Pred nekoliko hiljada posjetilaca u akvatorijumu kotorskog zaliva, održana je tradicionalna fešta nad feštama – Bokeška noć. Jedinstvena manifestacija još jednom je potvrdila zašto se ubraja među najznačajnije događaje u kulturnom i turističkom kalendaru Boke.
Defile maštovito ukrašenih barki otvorila je Gradska muzika Kotor, zajedno sa jedrilicama Jedriličarskog kluba „Lahor“. Publika je imala priliku da uživa u 34 raskošne kreacije kotorskih meštara, koje su u tri đira prodefilovale zalivom, boreći se za nagradni fond od 3.000 eura.
Nagrađene barke
Žiri u sastavu: režiser Vladimir Perović (predsjednik), dekanica Pomorskog fakulteta Tatjana Dlabač i slikarka Ružica Rebronja, imao je težak zadatak da izabere najbolje.
Prvo mjesto i nagradu od 1.500 eura osvojila je barka “Biseri se ne bacaju pred svinje”, mladog meštra Ivana Kašćelana.
Drugo mjesto i 1.000 eura pripalo je kreaciji “Starac i more”autora Miodraga Milovanovića.
Bokeška noć 025. – DRUGA NAGRADA
Treće mjesto i 500 eura zaslužio je Jovica Lalošević sa barkom “Lj kao ljuljaška”.
Bokeška noć 2025 – TRECA NAGRADA
Nakon proglašenja najboljih, publiku je oduševio spektakularni muzički vatromet sa mora, za koji je bilo zaduženo renomirano preduzeće Mirnovec.
Slavlje se potom preselilo u Stari grad, gdje je na više lokacija održan bogat muzički program. Na Trgu od oružja nastupili su Fankulo bend & Doris Dragović, kod Sv. Tripuna publiku su zabavljali Prizma bend & Perper, na Pjaci od brašna svirali su The Grupa & DJ Dimi, dok su na Pjaci Svetog Luke nastupili Kristijan Molnar, Luka Tarle & DJ Buba.
Bokeška noć 2025. vatromet
Organizator manifestacije bio je Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, uz suorganizaciju Turističke organizacije Kotor i pokroviteljstvo Opštine Kotor.
Posebnu zahvalnost organizatori su uputili generalnim sponzorima – Hyatt Regency Kotoru, „Luka Kotor“ AD i „13. Jul – Plantažama“, koji su značajno podržali ovogodišnje izdanje.
ŽIRI
Zahvalnost je upućena i brojnim kompanijama, institucijama i ugostiteljima koji su pomogli da Kotor 23. avgusta zablista u punom sjaju, među kojima su: Forza Cattaro, Kafe bar „Siempre“, Authentic pub Bandiera, Golden Group, Knjaz Miloš, Hotel Vardar i Gradska kafana Dojmi, The Square Pub, Buggy Safari Montenegro, Restoran „La Piazzetta“, Pomorski muzej, Konoba „Scala Santa“, Kotorska suvenirnica, Metropolis Media, Restoran „Taraca“, Restoran „City“, Picerija „Sara“, Gorsen Cosmetics, Nativa doo, All Ing doo, Udruženje boraca NOR-a i antifašista Kotor, Bella Boka i Bex doo.
Bokeška noć 2025. – publika
Medijsku podršku manifestaciji dali su: RTCG, Radio Kotor, Radio Elmag, Radio El, Radio Mag, Radio Arena, Radio D, Kotor.info, Boka news, Culture corner, Feral Bar, Share Montenegro, Dnevne novine Pobjeda i Dan.
Bokeška noć 2025. vatromet
Pod sloganom „Fešta nad feštama“, Bokeška noć i ove godine potvrdila je da je riječ o događaju koji spaja tradiciju, kreativnost i zajedništvo, te da samo udruženim snagama Kotor može da zablista u punom sjaju.
Herceg Novi – jul 2025. foto Milan Dobrilović Boka News
Prema nezvaničnim podacima koje Nacionalna turistička organizacija Crne Gore na nedjeljnom nivou dobija od lokalnih turističkih organizacija, u Crnoj Gori je 21. avgusta boravilo 167 hiljada turista, što je rast od 2,5% u odnosu na uporedni period prethodne godine.
Predstavnici turističke privrede s kojima je razgovarala medijska agencija Media Biro govore da su uglavnom zadovoljni dosadašnjim rezultatima.
Direktorica marketinga i komunikacija rizorta Luštica Bay, Slavica Milić ističe da su odlične rezultate zabilježili već u predsezoni.
“U prvih šest mjeseci ove godine zabilježili smo 15 posto porasta booking-a i rezervacija smještaja u hotelu Chedi i u našim Luštica Bay Vacation Homes. 30 posto povećanja smo zabilježili u samom mjesecu junu kada je bilo dosta last minute rezervacija i te rezervacije su obilježile i protekli period mjeseca jula. Dosta veliki segment su bile MICE rezervacije koje smo prenijeli na Luštica Bay Vacation Homes, samim tim smo uprkos svim izazovima zabilježili dosta impozantan rezultat,” istakla je Milić.
Luštica bay – foto
Dobru posjećenost bilježe i hoteli na budvanskoj rivijeri.
“Kao jedan mali hotel od 22 smještajne jedinice poslujemo dosta bolje nego prošle godine sa nekih 1.200 noćenja više u odnosu na isti period od prošle godine sa većom prosječnom cijenom. Imamo materijalizaciju ulaganja od prošle godine kada smo okupili tim i uložili svoje znanje i iskustvo, te individualnim pristupom podigli rejting samog objekta uz ovu predivnu plažu. Imamo i goste koji su nam lojalni, svake godine se vraćaju. Imamo i puno novih gostiju i stranaca. Trudimo se da promovišemo Crnu Goru u najboljem svjetlu, da dajemo preporuke, te da gosti ponovo dođu kod nas,” ispričala je menadžerka hotela Plaža Lučice, Jelena Gredić.
Zadovoljstvo ostvarenim rezultatima tokom ove sezone izrazio je i direktor Iberostar Waves Bellevue hotela, Ignat Ignatov.
„Izuzetno je dobra sezona, bolja nego prošle godine. Ako pričamo o noćenjima to je oko četiri posto više ostvarenih noćenja u poređenju sa 2024. godinom. Najveći broj gostiju dobijamo sa njemačkog tržišta, zatim tu su gosti iz Velike Britanije – svake godine to tržište je sve značajnije za naš hotel. Puni smo i tokom septembra i oktobra, te sezonu završavamo sa četiri posto više noćenja nego prošle godine,“ istakao je Ignatov.
Raznovrsnom strukturom gostiju mogu se pohvaliti i u restoranu El Rey.
„Ima gostiju sa raznih strana, ima stranaca, ima posjetilaca iz regiona – Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine. Baš mi je iznenađujuće da osim gostiju iz Rusije, Ukrajine i Turske kojih ima dosta ima turista i iz Skandinavije, Španije, Italije… Postsezona nam zavisi od vremenskih prilika, ako bude sunčano i bez padavina možemo očekivati da će postsezona biti i mnogo korisnija nego špic sezone,“ naveo je Željko Vasović, vlasnik El Rey restorana.
Pozitivne utiske o boravku u Crnoj Gori tokom ove sezone dijele i turisti sa različitih krajeva svijeta.
Budva Panorama
“Iz Notingema sam, ovo mi je prvi put da sam u Budvi. Zaista je fantastično, juče sam stigao iz Hrvatske i šetao sam prelijepim plažama. I vrijeme je sjajno, te se ne mogu na ništa požaliti. Prošetao sam i do tvrđave Mogren, zaista je sjajan pogled na more. Išao sam i na kratak izlet brodom do ostrva Havaji koje takođe ima fantastične plaže,” ispričao je turista iz Ujedinjenog Kraljevstva.
Budvu je po prvi put posjetio i Patrik iz Njemačke.
„Ovo mi je drugi dan u Budvi, a prvi dan na plaži. Sviđaju mi se pejzaž, planine, vrijeme, kao i ljudi koji su jako druželjubivi i ljubazni,“ ispričao je Patrik.
Koncertom u Crkvi svetog Nikole u Perastu počeo je drugi dio XVI festivala Gudača.
U okviru koncertnog programa nastupili su ruski umjetnici Nadežda Artamonova, violina i viola, i Sergej Suvorov, violončelo. Biografije, ispunjene ranim solističkim nastupima i uspjesima, odredile su uspon njihove međunarodne karijere. Izvrsna saradnja i zanimljivo sastavljen program, prilagođen baroknom ambijentu Crkve svetog Nikole u Perastu, učinio je publici zadovoljstvo i uživanje. Imponovala je izvrsna intonacija i tehnička vještina sviranja, raslojena dinamika i muzikalnost.
Pripremajući ovaj zanimljiv program, ruski umjetnici su potvrdili da izvrsno poznaju kamerno muziciranje, o skladnim nastupima i do detalja izrađenim dionicama.
Festival gudača Perast 2025.
Sljedeći koncert,pod nazivom “Noć violončela” održaće se u nedjelju 24. avgusta u 20 sati u Crkvi svetog Nikole u Perastu, a ne, kako je prvobitno najavljeno, u samostanu Svetog Nikole na Prčanju. Nastupiće ansambli violončela pod vodjstvom profesora i violončeliste Atanasa Krasteva.
Crveni tepih u centru Herceg Novog na glavnom trgu podno Tore, ugostiće u subotu brojne zvanice i uvesti u svečano otvaranje 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala na Kanli kuli.
Crveni tepih biće po drugi put postavljen u centru grada, na glavnom trgu podno Tore, a njime će u subotu 23. avgusta od 20 sati prošetati brojni domaći i regionalni gosti iz svijeta filma, kulture i javnog života.
Uz susret publike sa autorima, glumcima i filmskim radnicima, crveni tepih ove godine donosi dva nova detalja, nastup Mjesne muzike Đenović i izvođenje rimejka čuvene pjesme „Stari sat“, posvećene simbolu Herceg Novog, Tori (Sahat kuli), koju je izvodio legendarni novski saksofonista Joško Vidaković.
Domaćica crvenog tepiha biće glumica Dragana Dabović, a voditelji svečenog otvaranja koje je zakazano za 21.00 na Kanli kuli su glumački par Miloš Pejović i Marija Bergam.
Publiku i goste očekuje pažljivo osmišljen koncept otvaranja, u kojem će se spojiti umjetnost, film i posebna atmosfera ljetnje pozornice na Kanli Kuli.
Festival otvara Dušan Kovačević kojem će biti uručena nagrada “Milan Žmukić“ , a zatim u prisustvu filmske ekipe počinje crnogorska premijera filma “Vidra” .
Miloš Pejović, domaćin otvaranja je rekao “Uvijek mi je drago kada me FFHN pozove da budem dio tima i da sam dio svečanog otvaranja Festivala, na Kanli Kuli se osjećam kao kod kuće i želim da, koliko mogu, doprinesem promociji Festivala i Herceg Novog” .
“FFHN je nešto uz šta sam ja odrastao i što je možda, uz dječiju scenu Hercegnovskog pozorišta, bilo i inicijalna iskra koja me potakla da u svojoj 24. godini upišem glumu”, kazao je Pejović.
Prema njegovom mišljenju ovakve manifestacije moraju biti uzdanica crnogorske kulture i filma.
“Svake godine bi se trebalo truditi da se ovaj Festival podigne za jednu stepenicu više. Ovaj festival ne treba samo čuvati,treba ga unapređivati iz godine u godinu.Gostima poručujem da uživaju, da obiđu Herceg Novi, da ga pamte po dobrom i da nas promovišu gdje god da odu”, istakao je Pejović.
Tokom Festivala, Herceg Novi postaje grad koji ne spava. Brendirane lokacije sa “svim bojama filma” pretvaraju grad, trgove i šetališta u pravu festivalsku pozornicu.
Srce događaja kuca na Kanli kuli, monumentalnoj tvrđavi pod vedrim nebom, gdje publika uživa u najznačajnijim filmskim ostvarenjima iz selekcije igranog filma.
Herceg Novi će 38. put postati regionalni centar filmske umjetnosti, domaćin jednog od najznačajnijih festivala u jugoistočnoj Evropi, a ulice grada biće ispunjene filmskom energijom.
Filmski festival Herceg Novi i ove godine donosi više od 60 ostvarenja u tri takmičarske selekcije i revijalnim programima, pod sloganom „Sve boje filma“, čineći da Herceg Novi od 23. do 29. avgusta postane pravi centar filmske umjetnosti regiona.
O dobitniku Grand Prix-a – Zlatne mimoze za najbolji film i ostalim nagradama takmičarske delekcije dugometražnog igranog filma odlučivaće žiri u sastavu: red.prof. Predrag Perišić, dramski pisac, filmski i tv scenarista, Gorčin Stojanović, reditelj, Nataša Ninković, glumica, prof. dr. Maja Bogojević, filmska teoretičarka i kritičarka i Esra Demirkiran koordinatorka festivala TRT 12 Punto.
Tradicionalna kotorska fešta “Bokeška noć” biće održana večeras, subota, 23. avgusta 2025. sa početkom u 21 sat.
Boka News će uživo prenosti Bokeljsku noć naFB stranici.
Donosimo tekst iz arhiva našeg portala, autora mr Jovana J. Martinovića o Bokeškoj noć, nematerijalnoj kulturnoj baštini Crne Gore i zašto je Bokeška noć fešta nad feštama…
Dekadentni i prosvijećeni osamnaesti vijek polako se primicao svome kraju da bi ustupio mjesto uzburkanom vrtlogu napoleonskih ratova, koji su sahranili najmoćniju silu na Jadranu, Prevedru republiku Veneciju, zajedno sa svim njenim hiljadugodišnjim tradicijama i institucijama.
Međutim, tih posljednjih decenija ništa nije nagovještavalo potpuni krah čitavog jednog sistema, naprotiv – u tople ljetnje noći grad na lagunama živio je poseban život sastavljen od prepuštanja hedonističkom uživanju u slastima jedne pomalo dekadentne atmosfere. Kanalima i ispod mostova klizile su gondole osvijetljene šarenim papirnim lampionima, noseći u sebi odabrane grupe takozvane elite i krema društva, dame u svilenim i brokatnim krinolinama i gospodu sa visokim napudranim perikama, svi sa malim crnim maskama – moretinama, dok je gondolijerov kompanjom na provi prebirao po strunama mandoline i pjevao one slatko-gorke kancone pune melanholije neuzvraćenih ljubavi.
U nekima od tih gondola sigurno su se kao gosti svojih mletačkih kolega nalazili i kotorski mladići, studenti čuvenog univerziteta u Padovi, uživajući u čarima Venecijanskih noći i zaklinjući se u sebi da će po povratku u zavičaj pokušati da urade nešto još bolje, noć koja će za tri koplja nadmašiti sve što je viđeno.
I pored toga što je Kotor u to doba bio neka vrsta garnizonskog grada ili bastiona za odbranu mletačkih posjeda od eventualnih turskih napada, i grad i okolna pomorska naselja živjeli su intenzivnim duhovnim, kulturnim životom. Saloni kapetanskih palata, sa bogatim bibliotekama, stilskim namještajem i umjetničkim slikama, bili su širom otvoreni za ljude širokih horizonata, kapetane što su plovili po svim morima svijeta, visokoučena sveštena lica, mlade dojučerašnje studente iz Padove, sada nastavnike čuvene kotorske Gramatiklane škole iz XIII vijeka. Na tim učenim sesijama čitale su se drame i prikazanja, latinski i „slovinski“ stihovi skromnih lokalnih literata, izmjenjivali se komentari o nekim pročitanim knjigama, širili se horizonta, a napolju iza zatvorenih škura sa griljama lile su beskrajne kotorske kiše.
Ljeti pak, na vrelini od koje se i kamen topi, svi potražili spasa u hladovitim vrtovima oko grada, u pirkanju popodnevnog maestrala ili večernje bave s Vrmca. Najpogodniji za to su bili vrtovi čuvene kotorske plemićke porodice Bolica, na položaju koga je zapremao lijepi park nekadašnjeg hotela „Slavija“ ili „Fjord“, sa visokim zidom i kulama na uglovima, otvoren prema moru. Možda se upravo tada, jedne takve baršunasto-plave ljetnje večeri, dok je mjesec prelivao srebrom okolna brda, rodila ideja da se pokuša dočarati pa i prevazići sjaj venecijanskih noći dosanjanih iz mladosti.
Bokeljska noć 2016. foto Boka News
Nabavljene su brzo gaete i leuti iz okolnih ribarskih mjesta. Posluga ih je kitila girlandama i festonima lovorike, postavljala šarene lampione. Dame i kavaljeri su oblačili svoje krinoline, čipkane žaboe i napudrane perike, sjedali u okićene barke i uz tihu primorsku pjesmu klizili po glatkom zrcalu Zaliva, kružeći kao u transu po tamnoj vodi sna, doživljavajući unutrašnju katarzu, duhovno pročišćenje. Tako je možda, prije više od dva vijeka, počela tradicionalna manifestacija „Bokeljska noć“.
Uskoro je nastala Venecija i njen uticaj, no došli su neki novi zavojevači, uglađeni i uparađeni Napoleonovi oficiri, koji su ovom starom običaju noćne šetnje osvijetljenih barki dodali neke nove, glamuroznije elemente, veću pompu, eventualno još i osvjetljenje bedema, sviranje vojne muzike i slično.
Bokeljska noć 2020. foto Boka News
Zatim je došla racionalna i stroga Austrija, stari vlasteoski rodovi su postepeno izumirali, kapetanske porodice su lagano siromašile, ponosni bokeljski jedrenjaci nestali sa pučine, ali jednom ustaljena tradicija nije nestala, preuzeli su je agilni kotorski zanatlije i trgovci. Fešte su se nastavljale ne manje sjajno, posebno za zimski Karneval ili, kako su ga zvali – Veljun (pošto se održavao u mjesecu veljači – februaru).
Bokeljska noć 2017. foto Boka News
Postoji jedan dragocjeni zapis, pisan drhtavom rukom kotorskog zanatlije „štramacijera“ Romea Fjorelija, koji se odnosi na dolazak engleskog kralja Edvarda VII u Kotor, oktobra 1888.godine, i odlazak na Cetinje radi kumovanja najmlađem sinu knjaza Nikole. Ratni brodovi engleske flote bili su ukotvljeni u Zalivu, od Kotora do Orahovca, svečano okićeni i ukrašeni. Citat iz zapisa: „Zadnju večer njihovog odlaska, Građanska glazba je obišla okolo na jednoj tribini postavljenoj na dvije barke, koje je vukao motor. Tribina je bila dekrisana sa festonima lovorike, zastavama i rasvjetom baluka, bengala, bakljade… Tu večer su sva crnogorska brda bila u rasvjetu od velikih ognjeva“.
Tradiciju Bokeljskih noći, defilea dekorisanih barki uz iliminaciju okolnih brda, prekinuo je Prvi svjetski rat, ali su volja, sposobnost i mašta njihovih kreatora preživjeli sve te tmurne godine.
Bokeljska noć 2015.
Za period između dva svjetska rata ima relativno dosta pisanih podataka u kotorskom nedjeljnom listu „Glas Boke“, a odnose se na međuratne Bokeljske noći. Za 1933. godinu postoji indicija da je jedna takva manifestacija održana prilikom posjete eskadre engleske ratne flote sa nosačem aviona „Glorious Boki Kotorskoj, a isto tako za maj 1934. godine, kada je svečanost priređena prilikom posjete joslovenskog kralja Aleksandra, kada su – po riječima novinara „… obale gorjele, na crkvama zvonila zvona, prangije pucale, narod klicao, pjesma se orila na sve strane. Cijela Boka, i ljudi i stvari, promijenili su svoj izgled, i stranci i domaći bili su kao fasciniran ….“. Međutim, 1936. godine stvari su krenule na širokom frontu, izabran je Glavni priređivački odbor Bokeljske noći, koji je pod parolom „BOKA SEBI“ izdao proglas o organizovanju svečanosti i pozvao sve Bokelje da aktivno učestvuju u pripremama i realizaciji. Napor se višestruko isplatio pa se na Vidovdan, 28. juna, pod nebom koje se zacrnilo i uz munje ljetnog neverina koje su sijevale iznad Orahovca i Perast, u bazenu Kotorskog zaliva održala najspektakularnija manifestacija do tada. Novinar priča: „Kotor obasjan nizom šarenih žarulja, sa osvijetljenom obalom, iluminiranim zidinama sve do Sv. Ivana, koji je opet bio sav u vatri, i sa osvijetljenim serpentinama sve do Trojice, pužao je veličanstvenu sliku, koju je šarao i bojadisao lijepi vatromet … Bila je osvijetljena sva obala do Ljute … a sa druge strane sjao je Muo sa obalom, kućama i krasno osvijetljenom crkvom. Prčanj je bio divno osvijetljen … Bila je osvijetljena obala oko Stoliva, a s visine je sjao Gornji Stoliv… Vatre su sjale i na vrhovima, osobito na Vrmcu. I vrh samoga Lovćena bio je osvijetljen, dominirajući kao plamena zublja nad Kotorskim zalivom“. Uslijed nadolazećeg nevremena u defileu je učestvovalo svega nekoliko osvijetljenih alegorijskih barki, ali su ostala sačuvana njihova imena: „Galeb“ sa Prčanja, „Jadranka“ , mornarička „Gondola“ iz Đenovića, „Paviljon“ i Labud“ iz Kotora, „Venecijanska gondola“ sa Prčanja.
Bokeljska noć 2015. foto Boka News
Međutim, u avgustu te iste godine engleski kralj Edvard VIII posjetio je na jahti „Nahlin“ u pratnji jednog razarača Boku i razgledao grad Kotor, svečano dočekan od vojnih i civilnih vlasti, oduševljeno pozdravljen od naroda. Kraljeva jahta sa pratnjom trebalo je da isplovi u 20 sati, ali kada su kralju rekli da se u njegovu čast sprema neviđeni spektakl, polazak je odgođen za 2 sata. Turističko društvo „Jadranski fjord“ već je bilo izvršio sve potrebne pripreme, pa je „Boka još jednom trebala da plane, da se okiti plamenim grivnama i da u lijepoj ljetnoj noći prospe po svojim njedrima raskošje vatrenog nakita, da se načička hiljadama žižaka i krijesova, da – divna kakva jeste – pruži svakom oku i u ovoj noći sve čari i krasote opjevane nevjeste, nedostižne ljube plavoga Jadrana. I noć je pala.
Spustila se tamna koprena sa vedroga neba koje je treperilo milijardama zvijezda, a Kotorski bazen, maestozan u noćnoj tišini i ćutljiv u nestrpljivom iščekivanju da sav plane, ličio je na ogromnu prirodnu dvoranuu kojoj je imala da započne raskošna svečanost iz bajki. Najprije su počela plamsati brda. Stara tvrđava Sv. Ivana nad Kotorom planula je osvijetljenim zidinama u hiljadama plamenova… Na kamenoj glavi Pestingrada razbuktale su se vatre osvjetljavajući veličanstveno goli krš, a odmah za tim javili su se visokim vatrama lovćenski vrhovi.
Bokeljska noć foto arhiv Boka News
Na drugoj opet strani plamtale su vatre po grbama Vrmca, koje su se začas pretvarale u prave vulkanske plamenove… Odjednom, upravo munjevitom brzinom zasjaše hiljadama plamičaka kotorski bedemi i sva obala… Iz mraka stadoše da se nižu ognjeni đerdani duž Mula, Prčanja, Stoliva, Dobrote, Orahovca … pa preko Perasta tamo na Kostanjicu, Morinj, Lipce, Risan, nad kojim su bile divno obasjane visoke serpentine… Kotorski bazen, koji je do maločas ličio na ogromnu tamnu i ćutljivu dvoranu, kao da se odjednom pretvorio u raskošno obasjano i duboko jezero, u čije je tihe vode sa obale i naslje, sa planisnakih padina i visokih vrhova počelo da toči goruće zlato… Tako je sav unutrašnji bazen plivao u moru svjetlosti. Dok je reflektor sa razarača obasjavao crkvicu Gospe od zdravlja poviše poviše Kotora, veliki broj raketa … šarao je ognjenim bojama zvjezdano nebo. Rimske svijeće uz bengalsku vatru … upotpunjavale su jedinstveni prizor… Odjednom sa kraljevske jahte „Nahlin“ stadoše da se prelijevaju u noći jake i raznobojne rakete kao goruće raznobojno cvijeće“.
Kralj Edvard VII poebno je zahvalio opštinama i narodu Boke Kotorske na divnom osvjetljenju i uloženom trudu, ali kako izgleda nije bilo defilea i ukrašenih barki, već samo iluminacija.
Bokeljska noć 2019.
Poslije Drugog svjetskog rata pokušavala je osiromašena Opština da vrlo skromno obnovi tradiciju, ali je to pošlo za rukom u punom sjaju tek prilikom posjete posjete Kotoru maršala Josipa Broza Tita i krštenja novog razarača „Kotor“, početkom septembra 1959. godine. Ovu začaranu, nestvarnu Bokeljsku noć svi koji su vidjeli pamtiće kao nešto što se samo u akvatoriju amfiteatralnog Kotorskog zaliva može doživjeti. I tada je plamtjela kotorska tvrđava S. Ivan, sva domaćinstva kojima prozori gledaju prema moru dobila su pakete svijeća da ih zapale u prozorima, vojnici i mornari izvukli su na vrhove Pestingrada i Vrmca velike protivavionske reflektore, posudama sa mješavinom piljevine i nafte osvijetljen je bio ćitav dužobalni put i sve ponte i mandraći preko Mula i Prčanja, kao i preko Dobrote.
Uz rivu su bili vezani ratni brodovi sa svijetlećim u zastavnim galama, a morem je plovio veličanstveni konvoj ukrašenih barki, koje je vukao brod sa Gradskom muzikom. U delifeo je bilo na desetine okićenih, maštovito okićenih cjelina: maketa razarača „Kotor“, venecijanska gondola, biserna školjka sa divnom djevojkom unutra, stara Njegoševa kapela na Lovćenu, Gradski sat, česma Karampana i – ko bi se sjetio svih što su to veče pretvorili u prizor iz sna.
Bokeljska noć 2015. foto Boka News
Obnovljena Bokeljska noć nastavila je svoju plovidbu po sjajnom moru mašte sa promjenljivim uspjehom, no zaokupljujući veliku pažnju na našim prostorima pa se cijeni da je svaku od nekoliko posljednjih priredbi posmatralo između 30 i 40 hilljada posjetilaca, tako da je ona postala neslućeni propagator kotorskog turizma , a njenim pomjeranjem sa početka na drugu polovinu avgusta produžena je turistička sezona.
Kruna svake Bokeljske noće i vatromet, doveden do pirotehničkog savršenstva. Kako je teško bilo nabaviti specijalne rakete iz Italije u vrijeme enormne krize 1993. godine – to znaju samo organizatori, koji su se mijenjali skoro svake godine, dok se konačno organizacija nije ustalila u Centru za kulturu.
Bokeljska noć 2015. foto Boka News
No zato su te rakete proizvodile nevjerovatne svjetlosne efekte koji se odražavaju u mirnom ogledalu Zaliva, a praštanje eksplozija stostruko odzvanja među brdima. A kada se i posljednja vine u nebo, i kada se podijele nagrade za najuspješnije okićene i ukrašene barke, razdragani narod probija se uz tešku muku kroz uska Glavna vrata Grada i razliva poput plimnog vala po pjacama i pjacetama, nastojeći da zadrži u sebi svu onu upijenu ljepotu. Fešta se nastavlja do jutarnjih sati, a kako je uspjela – najbolje znaju škovacini – gradski smetlari, kada u ranu zoru počnu čišćenje i umivanje Grada.
Indijska Direkcija za pomorstvo potvrdila je da je započela najosjetljivija faza spašavanja nakon potonuća kontejnerskog broda MSC Elsa 3, koji leži na dubini od 51 metar uz obalu Kerale. Od 20. kolovoza saturacijski ronioci krenuli su s ispumpavanjem preostalog goriva iz spremnika broda, a operaciju vodi specijalizirana tvrtka SMIT Salvage, angažirana od vlasnika broda i osiguravatelja North Standard P&I kluba.
Prva faza operacije u srpnju završila je zatvaranjem ventilacijskih otvora kroz koje je curila manja količina goriva, no zbog monsunskih uvjeta daljnji radovi su tada obustavljeni. Sada se ciljano kreće u uklanjanje preostalih 450 tona goriva – od čega je 85 tona dizela, a ostatak VLSFO. Planirano je da posao bude završen do 25. rujna, iako rok ovisi o vremenskim prilikama, piše The Maritime Executive.
Lokacija havarije, udaljena 14 nautičkih milja od indijske obale, pod posebnom je sigurnosnom zonom od jedne milje, a u akciji sudjeluju brodovi za podršku roniocima i nadzor onečišćenja. Od potonuća broda 25. svibnja, povremeno su se bilježile manje mrlje goriva koje su se razilazile pod utjecajem valova.
Ekološka šteta nije ograničena samo na gorivo. Na obali je do sada prikupljeno 655 tona plastičnih peleta (nurdlesa), dok je od ukupno 650 kontejnera njih 66 pronađeno i izvađeno nakon što su isplivali ili se razbili na obali. Krhotine i plastika doplivali su čak i do Šri Lanke.
Vlasnik broda, MSC Mediterranean Shipping Company, suočava se s pravnim posljedicama u Indiji i Šri Lanki. Sud u Kerali privremeno je zadržao pet MSC-ovih brodova kao osiguranje za odštetne zahtjeve lokalnih ribara i vlasnika tereta, uključujući i spor vrijedan milijardu dolara. Četiri broda oslobođena su nakon polaganja jamčevine, no MSC Akiteta II i dalje je blokiran u indijskoj luci.
MSC upozorava da sporovi prijete međunarodnoj trgovini i opskrbnim lancima te ističe da bi ovakva sudska praksa mogla postaviti presedan s kojim se brodarske kompanije neće moći nositi. Šri Lanka je u međuvremenu pokrenula zasebne postupke zbog ekološke štete na svojoj obali.
Petero putnika je poginulo, a deseci su ozlijeđeni u petak prevrtanju autobusa s turistima na autocesti u sjevernom dijelu države New York.
Autobus je prevozio s pedesetak turista u povratku s Niagarinih slapova, većinom indijskog, filipinskog ili kineskog podrijetla, priopćila je državna policija. Među njima je bilo i djece.
Nesreća se dogodila u blizini Buffala, nedaleko od kanadske granice.
– Vjerujemo da je vozač nečim bio smeten, izgubio je kontrolu i pretjerano reagirao prije nego što je završio u jarku, rekao je dužnosnik njujorške državne policije Andre Ray, isključujući mehanički kvar ili vožnju pod utjecajem droga.
Vozač nije ozlijeđen u nesreći.
U mjesnu bolnicu prevezen je 21 putnik, ali nitko nije u životno ugrožen.
Prema NBC-ju, među poginulima nije bilo djece.
Snimke s mjesta nesreće pokazuju autobus koji leži na boku uz cestu, teško oštećen.
Herceg-Novi dobio Plan podrške razvoju preduzetništva
Opština Herceg-Novi izradila je Plan podrške razvoju preduzetništva, mikro, malih i srednjih preduzeća, koji predviđa osnivanje Biznis inkubatora i definiše 15 projekata u ovoj oblasti. Planom je određeno i osnivanje Kancelarije za mikro, mala i srednja preduzeća, a sve u cilju unaprijeđenja opšteg poslovnog ambijenta u ovom gradu.
Ova studija predstavljena je juče na okruglom stolu u organizaciji Sekretarijata za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg-Novi. Plan podrške i njime predviđene mjere prezentovali su članovi projektnog tima: prof.dr Anđelko Lojpur, prof. dr Nikša Grgurević i mr Nenad Vitomirović.
Predsjednik Opštine Herceg-Novi, Stevan Katić, istakao je da je izrada Plana značajan korak, koji je predviđen Strategijom razvoja grada za period do 2027. godine.
“Mi sada imamo okvir – kako i na koji način treba da se krećemo kada je u pitanju Plan podrške razvoju mikro, malih i srednjih preduzeća. Ono što nas očekuje u narednom periodu je osnivanje Biznis inkubatora, pokrenućemo taj dio priče i nadam se da će on već tokom 2026. godine biti završen. Takođe, ono što nam je po tom strateškom planu ostalo je osnivanje Kancelarije za mikro, mala i srednja preduzeća, koju ćemo formirati u okviru Sekretarijata, kako bi na taj način pružili još značajniju podršku lokalnoj privredi”, kazao je predsjednik Katić.
Predsjednik je ovom prilikom podsjetio da lokalna uprava već nekoliko godina podržava razvoj ženskog preduzetništva, a već u 2026. godini će se taj vid podrške kroz javne pozive i konkurse dodato pojačati, ne samo prema ženskom preduzetništvu, već i za mikro, mala i srednja preduzeća.
“Vidimo da je nezaposlenost, kada je u pitanju Herceg-Novi, na rekordno niskom nivou. Mi smo sada već na nivou evropskih razvijenih zemalja, gdje je nezaposlenost ispod 2% Opština će biti podrška privredi Herceg-Novog u narednom periodu”, istakao je Katić govoreći o značaju ovog Plana za dalje unaprijeđenje poslovnog ambijenta.
Herceg-Novi dobio Plan podrške razvoju preduzetništva
Redaktor Plana, prof. dr Anđelko Lojpur, kazao je da su radeći strategiju dugoročnog razvoja prepoznali da Herceg-Novi može dobiti i naći neke nove tržišne niše i ljude.
„Ljudi su danas najvažniji, oni su kapital. Novac više nije problem, njega imate dovoljno, čak i prilično jeftino. Fabrike se ne mjere po tome koliko imaju zaposlenih, već šta oni imaju u glavi. U Herceg-Novom smo uporište našli u Strategiji razvoja. Imamo jedan broj projekata, koji se ne mogu raditi za dan, mjesec, godinu. To je jedan malo kraći maraton, ali mislim da su ti ciljevi realni, istakao je Lojpur.
Železnička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) saopštila je da do daljeg neće biti železničkog saobraćaja, nakon što je Andrej Kaluđerović u ime zaposlenih koji su obustavili rad odbio da učestvuje u razgovorima sa menadžmentom preduzeća i Odborom direktora.
“Sada je potpuno jasno da se ne radi o sindikalnoj ili radničkoj inicijativi, već o politički instruisanoj opstrukciji, koja ima za cilj da ugrozi rad železnice i prouzrokuje direktnu štetu putnicima i privredi”, navedeno je u saopštenju ŽICG, preneo je RTCG.
Iz preduzeća napominju da su Kaluđeroviću poznati uslovi pod kojima bi mogli da budu ispunjeni njegovi zahtevi, ali da za svaki zahtev vezan za povećanje zarada i izmene kolektivnog ugovora moraju da budu uključeni Ministarstvo finansija i reprezentativni sindikati. Navodi se da i pored toga, Kaluđerović i dalje odbija da pregovara.
“Železnička infrastruktura Crne Gore poziva sve zaposlene da ostanu posvećeni zakonitom i odgovornom radu, a relevantne institucije da preduzmu odgovarajuće mere u vezi sa opstrukcijama koje izazivaju ozbiljnu štetu javnom interesu i bezbednosti saobraćaja”, navedeno je u saopštenju.
Grupa radnika ŽICG stupila je u petak u štrajk, zbog, kako su naveli, veoma niskih plata. Oni su tražili da ih na razgovor primi menadžment kako bi razgovarali o poboljšanju uslova rada, prenela je ranije RTCG.
Iz menadžmenta kompanije ranije su, kako navodi crnogorski javni servis, saopštili da žele da “drastično” povećaju plate zaposlenima, ali su naveli da moraju da postupaju “u skladu sa budžetom i zakonskim propisima”.
Aerodromi Crne Gore (ACG) su od početka godine do 20. avgusta opslužili preko dva miliona putnika, što je najnoviji rekord, saopšteno je iz kompanije.
Poređenja radi, dvomilionitog putnika kompanija je do sada najbrže opslužila 28. avgusta prošle godine, koja je bila rekordna, dok je dvomilioniti putnik tokom predpandemijske 2019. opslužen 8. septembra.
– Imajući u vidu da saobraćaj raste i da ove godine, prvi put od osnivanja, očekujemo blizu tri miliona putnika u približnom istim terminalima u kojima smo daleke 2006. godine opslužili 860 hiljada putnika, a da se postupak koncesije koji je započet 2018. godine i dalje ne rješava, zbog čega su naše investicione mogućnosti ograničene, ipak smo u situaciji u kojoj hitno moramo da pristupimo brzim i privremenim adaptacionim rješenjima da bismo prihvatili saobraćaj koji nam je najavljen – navodi se u saoptšenju.
ACG u narednu godinu, kako su kazali, ulaze sa ambicijom da povećaju broj avio-ruta i baziranih aviona, a spremaju se i za eventualno produženje radnog vremena.
To znači da organizaciju rada, kadar i infrastrukturu treba da usklade sa očekivanim daljim rastom prometa putnika i aviona.
– U tom smislu, izradom novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, što je proces koji je u toku, prilagođavamo se inoviranim regulatornim propisima i postupamo po zahtjevima nadležnih regulatornih tijela – dodaje se u saopštenju.
Ukoliko se stvore opravdani uslovi, aerodromi će biti spremni da produže radno vrijeme i otvorenost za saobraćaj. To se posebno odnosi na Aerodrom Podgorica, na kojem su od 1. januara do 20. avgusta ove godine opslužili 1,14 miliona putnika, što je na nivou rekordne prošle godine i čak 38 odsto više nego 2019. godine kada ih je, u istom periodu, bilo 823.060.
– Kada je riječ o adaptacijama koje je trenutno moguće realizovati, u okviru postojećeg terminala Aerodroma Podgorica u planu je širenje odlaznog gejta koji će, umjesto sadašnjih osam, imati deset izlaza – rekli su iz kompanije.
Prije toga, u planu je da se, takođe u granicama postojeće infrastrukture, reorganizuje raspoloživi prostor koji će usloviti novi tok putnika u dolasku, ali i da se obezbijedi dodatan prostor za prijem dolazećih putnika na pasošku kontrolu.
Tehnička dokumentacija je završena i u toku su pripreme za raspisivanje postupka javne nabavke za izbor izvođača radova.
– Dodatno, u Podgorici namjeravamo i da izvan postojećih gabarita putničkog terminala dodatno proširimo čekaonice za dolazeće i odlazeće putnike. Proširenjem namjeravamo da dobijemo četiri dodatna izlazna gejta (ukupno 14), ali i novi prostor za dolazne putnike u kom ćemo, uz tekući saobraćaj, moći da opslužimo još dva aviona. Ovako ćemo, kako se nadamo, korisnicima pružiti kvalitetnije putničko iskustvo – poručili su iz kompanije.
Foto – Aerodromi Crne Gore
Takođe, kako su najavili, u toku je izbor za izvođača radova za projekat adaptacije prostora za predukrcavanje putnika.
– To znači da će naši korisnici, nakon kontrole dokumenata na postojećim izlazima, ukrcavanje na let čekati u zatvorenom i klimatizovanom prostoru. U međuvremenu, u Podgorici je uspostavljena i treća linija za bezbjednosnu kontrolu čime se ubrzava prolaz putnika iz javne u sterilnu zonu, odnosno prema čekaonici za odlazeće putnike – dodaje se u saopštenju.
Istovremeno, izrađeno je novo konceptualno rješenje kružne saobraćajnice u javnoj zoni Aerodroma Podgorica, parkinga i ulazno-izlaznih rampi, koje predviđa značajno povećanje komercijalnog parkinga za putnike, taksi vozila, autobuse i zaposlene, ali i obezbjeđuje efikasnu kontrolu svih vozila koja pristupaju javnoj zoni.
– Takođe, na ovaj način namjeravamo da određena privremena rješenja makadamskog parking prostora, kojima smo morali pribjeći ove godine, prevedemo u uređeni parking. Tim povodom slijedi izrada tehničke dokumentacije – objasnili su iz kompanije.
To je, kako su saopštili, samo dio njihovih napora i prelaznih rješenja do izgradnje novog terminala u Podgorici, što je neminovnost.
– ACG se spremaju i za to vrijeme koje, nadamo se, brzo slijedi, a za šta će nam trebati i dodatni izvori struje. Zbog toga je u toku izvođenje radova za postavljanje dva elektro-energetska kabla od Trafostanice 5 do glavne trafostanice na Aerodromu Podgorica – rekli su iz kompanije.
Kada je riječ o Aerodromu Tivat, za sada je izrađen Elaborat o provjeri stanja i nosivosti konstrukcije postojeće nadstrešnice na ulazu u terminalnu zgradu za dolazne putnike, sa ciljem prenamjene postojeće nadstrešnice u zatvoreni objekat.
Za dobijanje komfornijeg prostora za prijem putnika, planira se zatvaranje konstrukcije duž dvije fasadne ravni uz postavljanje spuštenog plafona ispod glavnog nosača radi klimatizacije.
– Na koncu, ovo je još jedna prilika da javno pozovemo sve privredne i ostale srodne subjekte da nam se priduže na planu jačanja avio-dostupnosti, jer je Crna Gora i dalje jedina zemlja u regionu čija šira zajednica ne učestvuje u podršci prilikom otvaranja novih ruta, već je sav teret na našoj kompaniji – kazali su iz ACG.
Aerodromi Crne Gore su na bazi Podsticajne šeme, koju su kreirali uz podršku Ministarstva saobraćaja, u posljednje tri godine avio-kompanijama koje su otvarale nove linije, rasle u broju putnika i rotacija na postojećim rutama, odobrili skoro 30 mil EUR podsticaja.
– To je iznos kojim su ACG podržali avio-dostupnost, a, u korist javnog interesa – što smatramo našom nesumnjivom obavezom. Vjerujemo da se okolnosti mijenjaju, da podrška sa više strana stiže i da će taj budžet biti izdašniji – zaključuje se u saopštenju.
