Samit lidera Brdo-Brioni Procesa, čiji je domaćin crnogorski predsjednik Jakov Milatović, biće održan danas i sutra u Tivtu.
Iz Milatovićevog kabineta saopšteno je da će na plenarnoj sjednici tokom Samita u Porto Montenegru biti razgovarano o unapređenju saradnje država Zapadnog Balkana sa zemljama članicama Evropske unije (EU).
“Samit lidera Brdo-Brioni Procesa prilika je da se potvrde dobrosusjedski odnosi i ojača regionalna saradnja, i da se iskaže potreba za intenziviranjem strateškog dijaloga između EU i zemalja Zapadnog Balkana”, navodi se u saopštenju Milatovićevog kabineta.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović ugostit će sastanak na vrhu inicijative službeno pokrenute 2013. kojemu su domaćini i njezini supredsjedatelji Zoran Milanović – Hrvatska i slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar. Sudjelovat će i čelnici ostalih zemalja članica procesa – Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Kosova.
Šefovi država sudionica Procesa Brdo-Brijuni na sastanku u Tivtu raspravljat će o jačanju regionalne stabilnosti i suradnje, ubrzanju procesa pridruživanja Europskoj uniji zemalja jugoistočne Europe, zadržavanju mladih kroz bolje prilike te prilagodbi ciljevima Europskog zelenog plana, kaže se u najavi.
Tivat – foto Miko Đuričić TO Tivat
Proces Brdo-Brioni zajednička je slovenačko-hrvatska inicijativa pokrenuta 2010. godine, osnovana radi jačanja uzajamnog povjerenja i pomoći zemljama Zapadnog Balkana na putu ka EU.
Članovi inicijative su Crna Gora, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Kosovo.
Mladi rendžeri sa Cetinja obilježili su na Ivanovim Koritima 7. oktobar – Dan zaštite Dinarida. Tom prilikom, od biologa, inženjera šumarstva i zaposlenih u Službi zaštite i spašavanja prijestonice Cetinje učili su o raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta nacionalnih parkova Crne Gore, kako zaštititi šume od požara i zašto su šume važne za čovjeka i cijelu planetu.
Mladi rendžeri kažu za Mediabiro da su srećni što su bili dio radionice na Ivanovim Koritima koja je posljednja aktivnost projekta „Aktivni mladi za zaštitu prirode“. Riječ je o projektu koji je finansijski podržala Evropska unija, kroz Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu, a koji sprovodi UNDP u Crnoj Gori.
„Ideja je bila da uključimo mlade sa Cetinja, da ih upoznamo sa poslovima koje obavljaju ljudi u Nacionanom parku, njihovi zaposleni, da se više informišu o zaštiti prirode, šta konkretno znače i kako izgledaju aktivnosti zaštite prirode na terenu“, kazala je projektna menažderka u NVO Parkovi Dinarida Milica Kandić.
Dinaridi
Ona podsjeća da je projekat počeo u ljetnjoj školi koju su u julu, u NP Lovćen, pohađali mladi rendžeri sa Cetinja. Predsjednik NVO Parkovi Dinarida Zoran Mrdak ističe da je riječ o programu za mlade rendžere u zaštićenim područjima dinarskog luka.
„Danas su mladi rendžeri vrlo aktivni u zemljama kao što su Njemačka i Holandija. Ove godine smo mi, Parkovi Dinarida, sa Nacionalnim parkovima Crne Gore i NP Lovćen na Ivanovim Koritima organizovali prvi kamp za djecu iz Prijestonice Cetinje, Kozarske Dubice i Prijedora, odnosno sa djecom koja gravitiraju oko NP Lovćen i Kozara. Dobili smo prvih 30 mladih rendžera koji su prošli obuku, a dobili su i sertifikat“, naveo je Mrdak.
Ukazuje da dobijanjem sertifikata sve počinje.
„Kada ti mladi dobiju sertifikat njihova aktivnost u zaštićenom podrčju se ne završava, nego tek počinje. Nadam se da će i ostali nacionalni parkovi i parkovi prirode koristiti naš program i da će idućeg ljeta biti više kampova. Voljeli bismo i da se formira zajednica mladih rendžera, kao što je to u zemljama EU i u Americi“, rekao je Mrdak za Mediabiro.
Poručuje da je, osim zaštite prirode, očuvanja kulturnih vrijednosti i istraživanja, kao i rad sa mladima, najbitnija stvar kojom treba da se bave zaštićena područja.
„Iz tog razloga ove godine 7. oktobar, kao Dan zaštite Dinarida, je posvećen upravo mladima, odnosno mladima u zaštićenim područjima“, istakao je Mrdak.
Dan Dinarida
U Nacionalnom parku Lovćen srećni su što su domaćini tako važnog programa za mlade. I ako je kiša poremetila planove za aktivnosti na terenu, djeca su našla zamjenu i radionijca je organizovana u Centru za posjetioce na Ivanovim Koritima.
„Plan je bio da se bavimo aktivnostima na terenu, ali nam uslovi nijesu dozvolili. Ipak, stručni saradnici iz Nacionlnih parkova Crne Gore predstavili su djeci važnost življenja u skladu sa prirodom. Kroz interakiju sa djecom nadogradili su svoja znanja koja se tiču Nacionalnih parkova i životne sredine“, navela je Varagić.
Mladim rendžerima, kako su kazali za Mediabiro, najzanimljiviji dio radionice bio je kako zaštiti šume od požara i kako reagovati ukoliko se nađu u opasnosti od šumskog požara. Da je bilo zadovoljstvo učiti mlade, potvrdili su i u Službi zaštite i spašavanja.
„Imali smo prelijep dio aktivnosti i druženja i svega onoga što rade rendžeri na terenu – od spašavanja, obilaska terena, kontrola i svih drugih aktivnosti. Nadam se da će ovaj kamp dati podstrek institucijama i svima drugima da što više mladih uključuju u štićena područja, zajedno sa nama koji smo tu da doprinosimo i čuvamo ljepotu koju zaista imamo“, zaključio je šef Službe spašavanja u NP Lovćen Đorđe Kaluđerović.
Pored njega, predavanja su držali i Mihailo Krivokapić iz Službe zaštite i spasavanja prijestonice Cetinje, inženjer šumarstva Slobodan Stijepović i biološkinja Marina Radonjić.
Uprava Zdravstvene ustanove Kliničko-bolnički centar (KBC) Kotor obavještava građane/ke da su posjete pacijentima hospitalizovanim u ovoj zdravstvenoj ustanovi dozvoljene svakog dana u periodu od 14:00 do 15:00 sati, uz strogo poštovanje važećih opštih epidemioloških mjera.
Radi zaštite zdravlja pacijenata, kao i osoblja, posjete su ograničene na jednog člana porodice po pacijentu, a trajanje posjete ne može biti duže od 20 minuta. Obavezno je nošenje zaštitne maske i pridržavanje preporučenih mjera fizičke distance i dezinfekcije ruku.
“Unaprijed zahvaljujemo na razumijevanju i poštovanju navedenih mjera, koje su u cilju očuvanja zdravlja i bezbjednosti svih naših pacijenata i osoblja” – saopštili su iz Uprave KBC-a Kotor.
Iako kao klinka nisam voljela kolače od mrkve kroz godine su mi postali jedni od dražih. S vremenom sam shvatila i da mi je bitno da su prije svega jako sočni jer upravo to čini ih, za moje pojmove, toliko ukusnima.
Nedavno sam naletjela na ovaj kolač za koji ne morate paliti pećnicu, pa s obzirom na to da je ljeto, to mi se učinilo kao sjajna ideja. Odlučila sam ga isprobati i mogu vam reći da je ovaj kolač top. Moji ukućani bili su u tome suglasni.
Sastojci:
150 g mrkve
100 g datulja
150 g zobenih pahuljica
150 g oraha
1 šaka grožđica i oraha
1 žlica cimeta
Priprema:
Operite i očistite mrkvu te je narežite na komade. Zajedno s datuljama pomiješajte je u jakom blenderu.
Dodajte zobene pahuljice i orahe te miješajte sve dok ne dobijete homogenu, kompaktnu smjesu.
Dodajte po želji cimet.
Orahe i grožđice usitnite i dodajte na dno smjese. U lim stavite papir za pečenje i na njega ravnomjerno raspodijelite smjesu.
Ostavite u hladnjaku oko sat vremena. Kolač narežite na kocke i navalite.
Po vrhu ga možete posuti tostiranim listićima badema ili sličnim orašastim voćem.
OJU Muzej Kotor - Ulazu u Crkvu Sv. Pavla - foto Boka News
Dušica Ivetić
Replike muzejskih eksponata kao suveniri
Izdanja OJU Muzeji Kotor
Izdanja OJU Muzeji Kotor
Galerija Solidarnosti- Palata Pima
Crkva Sv. Pavla
Lapidarijum na Pjaci od Kina
Kotor - Lapidarijum - foto Boka News
Lapidarijum
Kotor - Lapidarijum - foto Boka News
Rimski mozaici Risan - foto Boka News
Muzej grada Perasta
Potrebna ozbiljna restauracija brojnih eksponata, kao i kadrovsko jačanje muzeološkim strukama
Poslenici Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor još uvijek nemaju završne statističke podatke o broju posjetilaca koji su tokom ljeta posjetili Lapidarijum, Crkvu Sv. Pavla, Galeriju solidarnosti, Muzej grada Perasta i Rimske mozaike u Risnu, kojima ova ustanova gazduje, jer sezona još traje i gosti još uvijek obilaze sve ove objekte. A posjetioci u njima imaju priliku da vide dio bogatog istorijsko-arheološkog nasleđa Boke Kotorske, koje je predstavljeno na zanimljiv, inovativan način, pri čemu im je omogućeno da po svom izboru, po cijeni jedne ulaznice obiđu muzejske prostore u različitim kombinacijama.
Obilazak Galerije solidarnosti, Istorijskog muzeja Kotor (Kotorski lapidarijum – Crkva Sv. Mihaila – Mihovila) i Crkve Sv. Pavla, sve zajedno košta pet eura; cijena vezane ulaznice za obilazak Rimskih mozaika i Muzeja grada Perasta je osam eura, a za 12 eura posjetici imaju priliku da u velikom điru obiđu Rimske mozaike, Muzej grada Perasta, Galeriju solidarnosti, Istorijski muzej Kotor i Crkvu Sv. Pavla.
Dušica Ivetić
Među kulturnim dobrima koja izazivaju najveću pažnju posjetilaca je i “Ratna soba” u Muzeju grada Perasta -Izabrani spisi i važni dokumenti iz istorije Perasta koji obuhvataju četiri decenije predmletačkog perioda i skoro tri vijeka peraške odanosti Mletačkoj republici. Isto tako, turisti vole da posjete i “Kapetanski salon”.
-Prošle godine zabilježili smo blizu 40.000 posjeta, za ovu godinu još uvijek nemamo finalne podatke, pretpostavka je da ćemo doseći prošlogodišnju cifru. I dalje su dostupne vezane ulaznice za sve naše jedinice, a od ove godine je u organizaciji TO Kotor u ponudi i vezana ulaznica na nivou cijelog grada. Pored dvije značajne izložbe koje su predstavile savremena arheološka istraživanja mermernog portreta Domicijana i nalaza sa lokaliteta Mala i Velika gruda, posjetioci/teljke su u prilici da pogledaju i lapide izložene u krugu Crkve Sv. Pavla, a veliku pažnju bude mape, makete brodova, upotrebni ženski predmeti, “Ratna soba” i “Kapetanski salon” peraškog Muzeja u kome su predstavljene slavne porodice utkane u istoriju Perasta. Najbrojniji su gosti iz Velike Britanije, Turske, Francuske, Rusije i Srbije, a ove godine primijećen je i porast broja gostiju iz Australije, kaže za Boka News Dušica Ivetić, direktorka OJU “Muzeji” Kotor.
Suveniri iz muzejske radionice za učenje i uživanje
Ova menadžerska postava OJU “Muzeji” Kotor je posljednjih godina uvela mnogo noviteta i modernoj publici na zanimljiv način približila drevne eksponate, materijalno i nematerijalno nasleđe. Poslenici su kreirali autentične suvenire – bedževe, replike originalnog nakita, lijepo dizajnirane knjige na više jezika za djecu (i odrasle) o kotorskim legend(ic)ama, onim poznatim i onim manje poznatim, majice sa likovima iz tih legendi, koje su jako tražene…Svi ovi suveniri osmišljeni su da bi kroz njih posjetioci nešto više naučili o kotorskoj baštini.
Replike muzejskih eksponata kao suveniri
-Glavni cilj naše suvenirske ponude je edukacija. Svi proizvodi su prvenstveno namijenjeni našim sugrađanima/kama kako bi podstakli i razvili svoja saznanja o kulturnoj baštini grada. Svakako, autentični suveniri privlače i pažnju posjetilaca/teljki zato što su dio naše muzejske produkcije. Tu su linija od recikliranog kancelarijskog papira, namjenska pakovanja za nakit, arheološki setovi za iskopavanje, društvene igre – svi proizvedeni u našoj muzejskoj radionici. Trudimo se da sve što radimo bude pažljivo osmišljeno, zadovoljava estetske kriterijume i dostojanstveno prezentuje našu ustanovu, kaže direktorka Ivetić.
Vitrine po mjeri muzeologa
Kolektiv “Muzeja” preduzeo je aktivnosti u cilju unapređenja rada Ustanove i zaštite kulturne baštine, a rezultati su vidljivi.
-Zahvaljujući povećanom budžetu koji nam je opredijelila Opština Kotor, mogli smo da poduzmemo i značajnije poduhvate u cilju čuvanja naših eksponata. Ove godine su to nove vitrine koje su po prvi put urađene po svim standardima muzeologije i koje omugućavaju zaštitu od UV zračenja, prašine i vlage. Kupili smo i savremene uređaje kao što su 3d printer, a planiramo i 3d skener. Naša ustanova sada posjeduje i geodetske uređaje koji su neophodni za arheološka istraživanja na terenu, a u procesu smo dobijanja istraživačke licence, objašnjava Ivetić i dodaje da planiraju dalje unapređenje djelatnosti u okviru Ustanove.
-Potrebna je ozbiljna restauracija brojnih eksponata. Takođe, neophodno je kadrovsko jačanje strukama koje su neophodne za pravilno funkcionisanje muzeja. Potreban nam i je radni prostor kako bismo mogli da se razvijamo i širimo našu djelatnost. Nadamo se i Muzeju grada Kotora koji bi na jednom mjestu prikazao razvitak civilizacije na ovim prostorima, od praistorije pa do zbirke Galerije solidarnosti.
Mihovil ili Mihail?
Mnogi pratioci našeg portala su u nedoumici koji je zapravo naziv crkve u kojoj je smješten “Lapidarijum”- Crkva Svetog Mihaila ili Crkva Svetog Mihovila, o čemu je u svojim radovima pisao i arheolog pok. Jovica J. Martinović.
Lapidarijum – foto Boka News
-Crkva Sv. Mihaila svakako ima dug istorijat tokom koga je doživjela brojne promjene, od izgleda do same namjene. Ne posjedujemo informaciju da li je i u kom trenutku promijenjen njen izvorni naziv. Postali smo zakonski držalac ovog kulturnog dobra kada je ono već nosilo sadašnji naziv.
Umjetnost – temelj snažnog društva
Kao vrsna slikarka, vizuelna umjetnica, mnogo puta ste nagrađivani na izložbi Kotorski vizuelni umjetnici. Da li ste imali vremena da se bavite svojom izvornom profesijom tokom mandata direktorke; na čemu sada radite, ako stižete, imajući u vidu i da ste roditelj, majka dvoje djece…
-Hvala Vam na ljubaznoj najavi i lijepim riječima. Najveći dio moje kreativne energije trenutno je usmjeren na posao koji obavljam. Oduvijek sam vjerovala da sreća i smisao života leže u radu za zajednicu, te da svi nosimo odgovornost da naš grad, svijet, bude bolje mjesto za život. Moj poziv se, stoga, ostvaruje kroz različite forme i oblike, ali uvijek s istim ciljem. Umjetnost bi trebala biti temelj svakog snažnog društva, jer ona pokreće snagu preporoda i obnove, nudi drugačiju perspektivu sadašnjeg trenutka.
U drugoj vožnji, nakon kiše, blistali su na stazi na MBAT Meridianbet Podi 2024 rekorder staze Mađar Laslo Sas (4::00,611) i naš Tihomir Aćimić (4:17,868). Treće mjesto u generalnom plasmanu osvojio je Vasilije Jakšić (4:22,323), vozač AMSK Kotor.
Nažalost drugu vožnju nije završio Ivan Subotić iz AMSK AP Sport, koji je vozio formulu, pošto je imao kvar nedugo nakon starta. Subotić je poslije prve vožnje imao drugo vrijeme (2:17,069).
Najprije je, danas, Aćimić u drugoj vožnji stazu dugu 4.020 metara prevezao za 2:00,184l< minuta, da bi samo nešto kasnije Sas odgovorio novim rekordnim vremenom 1:55,138.
“Veoma sam zadovoljan svojim nastupom danas i činjenicom da sam oborio rekord staze koji je i ranije bio u mom vlasništvu. U drugoj trci imali smo dobre uslove za vožnju, pošto se staza osušila”, kazao je nakon trke Sas.
Tihomir Aćimić je najavio da će voziti još samo posljednju trku sezone, a nakon toga posvetiti se auto sportu iz nekih drugih uloga.
“Jako sam zadovoljan svojom drugom vožnjom i činjenicom da sam makar nakratko postavio rekord staze. Čestitam Sasu na pobjedi u generalnom plasmanu, ali je i činjenica da on ima jače vozilo za 300 konja što je danas bilo presudno”, rekao je Aćimić.
Rekord klase +2000 ccm postavio je Vasilije Jakšić koji svojim Hjundai I30 TCR po drugi put oborio rekord svoje klase ove godine na Podima. Vasilije Jakšić je juče na zvaničnom treningu vozio 2:05,935, a potom danas u drugoj vožnji 2:04,136.
Rekord klase oborio je i Baćko Vujović (AMSK AP Sport) 1400 ccm, koji stazu prešao za 2:17,167.
Na zvaničnom treningu juče Milan Jakšić iz AMSK Kotor Honda kivik 2000 oborio je rekord klase – 2:08,122.
MBAT Meridianbet Podi 2024 održana je pod pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi, generalni i zlatni sponzori trke bili su Meridianbet i kompanija Carine, kao i prijatelj takmičenja TO Herceg Novi.
U ponedeljak 7. oktobra 2024. godine, u JU Muzej i galerija Tivat, biće otvorena izložba Udruženja Slikarski uranak, pod nazivom „Boje su zamirisale more“. Svečano otvaranje održaće se na prizemlju galerijskog prostora, sa početkom u 19h.
NVO Slikarski Uranak osnovao je 1993. godine Miloš Uskoković, kao profesor u penziji u saradnji sam KPZ CG i ULU CG. Uranak je međunarodna asocijacija stvaralaca koja ima preko 400 članova svih umjetničkih i naučnih profila.
Pored likovnih stvaraoca čiji će radovi biti izloženi, na otvaranju će se predstaviti i narodno epski guslar Slavko Drašković i književnik Lekso Rakočević Rečinski. Izložbu će otvoriti član udruženja, gospodin Nikola Nenezić.
Državna izborna komisija (DIK) vjerovatno će sutra na sjednici odlučivati o prigovorima vezano za ponavljanje glasanja na biračkom mjestu Prčanj u Kotoru. Kotorska komisija nije donijela konkretnu odluku o mogućnosti ponavljanja glasanja na tom mjestu, jer je rezultat bio 8:8.
Nezvanično, prigovore na odluke kotorske komisije podnijeće DIK-u koalicija PES-Demokrate ali i Demokratska partija socijalista (DPS) Crne Gore.
Predsjednica OIK Kotor Anka Perović saopštila je Portalu RTCG da još nije donijeta nikakva odluka.
“Razmatran je prigovor DPS-a ali nije donijeta nikakva odluka jer prilikom glasanja rezultat je bio od ukupno 16 stalnih i opunomocenih članova 8:8, te nijesu ispunjeni uslovi iz čl 21 Zakona o izboru odbornika i poslanika prema kojem je većina za donošenje Odluke 9 glasova”, kazala je Perović za Portal.
Predsjednik opštine Kotor i nosilac izborne liste koalicije Demokrata i PES-a na izborima Vladimir Jokić tražio je da DIK poništi rješenje OIK-a Kotor o prihvatanju prigovora Demokratske partije socijalista na rezultate izbornog procesa na biračkom mjestu broj 17 Prčanj- Dom kulture, odnosno odluku o ponavljanju izbora na tom biralištu.
OIK je prihvatio u srijedu prigovor DPS-a i zahtjev da se opet glasa na biračkom mjestu u Prčanju zato što su u glasačkoj kutiji bila dva listića više (271 ukupno) od broja kontrolnih kupona (269). DIK je potom vratio OIK predmet na ponovno odlučivanje.
U Kotoru bi nakon ponovljenih izbora na biralištu u Prčanju moglo biti preraspodjele mandata.
DPS-u nedostaje 18 glasova kako bi uzeo 11. mandat, a samim tim Demokrate i PES bi ostali bez jednog, pa bi imali ukupno devet. I dok u toj koaliciji sumnjaju da je takvo nešto moguće, u DPS-u kažu za TVCG, da je to sasvim realno.
Don Robert Tonsati - Festival Tollite portas - foto KotorArt
Festival Tollite portas - foto KotorArt
Festival rane muzike “Tollite portas“ održava se od 5. do 19. oktobra u Kotoru, a s posebnim akcentom na kotorske rukopise iz 12. stoljeća donosi pet koncerata u katedrali sv. Tripuna, gdje će gostujući ansambli izvoditi djela rane muzike s originalnim instrumentima.
Festival predstavlja jedinstvenu priliku za ljubitelje srednjovjekovne muzike da osjete oživljavanje muzičkog nasljeđa ovog drevnog primorskog grada.
„Ovaj festival zamišljen je kao niz događaja vezanih za katedralu, u prvom redu sakralna glazba najautentičnije živi u izvedbi u prostorima za koje je i nastala“, kazao je don Robert Tonsati, osnivač i direktor festivala.
Don Robert Tonsati – Festival Tollite portas – foto KotorArt
Festival je u u subotu otvoren koncertom pod nazivom „Anno Domini 1166“ (Godine Gospodnje 1166), u izvođenju ansambla „Labyrinthus“ koji je izveo glazbu iz dva kotorska rukopisa iz 12. stoljeća: Kotorskog misala i Kotorskog pontifikala. Pored njih predstavljena su i liturgijska djela iz talijanskih beneventanskih rukopisa 12. i 13. stoljeća koja su izvedena na posveti katedrale Sv. Tripuna u Kotoru 1166. godine. Neka od djela će tokom festivala vjerovatno biti izvedena prvi put u savremeno doba.
Festival Tollite portas – foto KotorArt
Festival „Tollite portas“ organizuje Kotorska biskupija, uz podršku Opštine Kotor kao generalnog pokrovitelja, te partnera Međunarodnog festivala KotorArt, HNV CG i Zajednice Talijana Crne Gore.
