Međuresorska saradnja ključna je za pripremu ljetnje turističke sezone, saopštila je ministar turizma, Simonida Kordić.
„Sezona će biti onakva kako svaki resor i svaka instucija budu radili svoj dio posla. Međuresorska saradnja je ovdje ključna, stoga je važno da se svi izazovi adresiraju onima koji su nadležni“, poručila je Kordić.
Ona je ponovo sazvala Posebnu sjednicu Koordinacionog tijela za praćenje pripreme turističkih sezona, sa ciljem provjere realizacije zaključaka i zahtjeva sa prethodne sjednice, koji se odnose na izazove tokom predstojeće ljetnje sezone.
Kordić je istakla da je turistička sezona najvažnija tema za sve u Crnoj Gori, te da mora predstavljati zajedničku brigu na svakom nivou, budući da prihodi od turizma čine oko 30 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Jedan od ključnih zaključaka sjednice je predlog Koordinacionog tijela da se preispita mogućnost zabrane kretanja teretnih vozila preko sedam tona tokom dnevnih sati, odnosno da zabrana kretanja tim vozilima na Jadranskoj magistrali važi u periodu od deset do 22 sata.
Takođe, upućen je zahtjev upravama policije i saobraćaja da dostave detaljnu informaciju o stanju na magistralnim i ostalim putevima u Crnoj Gori.
“Koordinaciono tijelo zatražilo je i od Uprave za saobraćaj da informiše o mogućnosti izvođenja radova duž crnogorskog primorja tokom noćnih sati, kada je turistički promet značajno manji, posebno naglašavajući potrebu da se na dionici Tivat–Jaz obezbijedi nesmetan protok saobraćaja tokom sezone”, navodi se u saopštenju.
Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Regionalni vodovod su zaduženi da u roku od sedam dana dostave Ministarstvu turizma izvještaje o stanju u oblastima koje su u njihovoj nadležnosti.
Ministarstvo turizma će, u skladu s dobijenim informacijama, u kontinuitetu obavještavati Vladu, kako bi svi relevantni subjekti bili pravovremeno upoznati sa stanjem na terenu i spremno reagovali u cilju efikasne realizacije turističke sezone.
Na sjednici je saopšteno i da je, prema podacima Granične policije, tokom aprila zabilježeno deset odsto više dolazaka turista u odnosu na isti period prošle godine, dok je broj turista u aprilu porastao 62 odsto u odnosu na mart, što ukazuje na pozitivan trend pred početak glavne sezone.
Povodom osvajanja srebrne medalje na 60. seniorskom karate prvenstvu Evrope u Jerevanu, Novljaninu Nemanji Mikuliću čestitku su uputili predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i pomoćnik sekretara za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica.
„Titula vicešampiona Evrope u borbama, u jakoj konkurenciji, novi je sjajan uspjeh našeg Novljanina, crnogorskog reprezentativca Nemanje Mikulića. Srebrna medalja je kruna dugogodišnjeg truda, odricanja i predanog rada, ali i potvrda vrhunskog sportskog talenta i borbenog duha koji njeguje.
Još jednom je pokazao da istrajno teži ka vrhu i do njega stiže, zbog čega nam je još veće zadovoljstvo da mu budemo podrška. Vjerujemo da je pred njim još mnogo medalja i novih sportskih uspjeha, kojima se istinski radujemo.
Ovom prilikom, upućujemo čestitke i svim članovima reprezentacije Crne Gore na osvojenim medaljama i doprinosu zajedničkom sportskom uspjehu”, istaknuto je u čestitki.
Ribari u Crnoj Gori se pitaju da li državi Crnoj Gori treba komercijalni ribolov (koče, plivarice, potezače i parangali) i da li su ribari kolateral mora i morskih resursa koje nam je bog podario. Način na koji se vodi politika razvoja ribarstva od 2010. do danas je rezultirao da samo mali broj nesrećnih komercijalnih ribara varajući sebe i EU, pokušavaju održati komercijalni ribolov, saopšteno je danas iz Nacionalnog udruženje proizvođača ribe Crne Gore.
Pitamo se šta će državi Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 13, kada država ne riješava temeljne razloge za opstanak ribarstva. Uzalud direktorat odrađuje dobro svoje obaveze kada ministri, a posebno od 2020 (Stijović i Joković) sa kojima smo se sastali skoro 10 puta, ne žele da nas razumiju i riješe temeljne probleme koji su isključivo u njihovoj nadležnosti. Pravdaju se: “Pa nismo mi ti koji riješavaju probleme iz domena nadležnosti drugih ministarstava”. Tačno, ali Vi na naše dugogodišnje vapaje morate se obratiti nadležnim ministarstvima i biti uporni i štititi ribare na sjednicama vlade kada se riješavaju problem u ribarstvu.
Vi to gospodo ne radite.
Danas, 14.05.2025. skoro 80% ribara u Crnoj Gori se dogovorilo da se obratimo putem medija i da se u što kraćem vremenskom roku okupimo ispred MPŠV i iskažemo svoje nezadovoljstvo i obratimo se novinarima. Ako ne uspijemo riješiti probleme, organizovaćemo štrajk i na moru prema zakonu o štrajku.
Ribari su stali sa svim radnim aktivnostima na moru. Ne mogu zaraditi za trošak. Zadnjih godinu ipo dana nema dovoljnih količina ribe i radimo na granici rentabilnosti. Zadnjih 6 mjeseci poslujemo u minusu, a zadnjih mijesec ipo dana zbog pojave organizama Salpa Maxima, uopšte ne ribamo.
Koča ulov – Salpa Maxima – foto M.K.
Dana 07.04.2025. dopisom smo se obratili za stručno mišljenje Institutu za biologiju mora iz Kotora. Do dana današnjeg nema odgovora, iako smo se čak tri puta čuli telefonom.
Zamolili smo ministra Jokovića da proglasi stanje elementarne nepogode i da nas obešteti da bi mogli opstati, i kad nestanu Salpe Maxime, da nastavimo rad. Ministar Joković je predsjednik komisije za elementarne nepogode, a sa nama ne želi ni da priča o elementarnim nepogodama a kamoli da nas pomogne finansijski.
Koča ulov – Salpa Maxima – foto M.K
Poštovani građani Crne Gore, uskoro ćemo zatvoriti poglavlje 13 i usvojiti zakone o ribarstvu prema zakonima EU, ali ribari će figurisati kao da žive u nerazvijenim državama Afrike. Za nas je Albanija u ribarstvu, što je Španija za EU. Probleme koje ne možemo riješiti sa MPŠV-om su sledeći: Da imamo zvaničnu cijenu goriva (kao plavi dizel) kao u EU, ili Hr ili Albaniji. Nemamo ribarske luke ni prvi iskrcaj ribe. Već 7 godina smo žrtva igre u troje: Vlada, Luka Lazure u Meljinama, i Ribari. Razlog je što država neće da uzme svoj dio prema ugovoru o izgradnji luke nautičkog turizma i ribarske luke Lazure u Meljinama, i isti ustupi ribarima.
Opštinska vlast u Herceg-Novome nam ne pomaže, nego postavlja nogu i ne želi riješavanje ribarske luke u ovoj opštini za svoje ribare. Država razvija uvoz ribe koji je na godišnjem nivou cca 20 i više miliona eura, ali zato nemamo tržište za prodaju ribe kao ni za preradu ribe. Nemamo gdje remontovati brodove, a posebno drvene ribarske brodove. Naši ribarski komercijalni brodovi su zastarijeli i država mora naći način da nam pomogne da ih obnovimo da bi spremni ušli u EU.
Koča – ribarstvo – foto Boka News
Država treba da donese uredbu da se vlasnicima ribarskih brodova za komercijalni ribolov, a koji imaju već dozvolu, dozvoljava uvoz novih ili polovnih brodova za zamjenu starog ribarskog broda uz PDV od 0%. Da se za opremu i ribomaterijal koja se uvozi uz carinsku deklaraciju preko Italije i Hrvatske smanji PDV na 7%.
Nažalost ima mnogo problema i o svemu tome upoznaćemo javnost Crne Gore preko medija prilikom skorog okupljanja ispred MPŠV, kaže se u saopštenju Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore, koje potpisuje predsjednik Marko Kise.
Gradska galerija Kotor priprema novu izložbu. Kotorskoj publici, predstaviće se akademski slikar Nedeljko Simanić iz Kotora.
Otvaranje izložbe je zakazano za sutra, četvrtak 15. maj, u 19 sati.
Izložba “Koraci na platnu” realizovana je uz pomoć Opštine Kotor, sredstvima dodijeljenim po osnovu Odluke o sufinansiranju projekata iz oblasti likovnog stvaralaštva 2024. godine.
Umjetnički put Nedeljka Simanića počinje u rodnom Sarajevu, gdje je završava Srednju školu primenjenih umjetnosti usavršavajući slikarstvo, crtež i vajanje.
Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju. Do sada je izlagao u Kotoru, Baru, Herceg Novom, Budvi, Tivtu, Sarajevu i Zvorniku. Pored slikarstva, bavi se književnošću i stripom.
Obilježavajući novu fazu u razvoju kompanije Adriatic 42 prema postizanju liderske pozicije u globalnoj jahting industriji, danas je u Bijeloj organizovan Dan otvoreni vrata na kojem su novinarima predstavljeni rezultati kompanije od preuzimanja nekadašnjeg Brodogradilišta u Bijeloj 2022. godine.
Kompanija Adriatic 42 do sada je uložila 60 miliona eura, dvostruko više nego što je predviđeno koncesionim ugovorom na 30 godina. Oko 100 zaposlenih su uglavnom mještani i stari meštri iz bivšeg brodogradilišta. Saradnja sa Vladom i lokalnom upravom je veoma dobra sa tendencijom unapređenja u predstojećem periodu, te predstavlja značajan privredni projekat za Crnu Goru, čulo se danas od menadžmenta.
Adriatic 42 – foto Boka News
Kako su istakli korisnici njihovih usluga izrazili su zadovoljstvo pruženim uslugama a remont jahti i brodova se vrši po najvišim svjetskim standardima.
Tokom obilaska novinarima su, izvršni direktor kompanije Adriatic 42, Eric Robert-Peillard i direktor kompanije, Zoran Stanjević, predstavili tehničke mogućnosti plutajućeg doka dugog 180 metara kapaciteta 10.000 tona, kao i travel lift kapaciteta 720 tona koji zadovoljavaju 80% potreba remonta jati. Kako su kazali radno su angažovani bivši radnici Brodogradilišta Bijela i uglavnom lokalno stanovništvo, sa planom novih zapošljavanja do kraja godine. Do danas su realizovali 27 intervencija remonta, a do kraja godine očekuju više od pedeset.
Adriatic 42 – foto Boka News
“Kada kažem 50 remonta mislim na megajahte i brodove preko 30 metara. Gliseri do 10-15 metara i slična plovila nismo stavili u mega projekte. U suštini, ciljni klijenti su nam megajahte, gdje radimo remont brodova od aluminijuma, željeza i plastike. Odradili smo dva broda Mornarice Vojske Crne Gore, koji su bili dosta inženjerski zahtjevni, puno djelova je napraviti ručno, jer to su brodovi koji nisu konvencionalni, i ponosan sam kako je naš tim uradio posao, kazao je Stanjević.
U kompaniji strogo vode računa o primjeni najviših ekološko privatljivih standarda, tako da su nabavili najsavremeniju opremu za takozvano “pjeskarenje” podvodni djelova broda, koje se sada vrši novim pumpama pod pritiskom vode od 3000 bara, koja se skladišti a ovlaštena kompanija odvozi, sa planom da tu vodu u budućnosti prečiste i koriste kao tehničku.
Adriatic 42 – foto Boka News
Iz menadžmenta su nam kazali da preostali dio grita koji nije odvezen iz bivšeg brodogradilišta na propisan način je skladišten i zaštićen.
Uspjehe u pozicioniranju Adriatic 42 kao atraktivne destinacije za remont i servis megajahti prepoznali su klijenata iz konkurentskih zemalja poput Italije, Španije, Hrvatske, kazao je komercijalni direktor Milan Bošković, te istakao da se Adriatic 42 sve više pozicionira kao značajan faktor u industriji jahting servisa i brodogradnje.
U saradnji sa srednjim školama i Pomorskim fakultetom Kotor, razvijaju programe obuke i prakse za mlade stručnjake.
„Poseban akcenat stavljen je na stvaranje novih zanimanja, poput brodskog elektrotehničara i brodskog automatičara. Kompanija je posvećena zapošljavanju lokalne radne snage, uz dodatno razvijanje mreže lokalnih podizvođača“, istakao je direktor Zoran Stanjević.
Adriatic 42 – foto Boka News
Na pitanje Boka News-a da li postoji mogućnost da se za lokalne vlasnike turističkih brodova i ribarica ponudi prihvatljiva cijena za vađenje i servisiranje brodova iz menadžmenta su kazali da su raspoloženi za razgovor i saradnju sa lokalnim privrednicima.
“Brodogradilište je već uvelo korekcije cijena u zimskom periodu, a u toku su i dodatni razgovori kako bi se uspostavila održiva i pravedna politika cijena za lokalne partnere. Tokom ove godine, već su realizovane usluge za nekoliko lokalnih plovila, a pregovori sa ribarskim sektorom su u toku“- kazao je komercijalni direktor Milan Bošković.
O razvoju kompanije izvršni direktor je kazao:
“U toku su razgovori između akcionara o budućem vlasničkom aranžmanu, najvažnije je da postoji jasno opredjeljenje za nastavak investicija i razvoj kompanije. Fokus ostaje na jahting industriji, unapređenje kvaliteta usluga, podršci lokalnim partnerima i zapošljavanju kvalifikovanog kadra” – kazao je izvršni direktor Eric Robert-Peillard.
Proteklog vikenda kod planinarskog doma „Za Vratlom“ (1160 m), u Parku prirode Orjen, održana je u organizaciji PK Subra Radionica suvozidne gradnje Vratlo 2025. Okupila je 17 učesnika/ca iz Herceg Novog, Tivta, Podgorice, ali i strane državljanke (Rusija).
Sve njih, različitih životnih dobi, pola, profesija i interesovanja, okupila je zajednička želja da nauče drevnu vještinu gradnje u kamenu na suvo, danas ponovo aktuelnu širom svijeta koji se bori sa pretjeranom benonizacijom, smanjenjem bioraznolikosti, te klimatskim promjenama.
Suvozidi niti jedan od navedenih problema ne izazivaju, naprotiv, njihovom gradnjom i održavanjem ih umanjujemo. Radionica se sastojala od teorije sa prezentacijama, ali i rada na terenu, kojom prilikom su obnovljeni podzidi terasastih njiva u okolini doma, ali i urađen kameni mobilijar: dva pižula, ognjište i kamena klupa sa naslonom, čime je znatno podignuta atraktivnost ovog i inače omiljenog planinarskog i izletničkog prostora. Za tu svrhu je iskorišćen dio kamena iz kave (kamenoloma) na prevoju Vratlo, preostao još iz 50-ih godina prošlog vijeka, kada je korišćen za izgradnju planinarskog doma.
Radionica suvozidne gradnje Vratlo 2025.
Vještina gradnje nasuvo omogućava da se suvozidi koji se oštete, ili ih treba dislocirati, uvijek mogu ponovo prezidati, odnosno sazidati, praktično bez ikakvog novonastalog otpada, što je takođe velika prednost u odnosu na one betonske. Takođe, suvomeđe ne uništavaju staništa insekata, biljaka i sitnih životinja, za razliku od betona, te su i zbog toga poželjne u očuvanju održive poljoprivrede. O svemu tome kroz teoriju i praksu, učesnike je podučavao naš član, dipl. arheolog Željko Starčević, angažovan u Parku prirode Orjen na poslovima očuvanja kulturne baštine, čiji je vrijedan materijalni dio upravo suvomeđa, odnosno-nematerijalni, vještina suvozidanja.
Iz svega napisanog, lako je izvući zaključak da je radionica u potpunosti uspjela, kako kao način prenosa znanja i vještina, tako i kao način uređenja prostora u skladu sa postulatima održivog razvoja i čuvanja kulturnog pejzaža ovog kraja, čiji je suvomeđa jedan od najbitnijih elemenata.
Radionica suvozidne gradnje Vratlo 2025.
Napominjemo da je Radionica suvozidanja “Vratlo 2025” organizovana uz podršku projekta “Integrisanje biodiverziteta u sektorske politike i prakse i jačanje ključnih tačaka biodiverziteta u Crnoj Gori” koji implementira Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera uz podršku Kancelarije Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, a koji je finansiran od strane Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).
Kroz projekat je podržana realizacija Javnog poziv za podršku poljoprivrednim praksama usmjerenim ka očuvanju i zaštiti biodiverziteta u saradnji sa Eko fondom, a čija jedna od mjera je bila očuvanje kamenih terasa-suvozida kao obilježja pejzaža koji imaju značajnu ulogu u spječavanju erozije zemljišta kao i očuvanju biodiverziteta, a planiran je i razvoj novog poziva za izgradnju suvozida u septembru 2025. godine.
Istanbul je spreman za sutrašnji povijesni susret, unatoč nepoznanicama. A najveća je hoće li na kraju, inicijator cijeloga događaja, ruski predsjednik Vladimir Putin doista i biti tamo i prvi put nakon šest godina sjesti za stol s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim? U Moskvi vlada zakon šutnje, nema nikakvih konkretnih informacija o Putinovom dolasku. A za to vrijeme rat u Ukrajini i dalje traje, Moskva još nije pristala na 30-dnevno primirje.
– Jedini tko nas može izvući iz ovog rata je upravo onaj tko je i kriv za početak tog istog rata i za njegovo besmisleno trajanje je Rusija. Cijeli je svijet toga svjestan, i upravo zbog toga pritisak na Moskvu mora biti jači. Mora se doći do kraja rata i to – pregovorima. Rusija stalno predlaže izravne pregovore, a sada kada su mogući i ostvarivi, ona se skriva, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Američki predsjednik, koji se nalazi na zaljevskoj turneji, na pregovore u Istanbul šalje državnog tajnika Marca Rubia, ali i on sam je spreman doći na pregovore, ukoliko se tamo pojavi i ruski predsjednik.
– Ti bi pregovori mogli biti vrlo produktivni, i dovesti do konkretnih rezultata. Marco će biti tamo, i uz pomoć svih ljudi koji će tamo biti zajedno pokušat će se naći rješenje. Najvažnije je zaustaviti ubijanje ljudi, i to svakodnevno. Vojnika s ruske i s ukrajinske strane. To mora prestati, kazao je Donald Trump.
Oči javnosti uprte su u Moskvu, očekuje se konačna vijest o tome putuje li Putin u Istanbul. Jer kako svi analitičari tvrde, organizirati mirovne pregovove, a ne doći na njih osobno, nije pokazatelj snage.
Predstavnici vlasti, međunarodnih organizacija, lučkih uprava, akademske zajednice i industrije sa Zapadnog Balkana i iz Gruzije, Moldavije i Ukrajine okupili su se u Kotoru kako bi zvanično otvorili Sedmicu vodnog saobraćaja 2025. – trodnevni događaj posvećen jačanju regionalne saradnje, modernizaciji pomorskog saobraćaja i proslavi ljudi koji ovaj sektor svakodnevno pokreću.
Događaj organizuje Stalni sekretarijat Transportne zajednice, u partnerstvu sa Ministarstvom pomorstva Crne Gore, a ovogodišnja tema je: „Jačanje regionalne izvrsnosti“.
Događaj su otvorili Matej Zakonjšek, direktor Stalnog sekretarijata Transportne zajednice i Filip Radulović, ministar pomorstva Crne Gore.
Zakonjšek je istakao da je vodni saobraćaj prije svega priča o ljudima, napretku i partnerstvima, a tek onda o brodovima i lukama.
„Sedmicom vodnog saobraćaja 2025 okupljamo region kako bismo zajedno gradili pametnije, zelenije i bolje povezane pomorske mreže. Crna Gora, sa svojim bogatim pomorskim nasljeđem i rastućim potencijalom, idealno je mjesto za ovogodišnje izdanje“, rekao je on.
Značaj ovog događaja naglasio je i ministar pomorstva Filip Radulović.
„Ministarstvo pomorstva ima jedinstvenu priliku da pokrene napredak u sektoru luka i pomorstva. Efikasnijom administracijom, jačanjem regulatornog okvira i ulaganjem u infrastrukturu, Crna Gora ima priliku da se uskladi sa evropskim standardima i otključa održivi rast“, naglasio je ministar Radulović.
Učesnicima su se obratili i Yngve Engstroem iz Delegacije EU u Crnoj Gori, kao i Manuela Tomassini iz Evropske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA).
Tokom prvog dana, učesnici će razgovarati o budućnosti vodnog saobraćaja u regionu. Teme uključuju zelene tehnologije, digitalne alate i razvoj lučke infrastrukture. Crna Gora je predstavila i svoje najnovije pomake – uključujući ažuriranja u vezi sa sistemom za nadzor i upravljanje pomorskim saobraćajem (VTMIS II) i Nacionalnim jedinstvenim pomorskim prozorom.
Takođe, predstavnici luka iz Albanije i Crne Gore podijeliće svoje vizije bolje integracije jadranskih luka u regionalnu ekonomiju, nakon čega će uslijediti diskusija o tome kako unaprijediti unutrašnje plovne puteve u skladu sa standardima EU i učiniti logistiku i pomorske standarde efikasnijim i otpornijim na buduće izazove.
Shodno Odluci o zabrani građevinskih radova tokom ljetne turističke sezone, zabranjeno je započinjanje građevinskih radova koji obuhvataju izgradnju i rekonstrukciju objekata, kao i raskopavanje javnih površina, u periodu od 1. juna do 15. septembra, saopštili su iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor.
Investitor je dužan da gradilište zatvori na način koji će obezbijediti nesmetan saobraćaj, bezbjednost ljudi, susjednih objekata i okoline, kao i da postavi neprozirnu zaštitnu ogradu oko gradilišta, istakli su iz Sekretarijata.
Kanjon Mrtvice za Željka nije samo šetnja – to je škola života, a za Aleksu je način da se rastereti od svakodnevnih briga, da upozna entuzijastične, harizmatične ljude
Kanjon rijeke Mrtvice destinacija je koja se ne propušta tokom planinarske godine, a grupa bokeljskih zaljubljenika u ovaj biser prirode iskoristila je povoljne vremenske uslove između sunca i oblaka, ali bez kiše, da za vikend, 11. maja, obiđe ovo kultno izletničko mjesto.
Posebno je Kanjon lijep s proljeća, kada voda ispod Danilovog mosta poprima tirkizno-smaragdnozelene nijanse, a nadošle vode žubore u pjenušavim potocima slapova Bijeli Nerini, dok priroda buja i plijeni ljepotom majski zelenih nijansi mahovinom zapletenih, tek olistalih stabala guste šume oko “Kapije želja”. Od Međurječja do Plaže, kroz galeriju užlijebljene kamenite staze Mrtvičkih greda (Danilov prolaz), putnike-namjernike prati šum rijeke, nekad udaljen, nekad blizu, pluća se napajaju ozonom, oči upijaju zeleni mir, dok se duša opija beskonačnom ljepotom izvajanom podno okomitog, krševitog Maganika.
Vodostaj je ovom prilikom bio dosta niži, tako da su do izražaja više došle kamene gromade povaljane po dnu kanjona, negoli sami brzaci ledenih vodotokova, ali to nije umanjilo užitak 22 planinara/ki PK “Vjeverica” i njihovih prijatelja i poštovalaca i iz Herceg Novoga, Tivta, Kotora i Budve.
Na obali Mrtvice, foto Ž. Obradović
Nekolicina odvažnih planinarki iz neformalne grupe “60+” iz Tivta, ohrabrene podrškom njihovog vodiča Slobodana Draškovića, prvi put su doživjele čari Kanjona rijeke Mrtvice, i uprkos mjestimično strmim i zahtjevnijim dionicama, uživale u svakom pedlju staze, ukupno 15 kilometara duge. Silva, Nada, Danica, uspjele su da uz pomoć vodiča Željka Obradovića na čelu i Marka Markovića- Fiša na začelju, stignu do cilja- plaže na rijeci Mrtvici, te da se nakon okrepe i počinka vrate do Međurječja. Umorni, ali sretni što su vidjeli i ovaj biser prirode, mnogi su poželjeli da se nekom drugom prilikom vrate na staze Mrtvice. Nadahnut ljepotom prirode, rekreativac i brdski trkač Aleksa Mitrović, mašinski inžinjer porijeklom iz Beograda, a nastanjen i zaposlen u Tivtu, na “pozornici” ispred “Kapije želja” odrecitovao je “Pesmu bez rime” autora Marka Miloševića.
Danilov prolaz, foto B. Dragović
-Oduševljen sam Kanjonom, priroda je bogata raznovrsnom vegetacijom, a rijeka toliko čista. Utisci su samo pozitivni. Hodanje u prirodi je moj način da se rasteretim od posla, od onoga što me svakodnevno opterećuje, da upoznam entuzijastične, harizmatične ljude. Zatvorenih očuju sam slušao žubor vode, to me smiruje i ispunjava me ljudski, duhovno, to je sjajno, kaže Mitrović, koji je prvi put u kanjonu, a sa PK “Vjeverica” pješači odranije (Kotor- Lovćen- Kotor, Gornji Stoliv, Luštica). Bavi se planinskim trčanjem i polumaratonskim distancama i upravo je u Boki istrčao svoj prvi polumaraton 2024. godine. Slijede Split, Malta, redovan je na trkama po Zapadnoj Srbiji, a nedavno je od Perasta do Kotora za sedam ipo sati zaleđem istračao distancu od 34 kilometara (Boka Bay Trail). Kaže da su vidici fenomenalni, doživljaj neponovljiv, a osjećaj kada se stigne na cilj – takav da se zaboravi sva težina i napor. Očekuje ga trka oko rijecke Gradac u Srbiji i ona na 20 kilometara dugoj stazi “Pet jezera” na Durmitoru.
Vjeveričini dobrovoljci
Volontersko vođenje tura praksa je po kojoj je poznat PK “Vjeverica”, a Željko Obradović je jedan od više njih koji svoju ljubav za prirodu, iskustvo i planinarske vještine rado dijeli sa drugima, kaže, “prije svega iz osjećaja zahvalnosti. Kada je, nakon 43 godine zajedničkog života, ostao bez supruge kaže da mu je planinarenje sa PK “Vjeverica” pomoglo pronaći put iz očaja.
-Zbog toga i Kanjon Mrtvice za mene nije samo šetnja – to je škola života. Vraćam se ovdje, zato što me ovaj kanjon naučio da je bol prolazna, a ljepota i ljubav vječni. Dok huk vode zaglušuje svakodnevne brige, čovjek osjeća ono što smo zaboravili: da smo dio nečeg većeg. Da nismo samo rođeni, nešto zaradili, pa umrli – već da pripadamo.
Misija je povesti ljude ovdje, jer svijet vani vrvi od bijesa i praznine. Ali ispod tih stijena možemo ponovno čuti vlastito srce. Trebaš samo stajati u huku vode, gledati u te litice i znati: nisi slučajan, nikad nisi bio.
Dok voda buči i lomi se o stijene visoke poput nebodera, čovjek shvaća koliko je sitan – ali i koliko je povezan s ovim veličanstvenim svijetom. Ovdje ostaneš bez daha od ljepote, a sve što smo smatrali ‘važnim’ izgleda smiješno, zapisao je za Boka News Željko, zamoljen da za naš portal podijeli svoje utiske.
Dok je ova grupa šetala kanjonom Mrtvice, druga skupina “Vjeverice” je sa vodičkinjom Mirjanom Petrović napravila kružnu turu od Podlastve do Pobora, kraj rijeke Drenovštice (Bačića potoka, Veljeg potoka). Staza je duga oko 14km uz 600m uspona.
Na Danilovom mostu 2, foto Ž. Obradović
Majske ture za sve ukuse i uzraste
Za one koji još razmišljaju kuda će za praznični 21. maj, stigao je poziv iz PSK „Prošćenske planine“ Mojkovac na deveti tradicionalni Pohod Prošćenskim planinama – od Omanovog brijega i Đatla, preko Pavlovog brda i Javorove glave, do Rće, Studene vode i Planinarskog doma, gdje je planiran zajednički objed.
Uz moto “Priroda kao inspiracija”, iz TC Vučje pozivaju zainteresovane svih uzrasta na manifestaciju “Dani Kalopera 2025”, koja će sa bogatim programom i ručkom biti održana u subotu, 24. maja od 9 do 17 sati.
PSK “Očnjak” Gusinje organizator je XIX POHODA ZIJOVA STAZA u subotu 31. maja. Okupljanje je zakazano u 9 sati ispred Planinarskog doma PK “Radnički Beograd” – Grebaje, gdje je za učesnike organizovan ručak nakon pohoda.
