Ove jeseni bit će otvoreno devet gradilišta luka nautičkog turizma u Srednjoj Dalmaciji, najavljuju iz Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije. Planirane investicije županijske Lučke uprave za područje Srednje Dalmacije, uz potporu Ministarstva, u 2019. godini iznose oko 300 milijuna kuna, čime će se značajno poboljšati pomorska infrastruktura.
– Sprema se izgradnja luke s rivom i pratećim sadržajima u Omišu. Kroz 2019. privesti će se kraju pripreme za početak gradnje luke i lukobrana za sve vrste brodova osim trajekta u Bolu na otoku Braču. Realiziran je projekt luke Rogač na Šolti, uredit će se luke Stomorska na istoku Šolte i Splitska na otoku Braču.
U Sućurju, na istočnoj punti otoka Hvara, počinju ove jeseni radovi na uređenju luke koji će rezultirati sasvim novim vizurama Sućurja, jednako kao i Kaštel Starog gdje se realizira projekt pristaništa sa svim pratećim sadržajima – dodaju iz županijske Turističke zajednice.
U izdanju “IV Consulting” d.o.o Budva, iz štampe je izašla knjiga “Jezičko svjedočanstvo nestalih vremena”, odnosno Rječnik budvanskog narodnog jezika, čiji je autor, pravnik Dragan V. Liješević iz Budve.
Ova zanimjiva knjiga od 565 strana, štampana je u cetinjskoj štampariji IVPE, a njen recenzent je, poznati mladi reditelj Boris Liješević.
“Knjiga Dragana Vladova Liješevića, nije samo pohranjivanje narodnog jezika koji nestaje, za koji nas vežu uspomene. Pred nama je enciklopedija koja dokazuje, da je jezik rezultat djelovanja istorije, geografije, politike, migracija..”, kaže između ostalog u recenziji knjige, reditelj Boris Liješević.
“Iz ove knjige”, kaže on, “jezik sija kao neprocjenjivo blago, ostavljeno nam u nasljeđe…”. “Između ostalog, autor nas dovodi i do saznanja o skladnom suživotu unutar budvanske regije u kojoj se miješaju uticaji, običaji, nacije, navike, vjeroispovijesti, imena i različiti završeci prezimena”, ističe u recenziji knjige, reditelj Boris Liješević.
U rječniku, nazvanom “Jezičko svjedočanstvo nestalih vremena”, nalazi se 6.200 arhaizama, izreka, frazema i pojmova obogaćenih citatima iz literature i svakodnevnog govora.
Menadžer Opštine Tivat Marko Petričević (DPS) pojasnio je juče da je baraka Crvenog krsta Tivta u Zagrebačkoj ulici na Seljanovu prethodnog dana porušena uz saglasnost Opštine kao investitora, a na predlog podgirilke firme „Urbi pro“ koja je nadzorni organ u poslu izgradnje vipenamjenskog velikog objekta na toj lokaciji.
Firma „Erlang“ koja se pojavila na gradilištu novog objekta umjesto kompanije „Artek“, izršioca koji je dobio tender i potpisao ugovor sa investitorom Opštinom Tivat, srušila je baraku Crvenog krsta iako to nije smjela da uradi po propozicijama tendera.
„Nadzorni organ „Urbi pro“ obratio se u petak Opštini Tivat pismom u kome navodi da je nakon demontaže krovne konstrukcije sa barake, što je obavljeno dan ranije, konstatovano da su elementi drvene konstrukcije tog objekta u lošem stanju i da se oni ne mogu ponovno iskoristiti. Zbog toga su oni predložili da se cijeli objekat sruši, što smo mi kao investitor i prihvatili.“- kazao nam je Petričević.
Demontaža barake od 250 kvadrata sa placa u Zagrebačkoj ulici na Seljanovu, počela je 7.marta kada je skinut najveći dio krovne konstrukcije. Umjesto da nastave sa radovima na demontaži zgrade, radnici „Erlanga“ prekjuče su ovdje doveli bager koji je „sa zemljom sravnio“ drvenu baraku, pretvorivši je u gomilu neupotrebljivih panela i slomljenih dasaka. Prethodno je ipak, sa gradilišta odvezen najmanje jedan kamion dobre, demontirane jelove građe sa krova zgrade, a žitelji obližnje lamele C-1 kojima se gradilište nalazi ispod prozora, tvrde da su vidjeli i kako „novac prelazi iz ruke u ruku“ za tu građu i ranije odnešene salonite krovne prekrivače, između osoba koje su je odvezle materijal i „Erlangovog“ personala sa gradilišta.
„Pažljiva demontaza postojećeg prizemnog montažnog objekta, sa odvozom na mjesto koje predvidi investitor i odvozom šuta na gradsku deponiju (udaljenost do 10km). Demontažu obaviti tako da se demontirani objekat u potpunosti sačuva, kako bi ga investitor mogao kasnije ponovo montirati na neko drugo mjesto.”- stoji u propozicijama tendera koji je Opština Tivat objavila za gradnju objekta Dnevnog centra za djecu s aposebnim potrebama na Seljanovu u poglavlju “Pripremni radovi”. U tenderskoj dokumentaciji pored toga, jasno piše i da “sav demontirani materijal pripada investitoru” i da je “posebno naglašeno pod kojim uslovima se plaća njegov transport sa gradilišta.”
Na pitanje kako je moguće da je najmanje jedan kamion drvene krovne konstrukcije barake Crvenog krsta koja je navodno bila “u lošem stanju”, ipak odvezen u nepoznatom pravcu prije nego što je bager ostatak objeta sravnio sa zemljom i da li će Oopšptina kojoj ta materijal pripada utvrditi gdje je “Erlang” uputio tu građu, te da li će provjeriti tvrdnje mještana Seljanova koji kažu da su vidjeli kako se ta opštinska imovina preprodaje, Petričević je kazao da to nije u njihovoj nadležnosti.
“Ne bi me čudilo da se nešto tako možda i stvarno dogodilo ali je to pitanje za neke druge organe, a ne za nas kao Opštinu”- rekao je on.
Seljanovo rušenje barake CK
Na fotografijama koje su prekjuče snimili žitelji obližnje stambene lamele C-1 na Seljanovu, vidi se kamion kotorskih tablica (KO BB 562) na koji se tovari uredno složen teret tek demontiranih jelovih greda sa krova barake Crvenog krsta, kao i par osoba pored njega koje međusobno nešto razmijenjuju.
Povodom Međunarodnog dana turističkih vodiča, koji se obilježava 21. februara, članovi Udruženja vodiča iz Crne Gore, na temu vjerskog turizma, proteklog vikenda posjetili su crkvu Sv. Eustahija u Dobroti.
Domaćin posjete bio je mjesni župnik, don Pavao Medač koji je turističkim vodičima izložio istoriju crkve i njezinog zvonika. Govoreći o unutrašnjosti crkve, don Pavao je istaknuo istorijsko-umjetničke i baštinske aspekte ovog iznimno vrijednog sakralnog objekta, kao što su slikarstvo, kiparstvo i arhitektura.
Foto Kotorska biskupija
Neizostavna tema posjete bila je najveća zbirka „Dobrotske čipke“ koja se čuva u riznici crkve Sv. Eustahija.
Govoreći o važnosti ove čipke i njenoj povezanosti s vjerom i Crkvom, župnik je objasnio da ona podsjeća na radost uskrsnuća: nakon Isusova uskrsnuća, u njegovom su ostali samo ubrusi i povoji u kojima je bilo zamotano njegovo tijelo.
“Za nas vjernike je veoma važno i to da su oni bili jedini svjedoci Isusovog uskrsnuća. To bijelo platno koje se stavlja na oltar, na koje u svetoj misi svećenik polaže Isusovo tijelo jest spomen na te povoje kao svjedoke Isusovog uskrsnuća, a oltarnici koje je izradila dobrotska čipkarica su svjedoci njezine vjere u uskrsnuće“, naglasio je don Pavao.
Don Pavao Medač – Sveti Eustahije zbirka dobrotske čipke
Prigodno predavanje održao je don Siniša Jozić, župnik u Herceg Novom, na temu “Crkva, turizam, hodočašće”.
„Kao idealni spoj prirodnih, kulturnih i duhovnih ljepota dobar primjer je naša Kotorska biskupija. Naime, Kotor i njegova katedrala, Perast s Otokom Gospe od Škrpjela, nebeski zagovornici: Bl. Ozana Kotorka, Bl. Gracija iz Mula te Sv. Leopold Bogdan Mandić stanoviti su «ispit savjesti» kako domaćinima tako gostima, želi li se pojedinac kroz hodočašće i turizam «unapređivati» kao čovjek i kao vjernik“ – istakao je don Jozić.
Foto Kotorska biskupija
„Turistička ponuda ne smije imati rok trajanja, nego treba postati simbioza duhovnosti i prirode koja, ako je ispravno postavljena, može biti idealna prilika za Novu evangelizaciju već krštenih i onih koji će to (možda) postati. Dakle, turistički radnici i vodiči u sakralnim objektima i u svetištima pozvani su isticati duhovnu dimenziju turizma koja stavlja u središte čovjeka kao osobu te utarnje traganje za vlastitim „ja“ i ljudskim vrijednostima“, kazao je don Jozić.
Sveti Eustahije Dobrota
Župa Sv. Eustahija rado se odazvala inicijativi Udruženja turističkih vodiča Crne Gore u nadi da bi ovaj tematski susret mogao biti od pomoći ponajprije turističkim radnicima na pragu još jedne turističke sezone; te ujedno i poticaj, da njihov rad i trud kod hodočasnika iznova probudi postojeću vjeru, a kod turista potakne znatiželju i interes za duhovne vrijednosti koje su temeljni i sastavni dio povijesnog i kulturnog krajolika Kotorske biskupije.
Već se u zadarskom kraju zna za neke neobične i divovske vrste limuna, poput one koju već više od 30 godina u skrivenom dvoru svog samostana uzgajaju koludrice sv. Marije, a i Zadranin Joško Kolega u svom bogatom i šarolikom vrtu rasadniku u Gaženici ima rijetku vrstu velikog kineskog limuna, koji podnosi temperaturu do minus 25 stupnjeva, kad smo doznali da su plodovi limuna kod Petra Šindije u njegovu rasadniku u Bibinjama nadmašili sve: u pet nedavno ubranih plodova bilo je 8,4 kilograma, a najveći primjerak je imao impozantnih 1,84 kg.
Sad će neko vrijeme služiti kao ukras i atrakcija u prodajnim centrima “Čičvarda Šindija” u Bibinjama, uz Jadransku magistralu, i kod raskrižja Mazije, između Zadra i Ražanca.
– Prije dvije godine sam na Siciliji našao sadnice ovih velikih limuna, iskreno ne znam koji im je stručni naziv, a i inače na Siciliji, na kojoj se proizvodi najviše limuna u Europi, nabavljam svu robu, sadnice i presadnice za svoj rasadnik – govori nam Petar Šindija (69), agronom koji je stasao u davnom moćnom kombinatu PK Zadar.
– Tamo nabavljam sadnice koje uzgajam da bih mogao dalje precjepljivanjem proizvesti nove sadnice. U nas je loš poslovni običaj da uvozimo i preprodajemo gotov sadni materijal. Ja samo nabavljam osnovu od koje ću sam dalje proizvesti nove sadnice, pa sam zato i nabavio ovaj atraktivni limun.
snidija petar- Foto Luka Gerlanc / HANZA MEDIA
Degustacija
Šindijin je limun stvarno atraktivan, s naborima po žutoj vanjskoj kožici koja podsjeća na vrstu psa šar-pej koji “nosi” tri broja veću kožu, ili na nešto ružnije, “strije” u slabo održavanih dama, i s debelom bijelom opnom oko sočnog srca s kriškama, ali nam je ipak dao – bar onaj primjerak koji nam je šjor Pero darovao – puna dva decilitra soka. Vrlo ukusnog i pomalo drukčijeg od uobičajenog okusa limuna.
Jedan dio smo degustirali u zadarskom Dopisništvu Slobodne Dalmacije te otkrili da je jako kiseo, kao “pravi” limun ali da malo “baca” na grejpfrut, a od drugog dijela smo u obližnjeme kafiću “Aba” napravili koktel s ginom, ledom i tonikom te ga nalili u očišćenu polovinu limuna umjesto čaše. Atraktivna i perfektna kombinacija.
Na matičnom stablu divovskoga sicilijanskog limuna bujaju dva nova ploda, a Šindija već u pripremi ima nekoliko desetaka sadnica iste vrste – kalemio ga je na moćnu rusku sortu limuna Poncirus trifoliata, koju je u nas gotovo nemoguće uzgajati u izvornom obliku, ali zato odlično služi kao osnova za križanje.
Limun ima jednu vrlo zanimljivu osobinu: ako su dvije različite sorte limuna jedna do druge, lako će se križati pa će nastati nova, objasnio nam je Šindija.
Zato i nije čudno da je teško pronaći stručni ili latinski naziv divovskoga limuna sa Sicilije jer i botaničari više ne mogu pratiti sve nove vrste ovog citrusa koji se uzgaja u mnogim državama toplije Zemljine hemisfere, najviše u Meksiku, pa onda u Indiji, Iranu, Španjolskoj, Argentini…
Limun – Foto Luka Gerlanc / HANZA MEDIA
Petar Šindija svoj gigantski limun ne doživljava za atrakciju svojih ogromnih plastenika. Tvrtku “Čičvarda Šindija” osnovao je još 1993., a sada s 15 zaposlenika u devet prostranih plastenika sadi, sije, uzgaja na tisuće vrsta različitog bilja.
Od onog običnog, tisuće i tisuće presadnica nekoliko desetaka vrsta povrća, stotinjak vrsta različitog voća koje sam proizvodi iz cijepova; recimo sad klija nekoliko stotina novih sadnica prastare sorte smokve petrovke, koje presađuje s oronulog stabla-majke, mnogobrojne sorte maslina i vinove loze, penjačica, paprati, sparožine, sadnica smilja u milijunskoj količini, tamarisa koji je, ne biste vjerovali, nevjerojatno tražena sadnica, makar Šindija kaže da ju je iznimno lako uzgojiti, a nema nema ni poznatije sorte agruma kojeg nema u ponudi.
Tu su i deseci vrsta palmi, ali i brojne vrste i presadnice cvijeća i egzota, pa tropskog voća poput feoje ili ljekovitog kaktusa aloe kojim ima gotovo u svim podsortama.
Kad nas je nas je u brzom polumaratonu proveo kroz sve to raznoliko i mirisno bogatstvo – a prijetila je ozbiljna opasnost da o vrstama bilja doznamo duplo više nego što smo do sada znali – morali smo zaključiti:
Pa vi ste, Pero, bogat čovjek!
– Jesam bogat, ali ne u novcu, nego u svom ovom zelenom bogatstvu s kojim svakim dan živim. I samo da znate – nikad ne prodam sve što proizvedem, mora nešto ostati za dalje.
Rastali smo se, ne kraj onog sicilijanskog limuna zbog kojeg smo i došli, nego kraj jedne velike, predivne kamelije koju Pero drži najljepšim cvijetom i drvetom uopće.
A nama je tek tada bilo jasno zašto smo baš u ovog živahnog zanesenjaka pronašli ono čudo od limuna.
Nakon koncerata u Podgorici, Nikšiću, Danilovgradu, Tivtu, projekat KIC pop hora “Bez dileme – antifašizam” biće predstavljen publici u Kotoru.
Publika će uživati u partizanskim i antifašističkim pjesmama KIC pop hora sa gostima, u Kulturnom centru “Nikola Đurković” 14. marta u 20 sati.
Prodaja ulaznica po cijeni od 5 eura biće na blagajni kotorskog Kulturnog centra na dan koncerta (14.03.2019.g) od 10h do 12h i od 18h do 20 h.
Antifašistički repertoar obuhvatiće oko 20 pjesama među kojim su: “Bilećanka”, “Crveni makovi”, “Ciao bella”, “Kaćuša”, “Ide Tito preko Romanije”, “Oj, đevojko drugarice”, “Mlada partizanka” i druge, a koje će KIC pop hor izvesti pod dirigentskom palicom dirigenta prof. Saše Barjaktarovića.
Projekat “Bez dileme – antifašizam” nastao je kao inicijativa KIC pop hora, NVU “Kutak”, KIC-a “Budo Tomović” i Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore. Muzički urednik projekta je prof. Saša Barjaktarović, a direktorica i menadžerka projekta mr Snežana Burzan.
O njegovoj ogromnoj popularnosti i uspjehu govori i to da, osim što se za svaki nastup tražila karta više, KIC pop hor je za seriju spektakularnih i emotivnih koncerata dobio krajem maja prošle godine Povelju Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore za posebne zasluge u razvoju i unaprjeđenju antifašizma u našoj državi.
KIC POP HOR je uoči desetog jubilarnog koncerta “Bez dileme – antifašizam” 29. novembra prošle godine predstavio i prvi spot hora za numeru “Bilećanka” čiju režiju potpisuje mr Nikola Vukčević koji je do sada na you tube-u zabilježio blizu 17.000 pregleda i sjajne komentare.
Premijerna promocija zbirke izabranih djela i omaž velikanu Džumhuru
Veče sjećanja na Zulfikara Zuka Džumhura, stvaraoca koji je u Herceg Novom živio i radio 20 godina, održano je sinoć u foajeu Dvorane Park. Broj prisutnih pokazao je da je među Novljanima živo sjećanje na čovjeka, umjetnika i sugrađanina, koji je u mnogim prilikama govorio samo najljepše o Herceg Novom i Prazniku mimoze. Premijernu promociju zbirke „Izabrana djela“ održala je izdavačka kuća „Buybook“ iz Sarajeva, a ovo veče bilo je dio programa 50. Praznika mimoze.
-Dopada mi se način kako u Novom stvari funkcionišu. Najvažnije od svega je da nam nije bila potrebna nikakva „veza“. Našli smo se, razumjeli i krenuli da uradimo nešto čega nije bilo od Zukove smrti. Ove godine se navršava 30 godina otkada je Zuko otišao, i čak 100 godina od njegovog rođenja, istakla je novinarka i predsjednica Fondacije Zuko Džumhur iz Beograda, Jelena Zimonjić, govoreći o pokretanju inicijative za organizovanje ovog programa.
Ona je podsjetila na sopstvena iskustva prilikom pripreme i realizacije zbirke djela Džumhura, na „slaganje kockica“ kako bi uradili ovaj veliki i značajan posao.
Prisutnima se obratio književnik Goran Samardžić, istakavši riječi Vezire, pokojne Zukove supruge, da je velika nepravda što su djela Džumhura izlazila sa velikim brojem materijalnih grešaka.
-Mi smo sve te greške potamanili. Zbirka predstavlja do sada najtačniju i najpošteniju knjigu koju je Zuko objavio. Ovu zbirku doživljavam kao knjigu-spomenik, kazao je Samardžić, opisujući Džumhura kao čovjeka renesanse, čovjeka opterećenog velikim brojem svojih talenata.
Književnik i suosnivač izdavačke kuće „Buybook“ Damir Uzunović, govorio je o zbirci, ali i o anegdotama i humoru u životu Džumhura.
-Tako sjedeći u jednoj kafani, pored Neretve, satima su slušali kako rijeka teče na isti način. I onda su s vremena na vrijeme zamolili nekog dječaka i platili ga da im mijenja kamenje u plićaku, kako bi Neretva drugačije šumila, pričao je Uzunović.
Kako je kazala sekretarka za obrazovanje i kulturu Opštine Herceg Novi Ana Zambelić Pištalo, održano je lijepo i emotivno veče, posvećeno stvaraocu koji je za svog života i sam promovisao Praznik mimoze i naš grad.
-Zuko Džumhur i Herceg Novi su neraskidivo vezani. Samim tim, imali smo želju da se na neki način odužimo piscu. U duhu tradicije njegovanja i vrednovanja znamenitih ljudi koji su živjeli i stvarali u Herceg Novom, planiramo da tokom ove godine postavimo i spomen ploču sa medaljonskim likom Džumhura, kazala je Zambelić Pištalo, i dodala da su već napravljeni i prvi koraci saradnje Opštine Herceg Novi i Fondacije Zuko Džumhur. Fondacija bi, kako je inicijalno dogovoreno, nagrađivala mlade neafirmisane umjetnike, putopisce, karikaturiste i scenariste.
Zulfikar Zuko Džumhur, autor desetak knjiga, karikaturista koji je 40 godina objavljivao u “Politici”, putopisac koji je obišao svijet, scenograf, televizijski i filmski stvaralac, prvi put je u Herceg Novi došao 1969. godine, na nekoliko dana. U njemu je ostao sve do smrti, 1989. godine.
Ekipa filma „Minamata“ u kojem glavnu ulogu tumači holivudska zvijezda Džoni Dep, preksinoć je stigla u Tivat. Najveći dio svojih vozila sa opremom i rekvizitoma, ekipa koja broji oko 200 ljudi, smjestila je na Župi, u blizini sportske dvorane Tivat i jednog od lokaliteta na kojima će snimati narednih dana.
Ekipa u Tivtu, kako je ranije najavljeno, ostaje oko nedelju dana. Kako je planirano, svoje scene Džoni Dep će snimati na Ostrvu cvijeća, Župi i na plaži Kalardovo.
„Minamata“ je film o prvom ratnom fotografu novijeg doba, Judžinu Smitu. Nakon Drugog svjetskog rata Smit počinje da radi za časopis „Lajf“ i otkriva trovanje ljudi iz fabrike Minamata u Japanu. Režiser filma je Endrju Levitas. „Minamata“ se zasniva na zajedničkoj knjizi Ajlin Mioko Smit i Judžina u adaptaciji Dejvida K. Keslera. Slavni dani Drugog svjetskog rata daleko su Smita kada ga stari prijatelj, urednik magazina Lajf Ralf Grejvs ubjeđuje da se vrati u Japan kako bi otkrili veliku priču: razarajuće uništavanje obalne zajednice trovanjem živom.
Snimanje filma u Tivtu
Scene ovog filma već su snimane u Japanu i u Srbiji. Iza snimanja „Minamate“ u Srbiji i Crnoj Gori stoji producentska kuća WIP je prethodnih godina radila na filmovima „November Man“, „The Last Panthers“, „The Raven“, „Papillion“ i mnogim drugim.
Dani Beograda u Herceg Novom, konferencija za novinare
Dani Beograda u Herceg Novom biće održani večeras i sutra, u okviru programa 50. Praznika mimoze. Duh Beograda i boemske četvrti Skadarlije biće muzikom, narodnim igrama i tradicionalnim specijalitetima prenesen na obalu Jadrana, tokom dvije gastro večeri u Gradskoj kafani.
Večeras i sjutra u Gradskoj kafani od 20 sati nastupiće glumica Ljiljana Jakšić u ulozi skadarlijske dame, skadarlijski orkestar Dače Jovanovića i mladi igrači Umjetničkog centra ”Talija”, koji su kratkim nastupom na samoj konferenciji pokazali djelić svog nastupa. Gosti će uživati u tradicionalnim specijalitetima koje će po tradicionalnim recepturama pripremati dva kuvara skadarlijskog restorana ”Tri šešira”.
Nažalost, predstava “Dobrodošli u kabare Beograd” otkazana je, jer glumačka ekipa zbog loših vremenskih uslova nije mogla da stigne u Herceg Novi, saopšteno je na današnjoj konferenciji za novinare.
U ime Opštine Herceg Novi prisutne je pozdravio menadžer Dragan Šimrak, koji je izrazio zadovoljstvo što se prijateljski Beograd već treću godinu zaredom predstavlja na Prazniku mimoze. Kako je rekao, Herceg Novi i Praznik mimoze su već decenijama prisutni u Beogradu organizovanjem Karavana mimoze, a ovo je lijep način da predstavljanje bude obostrano.
Nosilac organizacije manifestacije Dani Beograda u Herceg Novom je Turistička organizacija Beograda, u čije ime je Jelena Stanković čestitala važan jubilej, 50. godina Praznika mimoze. Kako dodaje, zadovoljstvo je što su treću godinu dio festivala i trudili su se da sadržajem doprinesu obilježavanju jubileja.
“Beograd vrlo dobro zna i razumije koliko je važno imati manifestacije koje su višedecenijski čuvari tradicije. Iako smo poznati kao grad koji ima manifestacija bezmalo koliko i dana u godini, opet brižljivo čuvamo baš one koje su tradicionalne. Takav je i Praznik mimoze”, rekla je Stanković. Ona je objasnila da će duh Beograda biće predstavljen kroz dvije gastronomske večeri Skadarlije, koja ”najbolje predstavlja tradiciju Beograda”.
Ovim programom nastavlja se dugogodišnja uspješna saradnja turističkih organizacija dva grada, koja je prošle godine ozvaničena potpisivanjem protokola, kazala je Tanja Mrkajić iz Turističke organizacije Herceg Novi.
Dani Beograda u Herceg Novom, konferencija za novinare
U hercegnovskoj Gradskoj kafani, koja je partner u organizaciji, zadovoljni su saradnjom sa Javnom ustanovom kulture ”Herceg Fest”, što su dobili povjerenje i priliku da podrže mnoge manifestacije tokom Praznika mimoze. Menadžer Božidar Marković kazao je da će veče skadarlijske kuhinje biti pripremljeno po tradicionalnim receptima i maksimalno će nastojati da dočaraju atmosferu beogradske boemske četvrti.
Milica Perković, PR menadžerka restorana ”Tri šešira”, zahvalila se na prilici da drugi put budu dio Praznika mimoze i pozvala sve zainteresovane da budu gosti gastro večeri Dana Beograda u Herceg Novom.
Kako je saopšteno na konferenciji, zajednička želja organizatora Dana Beograda u Herceg Novom je da predstava “Dobrodošli u kabare Beograd” bude odigrana u drugom terminu, pa će za nju nastojati da dogovore termin do kraja mjeseca, o čemu će blagovremeno obavijestiti javnost.
