Naspram Mua jutros se pojavio delfin, isplivao je nekoliko puta iz mora a potom zaronio i više se nije vidio, javlja naš čitalac koji ga je fotografiso.
Delfin je primjećen ubrzo nakon što je u kotorsku luku uplovio mali kruzer Crystal Esprit, za kojim je vjerovatno i on stigao.
Pozorišna predstava „Mali pirat“ u koprodukciji Centrra za kulturu Tivat i Gradskog pozorišta iz Podgorice, biće izvedena u utorak 23.jula sa početkom u 21.30 sati u ljetnjoj bašti Porto Montenegra u Tivtu, u sklopu Festivala mediteranskog teatra „Purgatorije“.
U pitanju je komad kojeg je po motivima istoimenog romana poznatog tivatskog dječijeg pisca Anta Staničića, napisala Aleksandra Glovacki. Režija je povjerena Milanu Karadžiću, a u autorskoj ekipi su još i kostimografkinja Dragica Laušević, kompozitorka Irena Popović Dragović, koreograf Nebojša Gromilić, scenograf Boris Maksimović i dramaturg Dubravka Drakić.
“Mali pirat” je roman Anta Staničića čija se radnja odvija u osamnaestom vijeku, kada su morima harali gusari. U romanu je oslikan život bokokotorskih pomoraca i njihovih narodnih običaja. Ovaj roman pored avanturističkih događaja šalje i poruku o ljubavi, kako prema drugim ljudima i nacijama tako i prema porodici.
U predstavi za sve generacije koja okuplja veliki ansambl igraju: Dubravka Drakić, Pavle Ilić, Branko Ilić, Miloš Pejović, Goran Slavić, Branka FEmić, Katarina Krek, Jelena Simić, Jelena Đukić, Pavle Popović, Maša Labudović, Marija Đurić, Omar Bajramspahić, Sanja Popović i Jovan Krivokapić.
Sedamdesetak studenata, predstavnika Vlade Crne Gore, opštine Tivat, fondacija i omladinskih organizacija, okupilo se danas u Tivtu na 7. Ljetnjoj skupštini Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu.
Učenike skupa su pozdravili generalni menadćžer hotela Regent Porto Monteneghro iz Tivta Kai Dikman, generalni direktor za mlade u Ministarstvu sporta Nenad Koprivica i Vildan Ramusović iz Organizacije studenata u inostranstvu. Pored radnog dijela i prezentacije rezultata Organizacije studenata u inostranstvu u proteklih pola godine, na Skupštini su održane i prezentacije Fondacije „Visin“, Western Balkan Alumni Association, NVO Centar za omladinsku edukaciju, Montenegro asocijacije alumnija Turske, Unije srednjoškolaca Crne Gore.
Kako se čulo, trenutno oko 1.400 mladih ljudi iz Crne Gore studira u inostranstvu i oni predstavljaju jako bitan i neprocjenjiv humani kapital koji treba da bude na raspolaganju i doprinese rastu i razvoju Crne Gore, odnosno da budu stimulisani da se nakon završetka studija, vrate, rade, žive i profesionalnu karijeru grade u matičnoj državi. Radi se i na uspostvljanju tzv. “mreže mozgova” koja će povezati sve studente iz Crne Gore širom svijeta radi uspostavljanja i stimulisanja naučne, profesionalne i drugih vidova saradnje.
“Mi želimo da studenti ostanu vezani za matičnu državu i pronađu način da joj doprinesu. Isto tako želimo i da državne institucije imaju u vodu studente u inostranstvu i da se prema njima odnose sa osjećajem i senzibiltetom koji zaslužuju obzirom da su kompetentni i kvalifikovani, nalaze se na prestižnim Univerzitetima, želimo da budu uključeni u sve konkurse, kod svih resornih ministarstava i da budu neizostavan faktor u donošenju odluka.“- istakao je izvršni direktor Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu Aleksandar Vučinić.
U Slavonskom Brodu u hotelu u kojem je odsjeo, u četvrtak je uhapšen Miloš Radonjić, državljaninu Crne Gore, javljaju Vijesti.hr.
Prema prvim neslužbenim informacijama uhapšen je zbog krivotvorenja dokumenata. Navodno je pomoću lažnih dokumenata predao zahtjev za izdavanjem putovnice u Novoj Gradišci.
Priveden je na Županijski sud u Slavonskom Brodu gdje mu je u petak određen istražni zatvor, a kasnije se ispostavilo da je za njim u Crnoj Gori raspisana potjernica.
Za njim je raspisana i potraga podgoričkog Interpola s mjerom “uhapsiti”.
Smješten je u Požegu gdje je u istražnom zatvoru pod zaštitom specijalaca, a odakle bi trebao biti prevezen u drugi zatvor u Hrvatskoj.
Ime Miloša Radonjića se spominjalo u kontekstu crnogorske mafije, a dosad je preživio već četiri pokušaja atentata.
Četiri atentata
Posljednji se dogodio prije tri godine u junu u Kotoru. Radonjić u policiji nakon napada nije želio otkriti imena osoba koje su ga pokušale ubiti.
Nedugo prije toga, Radonjića su u kotorskom naselju Dobrota sačekala dvojica napadača. Prišli su mu dok je parkirao ispred zgrade u kojoj žive njegovi roditelji. Napadači su pucali prema njemu, a Radonjić je neozlijeđen uspio ući u blindirani Audi A8, što mu je spasilo život.
Desetak dana ranije, taj Kotoranin teško je ranjen u Tivtu ispred kuće u kojoj živi. Dok je parkirao auto, napadači su iz heklera zapucali u njegovom pravcu. Pogođen je u rame i vrat, a jedan hitac mu je izašao kroz oko. Teško ranjen iskočio je iz automobila i uspio pobjeći
Mjesec dana prije toga, preživio je još jednu sačekušu. Dok je bio u autu s prijateljem, trojica muškaraca su pucala u njih iz heklera. Uspio je otvoriti vrata i pobjeći, pišu Vijesti.hr.
Službenici Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) izvijestili su resorno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture o koordiniranoj akciji spašavanja prema brodolomcima u Drveničkom kanalu, koja je pokrenuta 17. jula u 17.25h, temeljem zaprimljene dojave posade jedrilice ‘Dalecarlia’ o havariji izletničkoga broda na poziciji hrid Vinišće, oko 1,5 nautčke milje od Drvenika Velog.
Odmah po zaprimanju dojave o događaju su iz MRCC Rijeka obavijestili nadležnu Lučku kapetaniju Split, pripadajuće lučke ispostave Trogir i Milnu, kao i Pomorsku policiju Split te ih angažirali prema poziciji.
S obzirom da je izletnički brod ubrzano primao more i tonuo, iz MRCC Rijeka putem Obalne radio postaje ORP Split-radio pozvani su svi sudionici u pomorskom prometu, koji su plovili u blizini pozicije havarije da se uključe u spasilačku akciju te su u vrlo kratkom vremenu svi putnici premješteni s broda na nekoliko pristiglih plovila, nakon čega im je iz MRCC Rijeka naloženo otploviti u Vinišće, gdje je organiziran prihvat brodolomaca od strane djelatnika Hitne medicinske pomoći Trogir i Split. Djelatnici HMP su od 18.20h, kako je koje plovilo sa brodolomcima pristajalo, obavljali preventivne preglede spašenih, među kojima je bilo djece i jedna trudnica, a nakon obavljenih preglda iz MRCC Rijeka je, nešto prije 19.00h, potvrđeno kako među spašenima nitko, srećom, nije ozlijeđen.
Službenici Lučke kapetanije Split osigurali su poziciju havarije izletničkog broda. Temeljem podataka dostupnih za javnost, riječ je o brodu imena ‘Đeni’, Hrvatske zastave, kojim je zapovjedao vlasnik N.A, državljanin Republike Hrvatske, a u trenutku havarije na brodu se, uz još jednog člana posade M.Č., također državljanin Republike Hrvatske nalazilo 16 putnika.
Prema izjavi zapovjednika broda i člana posade, tijekom plovidbe na izletničkoj ruti primjetili su snažniji prodor mora u potpalublju, zbog čega je brod počeo ubrzano tonuti, stoga je zapovjednik odmah naredio svim putnicima da obuku spasilačke prsluke, brod je usmjerio prema obali hridi Vinišće, do koje je gotovo uspio doploviti i gdje je dubina mora 4 do 5 metara, a kamo su nedugo potom pristigla druga plovila, koordinarana u akciji spašavanja, čije posade su izvukli brodolomce iz mora na plovila te nastavili plovidbu sukladno nalozima iz MRCC Rijeka.
U okviru očevida o uzrocima ove pomorske nesreće, službenici Lučke kapetanije Split u suradnji sa Pomorskom policijom Split potvrdili su da zapovjednik te ujedno i vlasnik potonulog izletničkog broda posjeduje valjanu dozvolu za voditelja brodice ‘C’ kategorije, a točan razlog potonuća utvrdit će se nakon što se brod osposobi za vađenje iz mora i tegalj na siguran vez, kamo će se dovršiti očevidna postupanja. Trenutno je pozicija potonuća osigurana i svim sudionicima u pomorskom prometu posredstvom ORP Split-radio odašilje se obavijest o mjestu potonuća, kako bi pravovremeno izbjegli kontakt sa podrtinom, čiji je pramčani dio još uvijk iznad površine mora.
Na poziciji potonuća nije uočeno onečišćenje mora, a o daljnjim aktivnostima u cilju odsukavanja i teglja, odlučit će nadležna Lučka kapetanija Split, priopćili su iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Policija u Sloveniji ubuduće neće smjeti da snima registarske tablice vozača koji učine prekršaj, odlučio je Ustavni sud te države, prenosi Glas Istre.
Naime, ustavne sudije su procijenile da je snimanje registarskih tablica udar na privatnost i da se time povređuje pravo na zaštitu ličnih podataka.
Sud je poništio deo Zakona o policijskim ovlašćenjima koji je omogućio uvođenje specijalnih kamera i ostalog tehničkog pribora za identifikaciju registarskih tablica.
Sve je pokrenuo javni pravobranilac koji je i zatražio stav Ustavnog suda, nakon burnih reakcija u Sloveniji zbog namjera policije da kažnjava vozače nakon što prekršiocima snime registarske tablice.
Vlada je koristila argument da policijski službenici neće i ne mogu da snimaju lica i da će kamere biti korišćene samo u policijskim vozilima, a ne postavljene i na mjesta uz puteve. U međuvremenu je slovenačka policija već nabavila opremu i sada je pitanje šta će biti s njom.
Takvu opremu nabavlja i hrvatska policija, a trebalo bi da bude postavljena na 150 lokacija. Nove kamere, a u ovoj i sljedećoj godini MUP će ih nabaviti 75, trebalo bi da budu postavljene na mjestima gde vozači najčešće prekoračuju brzinu.
Riječ je o najsavremenijoj opremi koja omogućava i snimanje svega što se događa istovremeno na dvije saobraćajne trake, a podaci dolaze bežično do centralnog servera. Tamo policija može tačno da vidi vozilo i registarsku tablicu i nakon toga traži od vlasnika podatke o vozaču.
Hoće li i u Hrvatskoj uslijediti reakcija kao u Sloveniji tek treba da se vidi, a policija je najavom uvođenja nove tehnike poručila da će snimci s kamera biti korisni i za druge policijske poslove.
Vrijedno oružje iz hercegnovskog muzeja “Mirko Komnenović” prije četvrt vijeka poslano je na reparaciju i konzervaciju u Sloveniju i nikada nije vraćeno u tu ustanovu, a zbog toga niko nikada nije odgovarao. Iz Osnovnog državnog tužilaštva Herceg Novi kažu da je slučaj zastario i da zato nije moguće pokrenuti krivični postupak.
U martu 1986. godine hercegnovski muzej je sa Akademijom likovnih umjetnosti Univerziteta u Ljubljani sklopio ugovor o konzervaciji 171 eksponata, a krajem te godine potpisan je I drugi ugovor o konzervaciji još 566 eksponata. Dvije godine kasnije potpisan je aneks ugovora za konzervaciju još 296 eksponata.
Prema tvrdnjama muzejskog savjetnika dr Franca Curka, eksponati su na revers predati njemu na konzervaciju, jer su, kako je to naveo 2016. godine u pismu tadašnjem direktoru JU Galerija “Josip Bepo Benković i Muzej “Mirko Komnenović” Đuru Prijiću, u to vrijeme ugovori su sklapani sa institucijom, a cijeli posao je on obavio. Za, kako je naveo, “administrativne usluge”, Univerzitet je dobio 10 odsto ugovorene cijene za konzervaciju.
Uoči raspada Jugoslavije, u januaru 1991. godine, tvrdi Curk, Muzej je jednostrano raskinuo ugovor i tada je iz Ljubljane je vraćeno 117 konzerviranih, 89 nekonzerviranih I 47 eksponata na kojima su počeli radovi.
Tada je dug za već urađeni posao, prema tvrdnjama dr, Curka iznosio 26.470 njemačkih maraka.
“Preostalih 20 eksponata predstavnici hercegnovskog muzeja su preuzeli od Akademije likovnih umjetnosti u Ljubljanii predali mi na regularni revers, kao zalog za postojeći dug na jednoj strani, i na dalji konzervatorski postupak. Tada mi je rečeno da će ugovor o tretmanu tih 20 eksponata uskoro uslijediti, ali se to nije desilo zbog, pretpostavljam destabilizacije zemlje i događaja koji su uslijedili”, naveo je Curk u pismu Prijiću.
Riječ je o puškama, jataganima I sabljama čije su korice I drške bile ukrašene srebrom, zlatom, poludragim kamenjem…koji su bili vlasništvo hercegnovskog gradonačelnika Mirka Komnenovića (1870 -1941) koji je porodičnu kuću poklonio gradu sa željom da u njoj bude otvoren gradski muzej, što je i ispunjeno 1953. godine.
Prilikom revizije muzejske zbirke 2.000 godine ustanovljeno je da nedostaje 37 eksponata i tadašnji direktor JU Muzeji i galerije, Đorđe Ćapin u martu 2004. godine obraća se pismom dr Curku i pita da li su eksponati kod njega.
Dr Curk navodi da je za 20 eksponata koji su kod njega, ukupna vrijednost konzervatorskog zahvata 4.920 eura, a vrijednost do tada izvedenih radova 2.200 eura. On ističe da je očekivao da će Muzej tada ispuniti svoje obaveze i odgovoriti za koju opciju se odlučuje i da u slučaju nastavka saradnje pošalje davno obećani ugovor, što se i ovog puta nije desilo.
“Sve čime ja raspolažem je jedan revers bez pečata. Imate li kopije ugovora ili bilo šta drugo što bi potvrdilo da su ti predmeti predati lično Vama i iz kojih se vidi da ustanova Vama zaista duguje te pare, naročito zbog toga što se zna da je gotovo kompletan muzejski inventar predat Univerzitetu u Ljubljani i da je konzervacija plaćena. Bilo bi previše neozbiljno da ja nastupim prema osnivaču (Opštini), Republičkom zavodu i Ministarstvu kulture sa pričom da smo 2000. godine konstatovali da nam nedostaje toliko predmeta, onda se oni pronadu u Nišu i mi za to treba da damo 5.000 eura bez ikakvih pisanih dokaza”, kaže Ćapin u odgovoru Curku.
Dr Curk tvrdi da je tadašnji direktor Đorđe Ćapin od od njega tražio da pošalje eksponate, a da dugove potražuje sudskim putem.
Zbog, kako kaže, sumnje da postoji začkoljica, dr Curk je potražio savjet advokata. Tada je saznao da prema Zakonu o obligacionim odnosima obostrane obaveze ugovornih strana zastarevaju u roku od tri godine, ukoliko su u pitanju pravna lica (institucije) član 374, odnosno u roku od 10 godina ukoliko je u pitanju fizičko lice-član 371. Na osnovu tog saznanja sam posumnjao, da se od revizije 2000. smišljeno čekalo još četiri godine, kako bi rok od 10 godina istekao”.
Zastario je dug za konzervaciju, ali je i Muzej izgubio mogućnost da sopstvene vrijedne eksponate vrati u svoj posjed.
“Pokretanje krivičnog postupka povodom nestanka (otuđenja) oružja Mirka Komnenovića iz JU Muzej Mirka Komnenovića i Galerija Josip Bepo Benković, nije bilo mouće zbog zastarjelosti gonjenja usljed velikog protoka vremena, budući da je oružje dato na reparaciju tokom 80-ih godina prošlog vijeka”, naveli su u odgovoru “Vijestima” iz Osnovnog državnog tužilaštva Herceg Novi.
Kazali su i da je za krivično djelo nesavjestan rad u službi propisana kazna zatora od šest mjeseci do pet godina.
Ovo je jedini zvanični odgovor koji su “Vijesti” dobile sa neke državne adrese u vezi sa ovim slučajem. Niko od zvaničnika novskih institucija kulture nije imao komentar niti objašnjenje vezano za ovaj problem.
/S.K./
Novu sedmicu obilježiti će ljetni vrući dani. U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo, sa najvišom dnevnom temperaturom do 38 stepeni.
Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, od sredine dana sjeverni i sjeveroistočni, krajem dana i tokom noći mjestimično umjeren do pojačan.
Jutarnja temperatura vazduha od 12 do 22, najviša dnevna od 25 do 38 stepeni
UV indeks, mjera jakosti sunčeva zračenja narednih dana biće vrlo visok, pa se preporuča smanjiti boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana, od 11 do 17 sati, a i kvalitetna zaštita, osobito ako ste osjetljivije kože.
Crna Gora evidentno ima problem sa zapošljavanjem domaće radne snage u turizmu, što postaje alarmantno, jer bez njenog angažmana nema razvoja tog sektora, upozorio je dekan budvanskog Fakulteta za biznis i turizam, Rade Ratković.
„Ove godine je maksimalno eskalirao hronični problem nedostatka uslužne radne snage u turizmu i ugostiteljstvu. Ljudi neće da rade za ove plate i postoji opasnost da ostanemo bez domaće radne snage“, kazao je Ratković.
On je dodao da su u Crnoj Gori zarade ubjedljivo najniže, a dužina sezonskog rada najkraća na Mediteranu.
Ratković smatra da nijedna destinacija nije održiva ukoliko zasniva svoj turizam na stranim radnicima.
„Radnici su aktivni dio ponude koji može da promoviše i prezentuje zemlju. Drugo, mi nemamo interesa kao država da imamo turizam u kome predominantno ne rade naši radnici. Oni moraju apsolutno da dominiraju, a ne da kod nas dolaze, kako neki predlažu, Filipinci, a da naši radnici idu u druge zemlje. Sve treba prilagoditi tržištu“, saopštio je Ratković.
On je upozorio da bi deficit radne snage trebalo da bude znak za uzbunu da se ozbiljno razmotre problemi u turizmu i donese program mjera za njihovo rješavanje.
„Crna Gora ne može imati održivu ekonomiju bez turizma, a turizam ne može biti održiv ako nije zasnovan na domaćoj radnoj snazi i na dominantnoj ponudi domaćih proizvoda kroz taj sektor“, objasnio je Ratković.
To je, prema njegovim riječima, dugoročan problem, zbog čega bi sve trebalo promijeniti iz korijena.
„Turistički preduzetnici ne mogu, u uslovima postojećeg stepena popunjenosti i strukture tražnje i kanala prodaje, obezbijediti bitno veće plate. Hoteli i drugi ugostiteljski objekti, imajući u vidu njihove bilanse poslovanja u protekle tri decenije, nemaju mogućnost da povećaju zarade zaposlenih“, kazao je Ratković.
On je dodao da je problem kompleksan i dugoročan i da se mora planski rješavati.
„Treba se repozicionirati i ići više na organizovane kanale prodaje, te promociju putem društvenih mreža. Naš hendikep je hipertrofirana stambena izgradnja, koja bitno narušava strukturu smještajnog sektora i svodi osnovne smještajne kapacitete na deset odsto ukupnog. Treba zaustaviti dalju izgradnju sekundarnih stanova i rezidencijalnih aglomeracija, jer to nije održiv, niti pravi turizam, već biznis razvoja nekretnina“, saopštio o je Ratković.
Sprečavanje eventualnih štetnih posljedica po zdravlje ljudi jedan je od glavnih ciljeva projekta “Skrining hemijskih indikatora i molekularnih biomarkera u morskim školjkama i ribama sa primjenom u medicini i farmakologiji – ShellMED”, koji je započeo sa realizacijom u aprilu ove godine.
Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore je vodeći lider ovog projekta, dok su partneri: Centar za ekotoksikološka ispitivanja u Podgorici, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, Instistut za elektronske i senzorske materijale – Tehničkog univerziteta u Frejbergu i Nacionalni institut za biologiju (Morska biološka postaja) iz Slovenije.
Rukovodilac ovog projekta sa instituta za bilogiju mora Danijela Joksimović navodi da se skrining zasniva na kompleksnim analizama hemijskih indikatora i molekularnih biomarkera u mediteranskoj školjki Mytillus galloprovincialis i ekonomski značajnim vrstama riba crnogorskog primorja (Merluccius merluccius i Mullus barbatus).
„S obzirom na to da se školjka često koristi kao izvor hrane na crnogorskom primorju, postoji velika količina otpada koja potiče od ljuštura kao međuprodukta. Razvoj metodologije za izolovanje organskog matriksa iz ljušture školjki kroz njihovu umjerenu demineralizaciju umanjio bi otpad porijeklom od školjkaša i istovremeno bio vrijedno sredstvo u medicinskim tretmanima usljed njegovog mogućeg antikancerogenog i antibakterijskog dejstva“, objašnjava Joksimović.
Prema njenim riječima jedan od ciljeva projekta je razvoj inovativne tehnologije “bez otpada” za izolovanje organskog matriksa iz ljuštura školjki, sa njihovom mogućom primjenom u biomedicini, farmakologiji kao i dodacima u ishrani za akvakulturu i kod peradi.
Korišćenje bioaktivnih jedinjenja iz morskih organizama sa primjenom u medicini i farmakologiji u saglasnosti je sa Nacionalnom strategijom istraživačke djelatnosti Crne Gore i navedeno je kao prioritetno istraživanje u okviru teme medicina i zdravlje ljudi.
Ovaj projekat će, dodaje Joksimović, ojačati multidisciplinarni pristup u istraživanju od značaja za Crnu Goru, kroz sprovođenje zajedničkih aktivnosti.
„Konzorcijum sastavljen od grupe stručnjaka posvećenih razvoju novih osjetljivih pristupa u procjeni rizika i medicinske/farmakološke primjene bioaktivnih proizvoda prirodnog porijekla je izvanredna prilika za prenos znanja unutar tima, ali i naredne generacije istraživača“, kazala je ona.
U okviru projekta planirana je proaktivna komunikacija kako bi se projektni rezultati predstavili izvan granica konzorcijuma, unaprijedila znanja i naučna konkurentnost svih partnera.
Ovaj projekat je finansijski odobren od Ministarstva nauke sa ukupnim budžetom od 65 000 €, od toga zahtijevani grant Ministarstva nauke iznosi 52 000 € dok je učešće Univerziteta Crne Gore 20% odnosno 13 000 €. Projekat je započeo 1. aprila 2019. godine i trajaće do 31. marta 2021. godine.
© BokaNews, 2021
