Gradilište pelješkog mosta između Komarne i Brijeste ovih je dana poprimilo potpuno novi izgled. Brodom “Zhen hua 34” iz Kine je dopremljeno 12 plovnih objekata.
Među njima su plovne dizalice, trajekti, tegljač i platforme pa se već na prvi pogled može zaključiti da se radovi zahuktavaju. Inače, radovi u podmorju teku predviđenom dinamikom te je već zabijeno 77 pilota od ukupno 148, koji će nositi pelješki most.
Početni piloti su bili dužine od 126 do 128 metara, dok se sada zabijaju oni dužine 80 metara, što je veoma zahtjevan posao.
Kompliciran zahvat
Riječ je o vrlo kompliciranom zahvatu, posebno kada se uzme u obzir zaštita podmorja Neretvanskog kanala. Pilot se zabija u muljevito dno do čvrste stjenovite podloge. Zatim slijedi izvlačenje mulja, čija je naslaga na sredini Neretvanskog kanala oko 70 metara, te ubacivanje armiranog betona u cijevi pilota.
Kako bi se smanjile vibracije u podmorju primjenjuje se sustav “air bubble courtain”, koji se pokazao učinkovitom kod ovakvih zahvata. Naime, oko pilota koji se zabija postavit će se zaštitna kolona unutar koje ostaju mjehurići zraka koji izlaze na površinu i ne šire vibracije u podmorju.
Da radovi u Neretvanskom kanalu teku prema planu potvrdio nam je i Jere Šegedin, glavni inženjer i voditelj projekta ispred “Hrvatskih cesta”.
Sam dolazak ove flote brodova je potvrda da je stanje na gradilištu dobro. Ova plovila su osnova za početak sljedeće faze radova. Došle su i klapete za odvoz materijala koji će se kopati iz pobijenih pilota te trajekti za prijevoz betona za njihovo betoniranje.
– Još uvijek se pobijaju piloti i njihovo zabijanje ide brže od plana. Ovi sada su kraći pa i samo zabijanje ide brže i učinkovitije. Dnevno se postave četiri pilota, a kompletan posao zabijanja trebao bi biti dovršen početkom svibnja – kazao je Šegedin, naglašavajući da su na putu iz Kine dva broda, koja dovoze dodatnu opremu za gradnju mosta.
Naredna faza radova je iskapanje materijala iz zabijenih pilota te betoniranje.
U armiračkom pogonu u Brijesti tako se već proizvode armaturni koševi – rekao je Šegedin.
Tri javne nabave
I dok radovi u Neretvanskom kanalu na pelješkom mostu poprilično dobro napreduju, a samo gradilište poprima novi izgled – jer se na njemu nalaze deseci plovnih objekata, platformi, dizalica i brodova – ništa se ne radi na pelješkim cestama, pa je realno očekivati da se most izgradi prije pristupnih cesta.
A pelješke ceste kasne zbog komplicirane papirologije i Zakona o javnoj nabavi, na što nitko ne može utjecati, pa ni predsjednica RH, koja je primila izaslanstvo China Road and Bridge Corporation (CRBC), izvođača radova izgradnje mosta Pelješac, koji su je informirali da se radovi na mostu izvode brže nego što je planirano.
Podsjetimo, u tijeku su tri postupka javne nabave: izgradnja dionice Duboka – Sparagovići, stonske obilaznice (podionice Sparagovići – Papratno i Papratno – Doli) te nadmetanje za opremanje i napajanje dionice Duboka – Sparagovići.
Premda u “Hrvatskim cestama” ističu da je rok za dovršetak cijelog projekta – gradnje mosta i pristupnih cesta 31. siječnja 2022., to očito neće biti tako zbog trenutačnih i budućih žalbi u postupcima javnih nabava.
Inovativnom i masovnom akcijom uz učešće više od 300 volontera Tivat je na gradskoj rivi Pine obilježio globalni događaj „Sat za Planetu“ (Earth Hour)!
„Dokazali smo da Tivat ima takvu snagu i takvu ekološku osviješćenost koja zadivljuje. Imali smo preko 300 volontera koje smo uspjelu da organizujemo u formaciju EARTH- ZEMLJA i sve je snimljeno dronom“, istakla je Tatjana Jelić sekretarka opštinskog Sekretarijata za komunalne djelatnosti i saobraćaj.
Sat za planetu je obilježen na gradskoj rivi Pine gdje su volonteri svih uzrasta napravili ljudsku formaciju u obliku riječi „Earth“ (Zemlja) dok je u okruženju u vidu talasa koordinisano ugašena javna rasvjeta i osvjetljenje u ugostiteljskim objektima od lučice Kalimanj do rive Pine. Jedino vidljivo u tom dijelu grada bila je ljudska formacija EARTH, osvijetljena baterijskim lampama.
Akciju je organizovala Opština Tivat u saradnji sa nautičkim naseljem Porto Montenegro, hotelom Regent koji je i finansirao snimanje performansa dronom i brojnim tivatskim ugostiteljemima i hotelijerima. Video film kojim se dodatno akcentuje događaj, upozorava na opasnost klimatskih promjena, naći će se na YoutTube kanalu i zvaničnim stranicama Opštine Tivat na društvenim mrežama, ali i portalima koji se bave turizmom, ekologijom, poručuju iz Opštine Tivat.
Akcija Sat za planetu Zemlju (Earth Hour) nastala je 2007. godine u australijskom Sidneju kada je 2,2 miliona ljudi i više od 2000 poslovnih subjekata ugasilo svjetla u svojim domovima i preduzećima kako bi dali svoj glas protiv klimatskih promjena. Samo godinu kasnije akcija je postala globalni pokret sa više od 50 miliona u 35 zemalja svijeta koji su se pridružili Satu za planetu Zemlju.
Privezište za barke, napravljeno bez građevinske dozvole u uvali Ponta Veslo na Luštici, dospjelo je u fokus javnosti nakon što se na društvenim mrežama pojavila fotografija skoro završenog objekta.
Investitor je mještanin, koji podsjeća da naselju, koje je takođe bespravno, treba prilaz s mora, na mjestu gdje je postojao i u prošlosti, ali da se pokrenuta planska procedura godinama ne okončava.
Umijeće suvozidne gradnje upisano je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, na inicijativu Kipra, Francuske, Grčke, Hrvatske, Italije, Slovenije, Španije i Švajcarske.
Vrijedne suvomeđe u Novom niko ne štiti foto S.K.
Zid ispod parkinga u centru Herceg Novog koji se nedavno srušio, skrenuo je pažnju na podzide u gradu o kojima nema adekvatne brige, a posebno na stare suvomeđe, građene još u doba Austrougarske.
Herceg Novi je smješten na padini, pa je zbog konfiguracije terena izgrađen veliki broj potpornih zidova, a najimpresivniji i estetski najvredniji su oni iz doba Austrougarske. Kada je početkom 20. vijeka građen kolski put kroz centar grada izgrađene su stotine metara zidova, uglavnom tehnikom suvomeđe. Oni su i danas u dobrom stanju i služe svrsi. Tako je i sa podzidama izgrađenim za potrebe željezničke pruge (Gabela Zelenika), koja je kroz hercegnovsku opštinu “prošla” 1904. godine.
Danas nema adekvatnog održavanja tog, iako ne formalno proglašenog, kulturnog blaga. Kroz te zidove probijaju se otvori, djelovi se ruše da bi se izgradili objekti.
“U nadležnosti naše služba za održavanje puteva je čišćenje od zelenila podzida u gradu i to samo onih ispod puteva, dok je za one iznad puta “zadužen” vlasnik placa ili objekta na njemu”, objašnjava direktorica Stambeno komunalnog preduzeća Jasmina Konjević.
Ona navodi da nema posebne zaštite za podzide, ali da su one u zaštićenom podgrađu obuhvaćene planom zaštite kao kulturno dobro drugog reda.
“Zato se za sve radove na podzidama u tom dijelu opštine, mora dobiti saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture”, ističe Konjević.
Suvomeđe, a i podzide građene u doba Austrougarske u urbanom dijelu opštine, spadaju u tu kategoriju, dok u drugim djelovima grada nemaju takav status.
Umijeće suvozidne gradnje upisano je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, na inicijativu Kipra, Francuske, Grčke, Hrvatske, Italije, Slovenije, Španije i Švajcarske.
“Carska gradnja austrougarskog perioda se ističe masivnošću i preciznošću, uz šta je išao garantni rok od 100 godina, rok koji danas ni blizu ne možemo dostići sa armirano-betonskim zdanjima. Kada je zid napravljen od masivnog i brižljivo slaganog kamena, njegova upotrebna vrijednost je velika i dugotrajna. Nije nebitno da se takva struktura po potrebi opet može prezidati, gotovo bez ikakvih gubitaka na materijalu”, objašnjava dobar znalac, ali i inicijator da se sačuva i valorizuje taj tip gradnje Željko Starčević.
On je angažovan u okviru sekcije za markaciju i vodičku službu planinarskog kluba “Subra”, u kojoj se odvija i aktivnost na održavanju starih pješački puteva i drugih suvozidnih objekata.
Herceg – Novdunja
“Suvomeđa preko puta vile poznate kao kod “Dva lava” u glavnoj hercegnovskoj ulici, ima veću vrijednost i vizuelni identitet nego 10 novogradnji koje bismo mi tu rado probali da natrpamo. Zato je bitno odrediti šta i kako treba štititi od preostalih građevina rađenih u tehnici na suvo. Da se razumijemo: nije svaka suvomeđa jednako vrijedna i “nedodirljiva”. Kao i u svakoj raboti, možemo razlikovati državnu-monumentalnu gradnju i privatno otaljavanje, preziđivanje i krpljenje. U tom pogledu nije se mnogo šta promijenilo ni danas. Prostor između blokova u suvomeđi ostaje slobodan za bujanje života, što je takođe pozitivna strana u eri sve masovnijeg uništavanja živog svijeta”, kazao je Starčević.
Kod nas takmičenje, na Majorki posao
Radi ukazivanja na značaj očuvanja suvomeđe kao dijela kulturne baštine i kulturnog pejzaža, na Orjenu će ovog ljeta biti održano Prvenstvo Crne Gore u gradnji suvomeđe. Pored toga PK “Subra” svake godine organizuje i volonterske radionice gradnje u kamenu u tehnici na suvom, gdje učesnici na licu mjesta uče tehniku i obnavljaju pojedine segmente terasastih njiva, pješačkih puteva i nekadašnjih vojnih položaja.
Na Majorki sezonski zapošljavaju radnike-suvomeđare koji širom ove svjetski poznate turističke destinacije, idu i popravljaju suvomeđe duž nekadašnjih poljoprivrednih, danas turističkih pješačkih puteva.
Na Ćilipima niču nove zgrade građene “na suvo”
Koliko se god trudili da kamen danas potisnemo čelikom, staklom i sve prisutnim betonom, kamen nam stalno ostaje pod nogama.
Na svega desetak kilometara od granice, Hrvati su to već dobro shvatili tako da je, primjera radi, ispred aerodroma Ćilipi u toku obnova jedne suhozidne poljoprivredne kućice, u ovim krajevima poznate pod nazivom kućerica. Uprava uviđa da će to biti prva turistička atrakcija po izlasku gosta iz aerodromske zgrade.
Predstavnici Turističkog udruženja Žabljaka počeće ove sedmice sa prikupljanjem potpisa za sprječavanje dalje devastacije Crnog jezera.
Iz tog nevladinog udruženja (NVU) agenciji Mina su kazali da će sutra uložiti žalbe na elaborat i tendersku komisiju, jer nijesu rađeni u skladu sa zakonima, i da će se u petak sastati sa predstavnicima Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT).
Oni su rekli da ukoliko na tom sastanku ne dobiju jasne garancije da dalje gradnje neće biti, svim legalnim i legitimnim sredstvima nastaviće djelovanje, a krajem sedmice organizovaće i proteste.
Kako su naveli iz Turističkog udruženja Žabljak, cijeli proces sproveden je na tajnovit način, bez javnih rasprava o planu privremenih objekata na Crnom jezeru, o tenderu za izgradnju nedostajuće infrastrukture i uticaju gradnje bungalova, avanturistickog parka, vještačke stijene i igraonice na životnu sredinu.
„U toku ove sedmice planirane su brojne akcije – mini performansi u gradu i na Crnom jezeru, podrška javnih ličnosti iz svijeta nauke i kulture u vidu video obraćanja, potpisivanje peticije protiv dalje devastacije i gradnje“, kazali su iz tog NVU.
Iz Turističkog udruženja Žabljaka naveli su da će se u petak, osim sa predstavnicima MORT-a, sastati i sa opštinskim funkcionerima i nevladinim organizacijama, kako bi još jednom apelovali da se spriječi gradnja.
Iz tog NVU su podsjetili da su od 18. marta organizovali brojne akcije kako bi spriječili dalju devastaciju bisera, ne samo Crne Gore, nego i svijeta.
„Kako bi nadomjestili 42 posječena stabla, 25. marta, organizovali smo akciju pošumljavanja lokaliteta na kom je sječa izvršena i održali brojne sastanke udruženja. Učestvovali smo na javnoj raspravi o elaboratu o procjeni uticaja gradnje nedostajuće infrastrukture od hotela “Durmitor” do samog Crnog jezera“, dodaje se u saopštenju. Iz Turističkog udruženja Žabljak podsjećaju da su u utorak organizovali sastanak sa predstavnicima MORT-a, JP “Nacionalni park Durmitor” i sa opštinskim funkcionerima, na kojem su građani Žabljaka iznijeli jedinstven stav da dalje gradnje neće biti. „Kako bismo informisali širu javnost pokrenuli smo kampanju na društvenim medijima “Dalje nećeš moći”, u cilju sprječavanja devastacije i gradnje poslije rampe ka Crnom jezeru“, zaključuje se u saopštenju.
Knjiga pod nazivom Jezičko svjedočanstvo nestalih vremena, tj. Rječnik budvanskog narodnog jezika, autora, DRAGANA V. LIJEŠEVIĆA, diplomiranog pravnika iz Budve, koja se iz štampe pojavila prije mjesec dana u izdanju kompanije “IV COLSULTINNG” DOO BUDVA, izazvala je veliku pažnju, ne samo stručne javnosti, već i šire čitalačke publike.
Ova knjiga je nastala, dugim i ozbiljnim istraživanjem jezičkog blaga na ovom prostoru, koje vremenom nestaje, pa mi je bio cilj, da dio te bogate riznice sačuvam od zaborava, kako za sadašnje, tako i buduće generacije, kazao je za budvanski ART PRESS, njen autor Dragan V. Liješević.
Znao sam, da će knjiga pobuditi interesovanje, ali sam iznenadjen, koliko gradjana Budve, želi da ima ovaj svojevrsni rječnik u svojim domovima, kazao je Liješević, ističući, da su neki sugradjani, tražili da kupe i po desetak primjeraka, kako bi poklonili svojim rodjacima i prijateljima.
U ovoj vrijednoj knjizi pod nazivom JEZIČKO SVJEDOČANSTVO NESTALIH VREMENA, nalazi se 6.200 pojmova, arhaizama, izreka, frazema, obogaćenih citatima iz svakodnevnog života i literature.
Racenziju za ovu vrijednu knjigu, napisao je poznati mladi reditelj iz Budve BORIS LIJEŠEVIĆ, a njena promocija biće uskoro organizovana u Budvi, saopšteno je iz budvanskog ART PRESS-a.
Više od 70 neprofitnih organizacija bori se upravo sada kako bi spasili oceane našega planete, koraljne grebene i divlje životinje, ali postoji jedan zajednički nedostatak u svima njima.
“U mnogim zajednicama u kojima su neprofitne organizacije na djelu, mnogi ljudi bivaju izostavljeni i nemaju nikakve veze s time što se događa”, kaže Tre’ Packard, osnivač PangeaSeed Foundation-a. Kroz uličnu umjetnost i velike murale i grafite po gradovima Packard, PangeaSeed Foundation i rotirajući tim volonterskih umjetnika nadaju se da će to promijeniti tako što će uključiti svakoga da svjedoči njihovim porukama tijekom putovanja, šetnje do trgovine ili večere. Nazivaju ovu granu neprofitnih morskih zidina i svoju misiju: “donošenjem oceana na ulice”. Te se zidine prostiru širom svijeta, od Miamija do Australije. Svaki mural svakodnevno dopire od 100 000 do 200 000 prolaznika. S pozadinom u podvodnoj fotografiji i rezimeu koji uključuje dokumentiranje ilegalne trgovine divljim životinjama, Packard je naučio što najbolje motivira mase. “Ne želimo da se murali bave krvlju i hrabrošću. Želimo da oni budu poticajni za razmišljanje, a ne groteskni i moramo dati ljudima nadu”, kaže on.
Do sada je Sea Walls odgovoran za stvaranje 350 murala u suradnji s 300 umjetnika uključujući Tristana Eatona, ASKEW ONEa i Swoona. Svako mjesto sadrži umjetničke radove specifične za lokalne borbe koje vode vodena staništa te zajednice. Problemi mogu varirati od podučavanja lokalnih zajednica, kao što su one u Mauiju, do problema plastičnog onečišćenja i izbjeljivanja koralja na Baliju u Indoneziji. Prvi muralni projekt nastao je 2014. u Isla Mujeresu u Meksiku kako bi podučio turiste i lokalno stanovništvo o vrijednosti originalnih stanovnika tamošnjeg dijela oceana, a to su kitopsine, tuljani i mante. “Želimo potaknuti ljude da vide ove životinje u tim staništima kao ono što one i jesu, a ne kao robu ili jelo”, kaže Packard. U tom je slučaju vlada je izrazito podržavala projekt tražeći od PangeaSeeda da potakne i bolje informira zajednicu kako bi bolje zaštitila svoje morske resurse. U narednim godinama uspostavljene su bolje smjernice za ograničavanje utjecaja turizma na kitopsine. Mnoge lokalne samouprave sada su svjedočile promjenama koje se mogu dogoditi i čekaju u redu za vlastite inicijative.
Meggs.web
Svake godine Sea Walls odgovara na tri do četiri inicijative od kojih svaka traje otprilike četiri do pet dana i uključuje tim umjetnika koji stvaraju niz murala. Neprofitna organizacija organizira edukativne događaje u zajednici i vodi njihove umjetnike na ronilačke izlete kako bi svjedočili problemima. Za mnoge od njih to bude i prvi put da rone, nakon čega se još žustrije odlučuju pomoći i prianjaju na posao. Packard, i sam ronilac, nakon što je proveo mladost u Carlsbadu u Kaliforniji, kaže: “Htio sam nadahnuti ljude da vide oceane na način na koji ih ja vidim. Za mene je ronjenje uvijek bilo prolaz za sve ovo. To je razlog zbog kojeg sam se zaljubio u oceane i zato se i danas borim za njih.”Ovakvi su tipovi inicijativa izuzetno produktivni i za konzervaciju oceana i za okupaciju turista pa, tko zna, možda jednog dana takav mural osvane i kod nas.
Tradicionalna Festa od kamenica, uz degustaciju vina te klapsku pjesmu i folklor, održana je u subotu ujutro na dubrovačkom Stradunu u organizaciji dubrovačke Turističke zajednice, a školjkar Vinko Čilić izjavio je tom prilikom kako je priča o zarazi kamenica noro virusom bila prenapuhana te su školjkari nastavili normalno poslovati.
Čilić je rekao kako za 2019. godinu školjkari nemaju očekivanja, ali i napomenuo kako im se ni prijašnjih godina očekivanja nisu ostvarila.
„Treba raditi pa ćemo vidjeti što će biti. Nastavljamo dalje. Ljudi su uvidjeli da su kamenice dobre kao što su i bile i vraćaju nam se“, izjavio je Čilić, čija tvrtka „Nonos Dyo“ koristi koncesiju na pomorskom dobru na Bistrini.
Direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Romana Vlašić izjavila je kako su na Festi od kamenica Dubrovčanima i gostima grada ponuđene kamenice u najbolje doba godine, kad su najveće i najukusnije, pa više nema govora o zarazi noro virusom.
„Vjerujem da će posjetitelji uživati u kamenicama i vinu, ali i da će se naši sugrađani odvažiti“, rekla je Vlašić.
Na manifestaciji su sudjelovali školjkari „Školjkarstvo Petar“ i “Nonos Dyo” te Vinarija Andrović. Kamenice su se prodavale po promotivnoj cijeni od 6 kuna po komadu, a čaša vina koštala je 10 kuna. U popratnom programu nastupili su klapa Maestral i Folklorni ansambl Linđo.
Početkom ožujka u oko 30 posto akvatorija malostonskog zaljeva redovnim je uzorkovanjem utvrđeno prisustvo noro virusa, zbog čega je, iz preventivnih razloga, otkazana tradicionalna pučka fešta „Dan malostonske kamenice”, koja se na rivi u Malom Stonu trebala održati 16. marta. Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane pri Ministarstvu poljoprivrede izvijestila je 12. marta da su uzorci uzeti 5. marta na pet kontrolnih točaka u Malostonskom zaljevu negativni na noro virus i školjke odgovaraju uvjetima za javnu potrošnju, čime je ujedno ukinuta zabrana konzumacije kamenica.
Prigodnim kulturno zabavnim programom danas je u Stolivu održana centralna manifestacija „Fešta kamelija 2019”.
Na rivi je priređen kostmirani igrokaz koji simbolizuje donošenje prvih sadnica kamelije iz Japana u Boku, koju su donjeli naši pomoraci prije nekoliko vjekova.
Divan sunčan dan i više stotina posjetilaca, koji su dočekani uz priganice rakiju i suve smokve, uživali su u jedinstvenom ambijentu koji nudi Boka Kotorska i Stoliv.
Fešta kamelija 2019.
U ime domaćina i organizatora, goste su pozdravili Vinko Vujović i Romeo Mihović iz NVU “Kamelija”, kao i predstavnici ljubitelja uzgajivača ovog cvijeta iz Opatije i njemačkog grada Ahena, koji su u uzvratoj posjeti Stolivu.
Mihović je podsjetio da NVU “Kamelija” Stoliv ove godine slavi stotinu godina od osnivanja tamburaškog društva.
Posjetioci su bili u prilici da pogledaju cvijetne aranžmane, kao i literarne radove učenika kotorskih škola na temu kamelije.
Fešta kamelija 2019.
U programu su nastupili VIS Škuribanda, Dječiji mandolinski orkestar “Tripo Tomas” klape Jadran i Riva, KUD “Boka”, Teatar Gašler, Anet Čavor na violini, mladi pjesnici…
Nagrada za najbolje uređen đardin kamelija pripala je Veri Marković sa Markovog rta.
Organizovani su i izleti planinarskim stazama na Vrmac i u Gornji Stoliv, a priređena je i tradicionalna mušuljada.
Vrijedni domaćini su pripremili 350 kilograma mušalja na buzaru i obezbjedili 150 litara vina.
Fešta kamelija 2019.
Posebno zadovoljstvo izrazili su uzgajivači kamelija iz Ahena (Njemačka) i Opatije (Hrvatska) koji su ovog vikenda boravili u Stolivu, razgovarali i razmjenili iskustva oko uzgoja ovog egzotičnog cvijeta.
Inače, gosti iz Opatije su produžili boravak za jedan dan, osim Stoliva i Kotora posjetili su Perast, Gospu od Škrpjela, Lovćen i Budvu.
Fešta kamelija 2019.
Programom manifestacije “Fešta kamelija Stoliv 2019”, bal kamelija, sa izborom Dame kamelija zakazan je za subotu 13. april u 20 sati i 30 minuta.
„Camellia trophy” na programu će biti u nedjelju 12. maja u Stolivu, a u planu su: takmičenje ribara u drvenim barkama (6 sati), jedriličarska regata (10 sati), defile i trka veslača (11 sati), stručni skup o očuvanju drvenih barki (12 sati) i proglašenje najboljih i zabavni program (13 sati).
evidencija prisustva odbornika na danasnjoj sjednici SO Kotor
Manje od 24 sata nakon što su njeni poslanici u Podgorici na protestu građana Odupri se-97.000 potpisali Sporazum o budućnosti sa svim ostalim opozicionim partijama i organizatorima građanskog protesta, Socijaldemokratska partija danas je u Kotoru, ostavila bez kvoruma lokalnu vlast u kojoj i sama participira, i time zadala možda i posljendji udarac vlasti opozicionih partija u tom gradu.
Naime, odbornici SDP u SO Kotor dr Bruna Lončarević, mr Tena Božović i Goran Brguljan, nisu se danas pojavili u skupštinskoj Sali na zasijedanju koji je, na posljendji dan kada po zakonu lokalni parlamnet mora donijeti budžet za tekuću godinu, zakazala predsjednica SO Dragica Perović (DSS).
Budući da na sjednicu nisu došli ni odbornici u Kotoru opozicionih DPS, SD, LP i HGI, parlamet sa okupljenih ostalih 14 odbornika Demokrata, URA, DF i SNP iz vladajuće koaluicije, nije imao kvorum da započne sa radom.
Na dnevnom redu je sjednice, pored ostaloga, bio predlog Odluke o kupovini nepokretnosti u vlasništvu privrednog društva “Jugopetrol” AD, predlog Odluke o završnom računu Budžeta Opštine Kotor za 2017.godinu i predlog Odluke o utvrđivanju Nacrta Statuta Opštine Kotor. Zbog nedonošenja budžeta za 2019. Do isteka krajnjeg roka kada je to lokalna Skupština mogla da učini, budžet će sada svojom odlukom, u skladu sa mogućnostima koje mu stoje na raspolaganju po Zakonu o lokalnoj samouporavi, po svemu sudeći donijeti sam gradonačelnik Vladimir Jokić (Demokrate).
“U konsultaciji sa pravnim službama pronaći ćemo način da grad nastavi da funkcioniše, jer modaliteti za to, svakako, postoje. Kao predsjednik Opštine i kao neko ko rukovodi izvršnom vlašću ovog grada mogu da obećam da će finansiranje funkcionisati. U prethodnom periodu su se desile neke zakonske izmjene pa ne bih da danas kažem nešto što bi se sjutra pokazalo nepreciznim, zato ćemo naravno obaviti konsultacije sa pravnicima. Postoje novi modaliteti koji su uvedeni kroz novi Zakon o finansiranju lokalne samouprave, postoje i oni stari kroz Zakon o lokalnoj samoupravi, a tiču se nadležnosti predsjednika Opštine. U svakom slučaju, grad će funkcionisati” – rekao je Jokić novinarima.
On je kazao da ga izostanak odbornika SDP koja je inače, prije nekoliko dana sa DPS, SD i HGI podnijela inicvijjativu za Jokičevu smjenu, sa sjednice ne iznenađuje, ali da je takav postupak ove partije “opstruiranje i licemjerstvo”.
SDP je inače, nezadovoljan što je Jokić prije petnaesta dana u ime Opštine kao većinskog vlasnika preduzeća Luka Kotor AD, na Skupštini akcionara te firme glasao da ona potpiše ugovor o dodjeli prevenstvene koncesije za upravljanje kotorskom lukom u narednih 12 godina, pokrenuo inicijjativu za smjenu gradonačelnika. Oni su Jokića optužili za navodnu nerealizaciju Strateških planova razvoja Kotora, kao i za samovlašće jer je navodo, gradonačenik spriječavao odbornike da donose odluke o važnim pitanjima za grad ne održavajuči sjednice SO, pa je onda Jokić umjesto parlamenta donosio te odluke.
“Odbonici SDP nisu došli na sjednicu gradske skupštine dan nakon što je njihovo rukovodstvo u Podgorici potpisalo sporazum pred desetinama hiljada građana i obavezalo se na opoziciono djelovanje na skupu na kojem je od strane organizatora izražen zahtjev da se opozicione opštine očuvaju i prekine bilo kakva vrsta inicijative ili saradnja sa DPS-om. Bila je ovo prilika za raspravu u okviru otvorene političke pozornice, a oni opet nisu došli i to smatram licemjernim. Svoj politički motiv za njihovu, sada već, formalnu saradnju sa DPS-om u Kotoru nalaze u tome da se ne održavaju skupštine. Imali smo priliku da po ko zna koji put vidimo to licemjerno ponašanje. Vidjeli smo da, kada je na dnevnom redu skupštine bila tema Luke Kotor nisu došli, danas nisu došli kad je budžet u pitanju i kada je trebalo da raspravljamo o temama koje su od vitalnog značaja za grad, tako da je njihova namjera da opstruiraju rad grada i uprave –jasna.”– poručio je Jokić nazovajuči ponašanje SDP u Kotoru “rađanjem nove Pozotivne, kojem svjedočimo i danas i mjesecima unazad.”
Potpredsjendica Opšptine i čelnica OO GP URA Kotor lJiljana Popovć-Moškov medijima je kazala da je današnja sjednica SO trebala biti održana i da su odbornici koji se ne slažu sa predlogom budžeta, mogli glasati protiv njega, a ne da se ne pojave na sjednici.
“Ako ovo danas nije znak da mi nemamo koalicionu većinu, onda je najbolje da skratimo mandat sami sebi, da mandate vratimo građanima i da idemo na nove izbore. Ja mislim da se zaista ne smijemo kriti iza ovoga što se dešava na državnom nivou i da pod okriljem nekog većeg interesa dovodimo grad u stanje blokade”- istakla je Popović-Moškov, iako je i URA potpisala Sporazum koji predviđa obevezu opozicioinim partijama da ne izlaze na bilo koje izbore dok se ne formira tehnilka Vlada I stvore uslovi za fer izborna nadmetanja.
JOKIĆ: JA NEĆU PREDATI KOTOR U RUKE DPS-u
Vladimir-Jokić-foto-Voislav-Bulatović
“U situaciji kada po prvi put nakon tri decenije imate desetine hiljada građana na ulici koji sedam nedjelja mirno protestvuju protiv mafiokratskog režima, kada imate po prvi put ozbiljan pritisak na takav režim, kada imate potpise 39 poslanika da će se bojkotovati izbori na svim nivoima dok se ne stvore uslovi za demokratske i fer izbore, u takvoj situaciji izazivati izbore – značilo bi predati grad u ruke DPS-u. Takođe, svaka vrsta političke kombinatorike, podnošenje inicijativa i političkih predloga sa DPS-om znači predaju grada u ruke DPS-u. Ja kao gradonačelnik, jedan od opozicionih političara, kao funkcioner Demokrata, uradiću sve što je u mojoj moći da grad Kotor ne predamo DPS-u. Moja odgovornost leži kod građana Kotora koji su 16. oktobra 2016. godine većinom glasali za smjenu DPS-a. Svi konstituenti dosadašnje koalicije su svoje glasove dobili, upravo, na tome da treba razvlastiti DPS. Ako neko danas misli da će na tim odborničkim mandatima vratiti grad DPS-u bez izbora, to će se nazvati pravim imenom. To je rađanje nove Pozitivne, kojem svjedočimo i danas i mjesecima unazad” – kazao je Jokić.
SDP: JOKIĆ JE GORI OD MIOMIRA MUGOŠE
Klub odbornika SDP u SO Kotor je nakon neodržane sjednice parlamenta, izdao saopštenje za javnost u kome su poručili da se u Kotoru “nastavlja se pravno-političko divljanje od strane dvojca Jokić–Jonica.”
“Nezabilježeno od kada je Miomir Mugoša sam donosio odluke o raspolaganju imovinom Podgoričana, a za što ga sada sude.Ali Mugoša nije ni pomislio da uništava svjetsku prirodnu i kulturno-istorijsku bašinu pod zaštitom UNESCO-a. Kotor treba koncesiju za luku, ali ne na štetu Kotorana i UNESCO-a.”- poručili su iz partije Ranka Krivokapića.
Tvrde da je Jokić uz podršku Snežane Jonice iz SNP-a, sklopio štetan ugovor po građane Kotora o koncesiji za Luku “ne pitajući nikoga u Kotoru, gazeći i ustavna zakonska prava SO Kotor, obaveze prema UNESCO-u, naučnim i stručnim institucijama u Kotoru”. Smatraju da se o Jokićevom postupku sa lukom morala sazvati posebna sjednica SO i da je ona “morala biti prije ove koju danas pokušavaju održati.”
“Odbornici SDP mu ovaj put ne žele biti dekoracija za dalje nezakonitosti i samovlašće kao što su bili u decembru 2018. Tada su to istrpjeli da bi sačuvali Kotor od prinudne upave Vlade, a što je opet dvojac Jonica – Jokić bio “skuvao” za građane Kotora.” – saopštili su iz Kluba odbornika SDP.
