok za završetak radova od 13 mjeseci već je prekoračen.

Predsjednik Opštine Vladimir Jokić je tom prilikom rekao da izgradnja primarne infrastrukture za projekat “Bigova Bay” podrazumijeva izgradnju vodovodnog sistema, 35kv kablova i telekomunikacionih sistema, čime će biti stvorena mogućnost da se konačno prostor Donjeg Grblja snabdije vodom iz Regionalnog vodovoda. Tada je istakao da će “Opština Kotor sa svojim gradskim vodovodom paralelno raditi na priključenju svih sela na vodovodnu mrežu”, te izrazio očekivanje da će nakon toga biti izgrađen i krak vodovoda od Jaza prema Zagori, Savini  i drugim selima Donjeg Grblja.

Potpisnica tog ugovora je i diplomirana inženjerka građevine Bojana Ječmenica, izvršna direktorka BBI Development d.o.o. (Uvala Bigova SPV), jedna od laureata nagrade 21. Novembar Opštine Kotor. Kako se navodi, ona je tokom 2023. i 2024. godine dala značajan doprinos na polju poboljšanja komunalne infrastrukture Kotora.

/M.D.P./

Zadarski stručnjaci za podvodnu arheologiju razvili metodu zaštite olupine zrakoplova Junkers Ju 87 poznatijeg kao Štuka, oborenog kod Žirja

0
Zadarski stručnjaci za podvodnu arheologiju razvili metodu zaštite olupine zrakoplova Junkers Ju 87 poznatijeg kao Štuka, oborenog kod Žirja
Junkers Ju 87
Igor Goić/roko Surić/Slobodna Dalmacija

Stručnjaci Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru razvili su metodu kojom se olupine zrakoplova mogu sačuvati od propadanja pod morem. Ovo otkriće donosi revoluciju u zaštiti potopljenih zrakoplova jer im zbog propadanja metala od kojeg su građeni prijeti potpuni raspad.

Pilot-projekt zaštite pod morem proveden je ovih dana na olupini zrakoplova Junkers Ju 87, poznatijeg kao Štuka, koji je oboren u more kod otoka Žirja tijekom Drugog svjetskog rata. Povod za djelovanje bila su mjerenja provedena na olupini koja su pokazala da ju od raspada dijeli 10 – 15 godina. Takav scenarij je spriječen zahvaljujući provedenoj katodnoj zaštiti. Ta metoda dobro je poznata u industriji metala, međutim do sada se nikada nije primijenila na zaštitu aluminijskih legura pod morem.

Stručnjaci iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru najprije su teoretski, a zatim i u praksi dokazali da katodna zaštita djeluje na olupinama pod morem. Ovom metodom mogla bi se sačuvati hrvatska, ali i svjetska podvodna kulturna baština od zuba vremena, a time bi se i budućim generacijama omogućilo ronjenje na atraktivnim olupinama potopljenih zrakoplova.

Zelenski: Rusija nije zainteresirana za mir

0
Zelenski: Rusija nije zainteresirana za mir
Kijev – foto Reuters

Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u četvrtak da je ruski napad na Ukrajinu novom vrstom balističke rakete jasna i ozbiljna eskalacija u ratu i pozvao na snažnu osudu međunarodne zajednice.