Saradnjom Opštine i “Azmonta” asfaltiran put u Kumboru

0
asfalt Kumbor

Proteklih dana asfaltirani su priobalni put kroz Kumbor, uz rizort „Portonovi“, kao i krak do Jadranske magistrale. Radovi su izvedeni zahvaljujući dogovoru i saradnji kompanije „Azmont Investments“ i Opštine Herceg Novi.

– Na nedavno održanom sastanku u Kabinetu Predsjednika Opštine istaknuto je da je uređenje putne infrastrukture kroz Kumbor zajednički interes grada i prestižnog rizorta „Portonovi“.  Za kratko vrijeme dogovoren je model saradnje i završeni radovi.

Uklonjen je oštećeni asfalt, pripremljen teren i potom postavljen novi sloj asfalta na trasi dužine oko 1 000 metara.  Asfaltirana je trasa od zapadne kapije „Portonovog“ do ulaza u kompleks, kao i saobraćajnica iznad rizorta, koja povezuje priobalni put sa Jadranskom magistralom, saopšteno je iz službe za informisanje Opštine Herceg Novi.

Dubrovnik bi mogao zabraniti sva taksi vozila – osim električnih

0

Zbog prometnih gužvi i nezadovoljstva liberalizacijom domaćeg taksi tržišta, dubrovački gradonačelnik ima plan povući radikalni potez.

Foto www.bug.hr

Dubrovnik bi, osim što je najpoznatije hrvatsko turističko središte u svijetu, mogao postati i prvi hrvatski grad u kojem će se djelatnost taksi prijevoza smjeti obavljati samo električnim automobilima. Ova mogućnost jedna je od opcija koje predlaže dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

On je, naime, na jučerašnjoj konferenciji za medije govorio o višku taksi vozila koja prometuju ulicama ovog grada, te je napomenuo da ceste Dubrovnika više ne mogu podnijeti trenutačnu preopterećenost. “Ili će se promijeniti zakon o liberalizaciji taksi tržišta ili ćemo uvesti odluku gdje taksi automobili mogu biti samo električni automobili. Jedno od toga će sigurno biti”, izjavio je Franković, a prenosi Dubrovački dnevnik.

“Ako bi zakon ograničio broj taksi vozila u područjima pod zaštitom UNESCO-a, gradska uprava bi odredila jasne kriterije. Ako do toga ne dođe i ostane na snazi liberalizacija autotaksi tržišta, uvest ćemo zonu ograničenog prometnog režima u koji će moći ući jedino taksi vozila na električni pogon”, dodao je gradonačelnik i napomenuo da bi odluka o zabrani mogla biti donesena u novembru.

U Lovranu održana deseta regata tradicijskih barki

0
Foto: Marin Aničić

Po laganom maestralu i povremenoj slaboj buri na regatnom polju ispred Lovrana uspješno je održana ovogodišnja tradicionalna 10. regata tradicijskih barki na jedra za Trofej »Nino Gasparinic«. U organizaciji članova Udruge »Naš Lovran – Lovrana Nostra«, sekcija »Lovranska lantina« na natjecanju je nastupilo 12 tradicijskih barki iz Krka, Rovinja, Opatije, Ike, Ičića, Mošćeničke Drage i domaćina Lovrana. Regata je održana u ranim poslijepodnevnim satima u duljini od 2 morske milje te su je s obale pratili brojni zaljubljenici u ovu vrstu tradicijskih plovila na jedra, piše Novi list.

Guc, batana, pasara

Prvo mjesto osvojio je kvarnerski guc naziva »Kade si« s posadom Anton Grego i Gianfranco Sirotnjak ispred barke »M D 551« iz Mošćeničke Drage s posadom Robert i Đani Mohović, Franko Gržin i Jakov Karmelić. Tradicijska barka tipa batana imena »Regina« iz Rovinja s posadom Ennio Cherin i Ermano Turcinovich u svojoj kategoriji ostvarila je najbolji rezultat, dok je u kategoriji lovranski guc najbolja bila posada Ivo Grbac i Stanko Iskra iz Lovrana barkom »Don Ćićo« ispred krčke barke »Plav 1876« posade Danko i Miljenko Milohnić.

U natjecanju pasara najbolji su bili Lovranci Ivo Kesten i Mauro Tesittori s barkom »Julijana« te barke tipa gajeta iz Ičića imena »Nebuloza i ničija« posade Denis Agapito i Tamara Žerić.

Brojne čestitke primila je najmlađa posada jedriličara lovranske Istre koji su se prvi put natjecali u jedrenju tradicijske barke imena »Mularija« u sastavu Val Matulja, Frane Šijan i Juraj Lencović.

Tradicijsko jedro

Na svečanosti što je uslijedila nakon natjecanja na prostoru lovranskog mandraća organizator je nagradio najbolje posade tradicijskih barki. Posebno priznanje Lovranska lantina je uručila predsjedniku koordinacije Udruge »Tradicijsko jedro« Kvarnera i Istre Robertu Mohoviću za njegov dosadašnji doprinos na očuvanju brodograditeljske i pomorske baštine. Počasni članovi Lovranske lantine s posebnim priznanjem postali su poznati dugogodišnji lovranski brodograditelji tradicijskih barki Gianfranco Sirotnjak i Ivan Kalčić, a zahvalnice za dugogodišnii rad u ovoj udruzi primili su Frane Gržin, Neven Dusper, Mario Legat i TZ Općine Lovran.

Uspješnosti organizacije ovogodišnjeg natjecanja svojim sponzorstvom pripomogli su Primorsko-goranska županija, Općina Lovran i njena Turistička zajednica, lovranski restoran Kvarner i hotel Park te opatijska turistička agencija Katarina Line.

Otvoren 27. Kotorski festival pozorišta za djecu

0
Otvoren 27. Kotorski festival pozorišta za djecu

U Kotoru je sinoć otvoren 27. Kotorski festival pozorišta za djecu. U narednih 12 dana djeca će preuzeti vlast i upravljati gradom pa je povodom toga predsjednik opštine Vladimir Jokić predao  ključeve grada Kristini Miljanović.

Mnogobrojna djeca i roditelji prisustvovali su otvaranju,a direktor festivala Petar Pejaković najavio je bogat pozorišni program.

Otvoren 27. Kotorski festival pozorišta za djecu

Tokom otvaranja festivala na scenu je sletio Vanzemaljko koji je 27 godina lutao svemirom u potrazi za festivalom.

Otvoren 27. Kotorski festival pozorišta za djecu

Ovogodišnji festival otvoren je predstavom ,,Ivo Vizin- kapetan od snova” u koprodukciji Gradskog pozorišta Podgorica, Kotorskog festivala pozorišta za djecu i KC Nikola Đurković.

Predstava govori o tome kako se postaje heroj i kako se heroji bore s nedaćama.
Tekst je osvojio prvu nagradu na prošlogodišnjem konkursu ASSITEJ-a.

Otvoren 27. Kotorski festival pozorišta za djecu

Festival će trajati od 1. do 12. jula i  biće proropraćen razčičitim edukativnim radionicama i kulturnim dešavanjima namijenjenim djeci.

U Pomorskom muzeju otvorena izložba “Hrvatska baština u trećoj dimenziji”

0

“Hrvatska baština u trećoj dimenziji” naziv je izložbe koja je povodom Dana državnosti Hrvatske otvorena u ponedjeljak u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.

O izložbi su govorili u ime organizatora direktor Pomorskog muzeja Andro Radulović, predsjednica Hrvatskog građanskog društva Crne Gore Rafaela Pina Lazarević, koja je kazala da je izložba rezultat dugogdišnje uspješne saradnje sa Hrvatskom maticom iseljenika – podružnica Split.

„Ova izložba govori sama za sebe, to je zbirka artefakata iz hrvatskih muzeja, koje smo posložili zemljopisno od Dubrovnika do sjevera da bi završili sa Ilokom. Izložba je prikazana u 3D tehnici. Hrvatska je izuzetno bogata kulturnim i povijesnim nasljeđem, pa je samim tim potencijalno vrlo zanimljiva destinacija u turizmu. Cilj ove izložbe je prezentirati dio tog bogatstva, koje se baštini u hrvatskim muzejima“ – kazala je Branka Bezić Filipović voditeljica Hrvatske matice iseljenika-podružnica Split. Koja je otvorila izložbu.

Izložba je realizovana u  3D tehnologija, pa su  posjetitelji za tu svrhu koristili i 3D naočale, što je izazvalo veliko i nteresovanje posjetitelja.

Autor izložbe je kompanija Astarta plus iz Zagreba.

AMSK Podi: Yugo “odmjerio snagu” sa Lamborghinijem za Top Gear

0

Televizijska ekipa svjetski popularne emisije o automobilizmu Top Gear (BBC) je u maju, ove godine, nakon brdske auto trke na Podima u Herceg Novom, kontaktirala Auto moto sportski klub Podi – Herceg Novi u cilju zajedničke saradnje na snimanju prve emisije, šeste sezone Top Gear-a.

Predsjednik kluba AMSK Podi, Boško Radović je kazao da su sa zadovoljstvom prihvatili poziv za saradnju, te za potrebe snimanja emisije obezbijedili sportski automobil marke Yugo, koji je “odmjerio snagu” sa Lamborghinijem.

Snimanje prve epizode, šeste sezone Top Gear-a realizovano je na Cetinju. Tom prilikom Jack Thomas Richard, direktor produkcije BBC-a iz Francuske, je izjavio da je njima posebno interesantno to što je Yugo simbol automobilskih trka u Crnoj Gori.

“Crna Gora je prelijepa zemlja sa neobičnim pejzažima, a posebno Cetinje. Mi znamo da se automobilske trke organizuju na Cetinju i da je Yugo simobol ove, ali i svih trka u bivšoj Jugoslaviji. Zato smo kontaktirali AMSK Podi iz Herceg Novog, koji su pristali na sardanju kako bismo uporedili Yugo sa Lamobrghinijem”, naglasio je Richard.

Voditelj emisije Top Gear, Le Tone je istakao da mu se veoma dopada naša zemlja, kao i da nije prvi put u Crnoj Gori. “Već sam boravio ovdje u Tivtu – Porto Montenegru i Kotoru. Ovo je divna zemlja sa ljubaznim ljudima”, kazao je Tone.

Marko Vujanović iz Turističke organizacije Cetinje je istako da je čast za našu zemlju što je ugostila ekipu svjetski popularne emisije o automobilizmu.

“Drago nam je što je BBC iz Francuske za snimanje prestižne emisije Top Gear izabrala Cetinje i Kotor . U saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore i AMSK Podi iz Herceg Novog učinili smo da njihov boravak i snimanje budu što kvalitetniji i sigurniji, jer je ova vrsta  promocije važna ne samo za Cetinje i Kotor već za cijelu  Crnu Goru”, naglasio je Vujović, dodajući  da su članovi ekipe Top Gear, pored Nacionalnog parka Lovćen, snimali i ljepote Skadarskog jezera, Rijeke Crnojevića, Dodoša, Karuča, Pavlove strane i Žabljaka Crnojevića.

Emisijom iz Crne Gore, početkom 2020. godine na BBC-u , zvanično će  krenuti šesta sezona Top Gear-a.

Televizijska ekipa svjetski popularne emisije o automobilizmu Top Gear (BBC) je u maju, ove godine, nakon brdske auto trke na Podima u Herceg Novom, kontaktirala Auto moto sportski klub Podi – Herceg Novi u cilju zajedničke saradnje na snimanju prve emisije, šeste sezone Top Gear-a. 

Predsjednik kluba AMSK Podi, Boško Radović je kazao da su sa zadovoljstvom prihvatili poziv za saradnju, te za potrebe snimanja emisije obezbijedili sportski automobil marke Yugo, koji je “odmjerio snagu” sa Lamborghinijem.

Snimanje prve epizode, šeste sezone Top Gear-a realizovano je na Cetinju. Tom prilikom Jack Thomas Richard, direktor produkcije BBC-a iz Francuske, je izjavio da je njima posebno interesantno to što je Yugo simbol automobilskih trka u Crnoj Gori.

“Crna Gora je prelijepa zemlja sa neobičnim pejzažima, a posebno Cetinje. Mi znamo da se automobilske trke organizuju na Cetinju i da je Yugo simobol ove, ali i svih trka u bivšoj Jugoslaviji. Zato smo kontaktirali AMSK Podi iz Herceg Novog, koji su pristali na sardanju kako bismo uporedili Yugo sa Lamobrghinijem”, naglasio je Richard.

Voditelj emisije Top Gear, Le Tone je istakao da mu se veoma dopada naša zemlja, kao i da nije prvi put u Crnoj Gori. “Već sam boravio ovdje u Tivtu – Porto Montenegru i Kotoru. Ovo je divna zemlja sa ljubaznim ljudima”, kazao je Tone.

Marko Vujanović iz Turističke organizacije Cetinje je istako da je čast za našu zemlju što je ugostila ekipu svjetski popularne emisije o automobilizmu.

“Drago nam je što je BBC iz Francuske za snimanje prestižne emisije Top Gear izabrala Cetinje i Kotor . U saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore i AMSK Podi iz Herceg Novog učinili smo da njihov boravak i snimanje budu što kvalitetniji i sigurniji, jer je ova vrsta  promocije važna ne samo za Cetinje i Kotor već za cijelu  Crnu Goru”, naglasio je Vujović, dodajući  da su članovi ekipe Top Gear, pored Nacionalnog parka Lovćen, snimali i ljepote Skadarskog jezera, Rijeke Crnojevića, Dodoša, Karuča, Pavlove strane i Žabljaka Crnojevića.

Emisijom iz Crne Gore, početkom 2020. godine na BBC-u , zvanično će  krenuti šesta sezona Top Gear-a.

Drvena barka da bude materijalna baština

1
Drvene barke foto Zoran Nikolić

Poznati bokeški meštar od drvenih barki i zaljubljenik u tradiciju njihove izrade Zoran Nikolić iz Prčanja autor je i pokretač peticije za zaštitu drvenih barki do šest metara dužine, sa jačinom motora do pet konjskih snaga, a koje služe za ribolov i razonodu.

Peticija, koja se može potpisati u elektronskoj formi na web-portalu Peticije 24.com, po okončanju će biti predata resornom ministarstvu.

Peticijom se od resornih ministarstava traži sastavljanje popisa svih drvenih barki u Crnoj Gori, kako na moru, tako i na jezerima (što u principu već postoji, ali ih razdvojiti od plastičnih i plovila građenih od drugih materijala radi evidencije istih), formiranje fonda za očuvanje drvenih barki i kao kulturno-istorijske materijalne baštine, te uključivanje brodogradnje u drvetu u srednjoškolski program.

Očekuje se da se zatraži prijem Crne Gore u punopravno članstvo u Evropskoj organizaciji za očuvanje tradicionalnih brodova (EMH European Maritime Haritage), ali i da se vlasnici drvenih barki oslobode plaćanja bilo kakvih taksi pri registraciji, uključujući i prvu registraciju, jer su troškovi održavanja ovakvih plovila mnogo veći nego takvih plovila od drugih materijala.

Traži se i očuvanje mandraća kao i tiradura preko kojih se barke izvlače na obalu radi reparacije i održavanja, ali i obezbjeđivanje besplatnih vezova za sve drvene barke gdje god da su privezane.

/B.M./

175. godina od dolaska prvog turističkog broda u Dalmaciju

0
Prvi-kruzer foto šibenskiportal.rtl

Šibenik, Skradin, Nacionalni park Krka i Zadar obilježavaju važnu obljetnicu – 175 godina dolaska parobroda na prvo turističko kružno krstarenje po Dalmaciji!

Na važnu obljetnicu u povijesti organiziranog bavljenja turizmom u Hrvatskoj upozorio je šibenski hroničar Darko Gulin, koji je podatak otkrio proučavajući povijesne dokumente. U povodu toga organizirana je plovidba od Šibenika do Skradinskog buka.

U morskoj panorami Šibenika uživali su i putnici parobroda “Imperatore” – prije 175 godina! Redom turisti! Jer austrijski je LLoyd odlučio novom ponudom nadopuniti tada redovite linije duž istočnojadranske obale.

– Prvi izlet bio im je Venecija, Ancona, pa Pula i onda 29. lipnja 1844. oni su organizirali izlet u Dalmaciju: Šibenik, posjet Slapovima Krke i na povratku u Zadar, govori Gulin.

Bilo je to prvo putovanje motivirano znatiželjom i zadovoljstvom, kako se tada definirao turist. Pravo kružno krstarenje! Turisti su zatim manjim parobrodom iz Šibenika otišli na izlet na Skradinski buk.

Prvi-kruzer foto šibenskiportal.rtl

Tom smo povijesnom brazdom zaplovili iz Šibenika, kanjonom Krke, do Nacionalnog parka. Na brodu ovaj put – ljudi koji se za turizam skrbe i od njega žive!

Grad s dva UNESCO-ova spomenika i dva nacionalna parka u okolici dobio je tako novi turistički adut. Današnji Šibenik luka je pristajanja za stotinjak kruzera godišnje. A na njima u Krešimrov grad doplovi oko 35 000 turista.

Otvorene „Purgatorije“ u Tivtu

0
Purgatorije

Četrnaesti po redu Festival mediteranskog teatra „Purgatorije“ počeo je sinoć u Tivtu na ljetnjoj pozornici, izvođenjem predstave „Florebntinski šešir“ u produkciji Pozorišta „Boško Buha“ iz Beograda.

„Večeras sa vama i sa predstavom „Florentinski šešir“ pozorišta Boško Buha Beograd, mi ćemo otvoriti 14. teatarski festival Purgatorije. Teatar koji je stekao veliki ugled i veliku popularnost. Od samog početka postavio je visoke standarde. Imao je savršen repertoar na svojim festivalima i svojim nagradama je ukazivao na one najbolje. Proglašavam da je 14. festival Purgatorije otvoren.“ – rekla je, zvanično otvarajući ovogodišnje “Purgatorije”, poslavljena glumica  Jelisaveta Seka Sabljić.

Razigrani ansambl beogradskog teatra sa sjajnim Dejanom Lutkićem u glavnoj ulozi, oduševio je publiku komedijom koju je po tekstu Ežena Labiša, režirao Darijan Mihajlović. Vodvilj čija je radnja smještena u Pariz polčetkom 19.vijeka vrlo komično i efektno secira jedno društvo u dekadenciji i međusobne, gotovo kastinske sukobe između pojedinih njegovih slojeva. Odlična glumačka ekipa u kojoj je pored Lutkića, briljirao Goran Jevtić kao cvejćar Nonankur, pružila je publici obilje smijeha i uživanja u zahtjevnim plesnim koreografijama Nebojše Gromilića.

Inače, u takmičarskoj konkutrenciji za nagrade ovogodišnih “Purgatorija” publika će u Tivtu u naredne dva mjeseca moći da pogleda ukupno osdanm predstava u selekciji Tanje Mandić Rigonat. To su „Bakhe“ Kazališta „Ulysses“ i ZKM Zagreb 3.jula, „Ustav Republike Hrvatske“ Satiričkog kazališta Kerempuh 7.jula, „Barufe“ Gledališća iz Kopra, Slovenskog stalnog gledališća iz Trsta i Istarskog narodnog gledališća 9.jula, „Krvave svadbe“ Grad teatra Budva i Srpskog narodnog pozorišta 8. avgusta, „Kapital“ Kraljevskog pozorišta Zetski dom 22. avgusta, „Nečista krv“ Narodnog pozorišta iz Beograda 24. avgusta, „Sjećaš li se Doli Bel“ Kamernog teatra 55 iz Sarajeva 27. avgusta i „Zašto je poludio gospodin R“ Jugoslovenskog dramskog pozorišta 28.avgusta.

Pored ovih predstava, u redovnom programu “Purgatorija” desiće se još 15 dramskih, devet muzilčkih i šest književnih programa, a Centar za kulturu Tivat za ovaj festoval pripremio je i obnovljene svoje hit pozorišne predstave “Bokeški D-mol” i “Mediterano”.

Promovisana serija „Na veslu priča – Budva“

0
Na veslu priča – Budva

Na promociji serije „Na veslu priča – Budva“ u Modernoj galeriji Budva, proteklog vikenda, pored građana Budve prisustvovali su akteri i autori serije, prikazana je zajednička epizoda serije „Vatra od Don Kihota“ u kojoj u paralelnom intervjuu stvaraoci iz Budve suočavaju svoje stavove na temu održivog razvoja, modernog sveta, stanja životne sredine i stvaralaštva.

Netipično, promocija je započela pesmom autora koncepta i reditelja serije Rastka Šejića:

„Kada zaplivaš sa duhovima / Svih onih kojih nema / Tvoje jato seče talase / Siguran od uroka / Opasnosti i nemani / Budi svestan / Tradicije dobra / Čista obraza / I potpuno lično / Sa plavetnilom / Svetskog mora / Tvoja hrabrost / Nije stvar očaja“

Nakon projekcije zajedničke epizode Željko Komnenović, izvršni producent i predsednik Matice Boke, je započeo razgovor sa autorima serije rečima: „Hvala vam na ovako toplom prijemu ove zajedničke epizode, sada vidite kako se veslalo i kako se pričalo, i mislim da je odlična ilustracija cilja našeg pregalaštva. Puštamo u ovo naše more jednu poruku u boci koja će da traje, a koju će naći generacije koje dolaze, da mogu da vide kako se na pragu ovoga milenijuma Bokelji i Budva bore sa modernim vremenom, šta novo nastaje a šta nestaje. Naših sedam autora iz Budve su zaista maestralno ispričali svoje priče o Budvi i njenoj prirodi i kulturi, koje ćete imati priliku da vidite u individualnim epizodama od 22. jula na programima Radio- televizije Srbije. Bez Opštine i TOBudva ovaj projekat koji kreira, beleži i čuva zaostavštinu Boke ne bi bio ostvaren.“

Rastko Šejić je na pitanje o objašnjenju pesme i aktuelnim nastavcima serije, koja se emituje sedam godina i koja do sada ima već 80 epizoda, odgovara: „Neka dela govore za sebe. Individualni pristup svakoj priči, izgradnja umetničkog dela svim dostupnim kinematografskim sredstvima, jedan potpuno autorski tretman nesvojstven TV produkciji, našli su svoju publiku i ključ su uspeha serije „Na veslu priča“. Svi ovi divni stvaraoci zajedno su nama i publici ispričali jednu celovitu priču o duhu Budve, suštinski preneli ljubav prema svom gradu. I drago nam je da serija zbilja prerasta u ozbiljnu filmsku antologiju moderne književnosti, kako je nazvao Gojko Božović, u trajno svedočanstvo o postojanju duha na ovim prostorima, čijem ubijanju na žalost svedočimo svakodnevno. Iako furešt, sveže pocrveneli od jednog dana na moru, ovde se osećamo kao kod kuće, jer veći deo ekipe je direktno vezan za Boku Kotorsku. Nema godine, još od kada je moja majka bila trudna sa mnom, da nisam skočio sa mula na Bjelilima.“

Zoran Mujbegović, akademski slikar i art direktor serije metaforično je pričao o buri, koja je u tom trenutku hujala uličicama Starog grada: „Ja sam ceo život proveo ovde, mator sam, znam Budvu i ljude još od kada su izvan grada postojale samo dve-tri kućice. Previše zaboravljamo. Svi se čude ovoj buri koja već par dana duva. U stvari, u Boki Kotorskoj se ova bura zove Petrovi konji. Talasi koji od Veriga idu ka Luštici. Oni su uvek duvali pred Vidovdan. To ribari znaju.“

Na veslu priča – Budva

Vladimir Lešić, kompozitor i dizajner tona serije: „Moja veza za Boku i Crnogorsko primorje je davna, moji preci su, pored ostalih građevina u Herceg Novom, sazidali kuću ispod manastira Savina i ja sam tako više od pola života bio vezan za taj grad i deo Boke. Međutim, slučajnost me dovela da sam vojsku služio osamdesetih godina u Kumboru, te sam tada obišao svaki kutak obale i mora i upoznao sugrađane i njihovu kulturu koju do tada nisam znao tako detaljno. Prolazeći sve gradove u toku snimanja ove serije, a bilo ih je petnaestak, od Kanjiže do Budve, iskusili smo dodatno muzičku tradiciju svih krajeva. Nadam se da uspevam da povežem suštinu koja spaja ceo region, te korene, u jednom modernom ruhu.“

Aleksandar  Serđo Kalezić, direktor fotografije Budvanskih epizoda serije, najavljen je kao „najbolji fudbaler u ekipi, bivši prvotimac FK „Sloga“ iz Krtola“  o svom radu rekao je sledeće: „Na barku sam proveo veliki deo života. Brat i ja smo imali neki Tomosov motor koji je više bio pokvaren nego što je radio, pa smo veslali i pričali. Kada me je Rastko pozvao da se priključim ovom konceptu na moru obradovao sam se izazovu. Kao kreator slike, moj zadat je bio da prenesem atmosferu gradova i prirode koje odlično poznajem, da vizuelizacija da pričama novu dimenziju. Snimali smo iz vazduha, vode, sa površine mora. Nadam se smo ispričali zanimljive priče zajedno.“

Ranko Pavićević, novinar i publicista zahvalio se produkciji i ekipi: „Mnogo sam radio na televiziji, napravio veliki broj reportaža, ali sam uvek sanjao o ovakvoj ekipi kao što su naše kolege iz „Šta hoćeš“. Siguran sam da delim mišljenje svih aktera, imali smo zadovoljstvo da radimo i da se družimo sa vrhunskim profesionalcima, o čemu svedoči i ova epizoda koju smo večeras imali priliku premijerno da pogledamo.“

Miroslav Luketić, istoričar i publicista: „Svaka čast na ovome što ste napravili za Budvu. Možda će nekome naša mišljenja u ovoj zajedničkoj epizodi zazvučati preoštro, jer se čuje i vidi sve što postoji u Budvi, i lepo i ružno, ali smatram da smo ovim pokazali da smo slobodni ljudi, pod pritiskom raznih nesloboda, da je u demokratiji pravo na drugačije mišljenje osnovno.“

Osam epizoda serije „Na veslu priča“ iz Budve biće emitovane na programima RTS od 22. jula.