Pomorski muzej CG: Navigare necesse est, izložba fotografija s regate tradicionalnih barki Krčka jedra

0
Pomorski muzej CG: Navigare necesse est, izložba fotografija s regate tradicionalnih barki Krčka jedra
Interpretacijski-centar Krk – foto Boka News

Plovili smo; plovimo i ploviti se mora – Navigare necesse est, izložba fotografija s regate tradicionalnih barki Krčka jedra ovog se mjeseca otvara u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru



 Kao rezultat međunarodne kulturne saradnje na relaciji Krk – Kotor, a čemu su već trinaestu godinu za redom istrajni Centar za kulturu Grada Krka i Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru, u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore, u petak, 11. oktobra 2024. godine, s početkom u 19.00 sati, otvara se izložba Plovili smo; plovimo i ploviti se mora – Navigare necesse est kojom će biti predstavljene fotografije koje bilježe istoriju regate tradicionalnih barki Krčka jedra. U programu otvaranja izložbe učestvovaćet će i članice krčke klape „Vejanke“ koje će sljedećeg dana, 12. oktobra, u 19.00 sati, koncert održati u Koncertnoj dvorani crkve Sv. Duha.

Kotoranima i njihovim posjetiocima, gostujuća izložba ostat će na raspolaganju sve do 24. oktobra.

Plakat

Gradu Krku s pravom je dodijeljeno geslo – grad istorije i kulture, s obzirom na to da se njegovim ulicama korača i morem koje ga okružuje plovi već više od tri hiljade godina. Upravo je zavidno pomorsko nasljeđe jedna od bitnijih sastavnica bogate gradske istorije. Kažimo samo kako je krčka galija trirema Cristo Ressussitato (Uskrsli Krist), u okrilju Svete lige, pored još šest galija s istočne obale Jadrana učestvovala u nadaleko poznatoj Lepantskoj bitki, 1571. godine, a kojom je, naposljetku, označen kraj turske dominacije na Mediteranu. Tom je galijom zapovijedao Ljudevit Čikuta (Ludovico Cicuta), jedan od sinova poznate krčke plemićke porodice među čijim se predcima i potomcima mogu pronaći ne samo mnogi značajni pomorci, zapovjednici i ratnici već i naučnici, liječnici, rektori i kancelari. Ovih nekoliko činjenica svjedoči o značajnoj ulozi grada i otoka Krka u kontekstu europske pomorske tradicije. Prema tome, briga o tradicionalnom brodarstvu, brodogradnji i ribarstvu predstavlja svojevrsnu obavezu, a jedan od poligona putem kojeg su se takve obaveze krenule ispunjavati je i regata Krčka jedra. Budući da na toj regati mogu učestovati isključivo tradicionalne drvene barke na jedra, u gradu Krku započela je mini-renesansa tradicionalne brodogradnje, što znači da su u posljednjih desetak godina obnovljene i javnosti prezentovane tri za grad i otok Krk najtipičnije tradicionalne brodice: dvije skromnije-pasara i guc, koje su, kao najčešće ribarske barke, othranile generacije ostrvljana, i jedna nešto veća, specifičnih obrisa-bragoc, koju su, također, koristili ribari u akvatorijumu Kvarnerskog zaliva.

Krčka jedra prva su i najstarija regata tradicionalnih drvenih brodica na istočnom dijelu Jadrana, a odvijaju se uvijek istog dana, na blagdan Velike Gospe – 15. avgusta. Ova slikovita regata prvi je put zaplovila 1998. godine idejom i zaslugom članova Jedriličarskog kluba Plav iz Krka, najstarijeg jedriličarskog udruženja u Hrvatskoj, okupljenog sada već daleke 1876. godine.

Po utemeljenju, dogovoreno je da Krčka jedra kreću iz Krčke luke sa startnom linijom između dvaju gradskih svjetionika, a start se označava posljednjim udarcem podnevnog zvona sa zvonika Krčke katedrale. Kako je s godinama regata rasla i okupljala sve veći broj tradicionalnih barki, od 2012., one se takmiče u sljedećim klasama: (1) pasara – kajić dužine do 5,25 m; (2) guc dužine do 5,25 m; (3) pasara dužine preko 5,25 m; (4) guc dužine preko 5,25 m; (5) batana; (6) gajeta, leut i druge; (7) ostale brodice tradicionalnih obilježja.

Izložba Plovili smo; plovimo i ploviti se mora – Navigare necesse est u mediju fotografije, dokumentuje upravo istoriju i razvoj regate Krčka jedara, od njezinih početaka pa sve do danas. Izložbom će se tako iz arhive Jedriličarskog kluba Plav, Turističke zajednice Grada Krka i Grada Krka predstaviti fotografije krčkih fotografa Luke Tabaka, Boruta Brozovića, Lovra Šolmana, Igora Gržetića i Vladimira Kalinića, kao i nekolicina razglednica te fotografija nepoznatih autora. Ova izložba utjelovljuje još jedan način valorizacije i prezentacije tradicije otočnog brodarstva, brodogradnje i ribarstva, tradicije koja posljednjih desetljeća postaje sve cjenjenijom i prepoznatljivijom, a prema tome i izvrsnom podlogom u smislu razvijanja sadržaja koji na zaista različite načine uspješno komuniciraju baštinu. Izložbu čini 20 panoa s reproduciranim atraktivnim fotografijama i starim razglednicama, uključujući i dvojezični uvod koji ukratko progovara o povijesti regate i gradskom pomorskom nasljeđu.

Finansijsku podršku ovom projektu međunarodne kulturne saradnje dali su: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Krk i Turistička zajednica Grada Krka.

Plovili smo; plovimo i ploviti se mora – Navigare necesse est, izložba fotografija s regate tradicijskih barki Krčka jedra ovog se tjedna otvara u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.

Kotor – Kruzing sezona ne posustaje, šest kruzera dovela 5.490 putnika

0
Kotor – Kruzing sezona ne posustaje, šest kruzera dovela 5.490 putnika
Boka Kotorska – foto Boka News

U Luku Kotor danas će uploviti šest kruzera sa 5.490 putnika, saopšteno je iz ove kompanije. Kruzer “Mein Schiff 6” uplovio je jutros u 6 i 50 iz Splita sa 2.256 putnika, a isplovljava za Bari u 19 sati.

U 7 i 30 sati iz Drača je stigao “Monet” sa 47 putnika. Isplovljava za Dubrovnik u 18 sati.

U 8 sati je iz Dubrovnika uplovio “Viking Saturn” sa 917 putnika. Isplovljava za Split u 18 sati.

U 8 i 45 sati uplovio je “Marella Explorer 2” sa 1.741 i “Athena” sa 50 putnika. Isplovljavaju u 18, odnosno u 19 sati.

Iz Splita će u 11 i 30 sati uploviti “La belle de l’Adriatique” sa 179 putnika. Isplovljava za Dubrovnik u 18 i 30.

Herceg Novi – Nastavak radova na rekonstrukciji Šetališta Pet Danica

0
Herceg Novi – Nastavak radova na rekonstrukciji Šetališta Pet Danica
Nastavak radova na rekonstrukciji Šetališta Pet Danica

Nastavljeni su radovi na rekonstrukciji dionice Šetališta Pet Danica, koji su započeti u aprilu ove godine. Radovi se izvode na potezu od hotela “Plaža” do Meljina, u dužini od oko 1,7km, u saradnji Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i Agencije za izgradnju i razvoj Herceg-Novog, koja je završila projektnu dokumentaciju. Morsko dobro je sprovelo tender i odabralo izvođača radova za ovaj projekat vrijedan 1,5 miliona eura.

Po završetku rekonstrukcije, koja je planirana do ljeta naredne godine, Herceg-Novi će imati potpuno sanirano, popločano i osvijetljeno šetalište koje se proteže od Igala do Meljina, pružajući građanima i posjetiocima prijatno mjesto za šetnju i odmor.

Rekonstrukcija šetališta, uključujući postavljanje ograde ispod bolnice Meljine, predstavlja jedan od značajnih infrastrukturnih projekata koje realizuje Javno preduzeće Morsko dobro na području opštine Herceg-Novi.

Podsjećamo, u julu je  svečano otvorena rekonstruisana Obala Nikole Kovačevića – dionica šetališta od Titove vile do Galeba u Igalu.

Vučić: Srbija nema teritorijalnih pretenzija prema Crnoj Gori

0
Vučić: Srbija nema teritorijalnih pretenzija prema Crnoj Gori
Vučić – foto MINA

Srbija nema teritorijalnih pretenzija prema Crnoj Gori i nikada nije ništa uradila protiv nje, kazao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, dodajući da zvanični Beograd ne zanimaju crnogorski lokalni izbori.

Vučić je, na konferenciji za novinare u Tivtu, nakon samita Brdo – Brioni procesa, rekao da je za region važna saradnja.

„Važno je da razgovaramo i kada jesmo i kada nijesmo saglasni o nekim pitanjima“, dodao je Vučić i zahvalio domaćinima u Crnoj Gori na gostoprimstvu.

Na pitanje novinara da li je sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem razgovarao o napadima koji iz Crne Gore stižu na račun Srbije, on je odgovorio potvrdno.

Vučić je kazao da, bez obzira na svoju namjeru, neće odgovoriti nekim političarima iz prošlosti, poput Mila Đukanovića.

Vučić je rekao da o nedostatku sopstvenih tema govori to što su on i Srbija godinama tema.

Vučić u Tivtu – foto predsjednik .rs

On je pitao šta je Srbija učinila protiv Crne Gore.

„Da li Srbija poštuje međunarodno-javne pravne norme, rezoluciju i povelju Ujedinjenih nacija (UN)? Poštuje? Da li Crna Gora poštuje? Zašto ne poštuje rezoluciju 1244?“, pitao je Vučić.

“Na sve to, vi nas stalno optužujete za teritorijalne pretenzije, što nas uopšte ne zanima. Sami ste donijeli odluku da odete od nas 2006. godine. Mi smo rekli: “U redu je, vaša slobodna volja”“, naveo je Vučić.

On je pitao da li „srpska mafija ubija u Crnoj Gori, ili je to obrnuto“.

„Kavači i Škaljari su sela odavde, nijesu beogradske mjesne zajednice. Možete da vodite hajku protiv mene koliko god hoćete, istinu da zaustavite ne možete“, rekao je Vučić.

On je najavio da će uskoro posjetiti Srbe u Crnoj Gori.

„Siguran sam da ćete podijeliti takvu radost i oduševljene, baš kao što ste je podijelili sa posjetom Zorana Milanovića njegovom narodu“, rekao je Vučić.

On je poručio da će Srbija nastaviti da gradi dobre odnose.

„Ali u tim odnosima nećemo biti džak za udaranje, koji možete da mlatite kako stignete, a da vam niko nikada ništa ne odgovori, džak koji možete da lupate kako vam pada na pamet, a da mislite da smo nesposobni i neko ko se uplašio vaših laži“, kazao je Vučić, navodeći da je to njegov odgovor medijima “koji svakodnevno vode hajku”.

On je rekao da nema potrebe da sada odgovori „političarima iz prošlosti“.

Na pitanje da li se zvanična Srbija miješa u izbore u Crnoj Gori i da li sastavlja novu vlast u Podgorici, Vučić je odgovorio da nije znao čak ni ko učestvuje na tim izborima.

„Čime smo se to umiješali? Niko se u beogradskim medijima time gotovo da nije bavio“, naveo je Vučić, dodajući da ih uopšte ne zanimaju lokalni izbori u Crnoj Gori.

On je kazao da ga ne interesuje da li neko pokušava da progura jednu, drugu ili treću koaliciju.

„Jedino što nas zanima je da imamo poštovanje kakvo vi imate kod nas“, rekao je Vučić.

On je dodao da je samo u jednom trenutku ukazao na mržnju koju pojedini politički činioci iskazuju prema Srbiji i srpskom narodu.

„Ti koji mrze Srbiju i kojima je jedina politika da mrze Srbiju, oni mnogo govore više o sebi. Što se mene tiče, mi ćemo uvijek biti podrška srpskom narodu. Nikada nećemo rušiti Crnu Goru, uvijek ćemo je poštovati i voljeti sve njene građane“, naveo je Vučić.

On je dodao da se ponosi time što je Srbija slobodna država kojoj, kako je kazao, ne šalju mejl iz Brisela kako će da glasa.

“Mi smo zemlja koja samostalno donosi svoje odluke, tako će biti i u budučnosti”, dodao je Vučić.

On je, na pitanje da li njegova izjava da u Crnoj Gori ne znaju kako da sastave koaliciju, predstavlja miješanje u političku situaciju u Crnoj Gori, kazao da mnogo voli Crnu Goru, samo ne razumije one kojima je Srbija jedina meta i tema.

„Ne kažem da treba, ili ne treba da formiraju vlast. Niti me to zanima“, naveo je Vučić.

On je kazao da mu ne pada na pamet da se miješa u bilo kakve unutrašnje stvari Crne Gore.

„Pravite vi ovdje koalicije kakve hoćete. Srbija ništa nije učinila protiv Crne Gore. Ako se neko o nekoga u našim odnosima ogriješio, onda je to svakako obrnuto“, rekao je Vučić.

Odgovarajući na pitanje zašto ne razmjenjuju podatke o dvojnim državljanima sa Crnom Gorom, on je kazao da je državljanstvo Srbije veličanstvena stvar i da pretpostavlja da bi većina Srba iz regiona željela da ima državljanstvo Srbije.

„Nekima smeta to, a zašto – ne znam. To je vaša unutrašnja stvar, dogovorite se vi ovdje. Ne smeta vama ni američko, ni albansko, hrvatsko, samo vam srpsko državljanstvo smeta“, naveo je Vučić.

Upitan da li misli da li će Svetozar Marović ostati u Srbiji nakon zastarijevanja njegove kazne, Vučić je kazao da su to pravnička pitanja.

„Ja bih vas zamolio da nam manje šaljete ovih “kavčana” i “škaljaraca”, pa ćemo se lako dogovoriti oko svih drugih pravnih procedura i svega drugog. Imali bismo negdje oko 120 mrtvih manje u Beogradu, da je manje bilo narko biznisa i svega drugog“, naveo je Vučić.

Milatović: O Crnoj Gori se odlučuje u Crnoj Gori

0
Milatović: O Crnoj Gori se odlučuje u Crnoj Gori
Milatović, Milanović, Pirc

O Crnoj Gori se odlučuje u Crnoj Gori, poručio je predsjednik države Jakov Milatović i dodao da bi volio da svi politički činioci odlučuju sami, jer je isključivo na njih prenijet legitimitet crnogorskih građana.

On je to rekao odgovarajući na pitanje novinara kakav stav zauzima po pitanje miješanju Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore.

„O Crnoj Gori se odlučuje u Crnoj Gori. Ako bilo ko drugačije misli, ne voli Crnu Goru“, rekao je Milatović na konferenciji za novinare nakon plenarne sjednice regionalnog Samita lidera Brdo-Brioni procesa.

Crna Gora, kako je kazao, ima istorijsku šansu i ne smije je propustiti.

„Uvijek smo bili najbolji da ne iskoristimo šansu koja je ispred nas. Volio bih da svi politički činioci u Crnoj Gori odlučuju sami, jer je samo i isključivo na njih prenijet legitimitet građana Crne Gore“, naveo je Milatović.

On je kazao da su danas na samitu usvojili deklaraciju i zahvalio svim učesnicima na konstruktivnoj atmosferi i dobrom razgovoru.

Kako je rekao Milatović, u vremenu geopoliitčke neizvjesnosti i složenih bezbjednosnih izazova, promovisanje dijaloga je uvijek dio rješenja.

Prema njegovim riječima, samit je bio prilika da ponove jedinstvenu poruku da je prostor Zapadnog Balkana prostor zajedničkih vrijednosti, mira i prosperiteta i da Evropska unija (EU) nije cjelovita i potpuna bez tog regiona.

“Činjenica da tu zajedničku poruku šaljemo upravo iz Crne Gore, države koja je nedavno napravila važan korak naprijed dobijanem pozitivnog IBAR-a i koja je regionalnu saradnju postavila kao ključan priporitet spoljne politike, ima posebnu vrijednost”, dodao je Milatović.

On je istakao da je duboko uvjeren da će uspjeh Crne Gore biti podsticaj i drugim zemljama regiona i da će to biti krupan korak naprijed za Zapadni Balkan.

“Proširenje EU nije samo potreba i deklarisani cilj, već predstavlja geopolitički imperativ, čak i moralni, imajući u idu brojne izazove na globalnom nivou i obećanje evropske perspektive našem regionu u Solunu prije čak 21 godinu”, rekao je Milatović.

On je kazao da su se tokom samita dotakli pitanja ključnih za evropski put i pohvalili instrument EU za reformu i rast zemalja regiona.

“Dugoročna regionalna stabilnost podrazumijeva dobrosusjedske odnose, saradnju u dobroj mjeri i konstruktivan angažman, uz prisustvo EU kao pokretačke snage”, naglasio je Milatović.

On je istakao da Crna Gora jeste i uvijek će biti zemlja koja je u potpunosti posvećena regionalnoj stabilnosti.

Upitan da prokomentariše izjavu bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića da se (Milatović) nalazi pred iskušenjem i da će vrijeme pokazati da li ima hrabrosti da stupi u koaliciju sa Demokratskom partijom socijalista i sa njima sačini vlast u Glavnom gradu, Milatović je kazao da se danas nijesu okupili oko razgovora o budućnosti gradske uprave u Podgorici.

„Ovdje smo da još jednom pošaljemo poruku koja je važna, ako ne najvažnija u kontekstu naše vanjske politike, a to je poruka dobrosusjedskih odnosa. Danas je poruka sa ovog samita – poruka dobrosusjedskih odnosa“, rekao je Milatović.

Regionalna saradnja, kako je istakao, mora da bude utemeljena na međusobnom poštovanju i razumijevanju, i ona je osnov evropskog puta.

„Mislim da sam Đukanovića politički penzionisao prošle godine, to je ono što imam da kažem“, kazao je Milatović.

Upitan o izjavi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je Srbija tema svih napada u Crnoj Gori i da će Crnoj Gori odgovoriti upravo u Tivtu, on je rekao da tu izjavu nijem vidio.

„Znate da je Vučić, kao i svi ostali, bio uredno pozvan da prisustvuje plenarnoj sesiji. Koliko sam informisan, biće sa nama na radnom ručku“, kazao je Milatović i dodao da je Srbija danas na samitu aktivno učestvovala u dijelu izglasavanja deklaracije.

On je poručio da će, dok je predsjednik Crne Gore, uvijek slati dobrosusjednske poruke.

„Smatram da moramo graditi mostove i pozvao bih sve lidere u regionu da stavimo fokus na izgradnju mostova“, naveo je Milatović.

On smatra da je to odgovorna politika koju građani očekuju.

„Pozivam sve lidere u regionu na izjave koje treba da budu odmjerene i primjerene i koje su uvijek bazirane na međusobnom uvažavanju i poštovanju, kako bismo zajednički što prije ostvarili našu evropsku budućnost“, naveo je Milatović.

Politika Crne Gore je, kako je kazao, vrlo jasna.

„Crna Gora kao uspješna priča mora biti naredna članica EU i mi to možemo uraditi 2028. godine“, rekao je Milatović, dodajući da Crna Gora najveću podršku za to ima od Hrvatske i Slovenije.

Na pitanje da li Vučićevu izjavu doživljava kao vid prijetnje u susret pregovorima o formiranju vlasti u Podgorici, on je odgovorio da izjave svih treba da budu takve „da pokušamo da ne iznosimo domaću politiku izvan granica naših zemalja, što je, nažalost, često slučaj“.

„Ja to ne radim i očekujem i od drugih da to ne rade. Što se tiče budućnosti gradske uprave u Glavnom gradu, rekao sam da današnji samit nije mjesto razgovora o tome“, rekao je Milatović.

Milanović, Milatović,Pirc

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović kazao je da su odnosi Crne Gore i Hrvatske dobri.

“Razumijem da neki poslanici u parlamentu Crne Gore imaju potrebu da stave naglasak na nešto što ih više tišti, radilo se o rezoluciji o Jasenovcu. Po meni potpuno nepotrebno, to su stvari koje su iza nas“, naveo je Milanović.

Upitan šta misli o proglašenju političara iz Crne Gore za persone non grata, on je kazao da u tome nije učestvovao.

„Niti ću to osuditi, niti podržati, nijesam ulazio u motive zašto je to napravljeno“, rekao je Milanović.

On je poručio da treba biti oprezan kada se nekome daje status non grata.

„Čak i najvećim nevaljalcima. Ovim ništa ne impliciram. Mislim da znam ime jednog od tih ljudi, drugog, za trećeg nijesam siguran. Do toga nije trebalo doći“, naveo je Milanović.

On je rekao da je EU ogroman, vrlo inertan sistem, u koju su Slovenija i Hrvatska uspjele da uđu, i da od toga imaju korist.

„Budemo li ovoliko čekali koliko čekamo, države će izgubiti strpljenje. Našu ulogu i zadatak vidim u tome da ih ohrabrujemo da ne klonu duhom i akcijom. U ime EU i Brisela i te ogromne i u pravilu neučinkovite administracije, ja neću govoriti”, dodao je Milanović.

On je ocijenio da EU ima svoje izazove, a to su inertnost i slabost u globalnoj kompeticiji sa jačim igračima.

“Želim da naši susjedi, izdvojiću ovdje Crnu Goru kao domaćina, budu naši prijatelji. Da bi to tako bilo, mi moramo nešto uložiti, imati razumijevanja za njihove probleme, pa ponekad i „pomutnje“ unutrašnje politike, koje su prirodne i realne”, rekao je Milanović.

On je, odgovarajući na pitanje da li sa pozicije predsjednika Hrvatske smatra „pamentnim postupanje Vlade Hrvatske i određenih zvaničnika u porukama koje šalju prema Crnoj Gori, a u kontekstu dobrosusjedskih odnosa“, kazao da je „ova epizoda možda dobar primjer kako se ne treba previše petljati u neke teme koje su prvenstveno hrvatske unutrašnje teme“.

„Ne znam šta je trebalo crnogorskom parlamentu, toj jako kratkoj većini. Vidimo da 60 poslanika u crnogorskom parlamentu to pitanje vidi ili tumači na racionalan način“, dodao je Milanović.

On je, odgovarajući na pitanje novinara kakav stav zauzima po pitanju miješanja Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore, kazao da je Crna Gora je članica NATO-a i da to znači da joj Srbija, Hrvatska, niti bilo ko treći neće i ne može ništa.

„Ona je na sigurnom“, dodao je Milanović.

Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar je, odgovarajući na isto pitanje, rekla da kada razgovaraju o odnosima među državama, to nikada ne uključuje unutrašnje političke prilike.

Ona je dodala da, ako o tome razgovaraju, onda razgovaraju preko tet-a-tet diplomatije.

Pirc Musar je istakla da Crna Gora ima najveći potencijal za prijem u EU.

Ona je, odgovarajući na pitanja novinara, rekla da će na sljedećem samitu više morati da razgovaraju o dezinformacijama, koje su, kako je navela, rak rana svake demokratije.

„Na Zapadnom Balkanu je to problem, jer društvene mreže, algoritme koji su u pozadini, neki politiičari umiju veoma dobro da koriste. Važno je da se sljedeće godine dotaknemo i te teme“, navela je Pirc Musar.

Delegacija pobratimskog grada Đurđu (Rumunija) u posjeti Tivtu

0
Delegacija pobratimskog grada Đurđu u posjeti Tivtu

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović ugostio je delegaciju pobratimske Opštine Đurđu (Rumunija), koju čine gradonačelnik Adrian Anghelescu i njegovi zamjenici, Ionel Muscalu i Marian Damian. Današnjem susretu u kabinetu prisustvovali su ambasador Rumunije u Crnoj Gori Viorel Ardeleanu i potpredsjednik Opštine Tivat Jovan Brinić.

„Zahvalan sam našem dragom prijatelju, gradonačelniku Anghelescuu na prijateljskim odnosima i gostoprimstvu koje su našoj delegaciji priredili u aprilu“ – istakao je prvi čovjek Tivta. „Takođe, zahvaljujem i ambasadoru Ardeleanuu i rumunskoj ambasadi, koja vodi projekat saradnje od početka. On već daje rezultate, pa je Tivat ovog ljeta dobio vrijednu donaciju daljinskog sistema za upravljanje javnom rasvjetom. Danas smo razgovarali o nastavku naše saradnje, posjeti tivatske djece opštini Đurđu tokom proljeća, uspostavljanju avio linija, te mogućnosti potpisivanja tripartitnog ugovora između opština Tivat, Đurđu i Ruse (Bugarska), što bi otvorilo vrata našem gradu u evrointegracijama i olakšalo pristup EU fondovima.“

Gradonačelnik Đurđua Adrian Anghelescu izrazio je zadovoljstvo boravkom delegacije u Tivtu. „Naša glavna strategija o kojoj smo razgovarali danas, jeste uspostavljanje trojnog ugovora između naša dva grada i našeg susjeda, bugarskog grada Ruse, uzimajući u obzir perspektivu ulaska Crne Gore u Evropsku uniju. Saradnju bismo započeli malim koracima kao što su razmjene učenika, a u budućnosti bi se ona podigla na viši nivo i uključivala ozbiljna ekonomska ulaganja. Želim srdačno da pozovem sve Tivćane da posjete Rumuniju i Đurđu, vrata mog kabineta su im uvijek otvorena.“

Delegacija pobratimskog grada Đurđu (Rumunija) u posjeti Tivtu
Delegacija pobratimskog grada Đurđu u posjeti Tivtu

Ambasador Rumunije Viorel Ardeleanu istakao je da je, posredstvom ambasade, u Crnoj Gori do sada sklopljeno pet saradnji sa rumunskim gradovima. „Veliko je zadovoljstvo prisustvovati današnjem susretu. Srećni smo što je postignut ugovor o bratimljenju Đurđua i Tivta i što nastavljamo razgovore o budućim projektima. Ambasada Rumunije je tu da pomogne u daljem razvoju odnosa. Veliko je interesovanje rumunskih turista za Crnu Goru i zato nam je trenutno najveći fokus na stvaranju direktnih avio veza.“

Predstavnici Đurđua borave u uzvratnoj posjeti Tivtu nakon posjete ovdašnje delegacije Rumuniji u aprilu ove godine, kada je potpisan Sporazum o bratimljenju između dva grada.

Prihodi od igara na sreću čak 24.24 miliona

0
Prihodi od igara na sreću čak 24.24 miliona
Igre na sreću

Ukupni prihodi od nagradnih i igara na sreću, zaključno sa 30. septembrom, iznosili su 24.24 miliona eura, što predstavlja rast od 81,72 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Iz Uprave za igre na sreću su saopštili da taj rezultat potvrđuje kontinuirani uspjeh i stabilno funkcionisanje sistema prihodovanja sredstava od te oblasti.

Izmjenama Zakona o igrama na sreću, od 1. januara ove godine počela je primjena oporezivanja varijabilnog dijela koncesione naknade za priređivanje igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava, čime ukupni prihodi, samo u tom segmentu, zaključno sa septembrom iznose 8,63 miliona EUR.

„U istom periodu zabilježen je i rast prihoda od kazinskih igara 107,88 odsto, čiji je iznos 3,87 miliona EUR. Takođe, po osnovu kladioničkih igara prihodovano je 7,12 miliona EUR, čime je i taj segment naplate uvećan 5,91 odsto“, precizirali su iz Uprave.

Iz Uprave su kazali da je, prema navedenim podacima, zadržan kontinuitet rasta prihoda po osnovu naplate zakonom propisanih obaveza priređivača prema državi, što je potvrda postojanja održivih funkcionalnih mehanizama Vlade koji rezultiraju značajnim unapređenjem prihodne strane državnog budžeta.

„Pored navedenog, Uprava za igre na sreću preduzima odlučne korake na suzbijanju maloljetničkog klađenja, kroz strogu kontrolu primjene zakona, blisku saradnju sa relevantnim institucijama, kao i intenzivne preventivne kampanje koje se planiraju za naredni period, a sve u cilju snaženja institucionalnih mehanizama zaštite mladih“, navodi se u saopštenju.

Takođe, u planu je i potpisivanje memoranduma o saradnji sa više značajnih institucija kojima će, pored unapređenja efikasnosti izvršavanja obaveza i zadataka iz domena Uprave, biti predviđena i bliža saradnja institucija na edukaciji mladih i promociji svih aktivnosti koje su od značaja za njihov kvalitetan razvoj.

“Uprava ostaje čvrsto posvećena ostvarivanju svojih definisanih ciljeva, kroz kontinuiranu saradnju sa svim relevantnim akterima, kako bi osigurala odgovorno poslovanje i zaštitila najosjetljivije društvene grupe u oblasti priređivanja igara na sreću”, zaključuje se u saopštenju.

Izgrađen kolektor i asfaltiran put u naselju Boka na Podima

0
Izgrađen kolektor i asfaltiran put u naselju Boka na Podima
Foto Opština HN

Radovi na izgradnji kanalizacionog kolektora i nove vodovodne mreže u naselju Boka na Podima završeni su, nakon čega je urađeno i asfaltiranje ove ulice, na potezu od trafo-stanice kroz naselje Boka. Izgradnjom 800 metara dugog kraka kolektora, na koji su spojene tri ulice, riješeni su dugogodišnji problemi brojnih domaćinstava i značajno unaprijeđen kvalitet života u ovom dijelu jednog od brzo rastućih novskih prigradskih naselja.

Radove vrijedne više od 300.000 eura finansirala je Opština Herceg Novi, a realizovani su u saradnji sa Mjesnom zajednicom Podi. O ovom i drugim projektima koji će biti realizovani na Podima danas su sa mještanima razgovarali predsjednik Opštine, Stevan Katić, potpredsjednik Mirko Mustur i načelnik Sekretarijata za prostorno planiranje i izradnju, Vladislav Velaš.

„U posljednje vrijeme je uložen značajan iznos budžetskih sredstava kada je u pitanju infrastruktura na Podima. Ovdje i Savjet Mjesne zajednice i gospodin Misinezović rade svoj posao na dobar i kvalitetan način, komuniciraju sa građanima i mještanima, ovdje su svi jedinstveni i složni da se što više uradi, da priskoče i pomognu, a mi kao grad smo tu kao podrška Mjesnoj zajednici“, istakao je predsjednik Opštine, Stevan Katić tokom obilaska završenih radova. On je napomenuo da je riječ o investiciji na koju su građani čekali godinama, a koja je realizovana na kvalitetan način i na obostrano zadovoljstvo mještana i lokalne uprave.

Foto Opština HN

„Završeni su radovi na kolektoru, nakon toga su urađeni pripremni radovi na podizanju šahti. Provučen je novi cjevovod i tako pojačan pritisak vode u ove tri ulice. Na samom kraju je urađeno asfaltiranje“, objasnio je predsjednik Mjesne zajednice Podi, Jovica Misinezović.

Ovim projektom riješen je veliki problem izlivanja septičkih jama u ovom dijelu naselja, a građani su prepoznali njegov značaj, naveo je Misinezović: „Odziv za priključenje na kolektor je bio fenomenalan. Mještani su se samoinicijativno uključili, pomagali radnicima da se to što prije završi da bi što prije bilo u funkciji“.

U razgovoru sa mještanima Katić je istakao da će u narednom periodu biti nastavljena ulaganja u infrastrukturu na području Mjesne zajednice Podi, podsjetivši na brojne investicije u javnu rasvjetu, kanalizacionu, vodovodnu i putnu mrežu koje su realizovane u proteklom periodu.

Foto Opština HN

Juče je potpisan ugovor za izgradnju vodovodne infrastrukture i fekalne kanalizacije u zahvatu DUP Podi vrijedan skoro 200.000 eura, radi se na izradi projektne dokumentacije za proširenje pristupnog puta do crkve Svetog Sergeja i Vakha, a uslijediće i uređenje trotoara ka Meljinama i puta prema Modroj ploči.

„U narednom periodu ćemo završiti i sanaciju i rekonstrukciju trotoara od Meljina do vidikovca na Torionu. Imamo i projekat da se spoji Modra ploča sa Podima, što je takođe bila inicijativa od strane ljudi iz Mjesne zajednice i već su počeli neki pripremni radovi u prethodnom periodu. Mi ćemo obezbijediti sredstva da se putna komunikacija između ta dva naselja poboljša u narednom periodu, a sve da bi se olakšalo ljudima da lakše dođu sa jedne na drugu stranu, da se ne ide preko Srbine i magistrale nego direktno“, najavio je Katić.

Počela plenarna sjednica na Samitu lidera Brdo-Brioni procesa

0
Počela plenarna sjednica na Samitu lidera Brdo-Brioni procesa
Samit Brdo Brioni u Tivtu

Plenarna sjednica na Samitu lidera Brdo-Brioni procesa, na kojoj će biti razgovarano o unapređenju saradnje država Zapadnog Balkana sa zemljama članicama Evropske unije (EU), počela je u Tivtu.

Na plenarnoj sjednici, pored domaćina samita crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića, učestvuju predsjednici Albanije i Hrvatske, Bajram Begaj i Zoran Milanović, predsjednice Kosova, Slovenije i Sjeverne Makedonije, Vjosa Osmani, Nataša Pirc Musar i Gordana Siljanovska Davkova.

Sjednici prisustvuju i članovi predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denis Bećirović, Željka Cvijanović i Željko Komšić.

Samit Brdo Brioni u Tivtu

Dolazak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića očekuje se kasnije.

Početak ovogodišnjeg Samita obilježen je tradicionalnim kolom Bokeške mornarice, na Trgu od oružja u Kotoru.

Milatović je ranije poručio da je Samit prilika za unapređenje dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje, kao i intenziviranje strateškog dijaloga između EU i zemalja Zapadnog Balkana.

Samit Brdo Brioni u Tivtu

Proces Brdo-Brioni zajednička je slovenačko- hrvatska inicijativa pokrenuta 2010. godine, osnovana radi jačanja uzajamnog povjerenja i pomoći zemljama Zapadnog Balkana na putu ka EU.

Članovi inicijative su, pored Crne Gore, i Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Kosovo.

Nova transnacionalna inicijativa za zaštitu Jadranskog mora

0
Nova transnacionalna inicijativa za zaštitu Jadranskog mora
Nova transnacionalna inicijativa za zaštitu Jadranskog mora

Nadovezujući se na vrijedne rezultate NAMIRS projekta, nova inicijativa finansirana od strane Interreg IPA Adrion programa zvanično je pokrenuta 24. septembra u prostorijama Centralnoevropske inicijative (CEI).

„Mehanizam za zaštitu osetljivih područja Jadrana (ASAP)“ ujedinjuje 9 partnera i 7 pridruženih partnera iz 6 jadranskih zemalja—Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije, Crne Gore i Slovenije—sa zajedničkim ciljem: unapređenje zaštite Jadranskog mora od slučajnog zagađenja izazvanog pomorskim incidentima.

Predvođen CEI-Izvršnim sekretarijatom, ovaj projekat se oslanja na ekspertizu razvijenu kroz projekat NAMIRS, koji se fokusirao na Sjeverni Jadran, i proširuje to znanje na zemlje u južnom Jadranu. Podstičući saradnju širom regiona, ASAP projekat nastoji da uspostavi snažan i koordinisan pristup upravljanju rizicima od zagađenja mora i očuvanju ovog vitalnog zajedničkog resursa.

Ključna komponenta projekta biće organizovanje dve velike vježbe na moru — jedne u sjevernom i jedne u južnom Jadranu. Ove vježbe će pružiti dragocene mogućnosti svim zainteresovanim stranama da sarađuju, testiraju opremu i primenjuju zajedničke standardne operativne procedure (SOP) kao odgovor na potencijalne incidente zagađenja mora. Razmena iskustava tokom ovih vježbi smatra se kritičnom za poboljšanje efikasnosti i efektivnosti odgovora u stvarnom životu, pomažući da se osigura da su timovi širom regiona spremni da deluju brzo i unisono ako dođe do incidenta.

Tokom prvog projektnog sastanka, partneri su vodili konstruktivne diskusije o predstojećim aktivnostima, fokusirajući se na važnost konsolidacije postojećeg znanja i izgradnje trajnijeg okvira za saradnju. Postojao je konsenzus da će kontinuirana razmena podataka, redovno ažuriranje procedura, zajednička obuka i koordinirane vježbe biti od suštinskog značaja čak i nakon završetka projekta. S tim u vezi, projekat uključuje plan za usvajanje Memoranduma o razumevanju (MoR), koji će formalizovati buduću saradnju i obezbediti održivost ovih napora.

Ova značajna inicijativa, sufinansirana od strane Interreg IPA ADRION programa sa ukupnim budžetom od 1.413.387 €, trajaće do februara 2027. godine, pružajući čvrstu osnovu za dugoročnu zaštitu Jadranskog mora.

Promovisanjem bliže regionalne saradnje i zajedničke odgovornosti, projekat ASAP predstavlja važan korak ka očuvanju ekološkog integriteta Jadrana za buduće generacije.