Avio-kompanija Air Serbia će od 17. maja početi prodaju karata za 12 linija od javnog interesa iz Niša. Povratna karta može da se kupi po cijeni počevši od 48 eura, koliko će koštati i do Tivta.
Prvi letovi na novim linijama kreću od 15. jula, a avioni srpskog nacionalnog avio-prevoznika će, osim do Tivta, saobraćati i do Nirnberga, Frankfurta (Han), Hanovera, Fridrihshafena, Karslruea, Salcburga, Rima, Bolonje, Budimpešte, Geteborga i Ljubljane.
Niš će sa tih 12 evropskih gradova iz Njemačke, Austrije, Italije, Mađarske, Švedske, Slovenije i Crne Gore biti povezan sa najmanje dva leta nedjeljno, saopšteno je iz kompanije.
Atraktivan program povodom Dana nezavisnosti Crne Gore 21. maja biće obilježen cjelodnevnim projektom pod sloganom Doživi Porto, s ciljem da svi posjetioci uživaju u različitim aktivnostima duž cijele promenade naselja. Muzički program Gradske muzike Tivta i nastup klape, Pijaca domaćih crnogorskih proizvoda, sjajno će se uklopiti i kreirati kombinaciju lokalnog identiteta i internacionalnih sadržaja nautičkog naselja.
Osam sjajnih timova odmjeriće svoje znanje, vještine i iskustvo na Turniru u kriketu, croquet-u, a publika će uživati u igri uz šampanjac na novoj lokaciji za organizaciju događaja, PM Areni, od 16 sati. U pitanju je polo croquet, samo bez ponija – ova zabavna igra na travi ne zahtijeva nikakvo iskustvo, prilično je laka da je savladaju sve generacije, bez obzira na fizičku spremnost.
Gosti će moći da se oprobaju u atraktivnim društvenim i sportskim igrama: velikim šahom, igrom strateške gradnje – jenge ili boćanjem u Marina parku (8:00-20:00h), ali i provjeriti svoje vještine streličarstva uz licencirane instruktore, ili u gađanju glinenih golubova laserom (8:00-12:00h i 16:00-20:00h) u PM Areni. Istog dana biće organizovani besplatni časovi veslanja (8:00h-10:00h), SUP-a (8:00-11:00h), jedrenja u akvatorijumu tivatskog zaliva za djecu (10:00-12:00h) i sesije jedrenja za odrasle (11:00h, 14:00h,16:00h), kao i čas joge.
Sportski klub Porto Montenegra nudi sve svoje sadržaje tog dana besplatno: kuglanje, stoni tenis, tenis, skvoš, bilijar i teretanu. Teretana na plaži imaće svog instruktora koji će svim zainteresovani dati savjete o pravilnom vježbanju (8:00-10:00h, 17:00-20:00h).
Dobra zabava tog dana kulminiraće žurkom na plaži Jahting kluba, od 20:00h.
Izložba stripa Tijane Cvetić, biće otvorena 18. maja 2019. godine u Muzeju grada Perasta u 18 sati.
Cvetić opisuje svoju izložbu na sledeći način: “Strip-ilustracije koje želim da predstavim posjetiocima Muzeja grada Perasta nastale su po prvi put u februaru 2017. godine i razvijaju se sve do danas.
Nakon dužeg vremena analiziranja i inspirisanja raznim umjetnicima na svjetskoj internet sceni koji se bave sličnim vidom stvaralaštva, odlučujem da se oprobam i sama u komičnom crtačkom opisu svakodnevnih dešavanja i određenih situacija u kojima se nađe pojedinac, nalazeći najlakši način da se sa njima izbori-humorom, pa makar i onim sarkastičnim.
Glavni karakter stripa je simpatična antropomorfna figura kojom bez suvišnih anatomskih detalja, uz pomoć minimalističke facijalne i tjelesne ekspresije pokušavam gledaocu da približim emociju koja proizilazi iz određene situacije u kojoj sam se našla najčešće i ja sama, ili neko iz mog bliskog okruženja.
Gastronomska manifestacija ”P(i)jat od žućenice”, u sklopu XV Medjunarodnog Žućenica fest-a, održaće se u subotu, 1. juna u Tivtu, na rivi Pine od 19 sati.
Za ”P(i)jat od žućenice” prijavljen je veliki broj izlagača, pa se organizatori nadaju novim rekordima u pripremi i prezentaciji jela od i sa žućenicom. Ovu poznatu međunarodnu pučku feštu muzikom i pjesmom podržaće Glazbeno – prosvjetno društvo iz Tivta i Ana Kokić, balkanska zvijezda pop muzike koja će,nakon prezentacije delicija od žućenice, održati solistički koncert na Pinama.
Organizator Žućenica fest-a je Organizacija žena Tivta uz tehničku i finansijsku pomoć Turističke organizacije Tivat, OpštineTivat, koja je pokrovitelj Festivala i Radio Tivta.
Prijavljivanje ekipa traje do 28.maja na tel. 069-088-099.
U susret novoj letnji sezoni, pažnja javnosti balkanskih zemalja usmerena je na potencijalnu dobit od turizma koja se očekuje tokom 2019. godine.
Naravno, najveći deo kolača turističke sezone odlazi na letnji period, tokom kojeg najveći broj turista odlučuje da otputuje negde. Jedan od najvećih motiva za toliku pažnju javnosti je i profit koji svaka zemlja ubira, u zavisnosti od svog turističkog potencijala.
Ako se uzme u obzir da se najveći broj turista očekuje u Grčkoj, Crnoj Gori i Srbiji, u nastavku teksta pročitajte šta kažu brojke – koliki je zapravo turistički potencijal balkanskih zemalja.
Grčka – zemlja koja obara rekorde
Broj turista koji svake godine posećuje zemlju na samom jugu Balkanskog poluostrva raste iz godine u godinu. Shodno tome, Grčka i ove godine dominira kada je u pitanju turistički promet i očekivanja stručne javnosti. Prema podacima Centralne banke Grčke, broj posetilaca koji je Grčku posetio tokom 2017. godine iznosio je 27, 2 miliona turista.
U odnosu na brojke iz 2015 – 23, 6 miliona posetilaca i 2016 – 24, 8 miliona turista, povećanje iz 2017. godine ide u prilog trendu konstantnog rasta. Tako je prošle godine, ova mediteranska zemlja imala rekordan broj posetilaca. Čak 33 miliona turista uživalo je u čarima grčkog primorja i prelepih ostrva. Između ostalog, Grčka je najzanimljivija destinacija srpskim turistima.
Iako je grčka ministarka turizma, Elena Kuntura istakla značaj rasta broja posetilaca, petu godinu zaredom, malo ko je očekivao ovakve brojke na izmaku prošle godine. Broj inostranih posetilaca bio je najveći ikada zabeležen, pa je stanje grčke privrede umnogome bilo potpomognuto sjajnom godinom u turizmu.
Srbija – rast broja turista iz godine u godinu
Pozitivna slika turističke ponude Srbije najveću potvrdu ima u broju turista koji na godišnjem nivou poseti našu zemlju. Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je u periodu od januara do novembra prošle godine, Srbiju posetilo oko 3,2 miliona turista.
U odnosu na godinu ranije, odnosno na 2017. godinu, to predstavlja povećanje od 12% u ukupnom broju posetilaca. Ako se ove brojke rasloje, odnosno ako se ima u vidu broj domaćih godina u posmatranom periodu, porastao za 8,7%, a broj stranih turista za 14,7%, primetno je da broj turista raste iz godine u godinu.
Brojke Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je ukupno ostvareno preko 3 miliona poseta, od čega je broj domaćih poseta 1.606.534 i 1.589.644 stranih gostiju. U periodu za koji postoje podaci, Zavod pokazuje da je tokom prošle godina povećan broj noćenja za 12, 6%. Zbog svih navedenih podataka, prošla godina je bila rekordna za turizam u Srbiji.
Crna Gora – trend rasta turista koji ne prestaje
Turistička destinacija koja godinama beleži rast broja poseta i noćenja svakako je i Crna Gora. Već godina, trend rasta turista u Crnoj Gori ne prestaje. Prema podacima uprave za statistiku Monstat, Crna Gora je prošle godine primila više od 2 miliona turista, koji su zabeležili nešto više od 13 miliona noćenja, kako u hotelima i rizortima, tako i u privatnom smeštaju.
U odnosu na 2017. godinu, prošle godine je dostignut rekordan broj od 2.204.856 gostiju, što predstavlja povećanje od 10,2%. Takođe, prošle godine se povećao broj noćenja za za 8,2%. Zbog rasta broja turista koji su posetili Crnu Goru, iz Ministarstva održivog razvoja i turizma najavljeno je novih 320 miliona investicija u crnogorski turizam.
Podaci pokazuju da je najveći broj posetilaca iz Srbije i Rusije, koji čine polovinu ukupnog broja turista. Ovakav trend ide u prilog činjenici da je Crna Gora i dalje najpristupačnija turistima iz naše zemlje, ali i da turistički potencijal zemalja na Balkanu beleži konstantan rast.
Nakon Modre laste pasionirani jedriličar Dubrovčanin Jadran Gamulin, inače član JK Orsan, iza kojega je više desetaka nastupa na Viškoj i Mrduljskoj regati prodaje svoju ultra regatnu jedrilicu Stradivaria, piše duList.
– Na prodaju sam se odlučio jer u Gradu nema dovoljno jedriličara da bi se formirala posada. To je žalosna istina dubrovačkog jedrenja. Stradivaria je brod koji je kupljen kako bi Dubrovnik jednog dana mogao pobijediti ‘mrdulju’ ili ‘višku’, ali moj optimizam je brzo splasnuo – ispričao je za duList Gamulin koji je nedavno imao četvrtu operaciju noge. Ona nije polučila rezultate koje su prognozirali liječnici pa je zaključio da sam više ne može nositi teret brige o jedrilici.
– Ovakav brod zahtjeva jednog vlasnika koji ima puno novaca ili da se udruži skupina jedriličara poput nas četvero, koliko nas je svojevremeno bilo, da podnesemo troškove održavanja. Međutim, nije toliki problem kupiti jedrilicu koliko je pronaći ljude koji će je voziti. Kad bi svatko od nas četvero doveo po jednog čovjeka već bi imali osmeročlanu posadu. Naša ekipa se raspala pa smo ostali samo nas dvojica. Moj partner je pomorac i nije u mogućnosti o njoj se brinuti – objasnio je ovaj veteran dubrovačkog jedrenja za duList dodavši kako mu je Stradivariu žao prodati jer je ona pobjednički brod. Osvrnuo se i kako u Gradu, suprotno uvjerenjima, ne vlada pomama za ovim sportom, ujedno poslom.
– Problem u Dubrovniku je što se mladi ljudi ne žele baviti jedrenjem. Svi idu na glisere koji im omogućavaju lagodan život, Profesionalnog skipera iz Grada koji će voditi goste s jedrilicom na more nemoguće je pronaći. Do prije neki dan to je kod nas radio Talijan pa Makedonac, a uskoro dolazi i Austrijanac. Dubrovačkog mladića nema! – zaključio je Gamulin za duList.
Dužine 12.7, širine 5.6 te gaza 3.3 metra jedrilica je građena u Italiji 1992. godine u brodogradilištu Soleri po projektu Andrea Vallicelli, a ime je dobila zbog svoje brzine i lakoće savladavanja valova. Čitav brod izgrađen je u karbonu i epoksi smoli s karbonskim jarbolom, bumom i izvlačivim baštunom, a 2000. dobio je i balkone svaki s tankom kapaciteta 400 litara mora koji se pune i prazne pomoću podvodnog periskopa. Cijena ove ljepotice je 15 tisuća eura.
“Kao što očekujemo svake školske godine, u maju se listaju stranice novog broja lista „Eho“. Riječ je o projektu koji prati zbivanja u školi i interesovanja učenika tokom čitave godine, što njegov sadržaj uvijek čini drugačijim i do kraja nepredvidivim” – saopšteno je iz redakcije školskog lista „Eho“, kotorske Gimnazije.
Ovogodišnji broj donosi vijesti o talentovanim učenicima, njihove stvaralačke uzlete u muzici, stihovima, crtežima, fotografijama. Bavili su se humanitarnim volonterskim radom, pravili kristale u hemijskoj laboratoriji, glumili na velikoj sceni i poručili svojim profesorima, roditeljima, drugovima iz razreda da imaju više razumijevanja za krize ličnosti i identiteta adolescenata.
„Eho“ je ove godine ostvario saradnju sa časopisom „Branko“ Karlovačke gimnazije koji je proglašen za najbolji srednjoškolski časopis u Srbiji, pa su se neki naši članci našli u njihovom novom broju, a njihovi u našem. Nije izostala ni rubrika o Kotoru, ovoga puta „iz drugog ugla“.
Svoj doprinos ove godine su dali i profesori naše škole člancima iz različitih oblasti, kao i kulturni radnici iz grada, čime su dodatno obogatili sadržaj i učinili ga ozbiljnijim. Redakcija je ove godine radila u novom, podmlađenom sastavu učenika: Ivana Lučev, glavni urednik i saradnici Martin Krivokapić, Stefan Lazarević, Franka Peruđini, Maja Vulović, Ana Kaluđerović, Nastasja Barović i Dejana Nikolić. Glavni urednik je prof. Sonja Golub Klenak.
Časopis je štampan u 1000 primjeraka i ima 76 stranica.
Povodom manifestacije „Međunarodnog dana muzeja“ i „Noć muzeja“ JU Pomorski muzej Crne Gore Kotor organizuje izložbu pod nazivom „Donacije Pomorskom muzeju Crne Gore u periodu 2007-2017. godine“ koja će biti otvorena u palati Grgurina u subotu, 18. maja u 20 sati.
Na otvaranju će govoriti Andro Radulović direktor Pomorskog muzeja i Jelena Karadžić, muzejska savjetnica, a izložbu će otvoriti kap. Vjeko Radimir. U muzičkom dijelu učestvuje muzički sastav Škuribanda.
Postavka obuhvata 177 predmeta poklonjenih Pomorskom muzeju u periodu od 10 godina, (2007-2017.). Katalog koji prati izložbu podijeljen je u 10 cjelina u kojima su opisani muzejski predmeti i podaci o darodavcu. Ovom izložbom žele da izraze zahvalnost svim darodavcima koji su imali povjerenje u ovu Instituciju od njenog osnivanja do danas, s nadom da će se ova lijepa praksa i dalje nastaviti.
Izložba je realizovana u saradnji sa Ministarstvom kulture Crne Gore u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2018. godinu.
Peraštani su juče tradicionalno proslavili Zavjetni dan 15.maj u slavu pobjede svojih predaka nad Turcima 1654. godine. U sjećanje na tu pobjedu ostao je običaj „gađanja kokota”, koji simbolizira neprijatelja.
Ovogodišnji pobjednik je mještanin Marko Lindi, koji je dobio šugaman – peškir na kojemu je obilježena godina bitke i datum gađanja, nakon čega je pobjedonosno prošetao Perastom uz pratnju Gradske muzike Kotor.
Prethodno je na pjaci Sv. Nikole u Perastu tradicionalno nastupila Bokeljska mornarica koja je odigrala Bokeljsko kolo, nakon čega je služena sveta misa koju je predvodio Kotorski biskup mons. Ilija Janjić.
Na centralnom peraškom trgu u večernjim satima koncert je održala splitska klapa Contra. Uprkos činjenici da gradska rasvijeta nije radila posjetioci su uživali u u dobroj muzici.
Koncert klape Contra
Organizatori manifestacije bili su Društvo prijatelja grada Perasta, Mjesna zajednica Perasta, Župski ured Perasta i Međunarodni festival klapa Perast.
Peraški boj – Zavjetni dan15. maj – moć Perasta u XVII vijeku, na kopnu i moru, vještina na maču i u trgovini, Kandijski rat, gubitak Risna zaslugom Peraštana (1649) samo su bili neki od povoda Turcima da udare na Perast.
Zavjetni dan – gađanje kokota 2019.
Naročito je bio kivan Mehmed Rizvanagić, risanski dizdar tj. zapovjednik kojeg Peraštani satjeraše iz Risna u Zagorje. Doznavši da će Turci napasti Perast, Peraštani su prevezli pokućstvo na oba školja jer su vjerovali da će neprijatelj napasti samo s kopna. Muškarci su se razdijelili u 9 čardaka (kula). Zapovjednik mjesnih četa K. Šilopi razvio je na svojoj kući stijeg (barjak) Sv. Marka s opštinskim grbom koji je obavezivao vojvodu da u svakoj potrebi priskoči sa 30 naoružanih ljudi. Otada je potekao običaj da Peraška mornarica na dan 15. V izjutra prihvaća opštinski barjak iz kapetanove kuće. Ovaj običaj predaje peraške zastave prekinut je onda kada je, nažalost, ukinuta Peraška mornarica. Kako su Kotorani skromno pomogli Perast sa oko 30 pješaka, nešto praha i puščanih zrna, a u to vrijeme se radi nevremena našlo zarobljeno 30 peraških brodova između Korčule i Molunta, buknuo je boj između ogromne turske vojske (oko 5000 vojnika) i malobrojne peraške (svega nekoliko stotina).
Peraška Gospa – foto Boka News
Rano ujutro, oko 3 sata, Turci udariše na Perast s krajeva, s kopna. S jedne strane od Glogovca, gdje je brdo strmo i divlje (strana put Luke), a s druge od Spile (strana od Penčića) uputili su se ka forteci (utvrđenju) Sv. Križa gdje je bila utvrda peraških vojnika i Mlečana. U krvavoj bici je Marko Tomašević uzeo od ubijenog turskog barjaktara glavni barjak, a Mehmedaga pogibe. Njega je Peraštanin Tripo Burović pogodio iz puške, da bi mu, zatim, Krsto Kolović odrubio glavu, a Burović uzeo mač. Sin Nikola Burović darovao je Opštini mač u znak odanosti. Ovog mača više nema, a puška Mehmedagina čuvala se u kući konta Viskovića, danas u Muzeju grada Perasta. Tako je bilo s kopna, a sa mora se udaru niko nije nadao. Turci pod vođstvom ulcinjskog Mustaj reisa napali su Lepetane, zapalili utvrđenje kod Gospe od Anđela i krenuli kroz Verige ka Perastu. Opustošili su školje S. Jurja (Sv. Đorđa) i Gospu od Škrpjela, gdje su nastradali zavjetni darovi i misno ruho, ali Gospinu sliku ne nađoše jer je u pravo vrijeme bila sklonjena u crkvici Sv. Križa u forteci. Po običaju, Gospina slika se prenosi u Perast (posljednja nedjelja aprila) i iz Perasta natrag na školj (29. jun, na katol. Petrovdan). Po povratku na kopno Peraštani su sa sobom nosili tri turske glave i tri barjaka. Svoj ogroman uspjeh pripisali su zaštiti Blažene Djevice pa se opština zavjetovala da će svake godine iz zahvalnosti prema njoj, slaviti spomen na trijumf Njen i svoj, 15. V svečanom ceremonijom.
U čast pobjede, odnosno odbrane, malobrojnih Peraštana u boju protiv Turaka na zapadnom zidu crkve Sv. Nikole u Perastu stoji spomen ploča sa tekstom na narodnom jeziku kojeg je tadašnji nadbiskup Andrija Zmajević dao isklesati. A hrvatski ban, grof Petar Zrinski, samo 20-ak dana poslije boja, čestitao je ovu pobjedu poklonivši Peraštanima mač Vuka Brankovića, ispjevanog kao Zmaj Ognjeni Vuk.
Predsjednica Skupštine opština (SO) Kotor Dragica Perović saopštila je danas da joj je nekoliko političkih subjekata u toku dana dostavilo zahtjeve različite sadržine, ali sa istim ciljem – da sazove sjednicu SO u skladu sa čl. 65 Poslovnika SO Kotor, odnosno u roku kraćem od 10 dana.
Ona je dodala da su neki zahtjevi dostavljeni preko građanskog biroa, a neki putem medija.
“Svi oni podjednako zaslužuju moju pažnju i odgovor. Naravno, da ću sve podnijete zahtjeve sa dužnom pažnjom razmotriti i da ću u odnosu na iste postupiti u skladu sa zakonom i poslovnikom, a o čemu će podnosioci, kao i javnost, biti blagovremeno i adekvatno obaviješteni”, istakla je Perović.
Ona je saopštila da da je to njen profesionalni odgovor, a da kao političar ima stav na aktuelna dešavanja.
“U Kotoru na snazi klasična politička korupcija”
“U pitanju je klasična politička korupcija i to treba da znaju glavni akteri, kao i kotorska i crnogorska javnost. Nasprosto, treba da se zna da je u Kotoru volšebno došlo do prekompozicije vlasti, mimo izborne volje kotorskih glasača. Konkretno, ugašeni DPS , zahvaljujući političkoj kombinatorici, korupcionaškom putanjom u toku našeg dosadašnjeg mandata, ničim zasluženo ponovo uzima vlast u Kotoru. Ovo zato, jer se na anti DPS predizbornoj kampanji formirala dosadašnja vlast, od koje sada neki konstituenti vrlo otvoreno i očigledno uspostavljaju hibridnu vlast sa DPS-om, pravnim nasiljem i hajdučijom”, istakla je Perović.
Ona je kazala je da u potpunosti podržava javno saopšteni stav predstavnika liste SNP, odnosno njihova tri odbornika u SO Kotor, podvlačeći da je njihov predlog najbrži i najučinkovitiji za prevazilaženje, a u krajnjem i za rješenje krize kotorske vlasti.
“Ovo tim prije, jer sam u svojstvu tužene SO Kotor, u svom odgovoru na tužbu zatražila da Upravni sud CG odluči po hitnom postupku, a što je u skladu sa čl. 63, stav 9 Zakona o lokalnoj samoupravi. U suprotnom, svako drugo postupanje i eventualno donošenje bilo kakve druge odluke, bez prethodno donijete odluke institucionalno nadležnog Upravnog suda CG, bilo bi jasno piramidalno bezakonje”, zaključola je Perović.
Nakon što je opozicija u kotorskom parlamentu, na čelu sa Demokratskom partijom socijalista (DPS), smijenila predsjednika opštine Vladimira Jokića, iz DPS-a su najavili pokretanje inicijative za izbor novog čelnika te opštine.
Kotorska Skupština, poslije smjene Jokića, 24. aprila, nije zasijedala.
