Nakon što je vlada Crne Gore dala koncesije za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika talijansko-ruskom konzorciju ‘Eni Novatek’ i grčkoj kompaniji ‘Energean’, odlučeno je da će prva istražna bušotina biti izbušena 22 kilometra od crnogorske obale. Do kraja 2019. će biti prikupljeni i podaci grčke kompanije Energean, a ima li u Crnoj Gori crnog zlata, znat će se oko sredine iduće godine, javlja Sputnik news, a prenosi Jutarnji list.
Jedna će bušotina Eni-Novateka naftu tražiti na dubini od 6,5 kilometara, a druga će tražiti plin na dubini od 1,5 kilometara, najavio je direktor Uprave za ugljikovodike Crne Gore, Vladan Dubljević. Dodao je i da je jedna međunarodna agencija tu zemlju svrstala među 20 najperspektivnijih vjerojatnih novih nalazišta ugljikovodika.
Ako se nafta i plin u Crnoj Gori pronađu, toj će zemlji pripasti 62 do 68 posto dobiti od valorizacije ugljikovodika, na osnovu poreza, koncesije i drugih naknada, rekao je Dubljević.
U slučaju pronalaska sirove nafte u Crnoj Gori, ona bi se koristila samo za izvoz.
‘Crna Gora nema rafinerije, tako da ukoliko se pronađe sirova nafta, ona se neće koristiti za potrebe države, već za izvoz. Pronalazak bi svakako imao veliki uticaj i državi bi donio prihode od prodaje sirove nafte’, rekao je Robert Karahanas iz grčkog ‘Helenik Petroleuma’.
Ipak, mnoge ekološke udruge i aktivisti već učestalo apeliraju za prestanak bušenja te upozoravaju da će zbog naftnih platformi turizam biti ugrožen, a Jadran devastiran, prenosi Jutarnji list.
Nakon što im volonteri pomognu da izmigolje iz jajeta, sićušne kornjače preko oblutaka na grčkoj plaži jure do mora, na početku opasnog puta koji će preživjeti tek svaka hiljadita.
Kira Schirrmacher (22) pažljivo pomaže tek rođenoj glavatoj želvi da se oslobodi ljuske jajeta i smije se na opasku da je neka vrsta “primalje”.
“Da, radim ovo cijeli dan”, kaže studentica sociologije iz Njemačke. Ona je jedna od volontera koji brinu o želvama na plažama Kiparisijskog zaljeva, njihova najvećeg gnjezdilišta u Europi.
Turizam, klimatske promjene i zla sreća doveli su do toga da Međunarodna zajednica za očuvanje prirode (IUCN) glavate želve uvrsti na popis ugroženih vrsta.
Njihov ukupan broj nije poznat, ali populacije u Tihom i Indijskom oceanu kritično su ugrožene. Na Sredozemlju je situacija bolja jer su mjere očuvanja vrste dale rezultate.
Kiparisijski zaljev, na zapadu Peloponeza, na svojih 44 kilometra obale ove je godine imao 3700 gnjezdilišta, što je dvjesto više nego lani, kaže oceanograf Dimitris Fitilis.
“Čini se da je više naših ženki preživjelo i vratilo se gnijezditi”, objašnjava.
Svako gnijezdo sadrži oko 120 jaja, ali iz otprilike petine kornjače se uopće ne izlegu.
U opasnosti od rođenja
Glavate žele mogu živjeti 80 godina, narasti preko pola metra i težiti do 80 kilograma.
Ali kada se izlegu imaju samo pet centimetara i u smrtnoj su opasnosti od rođenja. Već na putu do mora moraju izbjeći pse, šakale, lisice, galebove i druge predatore.
Ako dospiju do mora, ondje im prijete rakovi, ribe, čak i odrasle kornjače. Usto, prva 24 sata moraju plivati bez prestanka kao bi im se razradila pluća.
Odraslim glavatim želvama najveća je prijetnja čovjek. One mogu progutati udice i plastično smeće, ali više od pola njihovih ozljeda posljedica su udaraca u glavu, sjekirama ili veslima.
Počinitelji su najčešće ribari koji se žale da krpanje mreža, što im ih velike kornjače oštete jako skupo.
glavata-zelva
Globalno zagrijavanje
Klimatske promjene stvorile su potencijalnu neravnotežu u spolovima jer se mužjaci ne mogu izleći ako je temperatura u gnijezdu iznad 29,3 stupnja Celzija.
“To već ostavlja posljedice u nekim zemljama, Australiji na primjer. Ondje se zbog globalnog zagrijavanja rađa više ženki”, kaže Fitilis.
Drugo ključno gnjezdilište glavatih želvi, u Zaljevu Laganas na Zakintosu, godišnje privuče stotine tisuća turista.
Kao i u mnogim drugim popularnim turističkim odredištima, i ondje se aktivisti za zaštitu okoliša desetljećima ‘hrvaju’ s hotelijerima i vlasnicima restorana i njihovim kuharima oko mjera za zaštitu kornjača.
Nacionalno blago
“Nemamo baš podršku mještana”, kaže Schirrmacher u Kiparisiji.
Jedan mjesni hotelijer kaže da bi regija trebala razviti turizam temeljen na kornjačama.
“Trebao bi postojati brod sa staklenim dnom za promatranje kornjača, ali ovdašnje vlasti nisu u stanju napraviti ni poštenu cestu do plaže”, kaže ljutito.
Ekologe dodatno brinu namjere nove grčke konzervativne vlade o ublažavanju restrikcija vezanih uz zaštitu okoliša kako bi privukla nove turističke investicije.
Fitilis naglašava da je nazočnost kornjača najvažniji pokazatelj kvalitete morske vode.
“Sretni smo što imamo ta gnijezdilišta. To je nacionalno blago. Treba ga zaštititi, a ne iskorištavati”.
Opština Herceg Novi i Grad Istočno Sarajevo sarađivaće u oblastima turizma, ekonomije, kulture, obrazovanja, sporta i lokalne politike, definisano je Sporazumom o saradnji i prijateljstvu koji su danas potpisali predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i gradonačelnik Istočnog Sarajeva Nenad Vuković.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić istakao je da je ovaj sporazum u duhu onoga što Opština Herceg Novi radi godinama, a to je širenje veza i prijateljstava.
“Ovim sporazumom jačamo prijateljske i bratske odnose između Grada Istočno Sarajevo i Opštine Herceg Novi, na zadovoljstvo svih građana. Mi nećemo biti prijatelji samo na papiru, već istinski”, poručio je Katić, uputivši riječi zahvalnosti bivšem ambasadoru Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Vinku Radovanoviću, koji je inicirao potpisivanje Sporazuma.
Kako je kazao, predstavnici Herceg Novog već su bili u posjeti Istočnom Sarajevu, gdje su razmijenili iskustva i dogovorili konkretne korake za nastavak saradnje. Katić je istakao da je turizam jaka veza između dva grada, imajući u vidu da Istočno Sarajevo ima Jahorinu koja je jak zimski centar, dok je Herceg Novi prepoznat kao ljetnja turistička destinacija. Takođe, fokus partnerstva biće međunarodni projekti, kultura, obrazovanje i sport.
Potpisivanje Sporazuma
”Mislimo da je ovo logičan slijed događaja i primjer kako se na najbolji mogući način mogu odabrati partneri iz ove dvije susjedne države. Mislim da za Grad Istočno Sarajevo u Crnoj Gori nema boljeg partnera od Herceg Novog”, kazao je gradonačelnik Istočnog Sarajeva Nenad Vuković i zahvalio se svima koji su u prethodnom periodu doprinijeli da dođe do potpisivanja Sporazuma.
Istočnom Sarajevu, kao i Herceg Novom, turizam je najvažnija privredna grana i osnov razvoja, kazao je Vuković, ali i dodao da to nije jedina oblast u kojoj će dvije uprave sarađivati.
Potpisivanje Sporazuma
“Kada je u pitanju turizam jasno je da u Herceg Novom postoji sjajna prošlost, a sigurno da krupnim koracima idete u budućnost. Vidjeli smo tokom ova dva dana kakve ste pomake učinili kada je u pitanju dovođenje investicija i ja vam na tome čestitam. S druge strane, mi planiramo da saradnju razvijamo u drugim segmentima društvenog života – sportu, kulturi, privredi, kao i kada je u pitanju razmjena iskustava s obzirom na problematike za lokalne zajednice, koje imamo i jedni i drugi samostalno i u odnosu na republičke vlasti”, rekao je Vuković. On kao posebno plodnu oblast za saradnju vidi i obrazovanje, vjerujući da je znanje resurs na kome treba da počiva razvoj grada.
Krajnja želja je da ovaj Sporazum bude krunisan bratimljenjem dva grada, zaključio je Vuković, i dodao da očekuje da se u bliskoj budućnosti odluka o tome nađe u skupštinama Istočnog Sarajeva i Herceg Novog, kako bi ovjekovječili saradnju za budućnost.
Kompanija Luštica Development pokreće drugi ciklus stručnog osposobljavanja mladih kadrova bez radnog iskustva, na pripravničkim pozicijama,na kojima bi u tivatskoj kompaniji bili angažovani tokom 2020. godine.
Program će pružiti mogućnost svršenim studentima pravne, ekonomske i turističke struke da tokom godišnjeg programa stručnog osposobljavanja steknu sveobuhvatna znanja i praktično iskustvo, uz mentorstvo stručnog tima kompanije.
“Zadovoljstvo nam je da pozovemo zainteresovane mlade ljude koji žele da budu dio stvaranja nove integrisane zajednice u Luštici Bay da apliciraju kako bi bili dio našeg godišnjeg, pripravničkog programa. Sigurni smo da će sa prvim profesionalnim koracima u Luštici Bay dobiti jedinstvenu i stručnu radnu mogućnost koja će im u daljem periodu biti od pomoći kako bi se što bolje pripremili za ulazak u brzi ritam promjenljivog poslovnog okruženja”, saopštila je menadžerka za ljudske resurse u kompaniji Antonia Kelava.
Pripravnički staž u Luštici Development, kompaniji koja razvija najveći projekat u turizmu u Crnoj Gori, projekat Luštica Bay, omogućiće mladim kadrovima proaktivno poslovno djelovanje u milutinacionalnom radnom okruženju, sticanje praktične stručnosti, kreiranje radnih navika i izgradnju profesionalnih odnosa u renomiranoj, internacionalnoj sredini.
„Radim u okruženju koje me razvija i motiviše, i u kojem se posmatra razvoj talenta. Imam veliku mogućnost za lični i profesionalni i razvoj profesionalnih odnosa i konekcija. Luštica Bay je projekat koji razvija čitavu Crnu Goru u pozitivnom smjeru i srećna sam što sam dio nečeg tako značajnog“, izjavila je Jelena Višić, asistent u sektoru ljudskih resursa u Luštici Development.
Program stručnog osposobljavanja Luštica Bay kreiran je sa željom da se mladi kadrovi iz Crne Gore, koji ujedno već predstavljaju i najveći procenat zaposlenih u kompaniji i njenim podružnicama, u ranoj fazi karijernog rasta pridruže dinamičnom radnom okruženju, te oblikuju radne sposobnosti kroz praktične smislene zadatke, odgovornosti i projekte, uz adekvatan stručni trening, podršku i vođstvo.
Više informacija dostupno na https://www.lusticabay.com/careers.
Odbornik Socijaldemokrata u SO Tivat Igor Petković najavio je danas da će ta partija zatražiti raspisivanje lokalnog referenduma u Tivtu u vezi namjere Vlade da aerodrom Tivat da u 30-godišnju koncesiju. Vlada koju čini i SD, prije nekoliko dana započela je pretkvalifikacioni postupak za izbor koncesionara za Aerodrome CG.
Petković čija partija u Tivtu čini lokalnu vlast sa DPS-om i HGI-om je danas na sjednici lokalnog parlamenta ocijenio da će grad Tivat u poslu na kome insistira Vlada, pretrpjeti štetu od najmanje 30 miliona eura.
“Koncesioni akt i sve što će se na osnovu toga raditi je nezakonito! Zato želimo zvanično da najavimo da ćemo iskoristiti sve mehanizme koji nam stoje na raspolaganju da dokažemo tu nezakonitost. Iniciraćemo pokretanje referenduma o ovom pitanju, jer o najvažnijem poslu ove generacije Tivćana, a važnijeg od davanja ACG u koncesiju nemamo, svoj sud moraju dati građani Tivta”, kazao je Petković.
Igor Petković
Naglasio je da je Vlada “ušla u konflikt sa Evropskom Komisijom” raspisujući tender za aerodrome po važećem, a ne novom Zakonu o koncesijama što je tražila EU. Istakao je da je koncesioni postupak nezakonit jer nije na propisan nacin utvrđena vrijednost imovine koja se daje u zakup, kao i zbog toga što se na tender iznosi i imovina koja je pripada državi.
“Nadamo se da će Vlada, nakon što čuje naš stav, odustati od ovog posla, isto kao što s potpunim pravom odustaje od malih hidroelektrana uz obrazloženje da ne želi da radi nista protiv volje građana”, zaključio je Petković.
Porto Montenegro je finansirao renoviranje toaleta u JPU Bambi u područnoj jedinici u Donjoj Lastvi, u iznosu od 5.000 eura.
Kao i mnogo puta do sada, ni ovog puta nije izostala podrška Porto Montenegra za projekte predviđene za poboljšanje uslova naše djece u vrtiću u Donjoj Lastvi. Zahvaljujemo Vam i radujemo se budućoj saradnji, istakla je direktorica JPU Bambi Tivat Katarina Hercegovac.
U saradnji sa Savjetom roditelja JPU Bambi i menadžmenta ove predškolske ustanove, svake godine Porto Montenegro realizuje jedan projekat društveno-odgovornog djelovanja u vrtiću, u cilju što kvalitetnijeg boravka najmlađih.
Zahvaljujemo na razumijevanju i sredstvima koja ste opredijelili za realizaciju radova kojima smo im poboljšali uslove boravka u vrtiću. Već sada planiramo šta u narednoj kalendarskoj možemo uraditi za najmlađe da im uljepšamo svakodnevicu, istakla je predstavnica Savjeta roditelja Sanja Vuković.
Ministar turizma Gari Cappelli u ponedjeljak je na otvaranju 5. Istria Gourmet Festivala ocijenio kako hrvatska eno-gastro scena ima budućnost, te najavio skorašnje predstavljanje akcijskog plana za razvoj gastronomske i gourmet ponude. Ustvrdivši kako je glavna vizija dodatno etablirati Hrvatsku kao gastronomsku ikonu Europe kroz lokalne namirnice i autentične okuse, Cappelli je istaknuo kako gotovo trećina turista odabire Hrvatsku upravo zbog gastronomije. Domaćin petog Istria Gourmet Festivala je rovinjski hotel Lone.
Sudionici festivala, na kojem će biti predstavljeni novi trendovi u svjetskom kulinarstvu i hotelijerstvu visoke kategorije, imat će prigodu sudjelovati u atraktivnim master class i show cooking radionicama te zanimljivim edukacijama koje će voditi vrhunski predavači i chefovi kuhinja ovjenčani Michelinovim zvjezdicama.
Prvi festivalski dan namijenjen je ugostiteljstvu, kada će se na kulinarskoj pozornici pojaviti priznati chefovi – Mauro Uliassi i Roberto Cerea. Mauro Uliassi ovogodišnji je dobitnik treće Michelinove zvjezdice i vlasnik poznatog talijanskog restorana “Uliassi” čija se kuhinja bazira na tradiciji jadranske rivijere, dok je Roberto Cerea chef legendarnog restorana “Da Vittorio” u Bergamu, koji se kroz svoju dugogodišnju tradiciju proslavio ribljim specijalitetima i kojeg od 2010. godine krase tri Michelinove zvjezdice.
Utorak je u znaku hotelskog sektora, brojnih stručnih predavanja i okruglog stola na temu važnosti izvrsnog ugostiteljstva u luksuznim hotelima. Među govornicima naći će se i poznati talijanski chefovi Vincenzo Candiano i Michelino Gioia. Bit će održan i specijalizirani master class posvećen mesu.
Peto izdanje Istra Gourmet Festivala, koji je nastao u suradnji Turističke zajednice Istarske županije i hotelske kompanije Maistra, uz potporu Hrvatske turističke zajednice, najavljuje i gala večeru, 28. listopada, u Grand Park Hotelu Rovinj koje će prirediti chefovi restorana s Michelinovim zvjezdicama. Gostima će svoje specijalitete servirati chefovi Enrico Bartolini, Donato Ascani, Valeria Piccini i Francesco Sposito koji će na tanjurima prezentirati svu raznolikost svjetske kuhinje. Na meniju će se tako, između ostalog, naći dimljena sipa s mirtom, srnetina s raštikom, but od biserke punjen aromatičnim biljem te mnogi drugi specijaliteti.
Kompanija Vektra Boka tužila je Morsko dobro tražeći da sud utvrdi da je ugovor o korišćenju morskog dobra još na snazi.
Osim toga, traži naknadu štete i izgubljene dobiti za parcele u Herceg Novom na kojima je Vektra upisana kao korisnik, a koje je Morsko dobro navodno davalo u zakup trećim licima.
Radi se o kupalištima ispod nekadašnjih hotela “Topla”, “Centar” i “Tamaris”, kao i lokacijama ispred teniskih terena i lokala “Lobelia” na Šetalištu pet Danica.
Riječ je o ugovoru sklopljenom 2007. godine, koji je ovog ljeta Morsko dobro raskinulo prije isteka od 20 godina, jer Vektra Boka nije poštovala ugovorne obaveze, čulo se na pripremnom ročištu pred sutkinjom Senadom Hasanagić. Zastupnik Vektre Ranko Grbavac tražio je da sud odredi geodetsko, građevinsko i finansijsko vještačenje kako bi precizno bile identifikovane parcele i kupališta koje je Morsko dobro izdavalo te da se procijeni koliko je Vektra Boka uložila u kupalište hotela “Plaža”, koje je oštećeno tokom nevremena, imajući u vidu da Morsko dobro nije prihvatilo ovaj trošak.
Grbavac nije mogao da odredi ni iznos, a ni period za koji potražuje naknadu štete, prije vještačenja, jer ne posjeduje ugovore na osnovu kojih je Morsko dobro davalo u zakup ove lokacije. Pripremno ročište odloženo je za početak decembra, kako bi se zastupnici precizno izjasnili oko predmeta vještačenja, kojem se zastupnik Morskog dobra Draško Cerović protivi.
Spasilački brod sa 104 migranta koji je na moru već deset dana trebao bi ih hitno moći iskrcati, objavile su u ponedjeljak dvije humanitarne organizacije koje upravljaju brodom.
Ocean Viking, kojim upravljaju organizacije SOS Mediterranee i Liječnici bez granica, spasio je migrante 18. oktobra oko 90 kilometara od libijske obale.
“104 preživjela ponovno su ostavljena u limbu na palubi spasilačkog broda, a da se ne nazire rješenje za njihovo iskrcavanje”, priopćio je SOS Mediterranee.
“Pozivamo europske čelnike da žive u skladu sa svojim načelima i dopuste preživjelima da se napokon iskrcaju na sigurno”, apelirao je voditelj misije Liječnika bez granica, Michael Fark.
Na brodu su, po njihovim podacima, dvije trudnice i 41 maloljetnik, uključujući dvoje djece u dobi od dvije godine i 11 mjeseci.
SOS Mediterranee i Liječnici bez granica ranije su zatražili da se brodu dopusti da pristane na Malti ili u Italiji.
Trenutačno se nalazi na pola puta između Lampeduse i Sicilije.
Italija i Malta od prošle godine redovito odbijaju otvoriti svoje luke za takve brodove dok druge države članice EU-a ne pristanu prihvatiti dio migranata.
Pregovori o tome često su teški i dugotrajni, a dogovor se često postigne uz pomoć Europske komisije.
Malta, Italija, Francuska i Njemačka predložile su u rujnu fiksna pravila za automatsku relokaciju migranata kako bi se ubrzale procedure, ali prijedlog nije dobio širu potporu u EU-u.
Direktor Javnog preduzeća Morsko dobro Predrag Jelušić očekuje skoro raspisivanje međunarodnog tendera za izradu arhitektonskog rješenja za šetalište u Budvi koje će obuhvatiti zaleđe Slovenske plaže i plaže u Bečićima, uključujući i njihovo povezivanje. Ministarstvo održivog razvoja i turizma, kako Jelušić kaže u razgovoru za Dnevne novine, poslalo je zahtjeve svim nadležnim institucijama za izdavanje saglasnosti na urbanističko tehničke uslove.
“Priprema se planska dokumentacija. To je obiman materijal, obzirom da ima više planova koji tretiraju ovu zonu DUP Centar Budva, DUP Centar Bečići, kao i bazne studije. Ekipa koja je formirana unutar Ministarstva održivog razvoja i turizma upravo radi na objedinjavanju studija uz pripremu svih elemenata koji su bitni za predstojeći međunarodni konkurs. Izgradnja šetališta u dužini od pet kilometara, od Starog grada do lokacije Sole mio i “plavog kamena” u Rafailovićima, je projekat emancipacije Budve, nakon svega što se prethodnih decenija dešavalo u zaleđu ovog grada. Ovo je ključni projekat u metropoli turizma i za Crnu Goru, obzirom da u Budvi i dan danas imamo oko 45 odsto ukupnog prometa Crne Gore”, naglašava Jelušić.
Direktor Morskog dobra kaže da je kompanija na čijem je čelu izdvojila 300.000 eura za raspisivanje međunarodnog konkursa i izradu idejnog i glavnog projekta, za što već postoji veliko interesovanje renomiranih projektantskih i arhitektonskih kompanija. Postoji, takođe, i veliko interesovanje investitora za izgradnju hotela visoke kategorije duž sadašnjeg i budućeg šetališta.
“To će dati dodatni kvalitet. Ovaj projekat u sadržaju imaće pjacete trgove, zelene površine.. .Imaće sadržaje koji će biti drugačiji od sadašnjih koji mogu da funkcionišu svih 12 mjeseci. Jer, ovo je najudarniji dio Budve, najljepša promenada u Crnoj Gori i ona zaslužuje da bude u funkciji i rekreativaca i turista i građana. Moram istaći da imamo punu pažnju Vlade Crne Gore i lokalne uprave da zajedno, kao što smo radili projekat Sutomore, Pine u Tivtu, Dobrota u Kotoru, šetaliste pet Danica u Herceg Novom…. obezbijedimo Budvi novi kvalitet. To je ovom gradu neophodno. Budva jednostavo mora da ima ovaj projekat ako misli da ne izgubi turističku utakmicu i u samoj Crnoj Gori, kamoli u regionu. To je misija i cilj čitave ove naše inicijative”, kaže Jelušić, podsjećajući da će izgradnja šetališta koštati između 10 do 12 miliona eura i da ova investicija ne bi trebalo da predstavlja problem za Budvu, državu, i Morsko dobro.
Jelušić ističe da je za realizaciju projekta bilo od presudnog značaja to što DUP Budva Centar i DUP Centar Bečići nijesu stavljeni van snage.
Budva foto Boka News
“U lokalnom parlamentu su prevladali razum i argumenti koje su iznijeli odbornici DPS, pa su dva ključna projekta od javnog interesa Lungo mare i šetališta, dobila šansu za realizaciju. U suprotnom, mi ne bi bili u prilici da ova dva projekta koji su ključni za Budvu, za turizam, za urbanističko uređenje Budve, za njene građane, realizujemo”, kaže Jelušić.
Početak radova na šetalištu očekuje se tokom jeseni naredne godine, a u međuvremenu će Budva dobiti uređeni prostor na lokaciji ispod zgrade glavne gradske pošte, gdje su tokom sezone bile diskoteke.
“Nakon što su zakupci uklonili svoje objekte, shodno dogovoru, počeli smo realizaciju projekta hortikulturnog i parkovskog uređenja novonastale površine od preko 3.000 m2. Planirano je povezivanje pješačke staze od ‘gornjeg’ šetališta do Slovenske plaže, postavljanje parkovskih klupa, ozelenjavanje i obilježavanje ‘pet friendly’ parkovske površine. Svi ovi radovi biće završeni do početka naredne turističke sezone. Ovakvo rješenje treba da bude u funkciji lokalnog stanovništva i turista sve do kompletne rekonstrukcije šetališta Budva-Bečići, kojom će biti obuhvaćen kompletan potez najatraktivnije zone na budvanskoj rivijeri”, ističe Jelušić.
