Tradicionalna budvanska manifestacija „Dan širuna“, omiljena među lokalnim stanovništvom, ali i među posjetiocima, održaće se danas, subota, 5. oktobra na trgu ispred Starog grada u organizaciji Turističke organizacije opštine Budva, Opštine Budva i KSR „Širun“.
U okviru programa 57. „Dana širuna“ posjetioci će biti u prilici i da degustiraju 1.500 kg ribe, 1.000 litara vina i 600 litara piva, poručuju organizatori.
Ovogodišnji program počinje u 16 sati dječijim programom u okviru koga će se svojim plesnim i muzičkim tačkama predstaviti djeca predškolskih ustanova „Vini Pu“, „Moj svijet“ i „Ljubica Jovanović Maše“, zatim osnovnih škola „Mirko Srzentić“ i „Adriatic College“, gimnastičkog kluba „Budva“ i Muzičke škole iz Budve.
Uslijediće defile Gradske muzike Budva i članova NVO „Feštađuni“ i svečano otvaranje manifestacije, obraćanje predsjednika KSR „Širun“, Tihomira Fabrisa.
“Dan širuna”
Nakon otvaranja nastupiće dame iz ŽVG „Harmonija“, pobjednici Grand finala muzičkog takmičenja „Ritam Evrope“ iz Budve, Gradski hor i solisti Muzičke škole iz Budve. I ove godine vlada veliko interesovanje za sportskim igrama, pa će se u popodnevnim satima takmičari oprobati u potezanju konopa i skidanju pršuta sa grede.
U večernjem dijelu programa koji će početi u 20 sati nastupiće crnogorska pjevačica Monika Knezović i nakon nje klapa „Jedinstvo“ iz Bara, koja će svojim mediteranskim zvukom publiku pripremiti za koncert popularnog Amira Kazića Lea.
Leo je više puta nastupao na muzičkom takmičenju „Dora“, a svojom harizmom zadobio je simpatije regionalne publike. Pjesme po kojima je postao prepoznatljiv su svakako duet sa Severinom, „Kreni“, zatim „Krevet od ruža“, „Bolji nego ja“, „Ivana“, „Ljubi Ljubice“…
PROGRAM:
15:45 – Dječiji program:
● Vrtić “Moj svijet”
● Predškolska ustanova “Vini Pu”
● JPU “Ljubica Jovanović Maše”
● Adriatic College
● Gimnastički klub “Budva”
● Muzička škola Budva
17:00 – Defile Gradske muzike i Feštađuna od “stare autobuske stanice” do bine;
17:10 – Otvaranje: Tiho Fabris, predsjednik KSR “Širun“
17:15 – Gradska muzika, mini koncert
17:30 “Harmonija”
18:00 – Muzička škola Budva, solisti, mini koncert:
● Nina Stojiljković – klavir, klasa Dragana Jovičić;
● Dana Adžić – truba, klasa Stefan Stešević
● Una Orašanin – gitara, klasa Nađa Begović
● Jelena Marković – klavir, klasa Milica Pejović
● Veronika Kobernyk – klavir, klasa Olgica Stanković
● Petar Marojević – klavir, klasa Dragana Medin
● Semen Bulgin – klasa Milica Ljubić
18:30 – “Budva u ritmu Evrope” – pobjednici iz Budve, numera “Budva zove”
Izvođači: Iva Otašević, Milica Radović, Lara Pavićević, Nikola Karadžić, Jana Savić i Filipa Savić
I drugi meč prvog kola Prve A muške crnogorske košarkaške lige završen je pobjedom domaćina – Teodo je savladao Lovćen 1947 ubjedljivo – 75:43.
Prva četvrtina bila je izjednačena, Cetinjani su poveli 6:2, Teodo je preokrenuo na 10:9, ali do kraja dionice nije uspio da stekne više od posjeda prednosti (20:17). Ipak, u prvom napadu druge dionice Grifin je vratio trojku i pogodio za 20:20. Tada je domačin zaigrao bolje, serijom 14:0 je uspio da se prvi put odlijepi (34:20) i najavi sigurnu pobjedu.
Lovćen je držao priključak, mada nije mogao da izađe iz dvocifrenog zaostatka, da bi Kusovac u 28. minutu pogodio trojku uz faul za 49:33. Posljednja dionica bila je samo formalnost, pa je Teodo u laganom ritmu uvećao razliku i na kraju stigao do ubjedljivog trijumfa.
Kod domaćih Miloš Popović bio je najefikasniji sa 13 poena, uz 12 skokova, Bakić i Evans postigli su po 11, Kusovac devet, Ilić osam, Hil sedam, Vujisić šest, Kaluđerović pet, Tadić i Vranješ po dva, a Čekić jedan.
Kod Cetinjana Latković je ubacio 14 poena, uz osam skokova, Đukanović je dodao 10, a u strijelce su se upisali još Grifin (6), Bogdanović i Jovanović (po 5), Mudreša (3).
SC Derbi je sinoć kao domaćin pobijedio ekipi Vukovi Zeta sa 83:58.
U ostalim mečevima 1. kola sjutra se sastaju Dečić – Milenijum (16 sati), Jedinstvo 1950 – Sutjeska Elektroprivreda (17), Ibar – Danilovgrad (18), Podgorica Bemax – Kotor (18.30) i Šušanj – Primorje 1945 (20.30).
Državna izborna komisija usvojila je prigovor predsjednika Opštine Kotor i nosioca liste Demokrata i PES, Vladimira Jokića, kojim je tražio da DIK poništi rješenje OIK Kotor o prihvatanju prigovora Demokratske partije socijalista (DPS) na rezultate izbornog procesa na biračkom mjestu broj 17 Prčanj- Dom kulture, odnosno odluku o ponavljanju izbora na tom biralištu.
DIK je poništio rješenje o ponavljanju glasanja jer ga Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor nije donijela potrebnom većinom. Za to je, od 16 članova OIK-a, glasalo njih osam, a prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika bilo je potrebno devet glasova.
DIK je usvojio i prigovor kotorskog DPS koji je tražio od te institucije da naloži OIK-u da ponovo odluči u vezi ponavljanja izbora na biračkom mjestu Mirac, što je OIK prvobitno odbacio. Tako da će Opštinska izborna komisija u Kotoru ponovo odlučivati a nakon što i zvanično dobije od DIK današnje odluke.
Državna izborna komisija (DIK) odbacila je prigovor Kotorskog pokreta,a koji se odnosio na odluku kotorske izborne komisije da se ponovi glasanje na jednom biralištu u Prčanju.
Pobjedi je iz Kotorskog pokreto rečeno da se njihov prigovor odnosio na proceduralne radnje OIK Kotora prilikom donošenja odluke o ponavljanju izbora.
Jokić je prethodno tražio da OIK poništi svoje rješenje o prihvatanju prigovora Demokratske partije socijalista (DPS) na rezultate izbornog procesa na biračkom mjestu broj 17 Prčanj- Dom kulture, odnosno odluku o ponavljanju izbora na tom biralištu.
OIK Kotor je prvobitno prihvatila prigovor i zahtjev DPS da se opet glasa na biračkom mjestu u Prčanju zato što su u glasačkoj kutiji bila dva listića više (271 ukupno) od broja kontrolnih kupona (269). Ponovljeni izbori na biračkom mjestu broj 17 na Prčanju su zakazani za 8. oktobar.Što se tiče prigovora DPS na regularnost izbora na biračkom mjestu Mirac, OIK je taj prigovor odbacio kao neosnovan.
Na biralištu u Domu kulture u Prčanju, u nedjelju je glasalo je 266 birača (upisano ih je 495), od čega je DPS dobio 98 glasova, PES i Demokrate 58, “Za budućnost Kotora” 29, Grbaljska lista četiri, Demokratska alternativa 24, Evropski savez 14, HGI 19 i Kotorski pokret 3.
Ostatak glasova dobile su liste koje nisu prešle cenzus – koalicija Socijalističke narodne partije i Demokratske srpske stranke (13), lista “Čuvari grada” (dva), te Crnogorska građanska akcija i lista “Za Kotor” (po jedan).
Ponavljanje izbora u Kotoru moglo bi da utiče na konačni rezultat jer bi DPS mogao da dobije još jedan mandat, jedanaesti, a sa druge strane koalicija Demokrate i PES imala bi mandat manje, odnosno devet mandata.
Na lokalnim izborima u Kotoru od ukupno upisanih 18.498 birača, glasalo je njih 10.168, važećih listića je bilo 10.003, čime je izlaznost bila nešto manja od 55 odsto. Glasalo se za 12 izbornih listi.
Prema privremenim rezultatima OIK na lokalnim izborima u Kotoru, liste “Vladimir Jokić – za gradonačelnika – Demokrate – PES” i “Kotor prije svega – Neđeljko Moškov” Demokratske partije socijalista osvojile su po 10 mandata. Nakon njih najviše glasova dobila je lista “Za budućnost Kotora – grad svih nas”, lista “Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita” i Grbaljska lista, svi sa po tri mandata. Evropski savez ( SD, SDP i LP) osvojili du dva mandata,a po jedan mandat Kotorski pokret-Siniša Kovačević i HGI.
U lokalni parlament koji ima 33 odbornika neće ući izborne liste „U akciji budi svoj – CGA“, „Čuvari grada“, „Za Kotor“, kao i „Odgovorno“ koalicije Socijalističke narodne partije i Demokratske srpske stranke jer nijesu ostvarile potreban cenzus.
Jokić je na svom FB profilu sinoć objavio da „ako u Crnoj Gori važe crnogorski zakoni i univerzalni osnovi matematike, DIK će poništiti ove odluke i ponavljanja izbora neće biti.“
– Ako to ne učini onda će 8 biti većina od 16, pa kad taj matematički zakon padne u vodu, onda će i slonovi početi da lete-objavio je Jokić na FB profilu.
On je naveo da su „prošli izbori kojima su gotovo svi nezadovoljni, jer su gotovo svi očekivali više“.
-Medjutim ono što su samo rijetki očekivali je da će DPS opet prkositi matematici i logici, nešto kao 2020-te. Jedino što su ove nauke neumoljive, pa nikada ne dozvole da 2 i 2 u zbiru budu 6.
DPS je podnio prigovor i tražio ponavljanje izbora na Prčanju. Opštinska izborna komisija, koja ima 16 članova, se sastala i glasala i to 8:7 u korist ponavljanja. Zakon u članu 21. kaže da bi se nešto usvojilo mora biti za to većina od svih članova. Ustavni sud je odlučivao u sličnom slučaju i potvrdio da tako stoji u zakonu. Većina od 16 je 9, a 8 je pola od 16, ne većina. Dakle sa 8 glasova za se ne može usvojiti ništa u OIK, pa tako ni ova odluka. Naravno, to nije smetalo legendarnim kadrovima DPS da ustvrde da je 8 većina od 16 i donesu odluku. Protiv ove matematike za drugi razred osnovne sam podnio prigovor Državnoj izbornoj komisiji koja će ga razmatrati sjutra u 14 časova- saopštio je Jokić.
OIK Kotor je usvojila prigovor DPS sa osam glasova članova izbore komisije, dok ih je sedam bilo protiv.Sjednici nije prisustvovao član komisije koji predstavlja listu “Za budućnost Kotora”.
Jokić smatra da je izborna komisija svojom odlukom o prihvatanju progovora DPS-a i ponavljanju izbora na jednom biralištu, povrijedila član 21 Zakona o izboru odbornika i poslanika.
Jokić u prigovoru navodi da je tim članom utvrđeno da organi za sprovođenje izbora odlučuju većinom svojih članova.
– OIK u svom stalnom i proširenom sastavu, broji 16 članova. Sjednici OIK-a Kotor na kojoj su osporena akta donesena, prisustvovalo je 15 članova, a odluka je donesena sa osam glasova ‘za’ i sedam glasova ‘protiv’ usvajanja prigovora i donošenja odluke o ponavljanju izbora. Većina za usvajanje odluke, u skladu sa odredbama člana 21 Zakona o izbru odbornika i poslanika je u slučaju kada je 16 članova Optinske izborne komisje, 9 članova, a u predmetnom slučaju za usvajanje rješenja i donošenje odluke je glasalo 8 članova OIK-a”, navodi se u prigovoru Jokića, uz konstataciju da je “nesporno da ova odluka nije donešena u skladu sa imperativnim zakonskim odredbama čime jedošlo do povrede biračkog prava i odredbi zakona”.
Državna izborna komisija (DIK) odbacila je prethodno prigovor nosioca liste “Kotorskog pokreta” Siniše Kovačevića na odluku kotorske izborne komisije da se ponovi glasanje na jednom biralištu u Prčanju.Pobjedi je iz Kotorskog pokreto rečeno da se njihov prigovor odnosio na proceduralne radnje OIK Kotora prilikom donošenja odluke o ponavljanju izbora.
Iako su na svim plažama juče vidno bile istaknute crvene zastavice i više puta objavljivana upozorenja o nevremenu, spasilački tim Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) intervenisao je u Rafailovićima -Budva.
Jedna osoba danas se utopila u Budvi, potvrdila je policija.
Riječ je o stranom državljaninu.
Vijesti su objavile da se utopio državljanin Azerbejdžana, koga je veliki talas povukao u dubinu.
Budvanska policija po nalogu tužioca izvršila je uviđaj.
Iz UPSUL su apelovali na građane i turiste da ne rizikuju živote, te da poštuju pravila kada su istaknute crvene zastavice, da ne ulaze u more, niti da borave u blizini zbog velikih valova..
Hotel Regent Porto Montenegro s ponosom objavljuje da je tokom četvrtog po redu dobrotvornog bazara hrane “Zajedno za Tinu“, održanog u sklopu IHG inicijative Giving for Good Month, prikupljeno nevjerovatnih 25.700 eura.
„Ovaj događaj je dokaz kako zajedno možemo postići velike stvari. Kad smo upoznali porodicu Pean i čuli sa čim se sve suočavaju iskreno smo poželjeli da barem finansijski podržimo Tinin put ka oporavku. Negdje smo imali cilj da sakupimo novac potreban za boravak u Igalu, i mnogo se radujemo da je ta suma sad premašena kao i da očekujemo još finansijske podrške u narednim danima,” izjavila je Žana Zeković, direktorica ljudskih resursa hotela Regent Porto Montenegro.
Zaposleni hotela Regent Porto Montenegro pripremali su hranu koja se prodavala na bazaru koji je okupio ne samo goste hotela i naselja Porto Montenegro već i brojne Tivćane koji su izuzetno podržali cijelu akciju. Događaj su uljepšali nastupi Jelene Božović i Gradskog hora Jadran, koji su svojim nastupima dodatno podržali akciju i oduševili sve prisutne goste.
“Tim vrijedno radi tokom cijele godine i naš primarni fokus je pružanje besprekorne usluge našim gostima. Dobrotvorni bazar hrane jedna je od aktivnosti u toku godine kada se svi udružimo sa važnim humanitarnim ciljem, i zaista je događaj koji pokazuje posvećenost svih zaposlenih,” istakla je Žana.
Dobrotvorni bazar hrane
Sredstva prikupljena tokom bazara omogućiće Tini Pean prijeko potrebni četvoromjesečni boravak u rehabilitacionom centru Igalo.
“Ogromna zahvalnost ide svim našim klijentima, zaposlenima u naselju Porto Montenegro, vlasnicima rezidencija, zakupcima i sugrađanima koji su nas podržali. Ovo je uspjeh cijele naše zajednice. Želim da naglasim i da je ovo, nažalost, tek početak Tininog oporavka. Porodicu Pean čeka još izazova, i pozivamo sve koji žele da pomognu da se obrate direktno njenoj porodici,“ istakla je Jovana Živković, PR menadžerka hotela.
Pored izuzetne podrške lokalne zajednice, tim hotela je posebno zahvalan na dodatnim doprinosima od strane kompanija koje su pružile pomoć u različitim oblicima, uključujući medicinsku podršku koju je obezbijedila nedavno otvorena poliklinika Milmedika. Takođe, dugogodišnji partneri hotela, kao i pojedinci iz zajednice, omogućili su dodatne donacije koje su značajno doprinijele ukupnom uspjehu akcije.
Dobrotvorni bazar hrane
Ovo je bio izuzetno aktivan mjesec za zaposlene hotela Regent Porto Montenegro. U sklopu IHG inicijative Giving for Good Month, Hotel Regent Porto Montenegro je organizovao niz događaja sa ciljem povezivanja sa lokalnom zajednicom.
Mjesec je započeo svečanim ručkom i radionicom za tim Službe zaštite i spašavanja, na kojoj su podijelili važne uvide o zaštiti od požara. Takođe su ugostili prvu radionicu kuvanja za učenike prvog razreda Srednje Mješovite Škole Mladost, pružajući im priliku da rade rame uz rame s njihovim profesionalnim timom.
U još jednoj inspirativnoj aktivnosti u saradnji sa Biroom rada Tivat, nezaposleni pojedinci su imali priliku da se upoznaju s menadžmentom hotela i da se informišu o brojnim mogućnostima zapošljavanja u hotelskoj industriji. Pored toga, tim hotela je aktivno učestvovao u akciji čišćenja parka Župa, koju su organizovali Opština Tivat i Zero Waste Montenegro, pokazujući time svoju posvećenost očuvanju životne sredine.
Ovo je bio spontani dogovor sa upravom hotela “Palma”, odlična ideja da hotel nastavi tradiciju likovnih kolonija koje su se 70-ih godina XX vijeka održavale redovno, da i ovaj prostor bude otvoren za umjetnost i umjetnike, kaže Ivica Aranđus
Izložba u prostoru Hotela “Palma” u Tivtu privukla je pažnju ljubitelja umjetnosti koji su imali priliku da uživaju u spektru likovnih izraza različitih senzibiliteta, tehnika i stilova internacionalnih autora i autorki. Postavka obuhvata skulpture i slike osmoro umjetnika/ca, učesnika likovne kolonije pod nazivom “Palmart – Aranđus i prijatelji”, koju je na fonu tradicije hotelskih poslenika ove kuće, organizovao slikar Ivica Aranđus u saradnji sa Jelenom Mandić, direktorkom i Markom Kovačevićem, menadžerom “Palme”.
Malu, ali odabranu ekipu izlagača čine slikar Nikola Žigon, koji je stvarao u Parizu, Minhenu, a sada djeluje u Beogradu, Nikola Pršendić koji živi i radi na relaciji Rim-Milano-Beograd, vajarka Jelena Kršić, koja stvara na relaciji Slovenija-Srbija, Vasilisa Ivanović iz Paraćina, koja priprema svoju prvu knjigu “Herbarijum osmeha i suza” i slika “San letnje noći”, vizuelna umjetnica Milena Milosavljević iz Novog Pazara, koja karijeru gradi u Dizeldorfu, skulptor Petar Hranuelli iz Zagreba i Luis Enrique Rivera Leyva sa Kube, koji od kraja 2021. godine živi i stvara u Beogradu, a naravno, tu je i “bokeške gore list”, slikar Ivica Aranđus, koji od 1986. godine živi i stvarau Njemačkoj (Dizeldorf), koji je “glavni krivac” za ovo okupljanje u Tivtu. Svako od učesnika ostavio je po jedno svoje djelo, koje će, kako kažu domaćini, krasiti foaje hotela.
-To su moji dugogodišnji prijatelji, prijatelji prijatelja, svi se znamo preko izložbi koje smo godinama radili, svi se družimo negdje, a pošto živim i radim na relaciji Tivat-Dizeldorf, htio sam da kolonija bude internacionalna. Trajala je sedam dana, još par dana ćemo ovdje biti, do nedjelje, uz program obilazaka Bokokotorskog zaliva i Lovćena. Dogovorili smo se da svi donesemo već gotove radove, kako ne bismo “razmazivali” boje po hotelu, ali i da ne bismo bili pod pritiskom ograničenog vremena da slika treba da bude gotova za tih četiri-pet dana. Ovo je prva likovna kolonija u mojoj organizaciji, bio je to spontani dogovor sa upravom hotela “Palma”. Odlična ideja da hotel nastavi tradiciju likovnih kolonija koje su se ranije održavale redovno, da ovaj prostor bude otvoren za umjetnost i umjetnike, kaže Ivica Aranđus za Boka News.
Likovna kolonija Palmart – Iz postavke
116 slika u 116 soba
-Hotel je izgrađen sedamdesetih godina prošloga vijeka, od kada je postepeno formirana interna kolekcija slika originalnih radova umjetnika, učesnika tadašnjih redovnih kolonija, koje su se održavale u organizaciji uprave hotela. Enterijer je obnovljen 2016. godine, kada smo pronašli slike u jednom depou, te sada planiramo da, zajedno sa Ivicom odradimo jedan katalog. Slike su već našle svoje mjesto – u svakoj od 116 soba okačili smo po jedno djelo. I ovim radovima naći ćemo mjesto, vjerovatno u holu hotela. Ovo je početak, kolonijom za sljedeću godinu počinjemo da se bavimo od sutra, kaže nam direktorka Jelena Mandić.
Jelena Kršić pored svojih skulptura
Vajarku Jelenu Kršić interesuje duhovni rast ljudskog bića, sve mogućnosti i (ne)moći koje čovjek ima, istražuje kvantnu fiziku i smatra da je u prirodi stvaralačkog bića da daruje.
-Na likovnoj koloniji ovdje sam zahvaljujući umjetniku Ivici Aranđusu, koji nas je pozvao, mada sam prije deset godina izlagala skulpture u Galeriji Ljetnjikovca Buća u Tivtu, kao i u Galeriji “Pizana” u Porto Montenegru. Ovdje su moje dvije skulpture rađene od poliestera koje su dio kolekcije od njih sedam: figura “Ja jesam” na ploči od lapis lazul, sa poludragim vatrenim opalom i “Ja darujem” na postolju od kvarca, koju poklanjam Hotelu, objasnila nam je umjetnica.
Ova prilika za druženje kroz likovnu koloniju i izložbu puno znači i skulptoru Petru Hranuelliju, koji je poznat ovdašnjoj publici po izložbama u Petrovcu na Moru, u Herceg Novom i prije par mjeseci u Muzeju Tivta.
Petar Hranuelli i njegov Anđeo
Anđeo u mermeru
– Divna je prilika da se nekoliko dana družim sa kolegama/koleginicama, da razmijenimo iskustva i da razgovarao o umjetnosti i o svemu što nas interesuje. Većinom mi umjetnici živimo tako užurbano pa se ne stignemo odazvati, a ovdje mi je zadovoljstvo doći, jer volim Crnu Goru. Veže me puno lijepih uspomena, pogotovo kad vidim Durmitor i te planine, jer priroda je puno bolji umjetnik nego mi sami, kaže Hranuelli za BN. On će u “Palmi” ostaviti mramornu skulpturu koja se zove “Anđeo” .
– Svi ljudi vole milovati nekoga, a anđeli jesu tu da se miluju, anđeli šire ljubav, a ovaj ostaje ovdje da na to potsjeća Tivćane, poručuje Hranuelli. On će u Tivtu ostati malo duže, jer u saradnji sa slikarom Miletom Albijanićem radi na pripremi likovnog salona, koji će u Muzeju Tivta u novembru okupiti slikare sa EX YU prostora.
Milena Milosavljević
Milena Milosavljević paralelno slika, bavi se skulpturom, plesom, aktivizmom, a na izložbi se predstavila instalacijom i živopisnim uljem na platnu “Mi ljudi”.
-Ovo je kip “Oskara” koji sam slučajno našla u Veneciji iza jedne fasade na kojoj je pisalo “Il virus e capitalism” i ja sam to prenijela na kip. Treba šetati, posmatrati, svašta može da se desi, umjetnost je svuda oko nas. Volim da posmatram ljude, zamišljam kako bismo izgledali da nas neko posmatra iz perspektive mačke i onda često dobijem zanimljivu perspektivu, kaže Milosavljević i dodaje da u inostranstvu nema ovakvih kraćih okupljanja, a ovo u Tivtu za nju znači veliku razmjenu energije, .
Sinergija “hodajućih munja”
-Kad sretnete ovakve ljude, koje sam imala čast da upoznam, svi su kao “hodajuće munje” i onda kad se spoje, svašta može da se desi, čovjek ode odavde sa potpuno novom energijom u srcu i to mu služi za naredni period stvaranja. Ovo je jako lijep primjer aktiviranja jednog prostora koji ne služi kao galerija ili muzej, volim takve alternativne prostore za predstavljanje umjetnosti, jer svaki prostor ima neku svoju energiju, potrebno je probuditi što više takvih prostora za umjetnike, tu mogu da nastanu neka čuda, poručuje umjetnica.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, psihologije i knjiga za djecu.
U romanu Sandro autor Elvedin Nezirović je na tragu svojih prethodnih knjiga koje se opsesivno bave novijom istorijom Mostara – onom iz ranih 90-ih godina prošlog vijeka. Radnmja prati život Elvedinovog prijatelja iz djetinjstva. Kako počinje priča? Tako što Sandro u svome kasnom dječaštvu ostaje sam, bez zaštite porodice koja ne živi u gradu u kojem je upravo počeo rat. Priča je ovo o vremenu zla u kojem je život pojedinca sveden na lično ime i o tome što se događa komplikovanim identitetima u važnim istorijskim događajima. Izdavač je Laguna.
Idi pokušava da preživi. Brlja na dosadnom poslu u kancelariji, gde rade samo bjelci, spava s pogrešnim muškarcima, i ne ide joj jedino što joj je ikada značilo – slikanje. Počinje da se zabavlja s Erikom, sredovječnim bjelcem koji živi u predgrađu sa ženom saglasnom s otvorenim brakom i usvojenom crnom ćerkom. Idi upada naglavce u Erikov dom i porodični život. Autor Rejven Lejlani na intiman i bolno duhovit način opisuje šta danas znači biti mlad, kako se nositi sa usamljenošću i rasizmom, istovremeno ispitujući seksualnost i traume, moć i privilegije. Roman Sjaj je pobrao hvalospjeve kritičara i dobitnik je prestižne nagrade Nacionalne književne kritike za debitantski roman. Izdavač je Booka.
Na žurci kojom je obiljeležen kraj ljetnjeg raspusta 15-godišnja Melinda pozvala je policiju, ali je pobjegla prije nego što su stigli, ne objasnivši nikome ništa. Tako je prva godina u srednjoj školi za nju počela užasno. Učenici je vroijeđaju i maltretiraju, a najbolja drugarica iz osnovne ne razgovara s njom niti želi da sasluša razloge njenog postupka koji je sve razbjesnio. Zato se Melinda povlači u sebe. Roman Progovori Lori Halse Anderson predstavlja višestruko nagrađivanu prevratničku knjiga koja je progovorila milionima čitalaca na više od 35 jezika. U ovom šokantnom romanu Anderson koristi oštre opservacije i živopisne slike da uvuče čitaoce u um izopštene tinejdžerke. Izdavač je Laguna.
Kako donijeti pravu odluku? Kako ostati ispravna i pravedna osoba? Treba li ići za osjećanjima ili razumom? Može li se vjerovati riječima druge osobe? Kako živjeti sa osećajem krivice zbog moguće greške u procjeni? Da li treba da nosimo težinu krivice? Sve su to pitanja koja u romanu Odluka Karin Tuil majstorski obrađuje u ovom kompleksnom i intrigantnom djelu o slobodi, predrasudama, savjesti i moralnim konfliktima u svakom od nas. Izdavač je Booka.
Priča o Kini Majkla Vuda predstavlja portret jedne civilizacije i njenog naroda. Istorija Kine objedinjena je u jedinstvenoj knjizi koja pruža uvid u prošlost ove svjetske supersile i ispituje njen današnji značaj. Majkl Vud započinje od najranijih dinastija, začetka kineske države i temelja kineske kulture iz Konfučijevog vremena. Autor istražuje susret sa Zapadom, opijumske ratove, sve ono što se događalo do sredine 20. vijeka da bi pružio jasan i cjelovit prikaz društvenih prilika u Kini nakon 1949. godine. Priča o Kini je nezaobilazno štivo o najintrigantnijoj i najmoćnijoj državi na današnjoj svjetskoj pozornici. Izdavač je Laguna.
Psihologija životinja knjiga je Žan Fransoa Marmiona. Ako bismo rekli da je čovjek jedinstven, da ga smijeh ili jezik čine superiorinim u odnosu na druga živa bića, potpuno bismo previdjeli svojstva nekih svojih prijatelja, životinja. Životinje definitivno nisu bića koja bi trebalo uzimati zdravo za gotovo. One su mnogo više nego što se čine na prvi pogled. U presjeku ljudske psihologije, psihologije životinja i etologije nalaze se svi alati koji su nam potrebni da razumijemo zašto nas životinje fasciniraju, na koje smo to načine slični i kako bi trebalo da se prema njima odnosimo kako bi uspješno koegzistirali u prirodi. Izdavač je Dereta.
Zanimljivosti o fudbalu koje svako dete od osam godina mora da zna naziv je knjige Klajva Giforda koji nas poziva da zaronimo u svijet zanimljivosti o fudbalu. Iz ove zabavne i uzbudljive knjige saznaćemo preko stotinu zadivljujućih činjenica o jednom od najpopularnijih sportova na svijetu. Svojim znanjem zadivićete drugare na igralištu, iznenaditi nastavnike u školi i zapanjiti cijelu porodicu. Knjiga je prvenstveno namenjena 8-godišnjacima, ali podaci koje otkriva biće interesantni i starijim čitaocima. Da li znate gdje je pronađena najstarija sačuvana fudbalska lopta na svijetu? Na grbu kojeg kluba se nalazi Djeda Mraz? Izdavač je Kreativni centar.
U opštini vlada haos. Gospa od Milosti bez vode, škola pod vodom, a odgovorni prebacuju krivicu, saopšteno je danas iz Opštinskiog odbora DPS Tivat.
Predsjednik opštine, iako u koaliciji sa partijama koje čine Vladu, sada optužuje istu tu Vladu da ne radi svoj posao. S druge strane, odbornici većine u Skupštini opštine ne znaju ni da se saberu. Matematika koja govori istinu su izbori.
Saberite se, jer većinu nemate. Vrijeme je da stanemo na kraj neodgovornosti i krenemo naprijed.
Ajmo na izbore, saopšteno je iz Opštinskiog odbora DPS Tivat.
Samo na području Jablanice u poplavama i odronima koji su tokom protekle noći pogodili BiH poginulo je 16 osoba, dok su se u Fojnici utopile tri osobe pa se ukupan broj smrtno stradalih popeo na 19, a strahuje se da bi taj broj mogao biti i znatno veći.
“Do sada je utvrđeno da je smrtno stradalo 16 osoba”, naveli su iz MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije govoreći o stradalima čija su tijela pronađena u Jablanici.
Jablanica je najteže stradala općina u sinoćnjim poplavama. Po medijskim navodima u naselju Donjoj Jablanici traga se za više desetaka osoba pa se strahuje da je crna bilanca poplava daleko veća.
Srušen je veliki broj kuća, urušene su prometnice, mostovi, čak i željeznička pruga. Traži se smještaj za veliki broj ljudi koji su ostali bez domova.
Promet iz Mostara prema Jablanici je u prekidu, dok su otklonjeni odroni na sjevernim prilazima iz pravca Sarajeva pa se nastradali evakuiraju prema glavnome gradu BiH.
U Jablanicu je krenulo izaslanstvo Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, a vlasti Federacije BiH su proglasile izvanredno stanje.
U Fojnici u središnjoj Bosni je tijekom dana pronađena jedna ženska osoba koja je utopila u poplavama, a naknadno je potvrđena smrt još dvije osobe.
Poplavljena područja u Kiseljaku i Kreševu obišao je i hrvatski veleposlanik u BiH Ivan Sabolić. On je izrazio solidarnost i potporu s ugroženima.
Financijsku potporu odobrio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji je za pet poplavama pogođenim općinama iz proračuna Republike Srpske izdvojio ukupno 125.000 eura.
U BiH su već pokrenute brojne akcije pomoći poplavljenima.
Dan sjećanja Bokeška brigada – GPD Tivat ulazi u oslobođeni Kotor
Akademija povodom 80 godina od formiranja Prve NOU Bokeljske brigade
U organizaciji OBNOR-a 1941-1945 bokeljskih opština u saradnji sa opštinama Herceg Novi, Tivat i Kotor u subotu svečanom akademijom u Dvorani „Park“ biće obilježen 5. oktobar dan kada je 1944. godine na Konjskom (Zubci) kod Trebinja osnovana Prva NOU Bokeljska brigada.
Tim povodom javio nam se predsjednik Glazbeno prosvjetnog društva Tivat, Boris Lanceroti:
“U sklopu obilježavanja 80 godina od formiranja Bokeške brigade na na vašem sajtu je postavljena fotografija GPD Tivat koja ulazi u oslobođeni Kotor, 21.11.1944. godine GPD je od 8.11.1944. godine zvanična Muzika Bokeške brigade.
Međutim, nitko pa ni organizacioni odbor, nije pozvao niti spomenuo ove činjenice. Nismo pozvani niti da prisustvujemo sutrašnjem događaju u H.Novi???? Da situacija bude ljepša, sjednica organizacionog odbora ove proslave održana je prije par dana u Tivtu?” – kaže se u reagovanju predsjednika GPD Tivat Borisa Lancerotija.
Fažo i Lanceroti
Podsjećamo, GPD Tivat kao svoj dan obilježava 8.novembar u spomen na isti datum 1944. godine, kada je GDP kolektivno napustilo okuprani Tivat i pod vodstvom kapelnika Krsta Vuksanovića, pridružilo se partizanima.
U partizane je otišlo 19 članova tivatske Gradske muzike. Na oslobođenju teritoriju u zaleđu Boke krenuli su u uniformama Društva, noseći sa sobom instrumente i notne zapise, a koje su pod okriljem noći prethodno uzeli iz opštinske zgrade.
Brigada je prošla borbeni put od Herce Novog, Kotora, crnogorskog primorja i učestvovala u oslobađanju Danilovgrada, Podgorice, Kolašina, Prijepolja, a zatim učestvovala u borbama sa balistima u Metohiji.
Svečana akademija 5. oktobra
Na svečanoj akademiji govoriće: potpredsjednik Opštine Herceg Novi Mirko Mustur, predsjednik SUBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević i predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje jubileja Ljubenko Borović.
U okviru akademije biće održan umjetnički program u kojem će učestvovati KUD Ilija Kišić iz Zelenike i učenici hercegnovske Srednje škole i kotorske Gimnazije koji će izvesti prigodni recital. Predviđeno je i otvaranje izložbe o borbenom putu Bokeljske brigade koju čini postavka od 63 fotografije koje su snimili fotograf i borac brigade Stevo Lepetić i drugi autori.
Na akademiju su pozvani predsjednik Crne Gore, premijer i ministri odbrane, kulture i medija i sporta i mladih, predsjednici opština u čijem oslobađanju 1944. godine je učestvovala Bokljska brigada, kao i gradonačelnik Trebinja na čijoj teritoriji je brigada formirana.
Pozvana su i još četiri živa borca brigade, a od njihovog zdravstvenog stanja zaviće da li će prisustvovati. Organizatori su za njih su pripremili posebne plakete u cilju zahvalnosti za sve šta su uradili za brigadu.
Pred početak akademije delegacija koju čine boračke organizacije bokeljskih opština položiće na Zupcima cvijeće na mjestu sa kojeg je prije 80 godina krenula na svoj slobodarski put NOU Bokeljska brigada
