Tivat – počela izgradnja prvog kružnog toka na trasi glavnog bulevara

1
Stefanović, Kusovac i Čvorović sa novinarima

U Tivtu je danas zvanično počela izgradnja prvog kružnog toka na trasi budućeg glavnog bulevara, kapitalnog projekta za Tivat. Izgradnja je počela u naselju Kukuljina u Gradiošnici, na izlazu iz grada u pravcu aerodroma.

“Ovo je prvi i najveći od tri kružna toka na budućem bulevaru. Početak radova na kružnom toku predstavlja i početak izgradnje bulevara koji je nužan i neophodan Tivtu. Imajući u vidu kredibiltet izvođača radova, uvjeren sam da će se rok od 65 dana i ispoštovati“, saopštio je novinarima predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac, dodajući da će uskoro početi izgradnja i drugog i trećeg kružnog toka.

„Projekcija je da kružne tokove završimo do marta, čime bi se već u predsezoni rasteretio saobraćaj kroz Tivat. U međuvremenu ćemo sve pripreme završiti kako bi izgradnja preostalih dionica bulevara kroz , odnosno poveznica između kružnih tokova, počela u septembru naredne godine. Izgradnja prvog kružnog toka košta 534 hiljade eura, drugog 320 hiljada i trećeg, kod Doma Vojske, oko 300 hiljada eura. Sredstva su obezbjeđena za sva tri kružna toka. Na nedavnom sastanku sa premijerom dogovoreno je da budu obezbjeđena sredstva u iznosu od 4 miliona eura za početak izgradnje bulevara. Do avgusta će biti završena i eskproprijacija zemljišta, da bi u septembru, fazno, počela izgradnja trase bulevara ” – rekao je Siniša Kusovac.

Izvođač, nikšićka kompanja Mezhanizacija i programat“, prema riječima izvršnog direktora Radenka Čvorovića, uvjerena je da će se, zavisno od toga koliko vremenski uslovi dozvoljavaju, radovi odvijati planiranom dinamikom a kružni tok biti završen u ugovorenom roku od 65 dana.

„Radove ćemo obaviti kvalitetno i uspješno kao i do sada i nadam se da će građani Tivta dobiti objekat sa kojim se mogu ponositi“, dodao je Čvorović.

Mašine krenule

Prema riječima glavnog inženjera Milana Stefanovića,  radiće se u dvije smjene.

„Po smjeni ćemo imati 20 do 25 radnika kako bismo radili u skladu sa zahtjevima investitora. Površina kružnog toka je 3.400 kvadrata. Planirane se četiri trake širine po 3,5 metara i dvije pješačke staze širine jedan metar. U ime naše kompanije, upitio bih molbu građanima Tivta za strpljenje tokom izgradnje kružnog toka” – rekao je Stefanović.

Kružni tok – raskrsnicu na Jadranskoj magistrali u centru Tivta, kod stare zgrade Opštine Tivat gradiće kompanija „Vukotić Trade“ iz Podgorice, a u pripremi je i procedura za realizaciju izgradnje trećeg kružnog toka kod Doma vojske.

Planskim dokumentima prethodno su bila predviđena dva kružna toka, ali je tokom realizacije projekta i sagledavanja svih činjenica – saobraćajnog toka, potreba lokalnog i tranzitnog stanovništva, uvršten i treći kružni tok.

Izgradnjom kružnih tokova Opština Tivat je počela realizaciju zahtjevnog projekta izgradnje glavnog bulevara koji će pospješiti efikasnost saobraćaja i obezbijediti bolju povezanost sa prigradskim naseljima.

Osnovna karakteristika budućeg bulevara je širina koridora od 19 metara sa dvije saobraćajne trake po smjeru i razdjelnim ostrvom. Po projektnom zadatku je predviđeno pet faza projekta, odnosno izgradnja tri kružna toka i otvorene trase koja spaja te kružne tokove. Saobraćajnica će biti dio bulevara Jaz (opština Budva) – Tivat.

Predsjednik opštine Budva donirao platu samohranoj majci

0
Predsjednik opštine Budva donirao platu samohranoj majci

Predsjednik Opštine Budva, Marko Carević, donirao je svoju novembarsku zaradu Slađani Božović, samohranoj majci iz Budve.

“Predsjednik Opštine Budva nastavio je sa doniranjem mjesečnih primanja onima kojima je novac neophodan za minimalne životne potrebe, skrećući tako na simboličan način pažnju društva na one među nama koji zaslužuju razumijevanje, humanost i veću brigu zajednice koja često izostaje”, navodi se u saopštenju Službe predsjednika Opštine Budva.

URA: Samo ekonomski magovi iz Vlade prodaju svoju kuću da bi pili šampanjac

1
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Davanje Aerodroma u koncesiju je katastrofalan, neodgovoran i sebičan potez Vlade, koja time želi da pokrije budžetske rupe koje je stvorila svojom neodgovornom ekonomskom politikom i sebi “kupi” dodatnih nekoliko godina nesmetanog rasipništva, saopšteno je iz Građanskog pokreta URA.

“Jer ko bi normalan i odgovoran bio spreman da proda sopstvenu kuću, da bi mogao da se baškari po skupim restoranima i pije šampanjce koje ne može priuštiti, sem ekonomskih magova iz Vlade, koji su sebe toliko finansijski obezbijedili, stanovima, satovima, automobilima i oročenim milionima, pa znaju da neće dijeliti sudbinu svih građana kada dođe do neizbježnog sloma javnih finansija”.

Iz URE poručuju da ovakvo postupanje Vlade ubrzava put u ekonomsku propast Crne Gore, a da će sve tadašnje nevolje građana “sadašnji predstavnici Vlade posmatrati sa dalekih i egzotičnih ostrva”.

“Ukoliko im dozvolimo takvo ponašanje, ukoliko budemo ćutali i prihvatali sva nepočinstva vlasti i njenih predstavnika, zar iko misli da će Milo Đukanović, Duško Marković i ostali članovi Vlade, ostati u Crnoj Gori i dijeliti sudbinu građana i sve posljedice koje njihova politika stvara? Neće, kao što već i danas ne koriste usluge posrnulog zdravstvenog sistema koji su uništili, već sebi plaćaju najbolje klinike širom svijeta, o kojima većina građana može samo da sanja. To moramo shvatiti, prije nego li dozvolimo da bilo koji NAŠ resurs bude rasprodat u bescijenje, da bi šačici predstavnika vlasti bilo lagodnije i bolje”, ukazali su u pokretu URA.

URA ističe da nema nikakvih valjanih razloga da država da Aerodrome na upravljanje koncesionarima, jer bi modernizacija i proširivanje kapaciteta zračnih luka u Crnoj Gori mogla da se izvede pomoću kredita koje bi Aerodromi mogli da servisiraju.

U tom pokretu ističu da je ključni problem Aerodroma bio u tome što je “takav vrijedan resurs, predat na upravljanje parazitskom menadžmentu iz SD-a, koji su nemilice zapošljavali svoje partijske kadrove bez obzira na realne potrebe poslovanja”.

“Umjesto odgovornog odnosa, zapošljavanja profesionalnog menadžmenta i strategijska ulaganja u razvoj Aerodroma, trebalo je iste dati Socijaldemokratama i DPS-u, ne bi li decenijama uhlebljivali svoje partijske kadrove. Umjesto da imamo razvijene Aerodrome, koji ostvaruju daleko veće profite, imamo zarobljeno preduzeće opterećeno partijskim vojnicima, koje se bori za normalno funkcionisanje. Potrebno je srediti Aerodrome i radikalno promijeniti način rada u njima, a ne prodati ih nekome ko će to isto uraditi – samo za svoj džep”, ukazali su u pokretu URA.

URA je još jednom pozvala Vladu da “odustane od namjere da “porodično srebro prodaje za kockarske dugove”, već da se u Aerodromima uspostavi profesionalni, a ne partijski menadžment, koji bi sproveo modernizaciju i širenje kapaciteta, čime bi i bila uvećana i profitabilnost Aerodroma Crne Gore”.

Crveni krst obilježava Međunarodni dan volontera

0
Crveni krst

Crveni krst Crne Gore obilježava 5. decembar, Međunarodni dan volontera, kao jedan od najznačajnijih datuma za organizaciju čije se djelovanje prvenstveno zasniva na principu dobrovoljnosti. Crveni krst broji oko 2.000 aktivnih volontera širom Crne Gore. Većinu čine mladi ljudi, od 13 do 30 godina, a u najvećem procentu srednjoškolci.

Crveni krst Crne Kotor u ime svih zaposlenih, čestita volonterima njihov dan u želji da nastavimo da nižemo zajedničke uspjehe i pišemo istoriju humanosti

Zar nije ohrabrujuće i puno nade to što je toliko mladih odlučilo da svoje slobodno vrijeme, znanje, energiju i emocije uloži u humanitarni rad? Kada biste proveli samo jedan dan u našoj organizaciji i razgovoru sa volonterima shvatili bi da sa punim pravom ove ljude nazivamo herojima.

Možda svako od vas nema mogućnost da prati sve što ovi ljudi rade za zajednicu, pa koristimo priliku da sa vama podijelimo samo djelić onoga što se svakodnevno odigrava “iza velike zavjese”. Danas, dok čitate ovaj tekst, širom Crne Gore naši heroji vrijedno rade. Neki od njih planiraju svoje druženje sa klubovima starijih, neki su u školi i prenose ideju humanosti na mlađe generacije, govore o tome zašto je važno pomagati drugima i koliko zapravo znači nečije “HVALA”. Baš danas na stotine baka i deka sa osmijehom dočekuje volontere koji ih svakodnevno posjećuju. Uz razgovor i podršku brže i lakše se podnose problemi poput: usamljenosti, siromaštva, nedostatka brige… Dok čitate ovaj tekst u toku je distribucija humanitarne pomoći prikupljene tokom sabirnih akcija. Djeca, pripadnici romske populacije, su baš danas savladala novu lekciju iz geografije, dok zaposleni neke firme uče osnovne tehnike u pružanju prve pomoći. Danas će neko dobiti besplatna invalidska kolica, dok će se djeca tražilaca azila konačno bezbrižno igrati.

Za to što se dešava danas i tokom cijele godine zaslužni su volonteri. Heroji naših zajednica! Heroji koji u svemu i uvijek vide ljude, i ne ostavljaju nikoga sa strane i iza. Heroji koji će svakome, bez obzira na njegovo porijeklo, status, pol, godine, problem, prići na isti način – sa ispruženom rukom i osmijehom. Heroji koji ne samo da glasno govore o problemima, već učestvuju u rješavanju istih. Zbog svega što čine svakog dana, kao društvo, dužni smo im veliko HVALA!

Godinama čekano, BiH kontroliše svoje nebo

0
kontrola leta

Tačno u ponoć sa srijede na četvrtak, poslije 27 godina, Bosna i Hercegovina potpuno je preuzela kontrolu nad svojim nebom. Najveći dio odgovornosti od danas, 5. decembra, nosi Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BHANSA.

Direktor Davorin Primorac za Radio Slobodna Evropa kaže da je BHANSA počela pružati usluge u cjelokupnom zračnom prostoru Bosne i Hercegovine, prvi put ikad.

“Jako puno ljudi u BiH je zaslužno za ovaj uspjeh i ovom prilikom se ja svima zahvaljujem”, kaže Primorac.

Do sada su prelete preko teritorije Bosne i Hercegovine iznad 10.000 metara kontrolisale Hrvatska, Srbija i Crna Gora.

“Mi smo razvili taj tzv. tranzicijski plan u samoj noći preuzimanja, u bliskoj suradnji sa susjednim pružateljima usluga zračne navigacije. Tim činom otvaramo novo poglavlje u civilnom zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine, poglavlje kojem slijedi kontinuirano ulaganje u našu infrastrukturu, našu opremu, naše ljudske resurse”, navodi Primorac.

Dvije dimenzije

Značaj preuzimanje kontrole neba iznad teritorije BiH je ogroman i ima dvije dimenzije i to formalno-pravnu i finansijsku.

“Kada vi preuzimate svoj prostor i onda sve što se dešava iznad Bosne i Hercegovine kontrolira se u Bosni i Hercegovini. To je čak i veći značaj nego tog finansijskog dijela”, pojasnio je nedavno u razgovoru za Radio Slobodna Evropa Igor Pejić, sekretar Ministarstva saobraćaja i komunikacija BiH.

Bosna i Hercegovina godinama nije bila sposobna da preuzme kontrolu svoga neba, jer nije imala ni tehnička sredstva, ni školovan kadar. Od 2014. godine Bosna i Hercegovina je vršila kontrolu donjeg dijela neba ispod 10.000 metara ili stručno rečeno do nivoa leta 325. Iznad 10.000 metara kontrolu su radile Agencija za kontrolu vazdušnog saobraćaja Srbije i Crne Gore SMATSA i Hrvatska kontrola zračne plovidbe (CCL).

Nakon dugogodišnjih priprema i rigorozne i složene obuke kontrolora leta, za koje u BHANSA-i kažu da ih ima dovoljno, stvoreni su uslovi da BiH napravi ovaj korak. Direkcija za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine, koja provodi inspekcijski i stručni nadzor dala je zeleno svjetlo za potpunu kontrolu neba iznad teritorije Bosne i Hercegovine.

“Direkcija je donijela rješenje u prihvatanju bezbjednosne promjene u funkcionalnom ATM sistemu koji se odnosi na realizaciju faze 2, početka primjene usluga u vazdušnom prostoru iznad 10. 000 metara. Da bi donijelo pomenuto rješenje Direkcija je posebno razmatrala element ljudskih resursa, kako kontrolora vazdušnog saobraćaja, tako i tehničkog stručnog kadra”, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa Aleksandar Lalatović iz Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH.

Gdje su radari?

Međutim, s obzirom da su već nekoliko puta postojale prepreke za preuzimanjem kontrole bh. neba, postoji i oni koji sumnjaju u sposobnost bosanskohercegovačkih vlasti. Među njima je i Rifat Tirak, stručnjak za vazdušni saobraćaj.

“To je samo jedna prevara! Zašto? Zato što mi u Bosni i Hercegovini nemamo radare kojim bismo mogli kontrolisati naše vazduhoplovstvo. Ukupno imamo dva radara u Bosni i Hercegovini, jedan je na Sarajevskom aerodromu, koji je namijenjen za rano otkrivanje brodova i njega već niko i ne spominje od odgovornih iz resornih agencija i direkcija i Ministarstva. A drugi je na Jahorini koji je upravo namijenjen za aerodromsku kontrolu leta, njegov je domet do 10.000 metara”, navodi Tirak

“Šta je prevara?”, komentariše dalje:

“Prevara je u tome što oni i dalje koriste radare iz Srbije i Hrvatske, koji šalju vazdušnu situaciju, odnosno ove avione koji oni prate iz Hrvatske i Srbije na našem monitoru ovdje u Bosni i Hercegovini i oni tako lažno žele da prikažu da mi preuzimamo kontrolu našeg neba. To je takva istina”, izrazio je svoju sumnju u razgovoru za Radio Slobodna Evrope Rifat Tirak.

Pirati napali supertanker, oteto 18 članova posade

0
pirati napali supertanker

Pirati su prije dva dana u Gvinejskom zaljevu napali tanker „Nave Constellation“, kompanije Navos, dok je plovio na putu od putu od terminala Bonny Offshore do Indije. Navodno je oteto 19 članova posade, od kojih je 18 indijskih državljana a jedan je oteti član posade iz Turske.

Prema izvješću, sedmero se članova posade uspjelo oduprijeti se napadu te su, sukladno dobivenim uputama, punom brzinom zaplovili zapadno od mjesta događaja.

Kod obale Mauritanije se utopilo 58 migranata

0
Migranti

Potvrđena je smrt najmanje 58 ljudi nakon što je brod koji je prevozio migrante iz Gambije potonuo jučer dok se približavao obali Mauritanije, izvijestila je danas UN-ova Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

Brod je prevozio oko 150 migranata, a 83 osobe uspjele su otplivati do obale, gdje su počele zaprimati pomoć lokalnih vlasti, IOM-a i UNHCR-a, navodi se u objavi. Preživjeli su osoblju IOM-a kazali da je na brodu bilo najmanje 150 ljudi, uključujući žene i djecu, a da je put iz Gambije započeo prošle srijede, 27. novembra.

U trenutku približavanja Mauritaniji, državi u sjeverozapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana, brodu je počelo ponestajati goriva, ispričali su preživjeli, koji se trenutno nalaze u Nouadhibouu, drugo najvećem mauritanskom gradu.
Voditeljica misije IOM-a u Mauritaniji Laura Lungarotti izvijestila je da lokalne vlasti vrlo učinkovito koordiniraju akciju pomoći s agencijama koje su trenutno prisutne u Nouadhibouu.

– Naš zajednički prioritet je brinuti se za sve koji su preživjeli i pružiti i pomoć koja im je potrebna, rekla je Lungarotti. Ozlijeđeni su prebačeni u gradsku bolnicu, a vlasti u Mauritaniji stupile su i u kontakt s gambijskim konzularnim službama kako bi se migrantima osigurala potrebna podrška, izvijestio je IOM.

“Potencijali kulturne baštine za kreiranje kulturnih ruta Crne Gore”

0

„Potencijali kulturne baštine za kreiranje kulturnih ruta Crne Gore“ naziv je okruglog stola koji će biti organizovan u srijedu 11. decembra 2019. godine, od 13 do 15 sati u Galeriji solidarnosti u Starom gradu Kotoru.

Okrugli sto organizuje nevladina organizacija EXPEDITIO u okviru projekta “PUTEVIMA BAŠTINE – potencijali kulturne baštine za kreiranje kulturnih ruta Crne Gore” koji je podržan od strane Ministarstva kulture u okviru javnog konkursa za dodjelu finansijskih sredstava za projekte/programe nevladinih organizacija “Raznolikost izraza nezavisne kulturne scene”.

Projekat PUTEVIMA BAŠTINE ima za cilj unaprijeđenje prezentacije nepokretne kulturne baštine i poboljšanje turističke ponude u Crnoj Gori kroz afirmaciju kulturne baštine kao potencijala za kreiranje nacionalnih kulturnih ruta ali i za priključenje regionalnim i Evropskim kulturnim rutama.

Na okruglom stolu će EXPEDITIO predstaviti rezultate projekta PUTEVIMA BAŠTINE uključujući i prepoznate potencijale kulturne baštine za kreiranje kulturnih ruta kao i publikacije koje su štampane u okviru edicije Kulturne rute Crne Gore. Nakon toga će predstavnici relevantnih institucija i organizacija iz Crne Gore i regiona predstaviti dosadašnje prakse, inicijative i aktivnosti vezane za kulturne rute na različitim nivoima. Na okruglom stolu će učestvovati predstavnici/e Ministarstva kulture Crne Gore, Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) i Centra za inicijative iz oblasti održivog turizma (CSTI).

Nakon navedenih prezentacija planirana je diskusija o potencijalima kulturne baštine za kreiranje nacionalnih kulturnih ruta u Crnoj Gori kao i o slijedećim koracima na ovom polju.

Kotor – doček Nove godine uz Partibrejkerse, Lačni Franz, Bajagu, Hladno pivo…

2
Rock’n’roll doček Nove 2016. godine u Kotoru
Rock’n’roll doček Nove godine u Kotoru

I ove godine Kotor ući će u Novu godinu sa stilom, u rock’n’roll izdanju kao i prethonih nekoliko godina.

Kotor je postao tradicionalna rock destinacija za novogodišnji doček

gdje se susreću mlada i stara imena ex-Yu prostora. Program koji će se održati na Trgu od oružja u staroj gradskoj jezgri podijeljen je u dva dana.

U Novu 2020. godinu publiku će svirkom uvesti Partibrejkersi, Lačni Franz i VIS Tetra.

Za drugi dan, 1. januara, organizatori su angažovali Bajagu i Instruktore i Hladno Pivo, a muzički program počinje s lokalnim rock/blues bendom Light Under The Black Mountain.

„Human migration”

0
Izložba

Otvaranje izložbe „Human migration”,  Miluna Lutovca upriličit će se  u Muzeju i galeriji Tivat u petak, 6. decembra u 20 sati.

Milun Lutovac je angažiran  kao predavač na Fakultetu Umjetnosti, UDG u Podgorici. Doktorirao je na Univerzitetu Donja Gorica na katedri Teorija savremene umjetnosti. Od 2014. godine vodi i zastupa umjetničku galeriju „Velimir A. Leković” u Baru. Bio je selektor likovnog programa na Festivalu „Barski ljetopis” od 2014. do 2017. godine. Autor je brojnih likovnih i književnih kritika. Sudjelovao je na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inozemstvu.

Izložba se može pogledati do 20. decembra 2019. godine.