U okviru donatorske akcije nabavke sadnica ukrasnog drveća i žbunja, koju povodom obilježavanja Evropskog dana parkova (24. maj) organizuje Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Opštine Tivat, do sada su prikupljena sredstva u vrijednosti nešto većoj od 4.000 €. Sredstva za nabavku sadnica donirana su od strane raznih preduzeća, institucija i organizacija.
Iz Sekretarijata su naveli da će nabavka sadnica će biti usmjerena na odabir što podobnijih sadnica odgovarajuće veličine, koje će biti korišćenje za oplemenjivanje javnih zelenih površina u prvom redu Velikog gradskog parka, koji uživa status zaštićenog prirodnog dobra.
Gradski park Tivat – izložba
„Zahvaljujem svima na učešću u donatorskoj akciji kroz koju težimo da prostor koji nas okružuje učinimo ljepšim i zdravijim mjestom za život, uz nadu da ćemo ovakvu tradiciju nastaviti i ubuduće.“ – kazala je Tamara Furtula, sekretarka Sekretarijata.“
Ljetnji kalendar događaja u Tivtu zasigurno će biti vodič u odabiru datuma godišnjih odmora za mnoge goste iz regiona, a novi koncept razlog za boravak upravo na tivatskoj rivijeri – činjenice su koje su istakli predstavnici medija iz Srbije koji su posjetili Tivat.
“Tri dana sjajnog druženja, otkrivanja fenomenalnih gasto zalogaja koja zadovoljavaju sva čula, slušanja toplih ljudskih priča, upoznavanja neposrednih, a vrlo srdačnih domaćina i razgledanja pre svega otmenih high class hotela koji su me ubedili da je Tivat najluksuznija destinacija Jadrana” – utisci su Ane Dodig urednice prestižnog svjetskog magazina ELLE za Srbiju i Crnu Goru, ali i još 10-tak njenih kolega učesnika VIP medija ture u organizaciji, Turističke organizacije Tivta, Porto Montenegra i Aerodroma Crne Gore sa partnerima La Perla Resortom, Ribarskim selom i Lušticom Bay…
Ovogodišnja posjeta novinara medija iz Srbije, bila je potvrda da je sezona TIVTOVANJA uspešno započela. Raznovrsni program je Turističku organizaciju Tivta podstakao da osmisli slogan #TIVTOVANJE, koji objašnjava jednim pojmom sva iskustva koja se u Tivtu mogu doživjeti.
Spoj modernog i tradicionalnog, je ono što se u Tivtu posebno njeguje. Takve utiske ponjela je i Dušica Tasić, urednica Radio televizije Srbije, koja je istakla fenomenalnu gastro ponudu lokalnih specijaliteta, kao nešto novo što je otkrila u Porto Montenegru i Tivtu.
Novinari posjeta – TO Tivat
“Tivat će u sezoni 2019 koja traje šest mjeseci (od maja do oktobra), biti domaćin manifestacija sa internacionalnim karakterom, 2. Međunarodni karneval u Tivtu, Made in New York džez festival, Internacionalni festival mode, InArt Festival performera, Tivat World Music – Festival svetske muzike, zatim više od 50 muzičkih nastupa, jedinstvenih gastro fešti kao što su žućenica ili rogač, ali I sajmove lokalnog karaktera starih zanata, suvenira i rukotvorina. Kulturni događaji takođe će obilježiti ljeto u Tivtu uz već poznate Purgatorije, Operosa Festival i brojne izložbe u Noći muzeja”- kazala je novinarima Gabrijela Glavočić, direktorica TO Tivat.
Kada je riječ o VIP turi novinara, utisci direktorice su sledeći:
“Novinari iz Srbije su mi najdraži gosti. Sama prilika da kreiraju iskreno mišljenje o destinaciji i dožive Tivat, uvjek u nekom novom svetlu, te predstave naše jedinstvene događaje odnoseći sopstvene utiske je od velikog značaja u među regionalnoj saradnji u kojoj značajnu ulogu ima I ambasada Crne Gore u Srbiji, govoreći o segmentu promotivnih aktivnosti”- istakla je Glavočić.
“Spektakularni koncerti, premijere svetskih modnih dizajnerskih kuća, umetnički performansi i art punktovi, lifestyle događaji poput Gumball-a, polo turnira, regate islično, samo su neki od događaja po kojima će gosti sa svih meridijana planirati svoj boravak u Porto Montenegru, uživajući na brojnim Event Venue postovima kao što su: Synhro, Arena, Marina Park, PMYC plaža ili bazen” – riječi su PR & Marketing Managera Porto Montenegra Danila Kalezića prilikom druženja sa novinarima.
Novinari posjeta – TO Tivat
Podjednako važni su i događaji lokalnog karaktera “Veliki Šušur”kojim se proslavlja 110 godina postojanja Gradske muzike u Tivtu ili Boćarska olimpijada koja se samo još u Tivtu igra po starim pravilima poslednjih 66 godina, su bile informacije od posebne zanimljivosti novinarima.
Najmera je bila približit grupi lifestyle experience Tivta u dva dana boravka. Obišli su hotele sa 5 zvjezdica: hotel Regent, hotel La Roche ili hotel The ChediLuštica bay. Hotel La Perla je u ulozi domaćina upriličio grupi zanimljivo druženje uz večeru u društvu direktorice TO Tivat.
Realizovane su posjete Porto Montenegru i Luštici Bay, ali i brojnim renomiranim restoranima u Tivtu.
Gosti ovogodišnje VIP Press ture su sa sobom ponjeli pozitivne utiske započevši posjetu prvoj spektakularnoj Southern Soul Porto Montenegro žurci u prisustvu svetski poznatih DJ-evana PMYC plaži.
Organizatori su istakli zadovoljstvo što su imali priliku ugostiti novinare u nadi da će oni i sami pronaći razloge za ponovnim #tivtovanjem.
Norveški nacionalni praznik proslavljen je juče u Institutu “Dr Simo Milošević” u Igalu, u kome je na odmoru i liječenju 150 pacijenata iz te skandinavske zemlje.
Dan ustavnosti Kraljevine Norveške slavi se od 17. maja 1814. kada je, poslije ostvarene nezavisnosti, izglasan i norveški Ustav.
Igalom su prvo u povorci prošetali norveški gosti, Mjesna muzika Đenovići sa mažoretkama, djeca iz Dječijeg doma „Mladost“ Bijela, članovi KUD „Ilija Kišić“, kao i mnogobrojni prijatelji norveškog naroda iz Herceg Novog i Igala, a zatim je ispred Nacionalnog restorana Instituta organizovan program koji je počeo intoniranjem himni Crne Gore i Norveške.
Norveški nacionalni praznik proslavljen u Igalu
Gostima iz Norveške njihov praznik je u ime lokalne uprave čestitala potpredsjednica Opštine Danijela Đurović
“Na mapi naših prijatelja, Norveška godinama zauzima posebno mjesto. Razlog za to su pobratimstvo sa gradom Levangerom koje traje već preko pet decenija i norveški program u Institutu „Dr Simo Milošević“, zahvaljujući kojem je na hiljade gostiju iz Norveške tokom više od 40 godina posjetilo naš grad.
“Povezivanje naših država počelo je kao umrežavanje gradova i poslovna saradnja, da bi sa godinama ta veza postala temelj za razmjenu kultura, iskustava, unapređenje života lokalne zajednice, bliskost među ljudima i porodicama. Građani Herceg Novog nikada neće zaboraviti pomoć koju su dobili iz Norveške nakon katastrofalnog zemljotresa prije tačno 40 godina, kao ni sve projekte podrške koji su uslijedili, prije svega u oblasti komunalnog opremanja i obrazovanja”, kazala je Đurović i istakla će nastaviti da rade na jačanju veza između dvije države.
Norveški nacionalni praznik proslavljen u Igalu
“Ove godine Institut slavi 70 godina postojanja i 42 godine saradnje i programa koji imamo sa vašom državom. Ovaj jubilej je dokaz da nas zajednički program, uz stručnost i profesionalnost osoblja Instituta Igalo, odolijeva svim izazovima. Želimo da tokom boravka u Igalu i u našoj Crnoj Gori osjetite dobrodošlicu i srdačnost našeg naroda. Iako Vas odavno doživljavamo kao naše sugrađane, organizacijom današnjeg programa potrudili smo se da barem malo dočaramo atmosferu prazničnog dana u vašoj zemlji”, kazala je čestitajući praznik, direktorica Sektora medicine Instituta Igalo, dr Marina Delić.
Norveški nacionalni praznik proslavljen u Igalu
“Dan Ustavnosti je veoma bitan za nas Norvežane – kao i za sve koji razumiju značaj sopstvene slobode i svog ustava.Mi smo zahvalni na svemu što su oni preduzeli u Eidsvoldu, i srećni smo što možemo uživati u plodovima njihovog rada – da se naše društvo moglo, a i još može, razvijati na bolje za ljude koji u njemu žive.Mi smo veoma srećni što naši prijatelji ovdje u Igalu čine naš praznik toliko lijepim za nas dok smo daleko od kuće – hvala na tome!”, kazala je glavna sestra Norveškog programa Inger Hansen.
Poznati književnik i pisac iz Herceg Novog Nikola Malović pozvao je članove facebook grupe Volim Boku Kotorsku da svojim fotografijama ilustruju njegov novi roman. U pozivu Malović poručuje:
Dragi članovi Grupe, divim se vašem radu. Ko se ne bi divio plemenitoj, gotovo dječjoj želji da bez prestanka objavljujete najljepše fotografije najljepšeg zaliva na svijetu. Bravo!
Želio bih da mi budete ilustratori romana čiji je glavni junak galeb Simon, sa Mamule. To neće biti roman za djecu iako će djeca moći da ga čitaju.To će biti roman za odrasle, štampan ćirilicom, iz pera nagrađivanog srpskog pisca iz Boke Kotorske.
Ovo kazujem zarad poslovice po kojoj najprije moraš znati ko ti zbori, pa što ti zbori. No valja dodati kako će galeb Simon biti naprosto galeb, ni Srbin ni Hrvat. Nego ptica Božja.
Roman će imati 3 glave i 40 (+/-) poglavlja. Volio bih da svako poglavlje ilustrujem nekom od 40 najboljih fotografija raznih autora, članova Grupe.
Vi biste kao autori meni poklonili fotografiju, i ona bi, s potpisom ispod svake, tj. podatkom ko joj je autor, bila objavljena u prvom, i svim mogućim kasnijim izdanjima romana. Vaše fotografije srasle bi sa knjigom. Dakako, potpisali bismo ugovor o foto-poklonu, da bi izdavačka kuća imala u pravnom smislu odriješene ruke.
Roman s naslovom „Galeb koji se smeje“ bio bi u cjelosti objavljen na ijekavici, po svoj prilici u najvećoj izd
avačkoj kući u regionu, u Laguni, čiji sam domaći autor broj 009, od sadašnjih već preko 300, što je poprilično kuriozitetno.
Bavižela kroz Boku – n.Malović foto Boka News
Supruga i ja, kao i Knjižara So, pominjemo se u romanu u kome ljudi po bokeški pričaju sa galebovima, u vremenima kada zbog kriminalne gradnje, galebovi bivaju istjerani sa ostrva Mamula. Pa i galeb Simon, sa galebicom Anom, i sinovima, Leonidom i Tomom.
Na ustupanju fotografija bih se članovima Grupe zahvalio tako što bismo supruga i ja sve autore fotografija pozvali na nekoliko zasebnih ručkova (imamo veoma mali stan, i u njemu mali sto) tokom kojih bi se ručkova parićalo isto: pašta s mušljama, i salata, i beškot za one koji jedu paštu sa beškotom kao ja, i vino, i slatka delicija, i bome kafa, finalmente…
Dragi članovi Grupe, zaista vjerujem da sam na tragu književne forme koja može dostojno da naslijedi „Malog pirata“ Anta Staničića, i želio bih da mi kao starom Bokelju date ruke.
Koji su mi foto-motivi potrebni?
Potrebne su mi najbolje od najboljih fotografija Boke. Sve slike iz vazduha – iz galeblje perspektive – dolaze u obzir. Sve što može da vidi galeb, čak i kad stoji na parapetu ili ponti, takođe dolazi u obzir.
Ukoliko moja ideja zaživi, pa se „Galeb koji se smeje“ primi i kao štivo za djecu, dobili bismo jedinstvenu slikovnicu u istoriji svjetske književnosti.
Pozivam vas da budete dio ove priče. Imamo vremena do 23 juna.
Biram 40 najboljih motiva. Prednost svakako dajte ljetnim motivima. Pogledajte što ste snimali prošle godine.
Preko FB-a prenosim novitade, kako budu nastajale i kako se cijela ova priča bude razvijala.
Supruga Viktorija i ja smo računali, ako je to pravi glagol, s kim bismo se to rado družili uz objed, a da nisu kumovi, rodbina ili prijatelji koje je ionako dokazalo vrijeme.
Pa smo shvatili da su to upravo plemeniti članovi FB grupe Volim Boku Kotorsku. A što je bolje nego, ako Bog da, upoznati se još bolje uz jelo i piće, divnim povodom. Kažite po duši?
Crnogorski premijer Duško Marković izjavio je u petak, u povodu 13. godišnjice nezavisnosti Crne Gore, kako su svi događaji koji su uslijedili nakon toga potvrdili ispravnost opredjeljenosti te zemlje za članstvo u NATO-u i Europskoj uniji.
Marković je kazao kako je 21. maja 2006. ispravljena stogodišnja nepravda te je Crna Gora vraćena na svjetsku političku kartu.
“Crna Gora se tada okrenula budućnosti umjesto mitomanskoj prošlosti, a svi događaji koji su uslijedili potvrdili su ispravnost našeg strateškog opredjeljenja da državu integriramo u najnaprednije zajednice modernog svijeta, NATO i Europsku uniju“, rekao je Marković na prijemu u povodu obljetnice nezavisnosti.
Kazao je i kako su od tada vidno ojačale državne institucije a kao potvrdu za to naveo je i nedavnu presudu za pokušaj državnog udara na dan parlamentarnih izbora 2016., nazvavši taj proces najkompleksnijim u sudskoj istoriji Crne Gore.
“Na djelu je demonstrirano ono što u teoriji zovemo snagom institucija. Jer, svaki atak na naše institucije, u ovom slučaju na sudstvo, zapravo je atak na Crnu Goru i njeno postojanje”, poručio je Marković.
Crna Gora je na referendumu 21. maja 2016. obnovila neovisnost, uz potporu 230.661 građana ili 55,5 posto izašlih birača. Za opstanak zajedničke države Crne Gore i Srbije tada se izjasnilo njih 185.002 ili 44,5 posto.
Skupština Crne Gore prethodno je usvojila Zakon o referendumu, koji je dogovoren uz preporuku Evropske unije, prema kojem je za uspjeh referenduma bilo potrebna većina od 55 posto izašlih birača.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa JU Dječji savez Podgorica, tradicionalno povodom Svjetskog dana borbe protiv pušenja – 31.maja, organizovalo je Osamnaesti nagradni Konkurs za likovne i literarne radove za učenike osnovnih škola u Crnoj Gori.
Tema konkursa, koji je bio otvoren za učenike od četvrtog do devetog razreda osnovnih škola u Crnoj Gori u vremenu od 10. aprila do 15. maja tekuće godine je bila:
„Moje veliko NE za duvan, pušenje i bolesti pluća”.
Na konkurs je pristigao veliki broj radova, osobito likovnih, učenika/ca iz mnogih osnovnih škola u Crnoj Gori. Međutim ove godine desio se i jedan presedan, a to je: nije stigao ni jedan literarni rad iz podgoričkih osnovnih škola! Tročlani žiri za ocjenu prispjelih likovnih radova u sastavu: Seida Belegović, akademska grafičarka, Milena Perović, akademska slikarka i Domagoj Žarković, sekretar CDPR-a, odabrao je najbolje radove sa Konkursa i dodijelio prvu nagradu Moreni Marković, učenici devetog razreda OŠ „Maksim Gorki” iz Podgorice,dok je drugu nagradu dobila Anelj Nassyrova, učenica sedmog razreda OŠ „Kekec” iz Sutomora. Treću nagradu zaslužila je Mina Roganović iz OŠ „Mileva Lajović Lalatović” iz Nikšića.
Pohvala
Pohvale su dobili Milo Šekularac učenik devetog razreda OŠ „Vuk Karadžić” iz Berana i Katarina Jablan, učenica osmog razreda OŠ „Ilija Kišić” iz Zelenike – Herceg Novi. Pohvale za kvalitet radova na Konkursu za likovne radove zaslužile su: OŠ „Ilija Kišić” iz Zelenike – Herceg Novi i OŠ „Mileva Lajović Lalatović” iz Nikšića, dok je Pohvalu za brojnost poslatih likovnih radova svojih učenika dobila OŠ „Vuk Karadžić” iz Berana.
Žiri za literarne radove u sastavu: Svetlana Sekulić, Hatema Kajošaj i Mersiha Sijarić, profesorke maternjeg jezika i književnosti, od prispjelih literarnih radova za najbolji je proglasio sastav koji je napisala Vladana Lalatović, učenica osmog razreda OŠ „Olga Golović” iz Nikšića.
Druga nagrada dodijeljena je Ivi Parači, učenici devetog razreda OŠ „Njegoš” sa Cetinja, dok je treću nagradu zaslužio Nikola Vučković, učenik šestog razreda OŠ „Ratko Žarić” iz Nikšića. Pohvale su dobili Nikolina Nikolić, učenica sedmog razreda OŠ „Savo Ilić” iz Dobrote – Kotor i Vlado Lalatović, učenik osmog razreda OŠ „Olga Golović” iz Nikšića.
Uvjereni da vrijednosti Bokeljske mornarice, za koju se smatra da je najstarija postojeća pomorska organizacija na svijetu, nadilaze i nacionalne i regionalne granice, kandidovali smo ovo kulturno dobro za upis na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, kao prvu nominaciju Crne Gore za upis na ovaj prestižan popis,“ kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore Zoran Pažin otvarajući večeras na Cetinju izložbu „Bokeljska mornarica Kotor – 1210 godine istorije, duhovnosti i kulture“.
Izložba je organizovana u sklopu programa obilježavanja Dana nezavisnosti Crne Gore.
Potpredsjednik je ocijenio da su upravo članovi Bokeljske mornarice, njihove porodične istorije i tradicije lokalne zajednice, zaslužni da je ovo kulturno dobro sačuvano za generacije koje dolaze uprkos svim izazovima sa kojima se prostor Boke tokom istorije susretao.
Podsjetio je da je preko dvanaest vjekova Bokeljska mornarica uspjela da odoli snažnim uticajima koji su se preko ovog prostora preplitali, ocjenjujući da je tradicija pomorstva koja ga je trajno obilježila, istinska i temeljna vrijednost same organizacije.
Potpredsjednik Pažin je naglasio da je suštinska vrijednost Bokeljske mornarice nematerijalna.
„Ona koja nadilazi sve materijalne tragove, koja se prenosi sa generacije na generaciju i koja je ključna kulturna vrijednost koja je ovu organizaciju preporučila za status kulturnog dobra Crne Gore od nacionalnog značaja.“- kazao je on.
Izložba o Bokeljskoj mornarici – Cetinje 2019.
Ocijenio je da samo očuvanjem lokalnih zajednica, podrškom njihovom identitetu i inicijativama koje od njih dolaze, ovakve vrijednosti mogu biti očuvane i prenošene budućim generacijama.
„Uvjereni da vrijednosti Bokeljske mornarice, za koju se smatra da je najstarija postojeća pomorska organizacija na svijetu, nadilaze i nacionalne i regionalne granice, kandidovali smo ovo kulturno dobro za upis na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, kao prvu nominaciju Crne Gore za upis na ovaj prestižan popis,“ kazao je Pažin.
Objasnio je da je ova inicijativa potekla je od same organizacije, a proces kandidature tekao je u dubokom saglasju sa članovima same organizacije i vođen je u skladu sa njenim osnovnim principima koji ukazuju da Bokeljskoj mornarici može pristupiti svaka osoba koja prihvata njen Statut, bez obzira na njen etnički, religijski, ili bilo koji drugi identitet, te da je riječ o organizaciji usmjerenoj na poštovanje ljudskih prava i međusobno poštovanje vjerskih, nacionalnih i kulturoloških različitosti.
Izložba o Bokeljskoj mornarici – Cetinje 2019.
Na otvaranju izložbe govorili su Antun Sbutega, admiral Bokeljske mornarice Kotor, Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja Crne Gore.
Admiral Bokeljske mornarice je posebno naglasio da je uvjeren da će izložba i katalog koji je prati značajno doprinijeti boljem razumijevanju i promovisanju ovog kulturnog dobra.
„Crna Gora, kako se često s pravom ističe, multietnička, multivjerska i multikulturna država. Ona je, iako mala, jedan složeni mozaik sastavljen od brojnih različitih djelova i važno je, da bi mozaik kao cjelina bio skladan, da svaki njegov dio bude adekvatno valorizovan i dobije pravo mjesto. Bokeljska mornarica je jedan od djelova toga mozaika i njena afirmacija u Crnoj Gori, koja ju je proglasila nematerijalnim kulturnim dobrom prije šest godina, a prošle godine kandidovala na Listu UNESCO, kao i afirmacija na međunarodnom planu su važne, ne samo za Mornaricu.“- kazao je Sbutega.
Izložba o Bokeljskoj mornarici – Cetinje 2019.
Ukazujući na vrijednosti Bokeljske mornarice za Kotor i za Boku, Andro Radulović je istakao da nije slučajno što je krajem 19. vijeka ideja o osnivanju ustanove koja bi sistematski prikupljala, čuvala i prezentovala materijalna svjedočanstva o pomorskoj tradiciji Kotora i Boke, potekla upravo od Mornarice. Prikupljanje predmeta koji su u vezi s Mornaricom i pomorstvom Boke započeto je početkom 20. vijeka upravo u palati Grgurina u kojoj je danas i smješten Pomorski muzej, nastao iz legata Bokeljske mornarice.
„Bokeljska mornarica Kotor – 1210 godine istorije, duhovnosti i kulture“ predstavlja najreprezentativniju izložbu na temu Bokeljske mornarice sa velikim brojem eksponata: dokumenata, knjiga, ikona, umjetničkih slika brodova i pomorskih bitaka, zavjetnih darova pomoraca, portreta kapetana, fotografija, odora, oružja i odlikovanja.
Izrađen je luksuzni i bogato ilustrovani katalog na 150 strana sa tekstovima na našem i engleskom jeziku.
U realizaciji izložbe su učestvovali Pomorski muzej Crne Gore, Bokeljska mornarica Kotor, Ministarstvo kulture Crne Gore, Biskupija Kotor, Istorijski arhiv Kotor, Muzeji Kotor i Opština Kotor.
Zavjetni dan – gađanje kokota 2019. foto Boka News
NVO Udruženje Korina za zaštitu životinja reagovalo je zbog manifestacije „Gađanje koota” koja je održana 15.maja u Perastu. Iz ove NVO ističu da reaguju jer je kokot bio živ što znači da takmičari nijesu gađali maketu, kako je to, kako ističu iz NVO Udruženje Korina, bilo najavljeno od strane Uprave za veterinu (veterinarske inspekcije).
– U „Gađanju kokota” takmičari sa obale se nadmeću u tome ko će prvi uz pomoć vatrenog oružja usmrtiti životinju koja se nalazi na moru, na pllutači udaljenom par stotina metara od obale. U momentu smrti, zatresao je krilima što je odagnalo sumnju gledaocima sa obale da je u pitanju maketa.
Ova aktivnost krši više zakonskih normi, pogotovo od donošenja Zakona o zaštiti dobrobiti životinja 2008. godine. Ovo je jedanaesta godina da se krše Krivični zakonik i Zakon o zaštiti dobrobiti životinja bez ikakvih posledica. Iako je veterinarska inspekcija koja djeluje pod nadležnošću Uprave za veterinu dostavila organizatorima rješenje o zabrani korišćenja žive životinje, i obavila nekoliko razgovora uživo sa njima, oni nisu uzeli za ozbiljno sve što je došlo iz te institucije.
Ipak, mi nećemo odustati, makar bili jedini koji se zalažu za poštovanje prava i pravde- poručuju iz NVO Udruženje Korina.
Društva prijatelja grada Perastaće platiti kaznu, samo da se običaj zadrži
“Uručeno nam je rješenje Veterinarske inspekcije o zabrani upotrebe živog kokota, sa pravom na žalbu, doduše žalba ne odlaže izvršenje, ali mi ćemo se žaliti. Predviđena je kazna od 800 do dvije hiljade eura, a mi smo se na sastanku Društva prijatelja grada Perasta dogovorili da platimo kaznu, samo da se običaj zadrži. Raspravljali smo o inicijativi nevladinog udruženja za zaštitu životinja, predočili smo posledice, međutim, niko od prisutnih mještana nije htio da prihvati tu inicijativu. Spremni su da sakupljaju novac među sobom kako bi platili kaznu, ali ne odustaju od tradicije. Gađao se živi kokot, pa neka inspektor radi svoj posao”- kazala nam je Marina Brainović, predsjednica Društva prijatelja grada Perasta.
Dvojica stanovnika Kamčatskog kraja uspjeli su se domoći obale uz pomoć lopate umjesto vesla, budući da im se brodica prevrnula u Tihom oceanu, javlja press služba regionalnog odjela Ministarstva za izvanredne situacije, a prenosi Russia Beyond.
Prema podacima ministarstva, trojica muškaraca isplovila su na gumenom motornom čamcu iz Petropavlovska Kamčatskog u pravcu Ust Kamčatska, ali na oko 150 km od obale poluotoka zahvatilo ih je nevrijeme i brodica se prevrnula.
Dvojica su se uspjela vratiti u brodicu da bi zatim šest dana veslali ka obali samo s jednom lopatom. Spasilački odred je pročešljao oko 50 km obale dok nije pronašao brodolomce. Treći muškarac je nažalost nestao bez traga.
Direktor prodaje i marketinga hotela Regent Porto Montenegro, Ivan Gajić, predstavio je ponudu hotela na ILTM-u – Međunarodnom sajmu luksuznih putovanja, koji se održava od 14 – 17 maja u Sao Paolo u Brazilu. Regent Porto Montenegro promovisan je u okviru Intercontinental Hotels grupe.
Ovaj događaj na globalnom nivou okuplja hotelijere i druge subjekte iz sektora luksuznog ugostiteljstva, relevantne medije i potencijalne klijente – saopštili su iz Regent Porto Montenegro hotela.
Sajam u Sao Paolo-u ove godine ugošćava oko 360 učesnika koji reprezentuju više od 65 zemalja, a tokom sajma dogodi se više od 14,500 poslovnih susreta. Ove impozantne brojke potvrđuju da se radi o jednom od važnih događaja u svijetu luksuznog ugostiteljstva. Na kalendaru ILTM sajmova za 2019. godinu nalaze se turističke metropole poput: Dubaija, Kana, Rivijere Maje, Sao Paola i Šangaja.
ILTM
“Regent Porto Montenegro prisustvom na ILTM potvrđuje kontinuitet pozicioniranja Crne Gore kao luksuzne turističke destinacije kako na ključnim tržištima tako i na neku ruku novim tržištima poput Južne Amerike. Ovdje smo već treću godinu a ove godine i jedini iz regiona. Smatram da su poruke sajma potpuno saglasne sa utiskom koji Crna Gora ostavlja a to je održivi razvoj, čista priroda, inovativnost i autentičnost. Takođe, izuzetan zaključak je da većina renomiranih agenata sa kojima sam imao prilike da se sretnem smatra da je Crna Gora izuzetno atraktivna i kvalitetna destinacija koja se nalazi na vrhu liste za posjetiti kada se planiraju putovanja u Evropu. Hrvatska odnosno Dubrovnik je izuzetno popularna i ostvaruje zavidne rezultate. Upravo u ovoj činjenici leži naša prilika odnosno da predstavljanjem pokažemo svoju konkurentnost, prednosti i blizinu.” Izjavio je Ivan Gajić, direktor prodaje i marketinga hotela Regent.
