Plaćena rata kredita za brodove Crnogorske i Barske plovidbe od 4,77 miliona USD

0
Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba

Rata kredita za brodove Crnogorske i Barske plovidbe od ukupno 4,77 miliona USD kineskoj Eksim banci plaćena je u srijedu, zajedničkim snagama Vlade i tih kompanija.

Rata je plaćena i prije zvaničnog isteka roka, odnosno 21. jula, saopšteno je Pobjedi iz dvije kompanije, uz objašnjenje da ni u jednom momentu nije prijetio pad garancije koju je Vlada dala za kupovinu brodova.

Izvršni direktor Barske plovidbe, Tihomir Mirković, kazao je da je rata za dva broda te kompanije iznosila 1,98 miliona USD, od čega su oni uplatili 304,29 hiljada USD, dok je preostali iznos obezbjeđen iz budžeta Crne Gore.

„Iznos koji je plaćen iz budžeta je 1,5 miliona, preračunato u eurima“, objasnio je Mirković.

Barska plovidba je 2012. godine potpisala ugovor o nabavci dva broda, a kreditna sredstva od 46,4 miliona USD obezbijeđena su od Eksim banke.

Iz Crnogorske plovidbe su saopštili da je uredno plaćena rata koja dospijeva 21. jula u iznosu od skoro 2,8 miliona USD.

„Isplatu ove rate je pomogla Vlada“, rekli su iz Crnogorske plovidbe, ali nijesu precizirali u kojem iznosu.

Ugovor o kreditu sa Eksim bankom za kupovinu dva broda Crnogorske plovidbe, 21. maj i ,Kotor, zaključen je 26. januara 2010. Ugovorena cijena za oba broda je bila 55,76 miliona USD.

Ukupan kredit bez kamate je iznosio 47,39 miliona USD, a ukupna kamata iznosi 11,16 miliona USD.

Knjižara So predlaže za čitanje tokom ljeta…

0
Knjižara SO

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje naredne sedmice, rubrike koju realizujemo u saradnji sa hercegnovskom Knjižarom So, predlažemo za čitanje knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, popularne istorije, književnosti za mlade, baštovanstva i hortikulture.

Midlseks autora Džefrija Judžinidisa roman je koji je već stekao kultni status. Kal Stefanidis, ugledni diplomata Stejt deparmenta, rođen je i odgajan kao djevojčica Kaliopa. Na rođenju djeluje kao žensko, iako je genetski gledano dječak. Tragajući za identiteom, vremenom otrkiva i mračne porodične tajne. Midlseks je epska priča o višegeneracijskom putovanju mutiranog gena od zabitog seoceta u Maloj Aziji, preko Detroita do Berlina. Judžinidis je u ovom romanu spojio izuzetan književni talenat i ozbiljno medicinsko istraživanje. Izdavač je Dereta.

U vrtu ljudoždera roman je Lejle Slimani. Adel naizgled ima savršen život. Ugledna je novinarka, živi u lijepom pariskom stanu sa suprugom hirurgom i njenim malim sinom. Ali ispod svog tog sjaja krije se nešto drugo. Njoj je u stvari strašno dosadno. Osim toga, preplavljena je nezasitom potrebom za seksom, po svaku cijenu. Boreći se da obuzda nagon, Adelin život počinje da se vrti oko afera za jednu noć, kašnjenja na posao, laganja muža, sve dok ne upadne u sopstvenu zamku. Besprekorni stil autorke proveće nas kroz ovu smjelu i erotičnu priču, kroz lavirint strastvenih želja. Izdavač je Booka.

Dobar dio  književne kritike se slaže da, kada bi trebalo odabrati jedno djelo Mome Kapora koje ga najbolje predstavlja, onda bi to bila upravo knjiga Beleške jedne Ane. Svijet posmatran iz ugla tinejdžerke, ispričan prepoznatljivim beogradskim žargonom i ilustrovan autorovom rukom, u isto vrijeme je i duhovita ali i nemilosrdna analiza jednog vremena. Ova knjiga koja je objavljena 1972. godine bitno je uticala na tadašnju jugoslovensku književnu scenu. Svrstana je u kategoriju „džins proze“, čiji je Kapor jedan od najizrazitijih predstavnika. Izdavač je Laguna.

Barouz – razgovori knjiga je koja predstavlja izbor iz obimne knjige razgovora sa Vilijamom Barouzom. Bio je jedan od najuticajnijih pisaca svog vremena, i od bit-ikone postao čak pop-ikona. Džek Keruak je za njega rekao da je najveći satirični pisac poslije Džonatana Svifta. Barouz je oduvijek bio subverzivan prema sistemu modernog američkog društva. Iz ovih intervjua i razgovora može se saznati mogo toga o njegovoj kontroverznoj ličnosti, ali isto tako i o vrlo zanimljivim sagovornicima kao što su Dejvid Bouvi, Debora Hari, Tenesi Vilijams, Peti Smit, Alen Ginzberg i mnogi drugi. Izdavač je Lom.

Neviđena Srbija knjiga je Vlade Arsića koja nam donosi najluđe storije. Tu je mnoštvo uvrnutih priča i pitanja kao što su da li znamo da je prva Olimpijada održana na Paliću, da je Robert de Niro prodavao paradajz na niškoj pijaci, da je u Bačkoj postojala grčka država, da se na Tašmajdanu održavala korida, da li znamo kako je Karađorđe četiri puta sahranjivan itd. Osim što ćemo uživati u ovoj nesvakidašnjoj zbirci anegdota, biće ovo zasigurno knjiga koju ćemo često prepričavati svojim poznanicima. Izdavač je Laguna.

O ljubavi i drugim moronima autorke Danijele Kostić knjiga je za tinejdžere. Mila ide u 8. razred, dijete je razvedenih roditelja i nedavno je dobila brata koga je neizmerno zavoljela. Ona pliva kroz život očiju širom otvorenih i kada prolazi kroz one vječite muke, probleme i patnje svih pubertetlija svijeta – ljubavne,  naravno. A sve će se dodatno zakomplikovati kad upozna jednog maturanta i kad otkrije kako to izgleda kad se zaljubiš na prvi pogled. O ljubavi i drugim moronima roman je napisan oštrim, zabavnim, duhovitim jezikom – jezikom mladih. Izdavač je Laguna.

Sve o meni – Moja razmišljanja, moj stil, moj život knjiga je koja nam omogućava da sačuvamo važne uspomene iz našeg života, da zabilježimo svoje misli, snove i stavove. Osvrnućemo se, između ostalog, na prve korake, zaviriti u budućnost, istaći koji su nam omiljeni modni trendovi, koje knjige najviše volimo, pa i ono čuveno – šta ćemo biti kad porastemo. Izdavač je Vulkan.

U knjizi Agrumi Alda Kolomba opisane se sve ukrasne i plodovite sorte kao i tehnike uzgoja u tlu i u posudi. Agrumi (naranča, kinoto, kumkvat, limeta, limun, mandarina, grejpfrut, fortunela) su sve prisutniji u našem biljnom okruženju, bilo u vrtu ili u saksiji. Knjiga pruža sve informacije o načinu uzgoja. Tu su i podaci o ukusnim jestivim sortama kao i o onim ukrasnim. Opisano je i kako klimatski uslovi utiču na agrume, kako se razmnožavaju te kako se sprečavaju oštećenja od vremenskih nepogoda i raznih štotočina. Izdavač je Leo komerc.

Najljepše dalmatinske okućnice  priručnik je u kome možemo vidjeti najljepše okućnice sa dvorištima, terasama, bazenima i prelijepim mediteranskim  vrtovima. Mediteranski stil života usko je povezan sa boravkom na otvorenom. Okućnica je prirodno produženje doma koje se za toplih proljetnjih i jesenjih dana i večeri pretvara u dnevni boravak i blagovaonicu pod vedrim nebom. To postaje omiljeni dio eksterijera kuće. Ovaj priručnik će nam pomoći da kreiramo vlastitu vanjsku harmoničnu oazu kojom ćemo estetski i funkcionalno upotpuniti kvalitet življenja. Izdavač je Slobodna Dalamcija.

Ostrva u modi – na većini većih hrvatskih ostrva porast kapaciteta i noćenja

0
Dalmacija
Na gotovo svim većim hrvatskim ostrvima krajem juna bilo je više registriranih turističkih kreveta nego u isto vrijeme 2018., a zajedničko im je i da su na svima zabilježeni porasti broja kreveta u domaćinstvima i još veći u nekomercijalnom smještaju.
Vidljivo je to iz podataka eVisitora za otoke dostavljenih na upit Hine iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ), a koji, kada se detaljnije analiziraju, pokazuju da je na sve veće otoke u lipnju došlo više turista nego u istom lanjskom mjesecu, osim na Vis gdje ih je bilo manje, kao i noćenja.

Noćenja je u lipnju manje imao još samo Brač, kao i u prvih šest mjeseci, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, ali uz blagi porast dolazaka turista, a takve rezultate za prvih šest mjeseci (manje noćenja uz blagi porast dolazaka) imali su još Krk i Pag.

Poraste dolazaka i noćenja u prvoj polovici godine zabilježili su Dugi Otok, Hvar, Korčula, Lastovo, Rab, Šolta i Ugljan, dok su minuse i dolazaka i noćenja imali Cres, Lošinj i Vis.

Ovogodišnji lipanj bolji od lanjskog

Po podacima iz eVistora, za otoke je, kao i za cijeli turizam, ovogodišnji lipanj bio boji od lanjskoga, a donio je i povećanje broja turističkih kreveta.

Brač je s gotovo 30 tisuća kreveta krajem lipnja ili 3,1 posto više nego na isti dan 2018. (30. lipnja) među prvih pet otoka na Jadranu. Gotovo isti broj kreveta ima i Hvar, dok su Krk, Lošinj i Rab na prva tri mjesta po broju kreveta.

BRAČ je zadnjeg dana lipnja od gotovo 30 tisuća kreveta 13,6 tisuća imao u domaćinstvima, što je slično kao lani, dok je najveći rast od gotovo 10 posto ostvaren u nekomercijalnom smještaju, na prijavljenih nešto malo više od 7.000 kreveta. Rastao je i broj hotelskih kreveta, za 2 posto ili oko 100 kreveta, na nešto malo više od 4.000.

Noćenja je u svim smještajima na tom otoku u lipnju bilo ukupno 259 tisuća ili 1,5 posto manje nego u lanjskom lipnju, ali je došlo 4,3 posto više turista ili 45,4 tisuće. Najviše noćenja među svim vrstama smještaja, 97,4 tisuće i 89,5 tisuća ostvareno je u hotelima odnosno objektima u domaćinstvu, ali su i jedni i drugi bili u minusu od 8,5 odnosno 3 posto u odnosu na lani.

Na HVARU je krajem lipnja bilo nešto više od 30 tisuća kreveta ili 2,4 posto više nego krajem lanjskog lipnja, a najviše, 15,2 tisuće u obiteljskom smještaju ili 2,2 posto više, dok je u hotelima nešto više od 4.500 kreveta ili oko 6 posto manje, a u kampovima gotovo 2.800 ili jednako kao lani. Najveći porast od 59 posto je u krevetima na OPG-ovima, ali na mali broj, 27, dok je u nekomercijalnom smještaju oko 5.300 kreveta ili 13,5 posto više nego u lipnju 2018.

Ukupno je u svom smještaju na Hvatu bilo 0,3 posto više noćenja ili 247,3 tisuće, koje je ostvarilo 58 tisuća turista ili 2 posto više, a najviše noćenja, 108 tisuća ili 4,2 posto više bilo je u domaćinstvima, dok je u hotelima sa 94,3 tisuće zabilježen pad od 4,5 posto. I kampovi na Hvaru su u lipnju zabilježili pad noćenja od 9 posto, na 17,7 tisuća, dok su OPG-ovi ostvarili 31 noćenje.

KRK je krajem lipnja imao ukupno 94,2 tisuće kreveta ili 5,2 posto više nego krajem lipnja 2018., s time da je najviše kreveta na tom otoku u nekomercijalnom smještaju, više od 40,2 tisuće ili 6,3 posto više. Na drugom su mjestu domaćinstva s 29,5 tisuća kreveta ili 5 posto više, dok je u kampovima gotovo 15 tisuća mjesta ili 2,6 posto više, a u hotelima 6.200 kreveta ili 3,4 posto više. I na tom je uočen porast kreveta na OPG-ima, kojih je 126.

U lipnju je na Krku noćenja ukupno bilo 934,3 tisuće ili 10 posto više, a turista 161 tisuća ili 13,6 posto više. Sve vrste smještajnih objekata imali su poraste noćenja, najveći od 80,6 posto OPG-i s oko 1.800 noćenja, dok su u domaćinstvima imali najviše od ukupnih noćenja, 293 tisuće ili 11 posto više. U kampovima je bilo 267,1 tisuća noćenja ili 21,1 posto više, hotelima 143,3 tisuće ili 4, posto više, a u nekomercijalnom smještaju 194 tisuće ili 3 posto više.

Lošinj je krajem lipnja sa ukupnih 39,1 tisućom kreveta bio u plusu od 4 posto u odnosu na kraj lipnja 2018., a i kod njih je najveći porast broja kreveta u nekomercijalnom smještaju, od 6,3 posto, na 20 tisuća kreveta. Hotelskih 3.000 kreveta je isto kao i lani, dok je u domaćinstvima bilo 5.700 ili 2 posto više kreveta, a u kampovima oko 7.000 ili 1,7 posto više.

U junu je na tom otoku ukupno bilo 284,6 hiljadu noćenja ili 5 posto više nego lani, a turista im je došlo 46,4 hiljada ili 6,2 posto više. Najviše noćenja bilo je u kampovima, 88,2 tisuće ili 16,6 posto više, te potom u hotelima, gotovo 70 tisuća ili 1,1 posto više, i to je jedan od rijetkih otoka gdje su kampovi i hoteli po tome ispred domaćinstava, u kojima je na Lošinju noćenja bilo 54 tisuće ili 3 posto više nego u lanjskom lipnju. Rijetkost je i što je u njihovom nekomercijalnom smještaju bilo manje noćenja, za 5 posto ili 33 tisuće.

Rab je krajem lipnja imao 35,1 hiljadu kreveta ili 1 posto više nego lani, a najviše od toga u domaćinstvima, 18,4 hiljade ili 0,6 posto manje nego lani, dok je u nekomercijalnom smještaju 6.500 ili 5,2 posto više kreveta, a u kampovima i hotelima 5.200 i 3.100 kreveta odnosno po oko 1 posto manje nego lani.

Noćenja su imalo 326 tisuća ili 10,5 posto više nego u junu 2018., a turista 51,6 tisuća ili 12,6 posto više. Najviše noćenja, 140 tisuća ili 10,4 posto više bilo je u domaćinstvima, te potom u kampovima 81,1 tisuću ili 10,4 posto više, u hotelima 67 tisuća ili 6,2 posto više, a u nekomercijalnom smještaju 21 tisuća ili 8,1 posto više.

Otok Vis je krajem ovog lipnja imao oko 7.200 kreveta ili 12,1 posto više nego lani, a od toga najviše, 3.600 u domaćinstvima, što je i porast od 4,5 posto u odnosu na isti dan lani. U nekomercijalnom smještaju je broj kreveta porastao 7 posto, na 1.570, a u hotelima ih je bilo isto kao lani, 574.

U svim objektima na tom otoku je u lipnju ostvareno 39 tisuća noćenja ili 9,4 posto manje, a došlo im je i 3 posto manje turista ili oko 8.000, a nijedna vrsta smještaja na tom otoku u lipnju nije imala poraste noćenja u odnosu na lipanj 2018. U hotelima je bilo 11 posto manje noćenja, u nekomercijalnom smještaju 25 posto manje, a u domaćinstvima 4 posto manje.

Rimska noć 28. jula u Risnu

0
Rimaska no’

Turistička organizacija Opštine Kotor organizator je manifestacije „Rimska noć 2019“ koja se ove godine, po prvi put održava, u nedelju, 28. jula sa početkom u 20 sati na šetalištu u Risnu i na risanskoj pjaci.

Manifestacija je zamišljena kao festival antičkog Risna koji će javnosti približiti važnost arheologije u turizmu te obogatiti kulturnu i turističku ponudu Risna i Boke Kotorske. Cilj manifestacije je bolje povezavanje sadržaja koji će se razvijati od opuštajućih zabavnih aktivnosti (hrana, piće, prodaja suvenira, pedagoške radionice) preko aktivnijeg učenja i upoznavanja svakodnevice antičke kolonije (kultura odijevanja, izrada frizura) pa sve do izvođenja profesionalnih učesnika (borbe gladijatora, prodaja robova, ples s vatrom).

Zamišljeno je da ima više tema: zabava, nakit, odjeća, gastronomija, zanati, igre. Program će biti podijeljen na: animacije za djecu, zabavni i gastro dio.

Kroz program za djecu, uz angažovanje animatоrа “Event Montenegro” realizovaćemo rimske igre kao što su borbe sa mačevima i štitovima, povlačenje užeta, ubacivanje oraha u amforu itd. Najmlađe učesnike očekuje veliki broj poklona i iznenađenja,Takođe je planirano za sve učesnike pravljenje rimskih frizura kao i odijevanje u rimske odore sa lovorovim listom na glavi. Značajno mjesto zauzeće i mala škola gladijatora koju će organizovati Medieval Kotor, grupa u okviru nevladine organizacije za očuvanje kulturne baštine Kotora i Crne Gore, koja se bavi istorijskim konstrukcijama zanata, alata, odjeće, oružja i oruđa, tehnologija i drugih segmenata života sa ciljem da spozna svakodnevicu ljudi iz prošlosti i pomogne očuvanju nematerijalne kulturne baštine.

Sajam starih zanata Risan arhiv Boka News

Za predstavljanje rimskih mačeva tipa “gladijus” i “spata” zadužen je Andrija Ramadanović iz Kotora, vlasnik “Romada” kolekcije koja broji preko 200 primjeraka hladnog oružja ručne izrade iz perioda 8. vj p.n.e do 20.vj.n.e. Za ovu priliku izvojeno je 9 primjeraka mačeva.

Iste večeri predstaviće se i Petar i Eva Martinović, osnivači ateljea starih zanata koji 15 godina uspješno plasiraju keramički ručno rađene proizvode. Na Rimskoj noći predstaviće se sa unikatnom keramikom koju stvaraju po sjećanju i po mašti.

Gosti večeri biće i predstavnici arheološkog muzeja “Narona” iz Metkovića koji će pred muzeja predstaviti i rimski nakit a ujedno i prikazati film “Rimska noć u Naroni”.Ovaj muzej sagrađen je na ostacima rimskog hrama a jedinsten je po specifičnim nalazima koji se u njemu mogu doživjeti, mramorne skulpture kojih ima 17. Pored brojnih nagrada koje posjeduju, muzej je posebno nagrađen za doprinos obogaćivanju turističke ponude Hrvatske.

Na Rimskoj noci predstaviće se 16 izvođača koji će u autentičnoj odori centuriona, barjaktara i rimskih legionara izvesti performans, nakon čega će biti izvedene gladijatorske borbe sa adekvatnom gladijatorskom opremom, gdje će učestvovati 4 uvježbana gladijatora. Opisani program izvesti će Dioklecijanova legija, Udruženje iz Hrvatske.

Vatreni show će biti organizovan sa malim rekvizitima (svijeće, orb, poi), zatim sa velikim rekvizitima (štap, lepeze, zmije), bljuvanje vatre kao i izvođenje vulkana, pirotehnika u sredini podijuma sa performansom koji pršti nekoliko metara u prečniku i obogaćuje program. Za ovu tačku biće angažovani Haos animatori iz Srbije.

Istog dana biće organizovano predavanje o Rimskoj kulturi koje će održati arheolog, Vilma Kovačević nakon čega će biti organizovan i mini kviz.

Za gastro dio pobrinuće se udruženje “Žene Risna” kao i NVU “Karampana” iz Kotora gdje će posjetioci uživati u rimskim delicijama.

Projekat je podržan od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Sezona u Herceg Novom zadovoljavajuća

0
Herceg Novi foto M.D

Hercegnovsku opštinu je u periodu juna i prve polovine jula posjetilo 2% manje gostiju dok je broj noćenja za 7,9% veći nego u prethodnoj godini.

Najveću negativnu razliku imamo u broju gostiju iz regiona. Iz Srbije iz koje nam dolazi najveći broj turista svake godine, ove bilježimo pad od 2120 (9,89%) gostiju i 2566 (1,40%) manje noćenja, dok iz Bosne i Hercegovine koje je naše drugo najveće tržište, dolazi 1575 (8,3%) manje gostiju u odnosu na isti period prošle godine koji su ostvarili 1940 (1,8%) manje noćenja nego u 2018. godini.

Razliku objašnjavamo znatno lošijim vremenskim prilikama i nižim temperaturama za ovaj period godine kao i nekim drugim geopolitičkim faktorima na koje nismo mogli da utičemo a koji su imali efekta na zvanične brojke.

Najveći rast bilježimo na tržištu istočne evrope na kojem smo i većim dijelom bazirali našu promotivnu aktivnost, koju smo krunisali potpisivanjem protokola o saradnji sa gradom Sankt Peterburgom, gdje smo i organizovali prezentaciju našeg grada pred brojnim zvanicama i gdje smo uspostavili saradnju sa velikim brojem turoperatora koji su nam i uzvratili posjetu tokom foruma turizma u martu, tokom kojeg smo dodatno učvrstili našu kooperaciju koja je rezultirala znatno većim brojem i dolazaka i noćenja iz tog regiona evrope u odnosu na prošlu godinu. Samo iz Rusije nam je u ovom periodu došlo 11 222 gosta, 2390 (23,3%) više nego prošle godine, koji su ostvarili 166 316 noćenja što je uvećanje za 31 454 (27%). Takođe rast pokazuje i tržište Ukrajine, odakle nam dolazi 29% više gostiju koji su ostvarili 28,4% više noćenja. Sličan pozitivan trend očekujemo i u budućnosti, s obzirom na odlične veze koje imamo sa turoperatorima i agencijama iz tog regiona.

Što se tiče naplate boravišne takse, za ovaj period bilježimo rast od 25,1% u odnosu na isti period prošle godine, saop[teno je iy TO Herceg Novi.

Stiže topli val, vraćaju se vrućine

0
Vrijemen foto Z. N. / Boka News

Nakon ekstremno toplog juna i vrućeg početka jula, uslijedio je period nestabilnijeg i svežijeg vremena, a temperature vazduha snizile su se čak i malo ispod prosječnih vrijednosti za sredinu jula.

Idućih dana, posobno u dane vikenda očekuje se jačanje djelovanja anticiklone s jugozapada kontinenta te priticanje sve toplijeg vazduha.

Petak:

Pretežno sunčano uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti. Na sjeveru, ujutru, po kotlinama magla. U popodnevnim satima, prvenstveno u sjevernim predjelima i planinskom zaleđu Boke, ponegdje kratkotrajno kiša ili pljusak praćen grmljavinom.

Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 8 do 21, najviša dnevna 23 do 34 stepena.

Subota:

Pretežno sunčano uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti. Na sjeveru, ujutru, po kotlinama magla, a u popodnevnim satima tek ponegdje kratkotrajno moguća kiša i grmljavina, uglavnom na sjeveroistoku.

Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 8 do 20, najviša dnevna 25 do 36 stepeni.

Zabrana loženja vatre na otvorenom prostoru

Tim za logistiku u okviru Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat još jednom podsjeća građane na zabranu loženja vatre na otvorenom prostoru, i apeluje da se obezbijedi prohodnost ulica i saobraćajnih prilaza do objekata.

Tim za logistiku u okviru SZS Tivat konstantno preduzima preventivne aktivnosti na terenu, sa ciljem pojačanja bezbjednosti i zaštite od požara. Redovno obilazi putne koridore pogotovo u visočijim djelovima grada, kao i prilaze svim turističkim kompleksima. Preventivno djeluje kako bi se uočeni nedostaci otklonili.

Za sve građane i turiste brojevi telefona Službe su:

123 i 032 671 318 .

URA Kotor: Današnja sjednica pokazala svo licemjerje politike kotorskoga DPS-a

0
Adela Barba

Današnja sjednica Skupštine opštine Kotor pokazala je u praksi kako izgleda licemjerna i dvolična politika DPS-a, njegovih satelita i bivše odbornice SDP-a Brune Ločnarević, poručili su danas iz kotorskog odbora URE.

Oni napominju da je odbornica ove partije u Kotoru, Adela Barba još u maju ove godine tražila hitno sazivanje sjednice SO Kotor sa 7 tačaka dnevnog reda sa ciljem da se odblokira rad Opštine.

“Sada nova nelegitimna većina usvaja 4 od 7 odluka koje smo mi u maju predložili. Tada nije bilo ni želje ni volje da se to uradi, već je bilo važnije da se produbi politička kriza, sprovede politička korupcija i grubo izmijeni izborna volja građana. Aktuelna nelegitimna većina u Kotoru pokazala je danas po ko zna koji put da su im fotelje i lični interesi važniji od interesa građana i opštine. Nema nijednog racionalnog objašnjena zbog čega ove odluke nisu usvojene još prije pola godine, niti opravdanja kako za aktuelnu nelegitimnu većinu tako ni za većinu naših nekadašnjih koalicionih partnera”, poručila je Barba.

Ona napominje da su odbornici DPS-a i njegovih satelita, potpomognuti Brunom Lončarević danas glasali za iste odluke i dokumenta koja su odbijali mjesecima.

“Posebno je zanimljiv odnos bivše odbornice SDP-a koja je u decembru prošle godine odbila da glasa gotovo identična dokumenta za koja je sada digla ruku. Današanja sjednica kotorskog parlamenta samo je potvrdila da je prethodna vlast u Kotoru vodila racionalnu i odgovornu ekonomsku i fiskalnu politiku čemu su najviše doprinijeli kadrovi URE”, ukazuje Barba.

Ona kaže da se to najbolje vidi iz usvojenog Budžeta opštine za 2019. godinu koji je planiran na iznos od 20.6 miliona EUR.

“Nova nelegitimna većina je na naš prijedlog Budžeta reagovala sa 6 amadmana. Pretvoreno u brojke tražili su izmjene i dopune budžeta u ukupnom iznosu od oko 130 000 EUR. Ako uzmemo u ozbir da je budžet planiran na 20,6 miliona onda vidimo da se prigovori i izmjene koje je predložila nova nelegitimna većina odnose na nepunih 1% ili preciznije 0.6%. To je najbolja potvrda racionalne i odgovorne ekonomske politike prethodne vlasti, jer je nova većina prepisala 99,4 procenta iz našeg prijedloga Budžeta opštine za 2019. godinu. Ovo je najbolja potvrda dobrog rada kadrova URE koji su bili zaduženi resorno za finansije i kulturu”, smatra Adela Barba.

Poručuje da kotorsku URU poslije današnje sjednice SO Kotor najviše zabrinjava što nova gradska vlast na čelu sa DPS-om nastavlja sa neodgovrnim odnosom prema kulturi i organizacijama od posebnog značaja za grad.

“To se najbolje vidi iz Amandmana II na predloženi Budžet opštine gdje je nova većina izglasala da se izbriše 40 000 EUR planiranih za Bokeljsku mornaricu. Imajuću u vidu značaj Bokeljske mornarice i aktivnosti vezane za kandidaturu za listu UNESKO prethodna vlast je predložila da se 40 000 dodijeli Bokeljskoj mornarici u cilju promocije kulturnog nasljeđa. Bokeljska mornarica je prvi kandidat Crne Gore za Uneskovu listu u oblasti nematerijalnog nasljeđa, a o kandidaturi biće odlučeno tokom ove godine. Jasno nam je da novu nelegitimnu većinu zanimaju samo funkcije i lični interesi, ali kultura mora biti iznad politike i političkih razlika”, ističe Barba

Na kraju odbornica URE Adela Barba pita aktuelnu i privremenu vlast da li će, imajući u vidu amandman na Budžet Bokeljska mornarica ostati bez sredstava.

Usvojen budžet Opštine Kotor

0
Kotor danas foto Boka News

Nova odbornička većina danas je usvojila budžet Opštine Kotor koji je projektovan na iznos od nešto više od 20,6 miliona eura.

Najavljena je isplata zaostalih zarada, te preispitivanje ugovora zaposlenih u opštini, kao i pokretanje zaostalih investicionih projekata.

Za budžet su glasali odbornici DPS-a, SD-a, Liberalne partije, Hrvatske građanske inicijative i odbornice Brune Lončarević, sjednici nije prisustvovala opoyicija.

Umjesto Željka Aprcovića koji je dao ostavku na mjesto odbornika, nova odbornica Demokratske partije socijalista u gradskom parlamentu je Marina Dulović čiji je mandat danas verifikovan.

Odbornici su usvojili i Nacrt Programa uređenja prostora za 2019. godinu i Nacrt Programa rada Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora za ovu godinu koji će biti na petnaestodnevnoj javnoj raspravi.

Usvojena je Odluka o davanju saglasnosti na Rješenje predsjednika Opštine Kotor o razrješenju funkcije potpredsjednice Opštine Kotor Ljiljane Popović Moškov kao i Predog Odluke o davanju saglasnosti na Rješenje predsjednika Opštine Kotor o razrješenju funkcije potpredsjednika Opštine Kotor Milivoja Miša Samardžića.

Odbornici su usvojili Nacrt Izmjene Odluke o naknadi za ekonomsko iskorišćavanje kulturnih dobara koji će, takođe, biti na javnoj raspravi u trajanju od petnaest dana.

Dvojica poginulih, dvojica ozlijeđenih na brodu Atlanske plovidbe Dubrava

0
Atlantska plovidba / Dubrava

Atlantska plovidba izvijestila je u četvrtak da je helikopter brazilske mornarice stigao na brod AP Dubrava na kojem je u srijedu poslijepodne došlo do nesretnog slučaja prilikom ispiranja tanka pri čemu su dvojica članova posade poginula, a još dvojica su ozlijeđena.

– Nažalost, prema obavijesti s broda, medicinski tim je utvrdio smrt dvojice članova posade dok su druga dvojica ozlijeđenih pomoraca helikopterom prevezeni na kopno radi daljnjeg promatranja njihovog zdravstvenog stanja i eventualnog liječenja.

Također, još jedan pomorac, koji nije bio sudionik nesretnog događaja, prevezen je u bolnicu pretpostavljeno zbog stresnog stanja”, izvijestila je Atlantska plovidba.

Tvrtka je pritom demantiranja “dezinformacija koje se pojavljuju u pojedinim medijima”, da se nesretni slučaj na brodu AP Dubrava nije dogodio uslijed ‘raznih eksplozija’, ističući da se, prema prvim informacijama s broda, nesretni slučaj dogodio tijekom radnih aktivnosti, “konkretno rada na ispiranju tanka”.
Analizu događaja i konkretne uzroke utvrditi će nadležna tijela Maršalovih otoka čiju zastavu brod vije, a čiji će inspektor posjetiti brod u luci Tubaro u Brazilu.

Zdravstveno stanje ozlijeđenih pomoraca utvrdit će nadležni liječnik, izvijestila je Atlantska plovidba, dodajući da do objave nalaza navedenih institucija ne mogu objavljivati bilo kakve pretpostavke.

– Obitelji svih članova posade su pravovremeno obaviještene o događaju, osigurali smo svu neophodnu pomoć zapovjedniku i posadi broda po dolasku u Tubarao te dodatno u Brazil uputili i zaposlenika Glavnog ureda kao potporu”, kažu u Atlantskoj plovidbi.

Komemoracija – Maja Perfiljeva će trajati kroz svoje pjesme

1
Sa komemoracije

Uz zvuke njenog najvećeg hita koji je u međuvremenu postao svojevrsni evergreen „Bokeljska noć“ sa violine u interpretaciji profesorice Nevile Klakor i stihove te pjesme koje je govorio profesor Neven Staničić, Tivćani su se danas na komemoraciji u atrijumu srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković, oprostili od svoje sugrađanke- čuvene pjesnikinje i svestrane  umjetnice Maje Perfiljeve.

Pjesnikinja i profesorica književnosti Maja Perfiljeva umrla je 8.jula u Zagrebu u 79. godini života.  Rođena je u Tivtu, u Boki Kotorskoj, gdje je provela najranije djetinjstvo, a školovala se i živjela u Zagrebu, provodeći i dobar dio svog vrmena u Tivtu za koji je bila izuizetno vezana. U javnosti se afirmisala kao autorka tekstova pop i rok muzike. Svom zavičaju posvetila je više pjesama, među kojima je najpoznatija postala pjesma “Bokeljska noć” iz 1967., a napisala je, među ostalim, tekstove za neke od najpoznatijih pjesama sarajevske grupe Indexi.

Sa komemoracije

„Govoreći o književnoj zaostavštini i legatu Maje Perfiljeve moramo skrenuti pažnju da je ona je svjesno ušla u jednu poetsku formu koja je unaprijed bila namjenjena pjevanju. I kao takvu je pamtimo. Ali pjevajuća pjesma je kompleks autora, više njih stoji nje. Maja je znala da je u muzičkom svijetu vrlo popularna, ali i to da, kao profesorica književnosti, mora braniti riječ, jer “što ću pjevati, ako ne znam o čemu”. Treba govoriti poeziju i ona to nikad nije propuštala, na svakoj večeri i u svim prilikama govorila je svoje stihove. Oni će kroz pjesme ostati da traju ali kao što je ona govorila “jedno je pjevati a drugo govoriti, drukčije se čuje.”rekao je Neven Staničić, direktor Centra za kulturu Tivat.

“S vremena na vrijeme majčicu Zemlju pohodi po koja anđeoska duša koja nas podsjeti da se može živjeti i drugačije. Bez laži, grubih riječi, ogovaranja. Takva je bila Maja Perfiljeva. Imala je dušu meku kao pamuk i srce veliko kao Lovćen. S vremena na vrijeme majčicu Zemlju pohode anđeoske duše. Da nas podsjete da možemo biti drugačiji – iskreni, plemeniti, humani. Takva je bila Maja Perfiljeva. Zbogom poeteso.”- oprostio se od tivatske umjetnice, novinar, pjesnik i publicista Dragan Popadić.

Urna Maje Perfiljeve sahranjena je danas u porodičnog grobnici Perfiljevih na tivatskom gradskom groblju Sveti Šimun.