Predsjedništvo Građanskog pokreta URA smatra da se ne smije dopustiti devastacija Bokokotorskog zaliva kao jednog od najvećih bisera naše države i da za zaštitu Boke kotorska vlast mora pronaći rješenje.
“Ne želimo da se devastacija koja godinama vlada na kopnu i koja je ugrozila status Kotora na UNESCO listi, sada preseli na more sa ciljem uništavanja akvatorijuma. URA je od osnivanja do danas bila i uvijek će biti za koncesiju opštinskom preduzeću, ali smo protiv štetnog Investicionog plana koji predviđa dalju devastaciju našeg mora i obale, luku bez ograničenja u pogledu veličine kruzera čime se uz povećanje broja kruzera od Kotora stvara sve samo ne pristojno mjesto za život i ugrožava sigurnost pomorske plovidbe”, navode iz ove stranke.
Prema njihovim riječima, jednostrane odluke koje mogu imati dalekosežne posljedice do sada nijesu rezultirale zaštitom interesa građana.
“Najbolja potvrda tome je tridesetogodišnja vladavina DPS-a koja je pod okriljem razvoja države samo trošila prirodne i privredne resurse i devastirala bisere naše države”, dodaju iz URA.
Oni su apelovali na sve činioce vladajuće koalicije u Kotoru da se sjedne za sto i pronađe kompromisno rješenje na novim osnovama, ali isključivo u interesu grada Kotora i cijele Crne Gore.
“Prema građanima koji su nas birali u oktobru 2016. godine imamo obavezu da pokažemo da se grad može i mora voditi drugačije, transparentnije, stručnije i odgovornije nego što sto su to radili naši prethodnici. Svi moraju dati napor da se sačuva opoziciona vlast, ali ona u narednom periodu mora funkcionisati drugačije nego što je to do sada bio slučaj. Nema dileme da je DPS, svojim djelovanjem zavrijedio da sjedi u opozicionim klupama u Kotoru. DPS na državnom nivou čekaju vrlo brzo opozicione, a pojedine iz te partije i optuženičke klupe jer je točak promjena krenuo i građani su im svoju poruku poslali na prethodnim protestima”, poručuju iz URA.
Herceg Novi će ovog vikenda biti domaćin velikog finala jubilarnog, 50. Praznika mimoze, na kojem nas očekuju muzičko-scenski događaji i međunarodna karnevalska povorka.
Bogat završni vikend počinje u petak, 22. marta programom ”Hvala za 50”, kroz koji će biti dočarano pet decenija Praznika mimoze. Ovaj događaj je prilika da se upoznate i družite sa ljudima koji su tokom proteklih pet decenija stvarali Praznik mimoze.
Program će početi u 13 sati, a organizatori pozivaju da na Trg Nikole Đurkovića dođu svi koji su od 1969. godine do danas na bilo koji način bili dio Praznika mimoze, oni koji vole Herceg Novi i mimozu.
Nastupiće tri hercegnovska sastava: Exodusi, Castel Nuovo i klapa Stari kapetan, a o Mimozi će govoriti ljudi koji su bili direktno uključeni u organizaciju festivala. Istorijat Praznika biće ispričan i uličnom izložbom fotografija. Služiće se vino i roštule.
Na centralnom gradskom trgu od danas će biti postavljena alegorija dugačka 11 metara i visoka 3,5 metra koja je simbol zahvalnosti za 50 godina Mimoze. Na nju su ispisana imena ljudi koji su učestvovali u stvaranju Praznika mimoze, a svi koji dođu moći će da potpisom ostave svoj trag na zidu sjećanja.
Iste večeri, u petak biće upriličena promocija monografije „Praznik mimoze – 50 godina cvjetnog festivala“ u Dvorani Park od 19 sati. Pripremana je skoro godinu, a rezultat je monografija na više od 300 strana, sa preko 500 fotografija i stotinak razgovora.
Poslednji dan 50. Praznika mimoze, 23. mart obilježiće međunarodna karnevalska povorka i koncert Svetlane Ceca Ražnatović.
U subotu od 14:30 sati počeće okupljanje karnevalskih grupa na Trgu Nikole Đurkovića i ”zagrijavanje” za start povorke sa oko 400 učesnika iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore, kao i članovima internacionalnog borda Federacije evropskih karnevalskih gradova.
Od 16 sati će biti upriličen prijem kod Predsjednika Opštine Herceg Novi za predstavnike Federacije evropskih karnevalskih gradova i delegacije prijateljskih gradova.
Velika karnevalska povorka, predvođena alegorijom ”Hvala za 50”, krenuće u 17 sati sa Trga prema Igalu, gdje Krnevno čeka suđenje. Nakon nastupa svih karnevalskih grupa u Igalu, od 19 sati na mulu ispod ”Galeba” počinje tradicionalno suđenje i spaljivanje ”krivca za sve nevolje Novljana u protekloj godini”.
Po završetku ovog dijela programa slijedi koncert regionalne zvijezde Svetlane Cece Ražnatović od 21 sat.
U Facebook grupi Iznajmljivanje i poslovi u Dubrovniku jučer navečer objavljen je oglas u kojem gospođa kaže kako iznajmljuje kauč – da, dobro ste pročitali, kauč – za 2000 kuna s uračunatim režijama, može i na duže vrijeme, kaže.
Kauč se nalazi u trosobnom stanu, ali sve su sobe već popunjene, pa sada tko hoće, može na kauč. Imaju u stanu i dva kupatila, naglašava.
Ljudi su u komentarima, blago rečeno, poludjeli. Savjetuju iznajmljivača da, osim kauča, naplaćuje dodatno i kisik.
U saradnji sa Sekretarijatom za turizam i preduzetništvo Opštine Tivat, kompanija Luštica Development organizuje dvodnevni bazar domaće hrane, poljoprivrednih proizvoda i rukotvorina, “U susret proljeću”, koji će se tokom vikenda održati u marina naselju u Luštici Bay.
„Kompanija Luštica Development je nastavila tradiciju promovisanja domaćih i autohtonih proizvoda kojima obiluju naš Tivat i Boka kotorska. Nakon uspješno organizovane manifestacije pod nazivom „Sajam jesenjih boja krajem prošle godine“, kompanija Luštica Development prihvatila je našu incijativu da ovog proljeća zajedničkim snagama organizujemo sličnu manifestaciju, ovog puta simbolično slaveći dolazak proljeća. Kao što to radimo od samog osnivanja ovog Sekretarijata, akcenat će biti na promovisanju lokalnih poljoprivrednih proizvođača, tako da će oko 20-tak prijavljenih učesnika, uz Instititut zdrave organske hrane i kompaniju Agrovita iz Podgorice, imati priliku da tokom dvodnevne manifestacije promovišu svoje proizvode i usluge.“ -saopštio je juče sekretar za turizam i preduzetništvo Opštine Tivat Petar Vujović.
Drugog dana manifestacije planirane su edukativne radionice u oblasti organske poljoprivrede.
Sajam – Luštica Bay
„Posebnu draž ovoj manifestaciji daće talentovani i preduzetnički orijentisani učenici OŠ “Drago Milović” i Srednje škole “Mladost” koji će na svojim štandovima prikazati sve ono što su njihove marljive ruke stvorile proteklih mjeseci. Želim da napomenem da Opština Tivat i Sekretarijat za turizam i preduzetništvo posebnu pažnju posvećuju upravo djeci nastojeći da kod njih od malih nogu razviju preduzetnički duh. Treba da znamo da se vrijedonosni sistemi i kultura formiraju tokom ranog djetinjstva, te iz toga razloga osnovno obrazovanje igra važnu ulogu u razvoju preduzetničke kompetencije. Uloga Opštine je da, podstičući djecu da od najranijeg uzrasta stvaraju, kod njih razvijamo odgovornost, kreativnost i ono što je najvažnije-samopouzdanje.“- najavio je Vujović.
Među individualnim izlagačima koji će nastupiti na sajmu u Luštici Bay su proizvođači sira, rakije, zimnice, slatkog, meda, sapuna i ljekovitog bilja. Svoje produkte će ponuditi i proizvođači voća, povrća, domaćeg vina, sokova i ulja.
Potkraj mjeseca u Pagu će biti predstavljena prva internetska stranica o podvodnom arheološkom nalazištu amfora na lokalitetu Letavica na otoku Pagu. Javnost će biti upoznata i s načinima zaštite tog podvodnog blaga, javlja HRT Radio Zadar.
Prije nešto više od osam mjeseci u moru ispred autokampa Šimuni vlasnik ronilačkog centra Foka Vedran Dorušić s prijateljima je otkrio nevjerojatan nalaz – ostatke antičkoga broda i više stotina amfora. U zaštitu, a kasnije i prezentaciju tog podmorskog blaga odmah se uključio Grad Pag, tamošnja Turistička zajednica, arheolozi i ministarstvo kulture. Kako bi nalazište bilo dostupno posjetiteljima, te ujedno i zaštićeno od pljačkaša razmatraju se načini zaštite, kaže nam Dorušić: U fazi smo da smo testirali različite stvari i zapravo smo sa videonadzora uspjeli shvatiti da je najbolje rješenje ultrazvuk. Na samoj lokaciji napravili smo prve testove sa jednom norveškom firmom, i rezultati su bili više nego dobri, i osim što će ti rezultati bit vrlo jednostavni za uporabu, za detekciju neželjenog ronjenja bit će izuzetno korisni za proučavanje biologije.
I dok će roniocima amfore biti dostupne pod morem, ostalima će na raspolaganju biti posebna internetska stranica, prva u Hrvatskoj posvećena nekom podmorskom arheološkom lokalitetu: Bilo je malo komplicirano napraviti zato što nismo smjeli otkriti točnu lokaciju. Kad smo sve uskladili onda smo dobili dozvolu Ministarstva kulture da ju objavimo. Zapravo ona već danas postoji ali ćemo je tek 29. ožujka službeno prezentirati.
U izradi stranice veliki doprinos je dao Dorušićev prijatelj Igor Savić, s kojim je i otkrio nalazište, inače stručnjak za marketing i komunikacije. Uz njih dvojicu o projektu će govoriti dr. Irena Radić Rossi sa zadarskoga Sveučilišta, s čijim timom centar Foka ima dugu i odličnu suradnju.
KotorArt Don Brankovi dani muzike dobitnici su evropskog priznanja EFFE Label.
Kako su saopštili organizatori festivala, EFFE Label je evropski pečat kvaliteta za izvanredne umjetničke festivale koji pokazuju njihov angažman u području umjetnosti, uključenosti zajednice i međunarodne otvorenosti.
“EFFE (Europe for Festivals, Festivals for Europe/Evropa za Festivale, Festivali za Evropu) predstavlja akciju koju je pokrenula Evropska Asocijacija Festivala (EFA) koju podržavaju Evropska komisija i Parlament. EFFE privlači pažnju publike kroz bazu podataka koja služi svim vrstama interakcija i inicijativa koje prepoznaju rad različitih evropskih umjetničkih festivala”, navodi se u saopštenju.
Festival KotorArt Don Brankovi dani muzike sada se može naći na sajtu www.festivalfinder.eu koji predstavlja online bazu za pretraživanje festivala gdje publika otkriva sve festivale umjetnosti, od muzike do pozorišta, uličnih umjetnosti do plesa i književnosti u 45 zemalja u Europi.
“Stranica je ukorijenjena i upravljana od strane zajednice festivala uz podršku Evropske Unije. Na stranici se mogu naći svi evropski festivali dok samo neki od njih nose pečat kvaliteta tj. EFFE Lebel”, kazali suorganizatori festivala.
Da bi festival nosio ovu oznaku, kako su kazali, on mora ispuniti mnoštvo uslova,
“Kao što su predstavljanje koherentnog i organizovanog umjetničkog programa; podržavanje stalnog umjetničkog razvoja; pružanje mogućnosti budućim ili inovativnim umjetnicima da stvore ili da budu predstavljeni u programu; ukorijenjenje u lokalnoj zajednici koje podstiče lokalne veze u programu i među izvođačima, uključivanje lokalnih umjetnika i publike u projektima; pomoć pri povećanju pristupa kulturi raznolikoj publici; ulaganje u inovacije i izgradnju kapaciteta i dr”, zaključuje se u saopštenju.
Promocija monografije „PRAZNIK MIMOZE – 50 GODINA CVJETNOG FESTIVALA“ zakazana je za petak, 22. marta u 19 sati u Dvorani „Park“.
Ideja o monografiji Praznika mimoze stara je deceniju i više. U susret četrdesetom rođendanu najstarijeg hercegnovskog festivala počela je priprema, a zadatak da u priče saberu sve prethodne godine dobili su pokojni Petar Janičić, ugledni publicista i novinar i Vitka Vujnović, novinarka Radio Herceg Novog. Monografija te godine nije objavljena, ali je prikupljen dragocjen materijal koji je pred 45. izdanje februarske cvjetne fešte sabran u knjigu „Praznik mimoze – čarolija koja traje“ .
Petar Janičić, preminuo je u međuvremenu, ali su storije o prvim godinama Praznika koje je on zabilježio (period od 1969. do 1984.) ostale sačuvane i objavljene su. Zbivanja i atmosferu na Prazniku mimoze od 1985. do 2002. godine zabilježila je Vitka Vujnović, a Dragica Ivanović (novinarka u Radio Herceg Novom i višegodišnji dopisnik „Pobjede“) uradila je isto za period od 2003. do 2009. godine.
Novi povod za oživljavanje ideje o monografiji bio je novi jubilej – 50 godina Praznika mimoze. Ideju su inicirali iz JUK Herceg fest koja je i izdavač.
Monografija „Praznik mimoze – 50 godina cvjetnog festivala“ pripremana je skoro godinu.
Prethodna publikacija „Čarolija koja traje“ bila je odlična osnova za početak, ali se tim saradnika okupljen oko monografije saglasio da priču treba dopuniti kazivanjem organizatora i učesnika, domaćina i gostiju, različitim sagledavanjem koncepta festivala. Zbog toga se i nije išlo već savladanim putem prethodne publikacije, niti su opširno hronološki bilježeni događaji iz poznatog festivalskog kolopleta, već je hvatana suština kroz kazivanja onih koji su živjeli za i uz Praznik u godinama koje danas nazivamo zlatnim, potom onima koje su bile u svakom smislu teške i olovne zbog zemljotresa, rata, sankcija, do onih u kojima smo se oporavljali, osamostaljivali, pa ponovo povezivali sa prijateljima. Pokušali smo takođe da nagovjestimo i šta bi Praznik trebalo da postane u budućnosti.
Monografija Praznika mimoze
U novom prikupljanju građe, priča, fotografija za ovu knjigu zahvalnost dugujemo svim sagovornicima, svima koji su fotografisali, snimali, pisali o novskoj fešti.
Rezultat posvećenog jednogodišnjeg rada je monografija objavljena na više od 300 strana, sa preko 500 fotografija i stotinak razgovora.
Na kraju, i kada ovu knjigu ispisivanu s jubavlju i poštovanjem, pročitamo, mogli bismo opet započeti novu. Jer, neizmjerna je energija i nasaglediva radost koju ovom Prazniku dajemo i koju nam on vraća, krećući se poput života lagano prema budućnosti.
Među prijateljske zemlje koje je ugostio 50. Praznik mimoze upisala se i Finska, izložbom „Inovativni finski dizajn“ koju je sinoć u foajeu Dvorane Park otvorio finski ambasador Perti Ikonen.
Finska i Crna Gora se približavaju, poručio je ambasador Ikonen otvarajući izložbu koja je prvi put u Crnoj Gori.
“Kako je Crna Gora u procesu pristupanja Evropskoj uniji, evidentno je da smo svakog dana sve bliži jedni drugima”, rekao je Ikonen, dodajući da su konekcije između sjevera i juga sve bolje pa ćemo, pored ljetnje linije od Helsinkija do Podgorice, od 01. aprila imati i direktan let Helsinki-Tivat.
On se zahvalio Herceg Novom na prilici da učestvuju u Prazniku mimoze i objasnio da ovom izložbom žele da pokažu da Evropa i dalje ima dosta toga da pokaže u oblasti dizajna i inovacija. Od deset najinovativnijih zemalja svijeta osam je iz Evrope, a Finska je jedna od njih.
“Ko god posjeduje mobilni telefon takođe posjeduje i finski patent u tom telefonu, što znači da svi na svijetu koristimo nešto što je dio Finske“, kazao je Ikonen.
Herceg Novi ovom izložbom otvara vrata još boljoj saradnji sa Finskom, poručio je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.
“Od prijatelja iz Finske možemo i nadamo se naučiti mnogo, a Herceg Novi će uvijek rado biti domaćin ovakvih i sličnih manifestacija”, dodao je Katić i zahvalio se Ambasadi Finske.
“Kreativna dizajnerska rješenja, od komunikacionih i informacionih tehnologija, brodogradnje i namještaja, do medicinske elektronike i zdravstvene zaštite, primjeri su ne samo estetskog sklada i minimalizma, već, u određenoj ravni, predstavljaju misao i ideju o napretku – sa potkovanim fokusom, konciznošću i vizijom. Tim principom se vodi i naša lokalna samouprava, kako bi buduće generacije naslijedile prave vrijednosti, one koje ostaju kao prepoznatljiv pečat zajednice u kojoj rade i stvaraju“, kazao je Katić.
Izlozba-Inovativni finski dizajn- foto Z.K.
Otvaranju je prisustvovao i počasni konzul Finske Mihailo Pavićević.
Kroz deset panela, izložba upoznaje posmatrača sa autentičnim i inovativnim rješenjima koji su veoma bitan element uspjeha finskih kompanija i razvoja finskog društva uopšte. Prikazuje dizajn različitih proizvoda, od brodova do mašina i alata, a sva rješenja se vode istim principom – jednostavno korišćenje i dobar izgled.
Izlozba-Inovativni finski dizajn- foto Z.K.
Postavku koja je pripremljena u saradnji Ambasade Finske za Crnu Goru i Javne ustanove kulture „Herceg Fest“ možete pogledati do 04. aprila.
Stop krivolovu - U Boki uhvaćen krivolovac, ronilac sa devet kilograma vongoli, koje su vraćene...
1 od 5
Stop krivolovu
Stop krivolovu
Stop krivolovu
Stop krivolovu
Stop krivolovu
Pošto od samog začetka akcije Stop krivolovu kod mnogih stoji veliki znak pitanja kako se krivolovu konačno našao “protivotrov” na ovim prostorima, i od kud tolika stopa uspešnosti u akcijama protiv pojedinaca i organizovanih krivolovnih grupa, praktično vam prezentujemo, na najnovijem, primjeru uspješnu akciju, sprovedenu danas u reonu zaliva, na potezu Lipci-Risan, poručuju iz neformalne grupe sportskih ribolovaca i ljubitelja prirode Crne Gore, Stop krivolov.
„Naime, na prijavu građana na našoj FB stranici, Stop krivolovu, da je u mestu Lipci uočeno lice koje vrši ronjenje uz korišćenje aparata za disanje (boca sa kiseonikom), krenulo se u ubrzano planiranje daljih koraka.
Lice je sve vreme praćeno i fotografisano, obaviješteni su nadležni, sa kojima je koordiniran svaki naredni potez i kretnja, posebno u trenutku kada je lice, pod pritiskom jedne meštanke da će obavestiti nadležne o tome što radi brzo napustilo lokaciju, i u ronilačkom odjelu sjeo u auto i krenulo ka Risnu!
Iako je u tom trenutku izgledalo da će se prekršilac izvući, upornost našeg člana to nije dozvolila, te je svojim autom krenuo u istom pravcu, kontrolišuću obalu, i naišao na parkiran auto prekršioca u Risnu, na plaži Mao, o čemu je izvestio nas, a mi informaciju prosledili nadležnima, koji su već krenuli ka lokaciji!
Komandir Jedinice patrolnih brodova i čamaca Herceg Novi, i Inspektor za ribarstvo su ubrzo pronašli lokaciju na kojoj se nalazi vozilo, i iz parkiranog automobila nastavili osmatranje, međutim, lice nije uočeno, te je naš član krenuo u obilazak terena, i nakon izvesnog vremena uočio mesto gde lice roni i o tome izvestio nadležne.
Stop krivolovu
Posle strpljivog čekanja i osmatranja uz konstantu komunikaciju, prekršilac je konačno uočen kako izlazi iz mora i kreće sa ulovom ka svom autu, i u tom trenutku je zaustavljen i procesuiran!
Što kod njega, što u automobilu, zatečeno je oko 9 kilograma Vongola, koje su posle evidentiranja vraćene u more, a od lica je oduzeta kompletna oprema za ronjenje i alat korišten u ovoj krivolovnoj djelatnosti i uz prijavu njegov krivolovni dan se završio neslavno!
Ponovo! Jer se radi o licu koje je i prošle godine procesuirano za isto delo, i kome su krivolovne delatnosti izgleda osnovno zanimanje!
Stop krivolovu
Dakle…Građani, meštani, komšije, ribolovci, ronioci, svi oni savesni članovi našeg društva, od kojih se uostalom akcija Stop krivolovu i sastoji,uz zdravu komunikaciju i saradnju sa nadležnim institucijama, a uz pokroviteljstvo Vlade Crne Gore koja je na apel nas iz Stop krivolovu, dakle građana ove zemlje, u maju 2017.godine odgovorila uredbom kojom je naloženo svim nadležnim institucijama da se krene u borbu protiv krivolova, a pod rukovodstvom Direktorata za ribarstvo MPRR , donose sve ove sjajne rezultate što na slatkim vodama, što na moru!
I to je ono na šta smo najponosniji! Na tu spregu svih nas, na tu saradnju i komunikaciju između gradjana i države, na razumijvanje i zajedničku volju da se uradi nešto dobro, nešto neophodno, da zajedno stremimo istom cilju! Nije baš svojstveno našem podneblje, ali eto, mi smo uspjeli i na to smo veoma ponosni!
Neko će možda reći “veliki spektakl za par kila školjki”…ali taj griješi!
Ovo je samo jedna od zajednički sprovedenih akcija gde se na djelu vidi zdrav odnos, razumijevanje, želja i upornost! Gdje se obraća pažnja na glas “malog čoveka”, na ono što ga tišti, gdje država prepoznaje zdravu ideju da se nešto loše i nelegalno zaustavi! I naravno da će takva saradnja donositi samo pozitivne rezultate!
Hvala vam svima! I vama koji nas pratite i podržavate, i onima koji imaju ne baš sjajne komentare za ono što radimo, ali najviše hvala onima koji ulažu trud i strpljenje da se nešto promeni, a danas ga je u ovu jednu akciju, uloženo zaista mnogo! Tekst je možda poduži,ali svakako kraći od tih 4-5 sati koliko je danas utrošeno na ovu akciju, a o upornosti i volji aktera da ne govorimo! Hvala vam na današnjem trudu,na svim prethodnim a i narednim akcijama, jer jedino tako menjamo nešto loše i pretvaramo ga u bolje !!!
Idemo dalje… poručuju iz Stop krivolovu !!!
Broj za prijavu krivolova u Herceg Novom je 067/184-773, u Budvi 067/184-258, Baru 067/184-018, Ulcinju 067/184-196 i na Skaradskom jezeru 067/174-246 i 020/875-998.
Intenzivna gradnja na Ponti Veslo na Luštici i fotografije objavljene na društvenim mrežama izazvale su revolt brojnih Novljana, a novinari su pokušali da saznaju o kakvom je projektu riječ, ko i šta gradi.
Planska dokumentacija koja pokriva Pontu veslo ne postoji na zvaničnom sajtu Opštine Herceg Novi. Na sajtu resornog Ministarstva stoji da je Opština Herceg Novi radila Lokalnu studiju lokacije Uvala veslo, koju je 28.juna 2018.godine, predala Ministarstvu održivog razvoja i turizma na reviziju. Dokument nije dobio potrebne saglasnosti, javlja Radio Herceg Novi.
Marina Sekulić, načelnica hercegnovskog Sekretarijata za za prostorno planiranje i izgradnju objasnila je, da je izrada Lokalne studije lokacije (LSL) Uvala Veslo pokrenuta donošenjem Odluke o izradi plana, 2014. godine na zahtjev zaintersovanih korisnika prostora. Dodala je, da je uporedo sa Odlukom o izradi plana, donijeta i Odluka o izradi studije procjene uticaja na životnu sredinu, te da je sprovedeno anketiranje zainteresovanih korisnika prostora u trajanju od 15 dana, od 24.marta do 7. aprila 2014. godine.
– Uprava za javne nabavke sprovela je postupak javne nabavke šoping metodom za potrebe odabira Obrađivača plana i izvještaja (obrađivač plana je doo „MA Consulting“ iz Podgorice, i obrađivač izvještaja doo „Verdeprojekt“ iz Podgorice). Pribavljeni su podaci, predlozi, mišljenja za potrebe izrade plana i isti dostavljeni navedenim obrađivačima. Izrada plana je 2016. godine zastala iz razloga što je Prostorni plan opštine Herceg Novi stavljen van snage.
Donošenjem novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata oktobra 2017. godine nastavljena je procedura izrade plana. Prema mišljenju MORT-a, Nacrt plana je bilo neophodno korigovati. U međuvremenu je izrađena Studija kulturnih dobara za zahvat LSL Uvale Veslo. Na kraju, po sili zakona, shodno čl. 217 novog Zakona – 31.12.2018, obustavljena je izrada ovog planskog dokumneta, navela je Sekulić.
Načelnica Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora, Marija Andrić objasnila je da su obišli teren 18.marta ove godine.
Konstatovali su izvođenje građevinskih radova, a zapisnik sa terena i foto dokumentaciju, koji su sačinjeni na licu mjesta, proslijedili su Ministarstvu održivog razvoja i turizma, odnosno nadležnim inspekcijama na dalje postupanje.
