Zbog drona koji je malo poslije 12.30 letio iznad Zračne luke Split na 40-ak minuta prekinut je promet, doznaje se u Zračnoj luci. Zrakoplovi zbog toga od 12.40 do 13.19 nisu slijetali ni polijetali. Neki su kružili iznad Zračne luke, a dva su bila prisiljena sletjeti jer nisu imala dovoljno goriva, rečeno je u Zračnoj luci.
O svemu je obaviještena policija, koja traži vlasnika drona.
To inače nije prvi takav slučaj ovoga ljeta. Dron je obustavio promet u Zračnoj luci Split i 22. juna, kada je promet bio u prekidu od 12.55 do 13.17.
Nadzornik smjene oblasne kontrole leta zaprimio je prijavu o neovlaštenom letenju sustava bespilotnog zrakoplova u blizini trogirske katedrale na visini od 120 metara. Osobu koja je upravljala bespilotnom letjelicom nisu pronašli.
Splitska Zračna luka iz godine u godinu bilježi porast prometa i broja putnika. Očekuju da će u 2019. kroz nju proći više od 3,3 milona putnika.
Prvi solarni i hibridni trimarani za putnički prevoz u Boki Kotorskoj biće porinut u srijedu 17. jula sa početkom u 19 sati, u Tivtu na Pinama.
Solarni brod Elettra i hibridni Gracijana dio su projekta Bella Boka, a sagradila ih je istoimena kompanija, uz podršku Ministarstva održivog razvoja i turizma, Privredne Komore Crne Gore i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj.
Projektom Bella Boka – održivi vodeni transport solarnim trimaranima u Boki kotorskoj uspostaviće se javni linijski prevoz kroz Bokokotorski zaliv, što će pozitivno uticati na rješavanje problema zagušenja u drumskom saobraćaju, posebno tokom ljetnje sezone, kada se zbog gužvi u saobraćaju od Kotora do Herceg Novog u najboljem slučaju stiže se za sat i po, do dva sata. Brodovima, trajanje tog putovanja biće prepolovljeno.
Ukupna investicija ovog projekta, jedinstvenog na Mediteranu je 4.259.000 EUR, dok sufinansiranje preko UNDP projekta Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori iznosi 150.000 EUR.
Projekat će takođe uticati na smanjenje nivoa emisija štetnih gasova, uključujući CO2, te ponuditi posjetiocima uzbudljiv i inspirativan doživljaj ekološkog putovanja, ali i podržati razvoj Crne Gore kao ekološki prihvatljive turističke destinacije. Predviđena je izgradnja još 4 hibridna plovila, kapaciteta 60 osoba, po brodu i 5 potpuno električnih brodova kapaciteta 30 osoba, po brodu.
Crnogorski pisac Miraš Martinović predstavljaće Crnu Goru na Festivalu “Živi glasovi – Od Mediterana do Mediterana”, koji se od 19. do 27. jula održava u gradu Setu na francuskoj rivijeri.
Riječ je o festivalu koji traje već 22 godine i svakog ljeta, devet dana u julu, prima pjesnike koji dolaze iz svih zemalja Mediterana, kako bi otkrili savremenu poeziju, sreli se s različitim kulturama koje povezuju zajedničku istoriju i geografiju, uprkos dramama kojima je danas izložen taj dio svijeta.
“Radi se o značajnom Festivalu koji baštini dugu tradiciju, a njegov osnovni moto je upravo povezivanje kultura i duhovnosti zemalja koje spadaju pod naslovnicu Mediteran, mediteransko nasljeđe, stvarnost i vizije, perspektive… sve ono što stvara veze i pravi postojane kopče između naroda i država, kultura i jezika”, kazao je Martinović.
Kako je kompletno njegovo djelo stvarano u duhu tih veza, mediteranskih civilizacija, njihove burne prošlosti, Martinović kaže da je ponosan na činjenicu da je neko prepoznao ono što radi, način kako radi i poruke koje arikulišu njegove knjige.
“Naravno, svoju zemlju ću predstavljati na najbolji način. A prije svega, kao civilizacijsku čitaniku, ispisanu dugom tradicijom i stoljećima koja su stvarala tu tradiciju, profilišući je u jedinstven kulturni uzorak. Radiću da za Crnu Goru zaintresujem učesnike Festivla I publiku koja prati raznovrsne programe, na različitim mjestima i u različitim ambijentima”, kaže Martinović.
Jedrenjak ‘Flying Clipper’ izgrađen u splitskom škveru, koji je sa svoja 162 metra najdulji na svijetu i bit će upisan u Guinnessovu knjigu rekorda, otisnuo se na svoju prvu plovidbu. Tokom iduća četiri dana njime će ploviti vodstvo Ultra Europe festivala, nekoliko desetaka stranih novinara i partijaneri koji će posjetiti festivalska događanja na Braču, Hvaru i Visu
Kako je tportal već pisao, nedavno je raskinut ugovor vrijedan 70 milijuna eura između Brodosplita i naručitelja Mikhaila Kraffta, vlasnika tvrtke Star Clippers, jer su obje strane tvrdile da je bio prekršen: Krafft da su premašeni rokovi dovršetka, a splitsko brodogradilište da on sam nije ispunio uvjete za dovršetak. Spor se još uvijek kreće prema arbitraži, no prema neslužbenim informacijama tportala paralelno traju i pregovori oko mogućeg kompromisa.
Za to vrijeme brod je službeno u vlasništvu splitskog brodogradilišta, a plovit će pod zastavom pod kojom je i izgrađen. Malteškom.
‘Konačno je dovršen i danas imamo prvu plovidbu, ovo je prekrasan događaj. Ponosan sam da smo nakon pet godina rada uspjeli privesti kraju ovaj savršeni projekt’, kazao je direktor ovog projekta, Radovan Načinović iz Brodosplita.
Spor između škvera i Kraffta, inače, procjenjuje se na oko 30 milijuna eura.
Flying Clipper trebao bi biti referentna točka Brodosplita za buduće poslove u niši izgradnje velikih putničkih brodova s visokom dodanom vrijednošću. Radi se o jedinstvenom brod na svijetu, replici velikog francuskog jedrenjaka iz 1911. godine, danas najvećem brodu s križnim jedrima. Dugačak je 162 i širok 18,5 metara, te s čeličnom konstrukcijom i luksuzno opremljenom unutrašnjošću koja uključuje nekoliko bazena, pa i onaj sa staklenim dnom. Njegovih pet jarbola dosežu visinu od 63 metra, a 36 četvrtastih jedara površinu od 6347 četvornih metara. Ima kapacitet za 300 putnika i 150 članova posade. Predviđen je za plovidbu svim morima svijeta, pa čak i Arktikom i Antarktikom, te je prvi jedrenjak na svijetu s ugrađenim najvišim standardima ‘safe return to port’ i licencom američke obalne straže, kao i licencom Službe za javno zdravstvo SAD-a. Prvi je jedrenjak na svijetu koji je dobio i najvišu moguću klasu za buku i vibracije.
‘Ima izuzetne maritimne sposobnosti i pri punoj brzini mu za potpuno zaustavljanje treba samo jedna i pol njegova duljina. Malo tko na svijetu to može’, kazao je Načinović.
Na pitanja novinara odgovarao je neodređeno, no tvrdi da se s istim naručiteljem ‘nastavlja suradnja’ te da neće doći do arbitraže. ‘Više informacija bit će objavljeno u idućih nekoliko dana’, dodao je Načinović.
Na osamnaestim po redu KotorArt Don Brankovim danima muzike danas nastupa Zagrebački kvartet, najstariji profesionalni gudački kvartet na hrvatskoj muzičkoj sceni, koji je do danas nastupio na više od četiri hiljade koncerata na svim kontinentima. Koncert će se održati u Katedrali sv. Tripuna, sa početkom u 21.30h. Članovi ansambla su violinisti Martin Krpan i Davor Filips (Philips), violista Hrvoje Filips (Philips) i violončelista Martin Jordan.
Dodatne informacije o program možete pronaći na www.kotorart.me.
“Mnogi umjetnici iz Hrvatske su nastupali na našem festivalu, što na podijumima umjetničke muzike, to i na popularnoj sceni. Veliko je zadovoljstvo ugostiti Zagrebački kvartet, najstariji sastav ovog tipa na hrvatskoj muzičkoj sceni, a takođe i veliki značaj, budući da preko umjetnosti stvaramo najljepše mostove naroda. Pozivamo vas sve da zajedno uživamo u djelima Betovena i Ravela, u predivnom ambijentu Katedrale sv. Tripuna”, izjavili su iz PR službe Festivala.
Istorija Zagrebačkog kvarteta počinje 1919. godine, nakon koncerta održanog u Velikoj dvorani Hrvatskog zemaljskog glazbenog zavoda. Prvobitni članovi bili su violinisti Vaclav Huml i Milan Graf, violista Ladislav Miranov i violončelista Umberto Fabri. Ansambl je snimio više od 60 ploča za razne svjetske izdavačke i radijske kuće kao što su Sastruphon, RCA, Melodicom, Da Camera Magna, Croatia Records, ALM Records itd. U mnoštvu domaćih i međunarodnih priznanja i nagrada ističe se Nagrada za životno djelo Vladimir Nazor, dodijeljena 2009. godine. Repertoar kvarteta čini široki raspon stilova, od klasike, preko romantizma, do savremenih autora s akcentom na hrvatskom stvaralaštvu, posebno na djelima Božidara Širole, Josipa Štolcera Slavenskog, Frana Lhotke, Antuna Dobronića, Borisa Papandopula, Mila Cipre, Milka Kelemena i dr. Na KotorArtu izvode Gudački kvartet u D-duru, op 18, br. 3 Ludviga van Betovena i Gudački kvartet u F-duru Morisa Ravela.
Da li ste među onima koji ljetovanje na moru zamišljaju na nekoj maloj, skrivenoj plaži, bez previše ljudi i uz horizont od kojeg zastaje dah? Boka Kotorska i dalje čuva takva mjesta koja zadivljuju svojom istorijom, arhitekturom i predivnim pejzažima. Pogledajte koje su to lokacije koje su manje poznate, ali opet dovoljno posjećene, jedinstvene i specifične, svaka na svoj način.
Bigova
Bigova je nekada je bilo isključivo ribarsko mjesto za koje se sada može reći da je zadržalo sjaj nekih prošlih vremena.Na mjestu Bigova danas, nekada je postojao antički grad Grispolis koji je potonuo 1664. godine u zemljotresu.
bigovo
Šetnja kroz samo mjesto, kao i okolnim brdima, prepunim zelenila ljubiteljima prirode i zdravog, čistog vazduha, predstavljaće pravo uživanje, a poseban trenutak biće nezaboravni pogled na plavetnilo Jadrana sa jednog od uzvišenja.
Rose
Mjesto koje je dobilo naziv po italijanskoj riječi za ružu, Rose, prkosi vremenu i važi za jedno od najljepših mjesta u Boki Kotoroskoj. Ovdje možete vidjeti građevine stare i do 200 godina koje arhitekturom i stilom daju mjestu poseban šarm. Za one koji vole ronjenje,arheološka nalazišta u vodi i razgledanje podvodnih spomenika poput olupina brodova su atrakcija više.
Rose
Zbog svega ovogaRose se smatra starim mjestom koji može da ugosti porodicu, dvoje zaljubljenih ili pojedinca koji žele mir i odmor. Osunčana plaža i kristalno čista voda gdje tišinu narušavaju samo zvuci talasa čine sve ono što ste tražili- da potpuno odlutate u svojim mislima.
Krtoli
Na najnižem dijelu Luštice smješteno je mjesto Krtoli, jedno od najljepših u Bokokotorskom zalivu. Iako ste možda pomislili da mu se naziv veže za sadnju krompira, varate se. Mjesto je dobilo ime od riječi Cartolle, odnosno brežuljci. Krtoli su poznati kao uzgajalište školjki, ali kao mjesto sa deset crkava (šest pravoslavnih i četiri katoličke) manastirom i samostanom. Crkve su smještene na ostrvima, na dominantnim vrhovima bregova i u sredini samog naselja.
Krtoli
Ako ovo zvuči kao idealan plan za vaš odmor, sve što treba je da se dobro opremite i krenete u otkrivanje skrivenih ljepota crnogoske obale. Gdje god da se zaputite, važno je da na jednom mjestu možete svratiti da kupite sve što vam je potrebno pred obilazak.
Na raskrsnici između Tivta, Kotora i Budve, u Radanovićimačeka vas nova IDEA Super (TC Butiko). Neka na spisku bude obavezno voda, nezaobilazni grisini iz djetinjstva, svježe voće, a nakon plaže svratite po ukusna svježe pripremljena jela u našoj kuhinji i svježu ribu. Vrata IDEA SUPER marketa su otvorena od 7-23h i pomoćiće vam da ODMOR bude baš onakav kakvim ga zamišljate.
Kotorski biskup proslavio 50 godina svećeničke službe
Molitvom i pjesmom u svetištu Gospe od Škrpjela, biskup Janjić je zajedno s biskupima Splitsko-Makarske metropolije, Bara i Skadra, svećenicima, redovnicama i vjernim pukom, u subotu, 13. jula 2019. iskazao svoju zahvalu Bogu i Gospi za 50 godina svećeničke službe.
Nakon zajedničkog molitvenog programa, prigodnu riječ uputio je don Anton Belan, generalni vikar i kotorski župnik: „Ako je katedrala ‘mater et caput’ – majka i glava, Škrpjelsko je svetište srce naše biskupije“. Podsjetivši kako se u ovo svetište dolazilo uvijek s darovima, don Anton je rekao kako je dar tog dana donesen posebna milost koja nadilazi brojne druge materijalne darove – 50 godina svećeništva kotorskog biskupa. Ovom prilikom biskupu je uručen zajednički dar svećenika kotorske biskupije – misnica i mitra, za koji je don Belan je rekao da simbolizira sklad i jedinstvo: ‘inter presbyteros et Deum, inter presbyteros et episcopum, et inter ipsos presbyteros’. Tu milost pred Bogorodičinim oltarom prosimo, a Vama ad multos annos kličemo“. Umjetničku sliku, prikaz svetišta Gospe od Škrpjela poklonio je upravitelj svetišta, mons. Srećko Majić.
U kratkom obraćanju okupljenima mons. Janjić zahvalio je na darovima i prisjetio se svog svećeničkog puta kojeg je započeo prije 50 godina: ređenja u splitskoj crkvi sv. Križa, mlade mise na otoku Gospe od Škrpjela i svog boravka na otoku Gospe od Milosti koji je upravo tada, doduše devastiran, vraćen biskupiji.
Kotorski biskup proslavio 50 godina svećeničke službe
Apostolski nuncij za Crnu Goru, mons. Luigi Pezzuto u svom obraćanju biskupu Janjiću, govorio je o značaju svećeništva kao velikog otajstva, te je naglasio kako proslava u krugu drugih biskupa, svećenika, redovnica i vjernika laika, upravo ističe dvije dimenzije svećeništva: ministerijalno i opće svećeništvo svih krštenih i potvrđenih. “Prisjećajući se početaka, vaših prvih koraka, sigurno se sjećate i početnih teškoća s kojima ste se susretali. Sada, gledano s visine i s razmakom od 50 godina, možete prebrojati, ne samo teškoće, već i požnjeti plodove tih 50 godina službe. Stoga je ovo poseban trenutak kada možete, zahvalni Gospodinu, reći zajedno s Marijom Veliča duša moja Gospodina” kazao je mons. Pezzuto.
Kotorski biskup proslavio 50 godina svećeničke službe
Središnji događaj proslave zlatnog jubileja bila je sveta misa na otoku Gospe od Milosti. Uz kotorskog su biskupa koncelebrirali apostolski nuncij za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, mons. Luigi Pezzuto, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, mons. Marin Barišić, nadbiskup barski mons. Rrok Gjonlleshaj, nadbiskup skadarski mons. Angelo Massafra, biskup dubrovački mons. Mate Uzinić, mons. Petar Palić biskup hvarsko-bračko-viški, mons. Tomislav Rogić, biskup šibenski i mons. Ante Ivas, biskup šibenski u miru, te svećenici kotorske i drugih biskupija. Prije početka misnog slavlja, pročitane su prigodne čestitke svetog oca Franje i nadbiskupa zadarskog i predsjednika HBK, mons. Željka Puljića.
Kotorski biskup proslavio 50 godina svećeničke službe
Mons. Marin Barišić je u svojoj homiliji govorio o daru svećeništva i izazovu svećeničkog poziva. „Mi smo svjesni da ovo blago Božje ljubavi nosimo u svom životu koji je obilježen slabostima. I sv. Pavao kaže da se baš milost Gospodinova očituje u našoj slabosti. I to je dobro za nas i za druge. Zašto za nas? Da ne vidimo sebe, samodostatne i onda u toj svojoj oholosti, umišljenosti možemo zasjeniti i odstraniti milost Božju iz svog života. A s druge strane, drugi nas mogu vidjeti kao inteligentne, sposobne, a ne ljude od krvi i mesa, s kojima se Gospodin želi poslužiti u svom djelu spasenja. Evo taj moment Gospodin nama svima želi posvijestiti svakodnevno“. Prisjetivši se životnog puta mons. Janjića, koji je iz Bosne došao u Boku Kotorsku, nadbiskup Barišić je kazao: „Pripadaš Boki od rođenja. Evo i sam si rekao od tih prvih dana, da si pripadnik ove biskupije i da si je zavolio. A da si je zavolio vidimo i mi to, braća biskupi u našoj metropoliji, često puta smo osjetili koliko ti je draga Boka, ova kultura, ova tradicija ovdje, ovaj čovjek, i da doista si se posvetio potpuno i sa svojim svećenicima, i svojim redovnicima i svojim vjernicima da budete produžena ruka Kristove ljubavi. I evo danas, ovdje na ovom otoku Gospe od milosti, želiš zahvaliti Gospodinu na svemu što ti je dao i darova kroz ovih 50 godina. Dao ti je dar vjere, žive vjere koju si ti pokušao svjedočiti, jer vjera bez djela ne čini nas zadovoljnim i sretnim, nit nas ostvaruje.“ Zaključujući propovijed, nadbiskup Barišić je poručio: „Darovati život Bogu je mala stvar, mala je stvar posvetiti svoj život Bogu. Zašto? Jer Bog je velik. Vjerujem da si ti to osjetio kroz ovih pedeset godina, i želio bih da te Gospodin u tome podrži, i da budeš uvijek svijetli primjer i svima nama na tom istom putu poziva i poslanja“.
Kotorski biskup proslavio 50 godina svećeničke službe
Na kraju svete mise, biskup Janjić je zahvalio svima što su došli kako bi se zajedno s njim molili i zahvalili Bogu za dar svećeništva koji je primio kao svećenik kotorske biskupije. On je potaknuo sve na molitvu za duhovna zvanja, osobito za dobre svećenike koji će svoju zadaću shvatiti odgovorno te ju vršiti u skladu s Kristovim zapovijedima, uvijek u službi braći ljudima. Govoreći o svojem svećeničkom putu u kotorskoj biskupiji, mons. Janjić se prisjetio i mjesta o kojima je pastoralno skrbio: „Najvećom milošću u ovih 50 godina smatram to što me je Gospodin postavio na službu u mjestima naših bokeljskih svetaca i blaženika: na Muo, gdje je blaženi Gracija; u Herceg Novi gdje je sv. Leopold i sada u Kotor, gdje je bl. Ozana. To mi je također pomoglo: oni nas potiču da ih nasljedujemo kako bismo postigli osobnu svetost“. Na kraju zahvale, biskup je sve preporučio u zagovor Blažene Djevice Marije kako bi uz njezinu pomoć bili dosljedni u nasljedovanju njezina Sina te zatražio oprost za sve propuste tijekom svoje službe.
Župljani župa Brca, Sutomore i Šušanj predali su ovom prigodom dar koji je uručio župnik don Dejan Turza – umjetničku sliku nastalu po fotografiji susreta biskupa Janjića sa sv. Ivanom Pavlom II.
Doček za Damjana i Bojana - foto M.Dobrilović Boka News
1 od 7
Doček za Damjana i Bojana
Doček za Damjana i Bojana
Doček za Damjana i Bojana
Doček za Damjana i Bojana
Doček za Damjana i Bojana
Doček za Damjana i Bojana
Doček za Damjana i Bojana
Novljanin Damjan Vukićević i Beograđanin Bojan Aleksić, koji su više od dvije godine krstarili katamaranom svjetskim morima i okeanima večeras su se vratili u Herceg Novi.
Nakon dvogodišnje uzbudljive avanture dvočlana posada kruz jedrilice „Daedalus Adventure” dužine 13,96 metara, širine 7,8 metara sa zastavom Crne Gore i malom plavom zastavom Opštine Herceg Novi, večeras je uplovila u novsku gradsku luku Škver.
„Prešli smo 33 000 nautičkih milja, plovil svim okeanima, upoznali mnogo divnih ljudi, posjetili nevjerovatna mjesta. Nakon nešto više od dvije godine putovanja, vratili smo se kući. Neizmjerno smo sretni susretu sa porodicom i prijateljima, ali nadam se da ću imati priliku da sve ponovimo“ poručio je zadovoljno Novljanin Damjan Vukićević.
Njihovo krstarenje počelo je iz Francuske gdje su preuzeli brod, pa preko Biskajskog zaliva, Gibraltara, Majorke, Malte do Herceg Novog gdje im je 5. septembra 2017. godine iz gradske luke priređen svečani ispraćaj na drugu etapu.
Vukićeviću i Aleksiću priređen je svečani doček, uz druženje u restoranu „Admiral“ na Škveru.
Predsjednik Vlade Duško Marković otvorio je danas posljednju dionicu novog puta od Ulcinja do graničnog prelaza sa Albanijom Sukobin – Murićani, vrijednog više od 12 miliona EUR.
Iz Vladine Službe za odnose sa javnošću saopšteno je da je danas u saobraćaj puštena dionica od Ulicnja do Kruta, dužine 13,5 kilometara.
Marković je rekao da je putem, ukupne dužine 25 kilometara i vrijednosti više od 12 miliona EUR, Ulcinj povezan kvalitetnom saobraćajnicom sa Albanijom čime je poboljšan život građana koji tu žive i pristup turista Crnoj Gori.
Prema njegovim riječima, radovi su urađeni po svim standardima sa najvišim mogućim kvalitetom.
„Vidite da se u Crnoj Gori svakoga dana otvara jedna nova saobraćajnica. Crnu Goru razvijamo infrastrukturno, ne samo putno i saobraćajnom infrastrukturom nego i energetskom i digitalnom“, rekao je premijer.
Nova generacija chefova, vinara i proizvođača hrane oživljava bogatu gastronomsku baštinu Hrvatske, piše Financial Times u članku o Hrvatskoj.
“Ovo je hrana svjetske klase, vino svjetske klase, sir svjetske klase. Iduća velika stvar je Hrvatska. Ako niste bili ovdje, vi ste idiot”, komentirao je oduševljeno čuveni Anthony Bourdain, koji je nedavno tragično preminuo, kad je prvi put posjetio Hrvatsku 2011.
Bourdainovo iznenađenje gastronomskim bogatstvom Hrvatske bilo je donekle razumljivo. Tisućama godina, piše novinarka Financial Timesa Polly Russell, ova regija imala je sve: proizvodnju soli uz obalu s kojom je započelo još ilirsko pleme Liburni prije prvog stoljeća prije naše ere, obilje ribe u bistrom Jadranskom moru, klimu idealnu za proizvodnju vina i maslinovo ulje koje se u antičko doba cijenilo iznad svih ostalih. Tako je u 1. stoljeću naše ere grčki gurman Apicius sugerirao da se španjolskom ulju dodaju lišće lovora, korijenje čempresa i sol kako bi imalo okus kao liburnijsko ulje.
No od kraja 19. stoljeća splet nesretnih okolnosti devastirao je hrvatsku kuhinju. Proizvodnju vina gotovo je dokrajčila najezda filoksere, nametnika na vinovoj lozi. Komunistički režim centralizirao je i kolektivizirao proizvodnju hrane nauštrb regionalne raznolikosti. A Domovinski rat od 1991. do 1995. pretvorio je dijelove zemlje u minska polja.
Zadar: Restoran u habsburškoj vojnoj bolnici
Turizam se od rata oporavio, ali goste i dalje prvenstveno privlači 5000 kilometara plaža i otoka diljem hrvatske obale, a ne kuhinja. No zahvaljujući predanoj skupini proizvođača hrane, vina i chefova, čini se da bi Hrvatska ponovno mogla naći svoje mjesto na gastronomskoj karti svijeta.
Russell kaže da joj je to i samoj postalo itekako jasno kad je posjetila zadarsko područje, smješteno između Jadranskog mora i Velebita. Sam Zadar je u povijesti prošao kroz raznolike vlasti – od Rimljana i Bizantinaca, preko Mlečana i Habsburgovaca, do Jugoslavije i napokon Hrvatske.
“Mi živimo u Zadru i volimo ovaj grad”, govori novinarki Vjekoslav Bobić, vlasnik Almayera, najnovijeg boutique hotela u Zadru, dok sjede u dvorištu punom zelenila uz čašu dalmatinskog roséa. Bobići su tri godine renovirali Almayer, inače bivšu vojnu bolnicu izgrađenu još 1868.
“Ovo je bilo takvo elegantno, buržujsko, kozmopolitsko mjesto prije Drugog svjetskog rata. A hrana je uvijek bila dio toga. To je ono što trebamo slaviti i vratiti”, ističe Bobić.
Nin: Proizvodnju “bijelog zlata” počeli još Liburni
Russell je nakon doručka u Almayeru otišla na izlet u Nin, koji opisuje kao gradić na otočiću 16 kilometara sjeverno od Zadra poznat po svojoj solani. Ninska polja soli protežu se na 22 hektara prirodne lagune, a sežu još od spomenutih Liburna, koji su živjeli upravo na zadarskom području.
Riba i sušeno meso i dalje je glavni element hrvatske kuhinje, a hrana je rijetko premalo začinjena.
“Ako ne jedete dovoljno soli, obolite od depresije. Ako jedete previše soli, vi ste Hrvat”, našalila se vodička novinarke Financial Timesa Nina Marija Danjanović.
“Za Rimljane je sve do renesanse sol bila bijelo zlato. Sol je bila jedini način da se sačuvaju riba i meso. Bila je nužna za preživljavanje i trgovalo se njom diljem svijeta”, objasnila je Danjanović novinarki pokazujući joj solanu u kojoj je pedesetih godina radilo do 400 ljudi u teškim uvjetima. Danas ih, zahvaljujući tehnologiji, radi samo pedesetak.
Russell je zatim produžila 40 minuta sjeverno do Paga, koji opisuje kao otok izložen vjetru s gotovo lunarnom površinom, najpoznatiji po svom istoimenom siru.
“U Hrvatskoj, Pag je sir i sir je Pag”, objasnio joj je vodič Bernard Maržić.
Ispaša paške ovce, jedinstvene ovčje pasmine, bogata je aromatskim biljem kojem aromu daje i bura nanoseći sol iz mora.
Novinarka je u jednoj od tri paške tvornice sira, relikta socijalističke centralizacije, isprobala dva koluta paškog sira: jedan star tri mjeseca, blag i kremast, i drugi star 12 mjeseci, slan, okusa sličnog snažnom cheddaru.
“Većina ljudi koji imaju vlastita stada ne pravi više svoj sir. Vjerojatno samo šest obitelji na Pagu još pravi vlastiti sir”, objašnjava Maržić.
Boškinac
Anthony Bourdain posjetio paški restoran Boškinac i oduševio se
A Russell je zatim posjetila i, kako sama kaže, jedan od najboljih restorana u zemlji – Boškinac. On se nalazi u kamenoj kući okruženoj maslinicima, vinovom lozom i borovom šumom. Restoran proizvodi vlastito vino i maslinovo ulje, a ima i pridruženi hotel od četiri zvjezdice. Bourdain je također pri posjetu Hrvatskoj, gdje mu je vodič bio naš chef Mate Janković, bio gost u Boškincu, a Russell pretpostavlja da je upravo ondje doživio svoju epifaniju oko hrvatske kuhinje.
Ondje je degustirao hobotnicu, janjeće tripice i janjeći gulaš s domaćom tjesteninom te fritaju sa šparogama – i, naravno, paški sir. Boris Šuljić, vlasnik Boškinca, imao je samo riječi hvale za njega nakon Bourdainovog samoubojstva.
“Takvih ljudi nema puno, a naročito u našoj industriji u kojoj ima jako puno Instagram likova, puno nekakvih fejkanih figura, a on je bio kalibar – ekstra kalibar”, rekao je za Index.
Boškinac je ove godine organizirao i “Dan Anthonyja Bourdaina” 25. lipnja.
Obitelj Bibić, vinari već 500 godina
Russell je zatim otišla na Ugljan, otok 20 minuta brodom udaljen od Zadra, kako bi posjetila uzgajalište tune. Tuna koja se uzgaja ne prerađuje se u konzerve, već se prodaje kvalitetnijim restoranima, ali i izvozi u Japan, gdje se priprema kao sushi. Nakon toga je obišla jedinicu za sušenje ribe Moćun, gdje joj je “sušitelj”, kuhar i vlasnik dućana Marko Kolega poslužio mariniranu hobotnicu, sušenu tunu, sušeni kostelj i posoljene inćune zajedno s varivom od posoljene ribe s krumpirima, lukom i maslinovim uljem.
“Ne znam postoji li tržište za ovo ovdje. Izvozim većinu ovoga u Italiju i Španjolsku”, rekao joj je Kolega. Russell se nakon tri noći u Zadru preselila u hotel Maškovića Han, bivšu tvrđavu koja je izgrađena još 1644. Nakon toga je produžila u Plastovo, malo selo na vrhu brda, gdje je obišla malu “kušaonicu i vinoteku Bibich”. Alen Bibić pripada obitelji vinara koja seže 500 godina unatrag. “Moj otac je bio veliki vinar. Imao je osjećaj za vino. Strast. Ja sam vinar po nasljeđu. Ne volim zvati vino svojim proizvodom. To je emocija”, rekao je Bibić novinarki pokazujući joj svoju kušaonicu i vinoteku.
I Bibić izvozi svoja vina, čak 60% godišnje proizvodnje, i to u dobre hotele i restorane u SAD-u, Japanu i Singapuru. Objasnio je da je područje idealno za uzgoj vinove loze jer ima dovoljno sunca za sazrijevanje grožđa, ali i hladnog vjetra s planina i slanog zraka s mora koje pridonosi kiselosti. “Normalan muškarac treba dvije litre vina dnevno. Nije dobro za muškarca da pije manje”, konstatirao je samopouzdano. Uz vino koje su kušali, novinarki Financial Timesa servirana je prikladna hrana koju je pripremala njegova supruga Vesna.
Dva sata i osam čaša vina kasnije, Russell je mogla samo zaključiti da je Bourdain bio u pravu i da je, kao i on, otkrila hrvatsku gastro renesansu, priču koja je još u nastanku. Vratit će se da vidi što će se dogoditi, poručila je.
