Tivat – hoće li Cacovo biti gotovo do lokalnih izbora u martu 2020 ?

2
do sada uradjeni ali neasfaltirani dio ulice Cacovo

Skoro godinu kasnije nego što je to posljednji put kada je govorio o Cacovu, obećao gradonačelnik Siniša Kusovac, Opština Tivat ovih je dana raspisala tender za treću i završnu fazu izgradnje saobraćajnice u naselju Cacovo u Donjoj lastvi.

Tender procijenjene vrijednosti 400 hiljada eura sa PDV-om zatvara sa 15.avgusta kada se predaju ponude zainteresovanih izvođača. Opština je propisala da očekuje da izabrani izvođač posao u Cacovu završi u roku od 50 dana od dana uvođenja u posao.

Treća faza radova na izgradnji saobraćajnice kroz to naselje podrazumijeva probijanje i završetak i posljednjeg dijela trase nove ulice na potezu od kuće Koprivica do kuće Orlovića u dužini od oko 200 metara, kao i asfaltiranje kompletne te i trase koja je izgrađena u proteklom periodu. Kroz novu ulicu već je u najvećoj mjeri „provučena“ i elektro i vodovodna instalacija, a kada saobraćajnica ona bude potpuno završena, instaliraće se i novih 14 stubova javne rasvjete.

Opština Tvat je u posao izgradnje oko 450 metara duge saobraćajnice u Cacovu koja bi nakon više decenija trebala da za desetak tamošnjih kuća obezbjedi kolski prilaz, ušla još u novembru 2016. Tada je sa podgoričkom kompanijom „Civil Engineer“ sklopljen ugovor vrijedan 181.879 eura sa PDV-om po kom je ta firma imala rok od 25 dana da završi radove predviđene prvom fazom. To se nije dogodilo, ali je Opština ipak ponovno,u maju 2017. sa  „Civil Engineerom“ sklopila još jedan ugovor za izvođenje druge faze radova u Cacovu, vrijedan 178.855 eura sa PDV-om. Ugovoreni rok za završetak posla bio je 40 dana, ali su se ti poslovi kraju priveli tek nedavno, prije oko mjesec dana. Čitavo to vrijeme od skoro tri godine, gradnju skromne ulice u Cacovu sa jednom kolovoznom trakom, a koja traje taman kao da se gradi autoput, pratili su brojni problemi i nezadovoljstvo mještana. Žitelji tog naselja imali su samo prekopanu usku i neasfaltiranu cestu kojom se ne može proći automobilima, razvaljenje potporne zidove, stepeništa i međe i aktivirana klizišta. U međuvremenu od izvođača i Opštine samo su dobijali niz opravdanja u vidu tvrdnji o teškoj konfiguraciji i lošem sastavu tla, podzemnim vodama, manjkavoj projektnoj dokumentaciji….ali put nikako da bude napravljen.

Uprkos drastičnom kašnjenju radova, Opština do sada nije preduzela ništa da od „Civil Engineera“ naplati makar ugovorene penale u visini od 5% vrijednosti te investicije, pa ostaje da se vidi hoće li toj firmi pripasti i treći, završni dio posla u Cacovu i da li će ta mala ulica konačno biti završena – na vrijeme da bude otvorena u kampanji za predstojeće lokalne izbora u Tivtu u martu naredne godine.

Kontrola granice po najvišim standardima EU i NATO

0
Kontrola granice po najvišim standardima

Crna Gora kopnenu i morsku granicu kontroliše po najvišim standardima Evropske unije (EU) i NATO-a, poručili su ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić i šef Delegacije EU u Podgorici, Aivo Orav.

Oni su obišli granični prelaz u luci Bar i Komandno-operativni centar Regionalnog centra Granične policije „Jug“ koji od nedavno posjeduje savremenu tehniku za elektronsko osmatranje vrijednu 3,4 miliona EUR, nabavljenu donacijom EU.

»Povod za naš obilazak je bio da se upoznamo sa opremom i tehnikom koju koristi Granična policija za elektronsko osmatranje državne granice. Uvjerili smo se da je tehnologija koja je ugrađena i koju koristi ovaj granični centar najsavremenija i da omogućava potpuni nadzor i detekciju svih podataka na kopnenoj granici«, naveo je Nuhodžić.

Ambasador Orav je izrazio zadovoljstvo posjetom Baru i radom opreme sistema nadzora granice nabavljene donacijom EU.

„Vjerujem da ova donacija ove opreme jačamo kapacitete Granične policije da efikasnije otkriva i da se bori protiv prekograničnog kriminala”, naveo je Orav.

On je podsjetio da je EU najveći donator u Crnoj Gori.

Nadzor granice na moru

“Današnja donacija od preko tri miliona je samo mali dio velikog paketa podrške EU u ukupnom iznosu od 20 miliona eura. Evropska unija ne daje samo novac za nabavku opreme i jačanje kapaciteta već pomažemo i Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije u obuci kako bi na bolji način mogli da se bore protiv kriminala, posebno protiv prekograničnog kriminala”, rekao je ambasador Orav.

Dodao je da je oprema koju smo vidjeli danas rezultat implementacije preporuka Evropske komisije i zahvalio se MUP-u na tome što je prihvatilo sve preporuke EK.

Nuhodžić je, govoreći o preporukama Evropske komisije, rekao da je sistem nadzora i kontrole državne granice sada u potpunosti usklađen sa evropskim standardima te da Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije rade u kontinuitetu na ispunjavanju preporuka Evropske komisije kada je u pitanju granična bezbjednost, a da MUP radi i na razvoju integrisanog upravljanja granicom u skladu sa Šengenskim akcionim planom i šengenskim standardima.

Otvoren Centar za posjetioce: Virtuelna šetnja kroz srednjevjekovnu Kanli kulu i Herceg Novi

0
Otvoren Centar za posjetioce foto RHN

Posjetocima hercegnovske Kanli kule od danas će, uz korišćenje naočara proširene stvarnosti i 3D animacije, biti omogućeno da zakorače u srednji vijek i vide kako su ta viševjekovna tvrđava i grad Herceg Novi izgledali kroz istoriju.

To će biti omogućeno kroz visokotehnološki Centar za posjetioce, koji je danas otvoren na Kani kuli, a čije je opremanje finansirano sredstvima Evropske unije opredijeljenim kroz Interreg IPA Program prekogranične saradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014-2020 za projekat Fortress ReInvented – Inovativni pristup i digitalni sadržaji u istorijskim utvrđenjima.

Ukupna vrijednost projekta, čija sredstva koriste institucije i organizacije iz četiri opštine (Šibenik, Klis, Herceg Novi i Zenica) je više od 1,3 miliona eura.

„Kanli kula u Herceg Novom, Stari grad Vranduk kod Zenice, te tvrđave Sv. Mihovila u Šibeniku i Klis u istoimenom mjestu, građevine su na kojima će, zahvaljujući evropskim fondovima za prekograničnu saradnju, biti nabavljena oprema i producirani digitalni sadržaji koji će posjetiocima omogućiti da zakorače u srednji vijek i neposrednije dožive neprocjenjivu vrijednost ovog kulturno-istorijskog nasljeđa“, rekao je na otvaranju Centra glavni pregovarač Aleksandar Drljević.

On je kazao da kulturna baština i turizam čine jednu od 4 oblasti koje je trilateralni program za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru prepoznao kao prioritetne za razvoj prekogranične oblasti, uz unapređenje usluga javnog zdravlja i zdravstvene zaštite, zaštitu životne sredine i poboljšanje energetske efikasnosti, kao i podršku konkurentnosti i poslovanja malih i srednjih preduzeća.

Otvoren Centar za posjetioce foto RHN

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić istakao je da je hercegnovska opština prva u Crnoj Gori koja je realizovala ovu vrstu projekta, koji će sigurno privući poklonike kulturnog turizma i unaprijediti turističku ponudu grada. Kako je rekao, Kanli kula je dobila novu funkciju – osim najljepšeg ljetnjeg pozorišta, pozornice i bioskopa pod otvorenim nebom i pred otvorenim morem, postala je i pravi vremeplov.

„Projekat reinvencije tvrđave Kanli kula, koja je jedan od amblema našeg grada, sproveden je bez i najmanjeg narušavanja njenog arhitektonskog identiteta. Pomjerene su samo barijere vremena, omogućavajući nam da proširimo iskustvo i vizuelno doživimo burne istorijske događaje, epohe i civilizacije o kojima ovaj grandiozni spomenik svjedoči“, kazao je Katić.

U uređenom Centru za posjetioce unutar Kanli kule posjetioci će imati priliku da iznajme 20 naočara proširene stvarnosti sa instaliranim video spotom na 4 jezika i 3D animacijom, na kojima je predstavljena istorija Kanli kule i Herceg Novog, a koje će koristiti prilikom obilaska tvrđave, prateći mapu sa tačkama obilaska, navedeno je u saopštenju.

“Rezultat ovog prekograničnog projekta je i postavljanje ekrana koji će posjetiocima pružiti priliku da uživo posjete partnerske tvrđave iz druge dvije zemlje i vide šta se trenutno dešava na njima.

Inovativni zvučni vodič na sve 4 tvrđave, sa aplikacijom koja omogućava automatsko aktiviranje sadržaja kada pored njega prolaze posijetioci, obezbijeđen je za osobe sa poremećajima vida. Takođe, na području partnerskih gradova, na frekventnim lokacijama, biće postavljeni info punktovi – digitalni ekrani, putem kojih će biti promovisana kulturna baština gradova i pružene informacije o malim i srednjim preduzećima uključenim u turističku ponudu regiona”, zaključuju u saopštenju.

Portonovi otvorio vrata za posjetioce…

0

Portonovi rizort jedan od najprestižnijih projekata rezidencijalnog tipa u ovom dijelu Evrope oltvorio je vrata.

Smješten na ulazu u Bokokotorski zaliv, Portonovi rizort se prostire se na 26 hektara i 1.8km eskluzivnog obalnog područja, sa 214 rezidencija koje će u okviru prve faze otvaranja biti na raspolaganju budućim kupcima.

Slogan pod kojim će se Portonovi predstaviti svijetu, Portonovi Montenegro Essence, simbolizuje najljepše trenutke i mogućnosti koje Crna Gora kao zemlja ima da ponudi – kako one već poznate tako i one koje će tek biti otkrivene. Kompanija Azmont Investments kao glavni investitor čvrsto vjeruje da ono što Crnu Goru čini zaista magičnom jesu njeni ljudi, njena netaknuta priroda, duga tradicija i vibrantna kultura koja čini da se svi posjetioci, svjetski putnici, ljubitelji prirode, umjetnici i kosmopolite osjećaju dobrodošlima. Dodatno, posebno smo srećni što Rizort počinje sa radom ove godine, kao i život u njemu, a prije nego li završimo sve planirane radove, ujedno nestrpljivo iščekujući veliko otvaranje naredne godine.

Portonovi predstavlja sinonim za najviši nivo usluge i nenametljiv luksuz svjetski prepoznatih brendova kao što su D-Marin Portonovi marina koja je već poželjela dobrodošlicu svojim prvim klijentima, ali i prvi One&Only u Evropi sa Espace Chenot Health Wellness Spa centrom čije se otvaranje očekuje 2020. godine.

Portonovi

Arhitektura Portonovi naselja inspirisana je autentičnim šarmom i karakterom tradicionalnih bokokotorskih sela i snažno je povezana sa morem i zalivom. Na ovom magičnom mjestu ne postoje dva ista iskustva niti dvije jednolične priče. U svako doba godine, u svakom dijelu dana, posjetioci će moći da otkriju nešto posebno: od kulinarskih specijaliteta, posebnih i neistraženih mjesta, do različitih ljudi i kultura sa svih krajeva svijeta.

Imajući sve ovo na umu, posebno nam je zadovoljstvo da ovom prilikom najavimo otvaranje Portonovi Beach Club / Portonovi plažnog kluba, koji će sa svojim unikatnim menijem i ponudom plažnog bara postati vaše omiljeno mjesto pored mora. Prvi restorani, kafei i italijanska đelaterija daće savršenu notu avgustovskim danima odmora svim posjetiocima.

Usluge i graničnog prelaza u okviru D-Marin Portonovi Marine od 1. avgusta će moći da koriste gosti koji koji stižu morskim putem.

Portonovi

Tokom čitave 2019. godine, novi brendovi, nova mjesta i usluge nastaviće da obogaćuju magično Portonovi iskustvo – koje čeka na sve posjetioce i rezidente, poručuju iz ove kompanije.

Rimska noć u Risnu na originalan način približila vrijeme…

“Kada razmišljamo o nekim prošlim vremenima često pomislimo da su ljudi živjeli veoma teško, da nisu poklanjali vrijeme razonodi i igrama. Međutim upravo ovom manifestacijom želimo pokazati da je sve bilo drugačije, da su posebno Rimljani imali osjećaj za zabavu i sve ono što je njihov život činilo bogatijim i ljepšim. Razlog organizovanja ove manifestacije je upravo to što je Risan bogat istorijskim nasljeđem anričkog vremena” – kazala je Ana Nives Radović direktorica Turističke organizacije Kotor  na sinoćnom otvaranju Rimske noći u Risnu.

Po prvi put organizovana Rimska noć, na originalan način približila je vrijeme antičkog načina života, kroz kulturu oblačenja, izradu frizura, do borbe gladijatora, plesa s vatrom, predstavljanje oružija tog vremena, te gastro ponude tog vremena…

Rimska noć 2019.

Kroz program za djecu, uz angažovanje animatоrа “Event Montenegro” realizovane su rimske igre kao što su borbe sa mačevima i štitovima, potezanje konopa, ubacivanje oraha u amforu itd. Za najmlađe učesnike priređen je veliki broj poklona i iznenađenja, a za sve učesnike organizovano je pravljenje rimskih frizura kao i odijevanje u rimske odore sa lovorovim listom na glavi.

Psebno interesovanje brojnih posjetilaca izazvala je i mala škola gladijatora koju je organizovala Medieval Kotor, grupa u okviru nevladine organizacije za očuvanje kulturne baštine Kotora i Crne Gore, koja se bavi istorijskim konstrukcijama zanata, alata, odjeće, oružja i oruđa, tehnologija i drugih segmenata života sa ciljem da spozna svakodnevicu ljudi iz prošlosti i pomogne očuvanju nematerijalne kulturne baštine.

Za predstavljanje rimskih mačeva tipa “gladijus” i “spata” zadužen je bioAndrija Ramadanović iz Kotora, vlasnik “Romada” kolekcije koja broji preko 200 primjeraka hladnog oružja ručne izrade iz perioda 8. vijeka p.n.e do 20.vijeka n.e. Za ovu priliku izdvojeno je devet primjeraka mačeva.

Rimska noć 2019.

Brojnoj publici predstavili su se i Petar i Eva Martinović, osnivači ateljea starih zanata koji 15 godina uspješno plasirajukeramički ručno rađene proizvode.

Gosti večeri bili su i predstavnici arheološkog muzeja “Narona” iz Metkovića koji su pored ove ustanove predstavili i rimski nakit, a prikazan je i film “Rimska noć u Naroni”.

U Rimskoj noći predstavilo se 16 izvođača koji su u autentičnoj odori centuriona, barjaktara i rimskih legionara izveli performans, nakon čega su izvedene gladijatorske borbe sa adekvatnom gladijatorskom opremom, gdje su učestvovala četiri uvježbana gladijatora, koji su izveli Dioklecijanovu legiju.

Organizovan je i vatreni show, a  predavanje o rimskoj kulturi je održala arheolog Vilma Kovačević nakon čega je organizovan i mini kviz.

Rimska noć 2019.

Za gastro dio Rimske noći pobrinule su se predstavnice udruženja “Žene Risna” kao i NVU “Karampana” iz Kotora .

Kako bi doživjeli pravi ugođaj Rimske noći 2019. više na fotografijama na našoj facebook strani.

Projekat je podržan od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Tivat – Koncert klape Šufit u petak

Klapa Šufit

Klapa Šufit održati će koncert u petak 2. avgusta sa početkom u 21 sat na Ljetnjoj pozornici u Tivtu.

U jesen 1992. u potkrovlju splitske „Realke“ mladi i nadareni nastavnik muzičke kulture prof. Tomislav Veršić okupio je grupu učenika u klapu Šufit. Godinu i po dana kasnije gimnazijalci su uspješno debitovali na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu kao najmlađa muška klapa u istoriji tog najznačajnijeg klapskog okupljanja.

S vremenom je klapa Šufit napustila gimnazijske okvire i organizovala se u sklopu istoimenog kulturno–umjetničkog društva. Vođena iskusnim klapskim bardom Duškom Tambačom, klapa postaje respektabilno muzičko tijelo koje njeguje i promovira „splitski stil“ klapskog pjevanja, te se kontinuiranim nastupima na FDK u Omišu svrstava u sam vrh klapskog pjevanja (1999. god. – 3. nagrada publike – Brončani leut). Krajem iste godine Šufitovci izdaju svoj prvi album „Dobro jutro more“. Promovišu ga na brojnim koncertima, od kojih onaj najveći u HNK Split, otpjevan pred kamerama nacionalne televizijske kuće, nailazi na iskrenu podršku publike i priznanje glazbene kritike.

Od 2006. godine do danas, klapa je pod umjetničkim vodstvom prof. Jasminka Šetke. Rijetko viđena sinergija tog glazbenog i pedagoškog talenta i pjevača klape urodila je jedinstvenim podvigom u povijesti klapskog pjevanja i natjecanja. Klapa Šufit postaje apsolutnim pobjednikom omiškog festivala tri godine zaredom, osvojivši članove stručnog povjerenstva te srce i dušu klapske publike (2006., 2007. i 2008. godine: 1. nagrada stručnog ocjenjivačkog povjerenstva – Zlatni štit s povijesnim simbolom grada Omiša i 1. nagrada publike – Zlatni leut).

Klapa Šufit je postigla uspjehe u samostalnim nastupima, u suradnji s drugim klapama ili estradnim umjetnicima i na drugim muzičkim festivalima (Večeri dalmatinske pisme Kaštela, Festival dalmatinske šansone u Šibeniku, Melodije hrvatskog juga u Opuzenu). U Šufitu je tokom godina pjevalo, ili još pjeva, ukupno dvadesetak pjevača, a od 2003. godine klapa djeluje u sastavu koji je i danas. Nastala u šufitu škole, pjevajući pjesme iz šufita naših djedova, klapa se popela na sam vrh, na šufit dalmatinske klapske pjesme.

Karte su u prodaji po cijeni od 7 eura.

Informacije i rezervacije na telefon 069342799.

Sergej Ćetković na Don Brankovim danima muzike

0
Sergej Ćetković

Sergej Ćetković, jedan od najomiljenijih muzičara u Crnoj Gori i regionu, nastupiće na KotorArt Don Brankovim danima muzike, udružen sa orkestrom muzičkih škola „Vida Matjan” iz Kotora i „Mokranjac” iz Beograda.

Koncert pod nazivom „Sergej predstavlja Orkestar mladih talenata” zakazan je za večeras 31. jul u 22 sata, na Ljetnjoj pozornici u Kotoru.

Mađarska Tina Turner nastupa u okviru KotorArta

0
Ildiko Keresztes

Visoko cijenjena pop-rok zvijezda u Mađarskoj, Ildiko Keresteš, nastupa na XVIII KotorArt Don Brankovim danima muzike u četvrtak, 1. avgusta, sa početkom u 21h u Luštici Bay. Ova svestrana umjetnica, poznata i kao mađarska Tina Tarner, publici će se predstaviti ne samo svojim hitovima, već i onim svijetskim, poput hitova grupe AC/DC, Tine Tarner i drugih pop i rock izvođača. Koncert se organizuje u saradnji sa festivalskim dugogodišnjim prijateljima, Lušticom Bay, a dio je programa Nedjelje Mađarske kulture u Crnoj Gori, projekta Ministarstva vanjskih poslova i trgovine Mađarske.

Besplatan prevoz na dvočasovni koncert za sve zainteresovane je obezbijeđen iz Kotora (zgrada Zavoda za zapošljavanje) i Tivta (stara autobuska) sa polascima iz oba grada u 20 sati, i povratkom po završetku koncerta.

Ildiko Keresteš na sceni je preko 25 godina. Ona je pjevačica, autorka pjesama, a radi kao glumica u pozorištu, na filmu i televiziji. Kao pjevačica, snimila je šest albuma za koje je dobila brojne nagrade, a na svakom od njih nalazi se niz poznatih hitova. Doprinijela je realizaciji više od pedeset albuma, od kojih je polovina u rangu zlatnih, dok su neki od njih i platinasti. Svako ko jednom čuje njen dubok i oštar glas, nikada ga neće zaboraviti. Njen specifičan umjetnički izraz nije karakterističan samo po izvanrednoj boji glasa, već i po njenom stavu, dramatičnoj snazi, ličnosti i talentu koji publika prepoznaje i za koji se zauvijek vezuje.

Na Krapnju i ove godine regata u ženskom veslanju

0
Regata krapanj

Ususret Gospi od Anđela, i ove će se godine na Krapnju održati tradicionalno veslanje u gajetama. Manifestacija je to koja prikazuje tradiciju otoka Krapnja i način života Krapljanki, piše Šibenski portal.

– Kao i svaku tradiciju, i ovu je bitno održavati, te je s ponosom prezentirati turistima i posjetiteljima. Stoga Vas pozivamo da nam se pridružite 1.kolovoza na otoku Krapnju
Utrka žena počinje u 20 sati, a nakon utrke pobjednike očekuje dodjela nagrada, zakuska za posjetitelje, te nastup KUD-a ‘Spužvar’ i Klapa Brodarica Šibenik – poručuju iz Turističke zajednice Krapanj-Brodarica.

Krapanj  je najniži naseljeni otok, poznat je po spugama i ronilaštvu, no težak život krapanjskih žena koje su svojim  radom uzdržavale polja, vrtle, kuću i obitelj poznat je samo Krapljanima. Upravo se ovom regatim želi skrenuti pozornost  šire  javnosti  na Krapanjku, ženu  koja se ustajala u dva sata u jutro, brodima na vesla veslala do polja u Jadrtovcu, Grebaštici, Donjem polju, tamo radila, veslala nazad kući gdje su je čekala djeca, kućni poslovi, vrt…Krapljani su odlazili na spuge u leutima na vesla i idra od Brijuna do Mljeta. To je bilo izuzetno naporno i opasno, mnogi se nikada nisu na žalost ni vratili. Upravo svjesne tog  teškog i opasnog posla krapanjske  žene su svoje  muževe, očeve, braću oslobađale teških poslova ukazujući im time svoje poštovanje, uvažavanje, ljubav.

Lastovska fešta, tradicija duga 45 godina u subotu 3.avgusta

0
Lastovska fešta 2015.

Tradicionalna Lastovska fešta koja se održava po 45. put biće održana u subotu, 3. avgusta od 21 sat ispred crkve i Doma kulture „Ilija Marković” u Gornjoj Lastvi.

Fešta se održava prve subote mjeseca avgusta i uvijek počinje kolom Bokeljske mornarice koje plešu članovi Tivatske podružnice uz muzičku pratnju Glazbeno prosvetnog društva Tivat.

U programu će učestvovati muzički bend „Next band“ iz Omiša, a biće otvorena i izložba „Plakati lastovskih fešti“.

Lastovska fešta 2017.

Lastovska fešta već godinama izaziva veliko interesovanje mještana i turista koji se zabavljaju do duboko u noć.

Ovu manifestaciju sufinansira Opština Tivat.