Uporni, ali i i vrlo vješti ribolovac Nikola Krešić ima priču koja kada ju poslušate podsjeća na legendarni lov kapetana Ahaba u Moby Dicku, uz tu razliku što je ovaj “lov na licu” završio povoljno po našeg smjelog ribara.
– Već sam je dva dana po kanalu ganjao voblerima od 50 – 60 grama i nikako je uloviti. Čekam ja nju, a ona neće doći, prekjučer sam krenuo na panulu, no ona opet nikako prići. Na kraju sam se odlučio isprobati Yo Zuri varalicu i ponovno krenuo na panulu što je na kraju i presudilo – kaže nam sretni i spretni Nikola.
Licu je dakle danima pratio po Neumskom zalivu i pokušavao nadmudriti. Pobjednički potez bio je onaj kada je nakon kruženja oko lice odlučio promijeniti kretanje i presjeći “krug”. Baš tada “lica je pala!”
Kaže da je vozio dosta brzo i tvrdi nam kako je ključno bilo to što je odmah čim ju je uhvatio uspio brodom krenuti unatrag.
– Mašinica je bila stegnuta do kraja, krenuo sam brodom malo unatrag i onda je počela pat pozicija koja je trajala barem pola sata, lica je cijelo vrijeme išla dolje prema dnu. Štap je moram priznati odlično odradio posao, ali sam svejedno cijelo to vrijeme bio sam na brodu što mi je otežavalo stvar. Naposljetku je prijatelj na dasci za surfanje doveslao do mene i skupa smo izvlačenje priveli kraju te savladali licu. Cijelo me vrijeme “prao” adrenalin pa mi je teško reći vam koliko je “borba” trajala, no vjerojatno negdje do sat vremena. Ovo mu, otkriva, nije prva lica, ljetos je “pala” jedna od 15 kilograma, ali ova je dva puta veća!
Čestitke Nikoli, i naravno prijatelju koji mu je pomogao u ključnim trenutcima.
Američki predsjednik Donald Trump je zaprijetio da će nametnuti carine Europskoj uniji i rekao da njegova administracija raspravlja o kaznenoj carini od deset posto na kineski uvoz jer se fentanil šalje iz Kine u SAD preko Meksika i Kanade.
Trump je najnovije prijetnje carinama iznio u obraćanju novinarima u Bijeloj kući dan nakon preuzimanja dužnosti. On nije odmah uveo carine kao što je obećavao tijekom predizborne kampanje. Financijska tržišta nakratko su odahnula u utorak, ali njegova nova izjava potvrđuje Trumpovu dugogodišnju želju za sveobuhvatnijim carinama za Kanadu i Meksiko, kao i za Kinu i EU. Trump je rekao da EU i druge zemlje imaju problematične trgovinske suficite sa Sjedinjenim Državama.
“Europska unija je vrlo, vrlo loša prema nama”, rekao je. “Dakle, oni će biti obuhvaćeni carinama. To je jedini način… da dobijete pošteni (odnos).”
Trump je rekao da razmatra uvođenje carina od 25 posto Kanadi i Meksiku od 1. veljače osim ako ne zaustave krijumčarenje ilegalnih migranata i fentanila preko američkih granica, uključujući prekursore kemikalija iz Kine. Trump je potvrdio da razmatra kaznene carine od deset posto na kineski uvoz.
Trgovinski savjetnik Bijele kuće Peter Navarro rekao je za CNBC da je Trumpova prijetnja carinama Kanadi i Meksiku pritisak na dvije zemlje da zaustave ulazak ilegalnih migranata i droga u SAD.
“Razlog zašto on razmatra 25 i deset (posto), ili što god bude, za Kanadu, Meksiko i Kinu je taj što 300 Amerikanaca umire svaki dan” od predoziranja fentanilom, rekao je Navarro.
Trump je potpisao opsežni trgovinski memorandum nalažući federalnim agencijama da završe sveobuhvatne analize niza trgovinskih pitanja do 1. travnja. To uključuje analize trgovinskih deficita SAD-a, nepoštene trgovinske prakse i valutnih manipulacija partnerskih zemalja, uključujući Kinu.
Sankcije Putinu
Također, rekao je da će vjerojatno uvesti sankcije Rusiji ako ruski predsjednik Vladimir Putin odbije pregovarati o okončanju rata u Ukrajini. Nije iznio detalje o mogućim dodatnim sankcijama. Sjedinjene Države već su oštro sankcionirale Rusiju zbog invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Trump je rekao da njegova administracija također razmatra pitanje slanja oružja Ukrajini, dodajući da bi Europska unija trebala učiniti više kako bi podržala Ukrajinu, plaćati više i izjednačiti se s izdacima.
“Razgovaramo s (ukrajinskim predsjednikom Volodimirom) Zelenskim, vrlo brzo ćemo razgovarati s predsjednikom Putinom”, rekao je Trump. “Razmotrit ćemo to”.
Trump je rekao da je izvršio pritisak na kineskog predsjednika Xi Jinpinga da pozove na intervenciju kako bi se zaustavio rat u Ukrajini.
“Nije puno učinio na tome. Ima veliku… moć, kao što mi imamo veliku moć. Rekao sam, ‘Trebali biste to riješiti.’ Raspravljali smo o tome.”
U Srbiji je danas dan žalosti zbog tragedije u Domu za smještaj odraslih i starijih u beogradskoj opštini Barajevo, gdje je u požaru smrtno stradalo osam osoba.
Jučerašnja sjednica vlade počela je minutom šutnje za stradale u požaru koji je u ponedjeljak izbio u staračkom domu.
U požaru je stradalo osam, a povrijeđeno sedam osoba. Zakonom je predviđeno da se dan žalosti proglašava, između ostalog, zbog naročito teške nesreće koja za posljedicu ima smrt, ranjavanje ili teško oštećenje zdravlja većeg broja ljudi ili u slučaju smrti visoko pozicioniranog državnog funkcionera.
Na Dan žalosti zastave se spuštaju na pola jarbola ili pola koplja. Za vrijeme dana žalosti zabranjeno je održavanje programa zabavnog karaktera na javnim mjestima.
Muzeji, pozorišta, bioskopi, organizacije koje imaju muzičko-scenske programe, arhive i druge ustanove u oblasti kulture obavezni su da svoje programe prilagode danu žalosti.
Opština Kotor je trenutno u potpunoj finansijskoj blokadi, sva plaćanja iz budžeta su stopirana od prvog januara i zaposleni na vrijeme neće dobiti januarsku platu.
Za “Vijesti” je ovo kazao nosilac liste koalicije Demokrata i Pokreta Evropa sad (PES) Vladimir Jokić koji je bio predsjednik Opštine do održavanja izbora u tom gradu prošle godine.
U Kotoru su 29. septembra prošle godine održani lokalni izbori, ali zbog prigovora u vezi sa dva biračka mjesta, konačni rezultati još nijesu proglašeni, nova vlast nije uspostavljena, niti je usvojen budžet za ovu godinu, kao ni odluka o privremenom finansiranju.
Jokić je 11. oktobra lani podnio Ustavnom sudu dvije žalbe zbog pat pozicije koja je postojala u kotorskoj izbornoj komisiji.
Ustavni sud, međutim, 24. oktobra nije donio odluku o Jokićevim žalbama, jer je rezultat glasanja bio 3:3. Iz Ustavnog suda su u saopštenju pojasnili da je troje sudija zauzelo stav da imaju ovlašćenje da izborni spor ispitaju u suštini, dok ih je troje smatralo da je izborni postupak strogo formalni i da treba da ispitaju samo procesne nepravilnosti u radu nadležne izborne komisije.
Jokić je krajem oktobra prošle godine povukao ustavne žabe da bi se okončao izborni proces.
Vladimir Jokić
I Demokratska partija socijalista (DPS) žalila se u novembru prošle godine Ustavnom sudu na odluku Državne izborne komisije (DIK) da odbije njihov prigovor u vezi sa izborima na dva biračka mjesta u Kotoru. O ovome Ustavni sud još nije odlučio.
“Opština Kotor je trenutno u potpunoj finansijskoj blokadi, što je uzrokovano političkom i institucionalnom blokadom. Nije usvojena ni odluka o privremenom finansiranju, kao ni odluku o budžetu opštine, te samim tim od 1. 1. ne može se isplatiti ni jedan jedini euro sa opštinskog računa. Činjenica da od 30. 10. opština nema predsjednika dovela je do toga da nema ni zakonski ovlašćenog predlagača ovih odluka. Posljedice su i više nego ozbiljne i zabrinjavajuće. Naime, svaki dan ovakvog stanja košta opštinu određene kamate i sredstva prinudnog izvršenja. Pored toga, najvredniji resurs, a to je vrijeme, se nepovratno gubi. Priprema sezone, donošenje investicionih planova, kašnjenje u svemu će imati dugoročne posljedice. Sudbine ljudi koji žive od zarada će biti ugrožene, mnogi od njih su kreditno zaduženi, zavise samo od isplate zarada. Situacija će ubrzo postati alarmantna”, istakao je Jokić.
Rješenje na političkom terenu
Prema njegovim riječima, trenutna situacija je takva da je jedino rješenje na političkom terenu.
“Kako je trenutna blokada nastala u procesu odlučivanja pred Ustavnim sudom po žalbi DPS, tu je i rješenje: ili da se izabere novi sudija Ustavnog suda i donese konačna odluka po žalbi, što DPS opstruira u državnoj skupštini ili da DPS povuče ustavnu žalbu, što sam ja uradio u istovjetnoj situaciji, a što oni ne žele da urade. Njihovo ponašanje je samo potvrda onoga što je i najavio njihov predsjednik Danijel Živković, da će praviti institucionalni haos u svakoj opštini, a Kotor je najdrastičniji primjer. Njihovo ponašanje se svodi na pravilo – može samo kako nama odgovara i nikako drugačije. Kada blokiraju Opštinsku izbornu komisiju i Državna izborna komsija odluči u njihovu korist, onda je to pravilno, a kada se institucije odblokiraju i odluče u meritumu onda nastaju blokade. Kako je na terenu politike nastao problem, na terenu politike će biti i razrješenje”, naglasio je Jokić.
On je naveo da je zaposlenima u Opštini isplaćena decembarska zarada krajem decembra, kako bi se koliko toliko preduprijedilo stanje koje je sada nastalo.
“Januarska zarada će sigurno kasniti, kao i sve druge isplate, do donošenja odluke o privremenom finansiranju ili odluke o budžetu.Trenutno se na računima opštine nalazi negdje oko 3,5 miliona eura, od kojih je oko 1,5 miliona operativno, odnosno nisu namjenska sredstva”, rekao je Jokić.
Prema preliminarnim rezultatima izbora održanih 29. septembra, DPS i koalicija PES-Demokrate osvojili su po deset mandata, savez “Za budućnost Kotora”, Grbljanska lista i Demokratska alternativa po tri, Evropski savez dva, a Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i Kotorski pokret po mandat.
Kotorski parlament ima 33 odbornička mjesta, što znači da je za formiranje vlasti potrebno najmanje 17 glasova.
Rekordni budžet od 44 miliona i bez ikakvih dugovanja
Budžet za 2024. godinu je iznosio nešto iznad 44 miliona eura, dok nacrt budžeta za 2025. godinu još uvijek nije, kaže Jokić, iz poznatih razloga zvanično izrađen.
“Kada sam preuzeo rukovođenje gradom 2017. godine, budžet Opštine je bio 19 miliona eura. 2019. sam smijenjen u junu, a na računima ostavio 5,5 miliona eura i nula eura duga. Godinu i dva mjeseca je trebalo DPS-u da sa ta cifre dođe do toga da kada sam u oktobru 2020. opet preuzeo rukovođenje na računima nađem 300 hiljada eura i tri miliona duga. Nakon četiri godine Kotor ima najveći budžet u istoriji, realizaciju kapitalnog budžeta od preko 90%, nema nikakvih dugovanja i na računima ima neraspoređene milionske iznose. Ove činjenice najbolje govore o ekonomsko-finansijskoj strani rukovođenja gradom”, istakao je Jokić.
Crnogorska nacionalna avio-kompanija Air Montenegro pripremila je promotivnu akciju u okviru koje će putnici moći da kupe avio-karte do pet popularnih destinacija u regionu i Evropi po specijalnim cijenama.
“Povratne karte za Beograd dostupne su već od 99 EUR, dok u Cirih, Istanbul, Ljubljanu ili Rim možete otputovati po cijeni povratne karte već od 119 EUR”, navodi se u saopštenju.
Iz nacionalne avio-kompanije su kazali da će putnici moći da uživaju u bezbrižnom iskustvu jer su u cijenu karte uključene sve takse, ručni prtljag do osam kilograma i predati prtljag do 23 kilograma.
Period putovanja je od 22. januara do 29. marta.
Šef odeljenja za komercijalnu strategiju, red letenja i distribuciju, Dragan Popović, kazao je da će u narednim danima putnici Air Montenegra po promotivni cijenama moći da kupe avio-karte do nekih od najljepših gradova u Evropi.
On je naveo da zimski mjeseci donose manje turista, što omogućava opuštenije uživanje u znamenitostima i lokalnoj kulturi.
“Takođe, mnogi hoteli nude akcijske cijene, čime se putnicima pruža prilika da uživaju u luksuznijem iskustvu po povoljnijim cijenama. Ova kombinacija čini zimski period savršenim za istraživanje ovih destinacija Air Montenegra”, rekao je Popović.
Akcija je počela danas, a karte se mogu kupiti putem web sajta www.airmontenegro.com.
Broj poginulih u požaru koji je danas zahvatio hotel u ski centru na sjeverozapadu Turske porastao je na 76, rekao je ministar unutrašnjih poslova Ali Jerlikaja, prenosi agencija Beta.
Prema prethodnom bilansu bilo je 66 poginulih i 52 povređenih, rekao je ministar koji je došao da obiđe mesto nesreće. Nije precizirao da li se promijenio i broj povređenih.
Požar je izbio na restoranskom spratu hotela u skijalištu Kartalkaja u Boluu, rekao je guverner Bolua Abdulaziz Ajdin za državnu televiziju TRT.
On je naveo da je u trenutku požara u hotelu Grand Kartal boravilo 234 gosta. Hotel je poznat po svojoj širokoj drvenoj fasadi.
Požar je, prenosi agencija Rojters, izbio na početku dvonedjeljnog školskog raspusta u cijeloj zemlji, kada skijaši iz obližnjeg Istanbula i Ankare tradicionalno dolaze u planine Bolua.
Na televizijskim snimcima se moglo vidjeti nekoliko vatrogasnih vozila koja su okružila izgorjeli hotel u podnožju skijaških staza, dok su bijeli čaršavi vezani zajedno visili sa jednog prozora na višem spratu.
Vlasti su saopštile da istražuju uzrok požara.
Guverner Abdulaziz Ajdin rekao je da su dvije osobe umrle nakon što su u panici skočile iz zgrade.
Turski mediji prenose da su neki ljudi pokušali da siđu iz svojih soba koristeći čaršave i ćebad.
Vlada je imenovala šest tužilaca da vode istragu o požaru.
Kartalkaja je popularni ski centar u planinama Koroglu, oko 300 kilometara istočno od Istanbula. Ostali hoteli u odmaralištu su evakuisani iz predostrožnosti, a gosti su smješteni u hotele oko Bolua.
Predstavnici SUBNORA Crne Gore i Organizacije boraca NOR-a 1941-1945. polaganjem vijenaca na Podima i spomen kompleksu na Savini obilježili su 82 godina od pogibije narodnih heroja Nikole Đurkovića i Sava Ilića i prvoboraca Danila Daša Pavičića i Stjepa Šarenca.
Na inicijativu Nikole Đurkovića 20 januara 1943. godine u selu Podi u zaleđu Herceg Novog sastali su se predstavnici risansko- krivošijske i hercegnovske grupe ilegalaca, među kojima su bili i svi članovi Mjesnog komiteta KPJ da bi donijeli zaključke o daljoj političko partijskoj aktivnosti u zapadnoj Boki. Okupator je saznao za skup pa je 21. januara rano ujutro stotinak okupatorskih italijanskih vojnika, oko 50 četnika Grahovskog bataljona i 150 nacionalista Antikomunističkog bataljona Orjen opkolilo i napalo grupu Mjesnog komiteta u Podima. U neravnopravnoj borbi poginula su sva četiri člana MK Nikola Đurković,Savo Ilić,Dašo Pavičić i Stjepan Šarenc. Nakon njihove pogibije na glavnom gradskom trgu u Herceg Novom (danas trg Nikole Djurkovića) oko odjeće poginulih rodoljuba nacionalisti su zaigrali “krvavo kolo”.
Krvavo kolo – fotografiju je tajno snimio simpatizer KPJ Luka Cirigović
„Nalazimo se ispred spomen-zdanja ‘Bezmetković’ gdje su sahranjeni heroji, ubijeni na današnji dan, 21. januara 1943. godine. Ovo zdanje je svjedok i svjedočanstvo likvidacije čelnika MK KPJ Herceg Novi. Ono je dokaz da su ovi ljudi postojali i da će postojati dokle god ih budu posjećivali i čuvali od zaborava. Na ovom mjestu počivaju četiri gorostasa – dva narodna heroja i dva prvoborca – koji će podsjećati, opominjati i učiti kako se cijeni sloboda i kako se za nju umire. Oni su ovdje, na Savini, na vječitoj straži, da potomstvu svjedoče o svojim djelima i herojstvu, ugrađujući svoje živote u temelje slobode” – kazao je potpredsjednika SOBNOR-a, Ljubenko Borović.
Čuvajući kulturu sjećanja na besmrtne podvige i žrtvu naših predaka, stvaramo osnovu za sve naše buduće pobjede. Ljubav prema slobodi i rodnoj grudi, požrtvovanost i nesvakidašnja hrabrost uspijevali su da nadjačaju mnoge zavojevače, uključujući i najveće zlo u istoriji čovječanstva – nacizam.
“Osim njih, na Savini počivaju i borci Orjenskog partizanskog bataljona i drugih partizanskih jedinica koji su položili svoje živote ili postali žrtve okupatora, izdajnika i terorista. Njihova imena svjedoče o hrabrim Bokeljima, časnim i čestitim ljudima koji su se zauvijek žrtvovali za slobodu, istinu i pravdu. To je ono o čemu su Bokelji slušali kroz vjekove, a ovi poginuli svjedoci zbog kojih smo se danas okupili podsjećaju nas na njihovu veličinu.
LJ. Borović – Foto FB SOBNOR
‘Vrijeme leti’, i već danas obilježavamo 82 godine od mučke pogibije narodnih tribuna, jednog od značajnih događaja u istorijskom nastajanju Drugog svjetskog rata na putu ka slobodi. To je bila mladost bez mladosti, mladost rane zrelosti, mladost ustupljena idealima slobode i budućnosti, mladost ugrađena u temelje svega što danas imamo i predstavljamo.
Zato ni po koju cijenu ne smijemo minimizirati značaj slavnih istorijskih datuma i organizacija koje baštine tekovine Drugog svjetskog rata. Ovim svečanim činom pokazujemo divljenje i trajno poštovanje prema borcima i članovima MK KPJ Herceg Novi.
Bili su to veoma obrazovani ljudi sa širokom opštom i marksističkom kulturom, ljudi velikog ugleda u narodu i vanredno hrabri. Za njih nije predstavljalo nikakav problem da se kreću od Krivošija preko Risna do Herceg Novog, reonima prepunih okupatorima, da bi obavili svoje partijske zadatke. Njihov odnos prema ljudima, a posebno prema komunistima, bio je izvanredan.
Pokazali su kako treba biti dosljedan oslobodilačkim principima. Širili su progresivne i vizionarske ideje svijeta. Ostavili su nam u amanet antifašistička opredjeljenja i dužnost da ih ne prepuštamo zaboravu, već prenosimo novim generacijama. Naučili su nas da moralna i ljudska zaduženja moraju ostati trajna odrednica sadašnjeg i budućeg razvoja naše domovine.
Patriotizam i rodoljublje stanovništva ovog kraja i Crne Gore odraz su ponosa na antifašističku prošlost, koja nas svrstava među narode koji su dali izuzetan doprinos i žrtve NOB-a, kao i u svim oslobodilačkim ratovima.
Ovdje smo u čast i slavu onih naših predaka koji su sve od sebe dali, pa i svoje živote priložili na oltar slobode. Njihova žrtva nas obavezuje da sačuvamo uspomenu na herojske podvige naših predaka”, poručio je Borović.
ANKARA – U požaru u hotelu u turskom skijalištu u Boluu poginulo je 66 ljudi, a najmanje 50 je ozlijeđeno, rekli su dužnosnici iznijevši najnovije informacije, prenosi BBC.
Početna brojka od 10 mrtvih značajno je porasla nekoliko sati nakon požara, izvijestilo je tursko ministarstvo unutarnjih poslova. Najmanje dvije osobe poginule su nakon skoka s prozora hotela, javljaju turski mediji.
Snimke koje kruže prikazuju kako s prozora visi posteljina kojom su se služili oni koji su pokušavali pobjeći iz zgrade u plamenu.
Guverner Bolua Abdulaziz Aydin rekao je da prva izvješća sugeriraju da je požar izbio u dijelu restorana na četvrtom katu hotela i proširio se na katove iznad.
Gosti su ostali zarobljeni u svojim sobama dok se požar širio, a vatrogasnim vozilima trebalo je, zbog udaljenosti i vremenskih uvjeta, više od sat vremena da stignu.
Vlada i najveći manjinski akcionar Instituta “Simo Milošević”, vlasnik kompanije Vile Oliva, Žarko Rakčević, postigli su nakon naknadnih pregovora dogovor o korekciji Plana restrukturiranja, o kojem se Skupština akcionara danas, ipak, nije izjasnila.
Državna sekretarka u Vladi, Majda Adžović potvrdila je da su izvršna vlast i Rakčević postigli dogovor, uz zahtjev Univerzitetu da dopuni Plan restrukturiranja.
„Imajući u vidu samu sadržinu tih dopuna Plana i njihov obim, od Univerziteta je stigao odgovor da im je potrebno određeno vrijeme kako bi to učinili, te u tom smislu je i zajednički predlog da sačekamo dopunu tog Plana, kako bi se o njemu i izjasnili, odnosno kako bi ga usvojili“, poručila je Adžović.
Ona je kazala da Vile Oliva ostaje u Institutu i da će biti partner Vladi u daljem razvoju te zdravstvene ustanove.
„Institut neće ići u stečaj, neće biti zatvoren, nego će nastaviti da posluje uz, nadamo se, uspješnu realizaciju Plana restrukturiranja u narednom periodu, kako bismo Institut podigli na nivo četiri zvjezdice, a koji će pružati rehabilitaciju građanima Crne Gore“, istakla je Adžović.
“Spremni smo da snosimo do sedam miliona EUR od postojećih gubitaka Instituta, čime bi se vlasništvo Vile Oliva samo povećalo 1,5 odsto. Poruka koju želim da pošaljem u ime Vile Oliva je da ćemo učiniti sve da Institut ne ide u stečaj, da ćemo aktivno učestvovati u pokrivanju gubitaka i sutra, ako bude potrebno, a biće, za investicije u drugoj fazi“, poručio je Petar Rakčević, predstavnik manjinskog akcionara sa značajnim učešćem u kapitalu.
