Bokeljska mornarica dočekala čelnike Procesa Brdo-Brioni u Kotoru - foto Boka News
1 od 8
Bokeljska mornarica dočekala čelnike Procesa Brdo-Brijuni u Kotoru
Bokeljska mornarica dočekala čelnike Procesa Brdo-Brijuni u Kotoru
Bokeljska mornarica dočekala čelnike Procesa Brdo-Brijuni u Kotoru
Bokeljska mornarica dočekala čelnike Procesa Brdo-Brijuni u Kotoru
Bokeljska mornarica dočekala čelnike Procesa Brdo-Brijuni u Kotoru
Bokeljska mornarica dočekala čelnike Procesa Brdo-Brijuni u Kotoru
Bokeljska mornarica dočekala čelnike Procesa Brdo-Brijuni u Kotoru
Bokeljska mornarica dočekala čelnike Procesa Brdo-Brijuni u Kotoru
Čelnici članica Procesa Brdo-Brioni koji su se okupili danas u Tivtu pred sutrašnji sumit, večeras su posjetili Kotor u pratnji domaćina predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Učesnike sumita na čelu s domaćinom predsjednikom Milatovićem dočekao je odred Bokeljske mornarice ispred zidina Starog grada. Nakon postrojavanja pred Milatovićem i pozdravnog plotuna, članovi drevne Bokeljske mornarice odplesali su kolo Svetog Tripuna na prepunom glavnom gradskom trgu.
Bokeljska mornarica iz Kotora upisana je na Reprezentativnu listu UNESCO-a kao nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Bokeljska mornarica dočekala čelnike Procesa Brdo-Brijuni u Kotoru
„Samit lidera Procesa Brdo-Brioni prilika je da se potvrde dobrosusjedski odnosi i ojača regionalna suradnja, i da se iskaže potreba za intenziviranjem strateškog dijaloga između EU i zemalja Zapadnog Balkana“, rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Članice Procesa su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija.
Predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović u službenom je posjetu Crnoj Gori uoči sutrašnjeg sastanka čelnika država Procesa Brdo-Brijuni, sastao se s predstavnicima hrvatske manjine, koji su poručili da su zadovoljni potporom koju im pruža Hrvatska.
Milanović je izrazio podršku Hrvatima u Crnoj Gori u ostvarivanju manjinskih prava i najavio kako će se zauzeti i za rješavanje problema vezanog uz hrvatski Dom kulture u Donjoj Lastvi, saopštio je ured predsjednika.
Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, rekao je novinarima da posjet hrvatskog predsjednika “znači da hrvatska država stoji iza ove malobrojne nacionalne zajednice u Crnoj Gori. Malobrojne, ali vitalne. S ogromnim kulturnim i duhovnim blagom koje kao baštinici moramo čuvati. Ne bismo opstali kao baštinici da nemamo ovako otvorenu, a i ustavom zagarantiranu potporu Republike Hrvatske koja ima obvezu da skrbi o Hrvatima izvan Hrvatske ma gdje bili”.
Vuksanović i Deković – foto Boka News
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative i zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović rekao je da Hrvati u susjednoj zemlji imaju “sveobuhvatnu, temeljnu, institucionalnu i nadinstitucionalnu potporu Republike Hrvatske”, kao i da ta potpora dolazi i s obje strane političkog spektra.
“Prije dvije godine smo u Tivtu povećali broj mandata. Prije godinu dana smo osvojili rekordan broj glasova i vratili se u Skupštinu Crne Gore. Prije osam dana u Kotoru smo se također vratili u kotorski lokalni parlament. Ova zajednica ima svoju snagu i nije ta snaga u brojčanosti, već u lojalnosti određenim vrijednostima”, rekao je Vuksanović.
No pitanje koje opterećuje hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori je pitanje statusa Doma kulture “Josip Marković” kojega su u Donjoj Lastvi izgradili Hrvati 1922. kao Hrvatsku čitaonicu.
Deković i Vuksanović se slažu da se status Doma kulture “Josip Marković” treba riješiti, pošto je prije dvije godine došlo do pokušaja da ih se iseli.
Govoreći o položaju Hrvata nakon usvajanja rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore, Vuksanović je napomenuo da je to “nepotrebna i očigledno štetna rezolucija” i da se na taj način “zanemario sav doprinos Hrvatske” na putu Crne Gore prema Evropskoj uniji.
Iz Opštine Tivat saopšteno je da se predsjednik Željko Komnenović danas susreo sa predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem.
Milanović i Komnenović – foto Opština Tivat
Susret je upriličen u Domu kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi.
Donja Jablanica kamenolom – foto Ramo Begović – Boka News
Vlasti u Hecegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) otvorile su istragu o kamenolomu iz kojega je bujica odnijela stijenje i sravnila naselje Donju Jablanicu u kojemu su do sada otkrivena tijela 15 žrtava.
Tužiteljstvo HNŽ-a imenovalo je tim tužitelja, a pripadnici MUP-a Hercegovačko-neretvanske utvrđuju sve okolnosti pod kojima se dogodila tragedija u Donjoj Jablanici.
Pritom su dodali kako je poseban naglasak na eventualnoj odgovornosti vezanoj uz rad kamenoloma koji se nalazi na nastradalom području.
Naložena su vještačenja i pribavljanje poslovne dokumentacije.
Na izvanrednoj sjednici održanoj u Mostaru resorno ministarstvo gospodarstva zaduženo je Vladi i Kriznom Stožeru dostaviti izvješće i cjelokupnu dokumentaciju o izdavanju koncesije za kamenolom.
Županijska premijerka je na konferenciji za novinare pojasnila kako aktualna vlada nema uopće podatke da je taj kamenolom radio.
“Ova Vlada nije izdala nikakvu koncesiju za taj kamenolom niti imamo evidentirane koncesijske naknade za kamenolom”, rekla je predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač.
Mediji u BiH su proteklih dana izvješćivali kako iza kamenoloma stoji sarajevska kompanija Sani d.o.o. Jablanica, čiji je vlasnik izvjesni Dženan Honđo.
Pritom su objavljivali fotografije u društvu s osuđivanim kriminalcima iz Sarajeva, te su pozivali na njegovo uhićenje.
Mediji tvrde i da je iz satelitskih snimaka jasno kako je kamenolom povremeno radio.
Vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji odbile su govoriti o kaznenoj odgovornosti za ovu nesreću.
No, na fotografijama iz zraka jasno se vidi kako su bujične poplave aktivirale goleme količine stijenja iz kamenoloma koji se nalazi na brdu iznad naselja te je sravnjeno naselje Donja Jablanica.
Do sada su u tome naselju otkrivena tijela 15 poginulih, a za najmanje još petero se traga.
Uvjeti za rad spasilaca su iznimno teški zbog velikih nanosa stijenja i srušenih obiteljskih kuća.
Najave Meteoalarma u BiH ne ohrabruju budući je za srijedu izdano narančasto upozorenje za jaču kišu na područjima koja su već pogođena poplavama i odronima.
Saobraćaj će tokom popodna biti obustavljen zbog posjete Kotoru učesnika Samita lidera Brdo-Brioni Procesa čiji je domaćin predsjednik države Jakov Milatović.
Danas, 7. oktobra biće obustavljevljen saobraćaj na dionicama:
Sekretarijat za investicije Opštine Kotor izvršio je postavljanje privremene ograde oko Franjevačkog groblja na Gurdiću.
Ograda je postavljena u cilju zaštite ovog izuzetno vrijednog istorijskog i kulturnog lokaliteta, kako bi se sačuvao od mogućih devastacija.
Glavnim konzervatorskim projektom „Zaštite i prezentacije Franjevačkog groblja na Gurdiću”, koji je uradio “RESTART ING” d.o.o. iz Budve, planirano je postavljanje trajne ograde nakon što se sprovedu preostali istraživački, kao i radovi na instalacijama, odnosno odvođenju vanjskih voda i montaži rasvjete.
Vrijednost radova na postavljanju ograde iznosi 16 hiljada eura.
Campo Santo – Kotor – foto Boka News
Kotorski Campo Santo najstarije je gradsko groblje ne samo u Kotoru, već i mnogo šire, jedinstveno na našoj obali na kojem su tokom srednjeg vijeka sahranjivani, plemići, pisci, zanatlije, crkvena lica, kao i mnogi drugi Kotorani koji su nas zadužili da imamo Kotor ovakav kakav je danas, grad upisan na Listu svjetske kulturne baštine.
Državna izborna komisija (DIK) razmatra danas prigovore na izborni proces na lokalnim izborima u Kotoru i Podgorici, koji su održani 29. septembra.
Sve četiri tačke vezane za Kotor će biti odložene i neće se danas razmatrati. To je jednoglasno odlučeno. DIK ce uputiti zahtjev predsjednici OIK-a Kotor da ih pisanim, zvaničnim putem obavijesti o toku 10. sjednice na kojoj se glasalo o pomenutim prigovorima.
Opštinska izborna Komisija Kotor: Neće biti glasanja 8. oktobra
Iz Opštinske izborne komisije (OIK) obavještavaju birače upisane u birački spisak za biračko mjesto broj 17 Prčanj-Dom kulture (A-K) da se neće održati ponovljeno glasanje na tom biračkom mjestu koje je bilo zakazano za sutra 08. oktobar, saopšteno je danas Radio Kotoru iz OIK.
Juniorski džudo miks tim Crne Gore osvojio je titulu prvaka na Prvenstvu Balkana, koje je protekla dva dana održano u Tirani.
Crnogorski sastav do zlatnog odličja u Olimpijskoj dvorani Feti Borova došao je nakon pobjeda protiv Rumunije, Turske, Albanije i Bosne i Hercegovine.
Kao drugoplasirana završila je reprezentacija Bosne i Hercegovine, dok je bronzana bila Rumunija.
Uspješan nastup crnogorskog džudoa u Tirani upotpunili su Stevan Nikčević (do 90), Jovana Mrvaljević (preko 78 kg) i Stefan Kovinić (preko 100), osvajanjem zlatnih medalja i u pojedinačnoj konkurenciji
Na korak do šampionske titule bili su Andrijana Šutović (do 70) i Pavle Bulatović (do 100), ali su na kraju morali da se zadovolje srebrnim odličjima.
Gradska galerija Kotor priprema još jednu izložbu. Kotorskoj likovnoj publici, ovoga puta predstaviće se Eleonora Apollonio Kocka, akademska slikarka iz Kotora.
Otvranje izložbe je zakazano za četvrtak 10. oktobar u 19.00 sati.
Eleonora Apollonio-Kocka je rođena 1978. u Kotoru. Diplomirala slikarstvo na FLU u Cetinju, u klasi prof. Smaila Karaila.
Godinu dana od Hamasova napada Foto: Stephani Spindel / REUTERS
Izrael obilježava prvu godišnjicu krvavog napada Hamasa koji je pokrenuo rat i potaknuo prosvjede diljem svijeta. Ceremonije, ali i prosvjedi u Jeruzalemu i na jugu Izraela, počeli su u 6.29, u isto vrijeme kada su prije godinu dana Hamasovi militanti napali naselja, kibuce i glazbeni festival na jugu Izraela, na granici s pojasom Gaze.
Izrael: U godinu dana bombardirano više od 40.000 ciljeva
U posljednjih godinu dana Izrael je u pojasu Gaze bombardirao više od 40.000 ciljeva, pronašao 4700 tunela i uništio 1000 lokacija za ispaljivanje raketa, objavila je izraelska vojska u ponedjeljak, na godišnjicu napada Hamasa koji je pokrenuo izraelsku odmazdu.
Prebrojavajući poginule vojnike za čija je imena dobila dopuštenje za objavu, izraelska vojska objavila je da je 726 izraelskih vojnika ubijeno od 7. loktobra 2023. Od toga je 380 poginulo u napadima 7. oktobra, a 346 u borbama u Gazi koje su počele 27. oktobra 2023.
Od tog dana ozlijeđeno je 4576 vojnika. Pedeset i šest vojnika umrlo je od posljedica raznih operativnih nesreća, koje vojska nije definirala.
U podacima za obilježavanje 7. oktobra izraelska vojska je rekla da je angažirala 300.000 rezervista od početka rata – 82 posto muškaraca i 18 posto žena. Gotovo polovica njih u dobi je od 20 do 29 godina.
Od početka rata iz Gaze je na Izrael ispaljeno 13.200 raketa. Drugih 12.400 ispaljeno je iz Libanona, dok je 60 došlo iz Sirije, 180 iz Jemena i 400 iz Irana, tvrdi vojska. Dodaje da je ubila više od 800 “terorista” u Libanonu, gdje je 4900 ciljeva pogođeno iz zraka zajedno s oko 6.000 ciljeva na zemlji. Tijekom prošle godine Izrael je uhitio više od 5000 osumnjičenika na Zapadnoj obali i u Jordanskoj dolini.
Vojska je rekla da je ubila osam zapovjednika militantnih brigada u Gazi, oko 30 zapovjednika bataljuna i 165 zapovjednika satnija tijekom prošle godine.
Rat u Gazi pokrenut je kada su palestinski Hamasovi militanti napali južni Izrael 7. oktobra 2023., ubivši 1200 ljudi i uzevši oko 250 kao taoce, prema izraelskim podacima. Više od 100 talaca i dalje drži Hamas. U vojnom napadu Izraela na Gazu koji je slijedio ubijeno je gotovo 42.000 Palestinaca, prema podacima ministarstva zdravstva Gaze.
UN: Protekle godine na Bliskom istoku ‘neumoljiva tragedija’
Izrael je uzvratio masovnim napadima u kojima je ubijeno više od 41.800 ljudi, priopćilo je ministarstvo zdravstva kojim upravlja Hamas.
– Nijedna statistika ili riječi ne mogu potpuno opisati razmjere fizičkog, mentalnog i društvenog razaranja koje se dogodilo, rekla je Joyce Msuya, vršiteljica dužnosti voditeljice UN-ova Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
Msuya je pozvala zemlje članice EU-a da “iskoriste svoj utjecaj” kako bi osigurale poštovanje međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava.
– Oni također moraju raditi na okončanju nekažnjivosti. Trenutačni prekid vatre i trajni mir odavno su potrebni.
Gotovo cjelokupno stanovništvo Gaze je raseljeno, a civili se suočavaju s ekstremnom oskudicom, ograničenim ili nikakvim pristupom zdravstvenoj skrbi, hrani, struji ili humanitarnoj pomoći, objavio je OCHA.
Više od 300 humanitarnih radnika ubijeno je u Gazi više nego u bilo kojoj drugoj krizi, što ga čini najopasnijim mjestom za humanitarne radnike, dodaje agencija.
– Humanitarni radnici moraju biti zaštićeni i njihov rad olakšan. Počinitelji moraju odgovarati za bilo kakva ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava. A napad na Gazu mora prestati, navodi Ured UN-a.
Oporavljene kornjače vratit će se u more (arhiva) Goran Šebelić/Cropix
Povodom Svjetskog dana životinja Aquarium Pula poziva sve zainteresirane da se u ponedjeljak, 7. oktobra, pridruže vraćanju morskih kornjača u more, u 11 sati na plaži kod svjetionika (ispod restorana Bonaca).
U more se vraćaju tri rehabilitirane jedinke – Čiko, Maya i Alen.
– Čiko – pronađen je 23. novembra 2023. kako pluta u uvali Sali na Dugom otoku. U naš Centar došao je 28. novebra u visokom stupnju neuhranjenosti, s ozljedama glave i oklopa te problemom s plovnošću. Nakon višemjesečnog oporavka, postignuta je normalna plovnost te je Čiko uspješno zaronio na dno bazena. Ljetnu rehabilitaciju proveo je u NP Brijuni gdje je stekao kondiciju za povratak u prirodu. Čiko je star oko 20 godina, ima duljinu oklopa 64 cm i težak je 28 kg.
Maya – pronađena je 4. juna 2024. kako pluta na površini mora uz otočić Banjol kod Rovinja, a uočila ju je posada broda Mayan Queen IV. Jedinka je progutala udicu, a iz ustiju je virio ribarski najlon duljine 30-ak cm. Po dolasku u Centar, odmah je pregledana i napravljen je RTG kako si se utvrdila točna pozicija udice. Budući da se udica nalazila visoko u jednjaku, izvadili smo je kroz usta. Maya je stara oko 7 godina, teška 8 kg i ima duljinu oklopa 40 cm.
Alen – pronađen je 3. avgusta 2024. kako pluta na površini mora kod Rovinja. Po dolasku u Centar, Alen je pregledan i očišćen te je ustanovljen blagi poremećaj plovnosti i neuhranjenost. Star je oko 7 godina, težak 7.5 kg i ima duljinu oklopa 43 cm – javljaju iz Aquariuma.
