“More, ako voli – voli investitore?” naziv je događaja koji će se održati u Kotoru 7. maja 2025. sa početkom u 18h. Razgovaraćemo o prostoru, turizmu i nama na Jadranskoj obali u vremenu rentijerskog kapitalizma. Da se prijavite za učešće kliknite OVDJE
Gradovi na obali Jadrana, utrkujući se da postanu što privlačnija turistička destinacija, sve više i izgledaju i funkcionišu kao kulise za turizam, a sve manje kao mjesta za život. Zajednički prostori, ulaganja u javnu infrastrukturu i osjećaj pripadanja zajednici već dugo su na udaru ekonomskog i političkog imperativa da se od obale mora zaraditi.
Na tribini u organizaciji Expeditio i KANA/ko ako ne arhitekt razgovaramo o transformacijama obale iza kojih stoje moćni privatni interesi, špekulacije zemljištem, bespravna gradnja, i urbana politika bez dugoročne vizije – osim one o maksimalnoj eksploataciji prostora.
Naše gošće su Katerina Duda, multimedijalna umjetnica čije su teme često vezane za urbane prostore i načine na koje ih oblikuju šire društvene promjene, i Marta Baradić, aktivistkinja, doktorantkinja i kulturna radnica, koje već nekoliko godina zajedno realizuju projekat „Vidim šumu, pišem pašnjak“ – autobusku turu kroz devastirano istarsko priobalje koja je istovremeno umjetnički rad, vid prostorne pedagogije i politička intervencija. Njihov rad bilježi i interpretira procese ubrzane turistifikacije, legalizacije nelegalne gradnje i džentrifikacije prostora koji bi trebalo da pripada svima.
Razgovor vodi Sonja Dragović, istraživačica, doktorantkinja, i aktivistkinja u polju pravednog urbanog razvoja.
Koja je cijena transformacije primorskih gradova u ekskluzivne zone za turiste i investicije u nekretnine?
Koji su mehanizmi otpora? Možemo li zamisliti drugačiji grad na Jadranu – otvoren, održiv, solidaran, funkcionalan?
Kako čitati prostor i arhitekturu kroz prizmu društvenih i ekonomskih odnosa?
Šta znači prisvojiti plažu ili organizovati kino na obali? Koja je uloga umjetnosti u izgradnji osjećaja pripadanja prostoru i uvjerenja o pravu na grad?
Pozivamo vas da se pridružite razgovoru koji, kroz teme vezane za umjetnost, aktivizam i zajedničko angažovanje i mišljenje, traži pukotine u sistemu i prostor za nadu da su drugačije vizije života na obali moguće i dostižne.
Četiri broda prevrnula su se u rijeci Vu usljed iznenadnog nevremena koje je pogodilo jugozapad Kine, devet osoba je poginulo, a najmanje jedna vodi se kao nestala, javili su danas državni mediji.
Više od 80 osoba upalo je u vodu u provinciji Guidžou juče popodne, prenijela je državna televizija CCTV.
Brodovi su se prevrnuli kada su iznenadna kiša i grad pogodili gornje tokove rijeke Vu, pritoke najduže kineske rijeke Jangce. U video-snimku koji su objavili državni mediji vidi se čovjek kako pomaže jednoj osobi, dok u njihovoj blizini “pluta” prevrnuti brod.
U prvim izvještajima objavljeno je da su se prevrnula dva turistička broda, ali državni mediji danas javljaju da je riječ o četiri. Dva broda nijesu imala putnike, a sedam članova posade uspjelo je da se spasi, prenosi CCTV.
Planine i rijeke provincije Guidžou privlače turiste, a mnogi Kinezi boravili su tamo tokom petodnevnog nacionalnog praznika koji se završava danas.
CCTV je objavila da su brodovi imali maksimalni kapacitet od oko 40 osoba i da nijesu bili pretrpani.
Očevici su za medije rekli da su mnogi ljudi uspjeli da doplivaju do obale te duboke rijeke, uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima i gustoj magli.
Kineski predsjednik Si Đinping pozvao je da se ulože svi mogući napori da se pronađu nestali i zbrinu povrijeđeni, javila je juče novinska agencija Sinhua.
Ukazujući na nedavni niz fatalnih nesreća, Si je istakao značaj jačanja mjera bezbjednosti na svim lokacijama, posebno na turističkim mjestima i velikim javnim okupljanjima.
Plavi horizonti na početku sezone, Foto: Siniša Luković
Kupališna sezona na primorju zvanično je otvorena 1. maja, a većina kupališta u Tivtu, Baru i Ulcinju nije uređena uprkos ranijim najavama nadležnih da će spremno dočekati turiste.
Sa izuzetkom Budve, gdje je plažni mobilijar već postavljen na većini plaža, u osvit ljetnje sezone ne zna se ni ko će upravljati kupalištima, pogotovo na ulcinjskoj Velikoj plaži, pišu Vijesti.
Reporteri lista uvjerili su se u petak i subotu da su plaže u državi koja “živi” od turizma neuređene.
Iako su ranije iz Morskog dobra uvjeravali da će sav posao oko izdavanja kupališta na primorju i priprema za kupališnu sezonu biti završen na vrijeme, na Tivatskoj rivijeri to nije slučaj.
Reporter Vijesti obišao je u petak kupališta koje je Morsko dobro ponudilo na tenderu i, kako tvde nadležni u tom preduzeću, u 95 osto slučajeva sklopilo ugovore sa novim ili starim zakupcima. Zatečeno je nekoliko kupača i dosta turista koji su uživali u sunčanju, ali na kupalištima bukvalno nije bilo ništa od onoga što bi trebalo da imaju.
Osim što, u najvećem broju, nijesu bili u funkciji ni prateći ugostoteljski sadržaji, kupališta od Veriga na sjeveru do uvale Pržna u Krtolima na jugu su neuređena, neočišćena, sa nepostavljenim bovama, bez aktivne spasilačke službe i mobilijara. Takav je slučaj sa kupalištima Verige kod crkve Gospe od snijega, Bankina na Plavdi, dva u blizini svjetionika na rtu Opatovo, kupalištem Waikiki i ispred hotela Manor na Seljanovu, svim kupalištima na gradskoj plaži u Tivtu sa djelimičnim izuzetkom hotelskog ispred hotela Palma”, odnosno djelimičnim izuzetkom kupališta Belane sa istočne strane gradske lučice Kalimanj, kupalištem na Župi, u Kukuljini i na Kalardovu.
Na nekim od ovih plaža, poput Waikikija, tek je počela priprema za sezonu, sprovođenjem uobičajene, ali krajnje kontroverzne i ekološki izuzetno štetne aktivnosti “prihranjivanja plaža”, njihovim nasipanjem stotinama kubika pijeska i šodera iz obližnjih kamenoloma.
Kupalište ispred hotela Manor je takođe potpuno prazno i bez ikakvih sadržaja, jer se oko njega spore dosadašnji i novi zakupac koga je Morsko dobro nedavno izabralo na tenderu, iako je hotel novog zakupca udaljeniji od te plaže, nego što je to slučaj sa hotelom dosadašnjeg korisnika.
Kupalište Kardovo, čijem je dugoročnom zakupcu Morsko dobro proteklih nekoliko godina omogućilo da u potpunosti uništi tamošnji prepoznatljivi pejzaž podizanjem niza visokih i dugačkih betonskih zidova u zaleđu plaže, takođe je potpuno neuređeno i neočišćeno i sa još zatvorenim svim pratećim sadržajima.
Posebno žalosna situacija je na nekada najljepšim i najpoznatijim kupalištem u Tivtu – plažom Plavi horizont u uvali Pržna u Krtolima, gdje su prve kupače dočekale gomile smeća na ulazu, odnosno više građevinskih mašina na samoj obali. Jedan veliki damper i dva rovokopača rade na vađenju sitnog pijeska iz mora i njegovom raspoređivanju po plaži, a što još ni izbliza nije završeno, pa su kupače doočekale pješčane dine na kraju žala.
Naravno, ni traga od sadžaja koji bi po važećim propisima, ali i uvjeravanjima nadležnih iz Morskog dobra već od 1. maja morali biti u funkciji na svakoj crnogorskoj plaži – ni spasilaca, ni bova na moru, ni mobilijara, a ni pratećih sadržaja.
Za uvalu Pržno još od 2013. Morsko dobro ima ugovor o korišćenju plaže i kupališta sa vlasnikom zemljišta u zaleđu, katarskom kompanijom Qatari Diar, koja je tu trebalo da gradi luksuzni rezdidencijalno-hotelski komplaks, od koga je odavno odustala. Morsko dobro, kome Qatari Diar za zakup plaže plaća nešto više od 60 hiljada EUR godišnje, Katarcima je, međutim, dozvolilo da u podzakup izdaju kupalište firmi iz Budve, ali podzakupac ove godine nije spremno dočekao početak sezone.
Koliki haos vlada na Plavom horizontu, pokazuje i člinjenica da podzakupac kompleksa za prvomajske praznike nije omogućio dolazak vozilima u zaleđe plaže, pa je na prilaznom putu ispred spuštene ulazne rampe u petak bilo parkirano više desetina vozila sa tablicama iz svih krajeva Crne Gore, ali i zemalja regiona i inostranstva.
Jedini pozitivan primjer kupališta koja su u svemu spremno dočekala početak kupališne sezone u Tivtu su plaže u sklopu rizorta Luštica bay u Krtolima, a čiji je korisnik na 90 godina kompanija Luštica Development.
Koliko je Morsko dobro neozbiljno ušlo u ljetnju turističku sezionu kada je Tivat u pitanju, pokazuje i tužno stanje objekta takozvanog “vodnog terminala” Aerodroma Tivat, koga je u Kukuljini napravilo i njime upravlja budvansko preduzeće.
Iako su devastirani prije nekoliko mjeseci, Morsko dobro do petka nije saniralo toalete, niti u potpunosti vratilo sav urbani mobilijar, bez obzira na to što su od prije desetak dana počeli redovno da saobraćaju brodovi na električni pogon kompanije Eco Boats iz Tivta, koji obavljaju redovan linijski putnički saobraćaj do više odredišta u Tivatskom zalivu, među kojima je i vodni terminal u Kukuljini.
Od četrdesetak kupališta na ulcinjskoj Velikoj plaži, samo deset odsto spremno je dočekalo turiste za Prvomajske praznike, potvrdio je Vijestima predsjednik Udruženja zakupaca kupališta u Ulcinju Prelja Škrelja.
On je kazao da, prema njegovim saznanjima, još niko od aktuelnih ili bivših zakupaca nije zaključio ugovor o zakupu sa Morskim dobrom.
“Veliki problem predstavljaju garancije, koje sa povećanjem cijena i do 300 odsto, nije lako obezbijediti. Osim toga, dosadašnji zakupci devet kupališta i dalje su u neizvjesnosti da li će im arapska kompanija Eagle Hills, koja je pobijedila na tenderu, prepustiti gazdovanje i ove godine i pod kojim uslovima”, rekao je Škrelja.
Kompanija Eagle Hills, koja je u vlasništvu investitora Mohameda Alabara, na tenderu Morskog dobra ponudila je milionske iznose za devet kupališta na Velikoj plaži.
Škrelja je kazao da postoji mogućnost da Alabar prepusti plaže dosadašnjim zakupcima ukoliko oni preuzmu garancije sa tendera. Jedan od dosadašnjih zakupaca, međutim, tvrdi da oni nemaju još ništa zvanično
“Priča se da će nam plaže biti vraćene, ali to je sve nezvanično. Ne znamo ni uslove, ali ono što znamo je da se kasni, sezona je već tu. Mi se polako spremamo, vidjećemo šta će biti”, saopštio je bivši zakupac.
Iako je početak ljetnje sezone ozvaničen prvog dana maja, u Baru se naziru samo pripreme za opremanje plaža i doček gostiju. U Šušanju i Sutomoru su se za vikend spremali za postavljanje ležaljki, a kada će tačno to uraditi, kažu ugostitelji, nijesu sigurni.
Većina ugostiteljskih objekata u Šušanju i na barskom šetalištu otvorena je tokom cijele godine, a samo neki od njih zakupci su i plaža, pa se tokom ljetnih mjeseci bave i izdavanjem plažnog mobilijara.
Samo jedan od objekata na šušanjskoj plaži imao je postavljenih nekoliko ležaljki, koje su bile prazne, a lokal zatvoren.
Kako je Vijestima rekao jedan od vlasnika takvih objekata, za sezonu se spremaju iako zvanično nijesu potpisali ugovor sa Morskim dobrom. Upitan zbog čega ne čekaju formalnu odluku, odgovorio je da ukoliko sve bude po propisima, neće biti problema da kao i do sada nastave sa radom, ali da ne mogu čekati „nerealno dug proces zbog kojeg posao ispašta“.
Zaposleni u drugom lokalu je ispričao da će ležaljke postaviti, vjerovatno, tek početkom juna.
“Za sada nijesmo primijetili povećanje gostiju, a ne znamo ni šta da očekujemo od sezone. Uglavnom, imamo stalne goste, strance, ali njih ne interesuju ležaljke, oni bi radije prazne plaže”, rekao je sagovornik lista.
U Sutomoru, gdje ugostiteljski objekti tik uz plaže rade samo tokom sezone, u petak ujutro samo jedan je imao postavljene ležaljke i plažni mobilijar i imao zaposlenog za naplatu, dok je ostatak obale bio prazan.
Vijesti su nedavno objavile da iako sezona zvanično počinje 1. maja, još nije poznato za koliko tačno plaža su zaključeni ugovori o zakupu. Iz Morskog dobra tada je odgovoreno da očekuju da će više od 90 odsto plaža imati potpisane ugovore do početka sezone, ali nije preciziralo za koliko kupališta ukupno, niti posebno po primorskim opštinama.
Kupališna sezona uveliko je počela u Budvi, plaže su, posebno najpopularnije, spremne. Budva je puna gostiju, procjenjuje se da ih je 30 hiljada, a za to je zaslužan i veliki međunarodni karneval.
Većina zakupaca zaključila je ugovore i ove godine. Za razliku od svih prethodnih kada su kupališta počinjala sa radom tek početkom juna, sada je na većini plaža postavljen plažni mobilijar.
Internim dokumentom Morskog dobra, kupališna sezona zvanično počinje 1. maja, ali sve zavisi od vremenskih uslova. Prethodne dvije sezone, zbog lošijeg vremena, plaže su kupače primile tek u junu, kada je postavljan i mobilijar.
Većina zakupaca ove godine već je postavila ležaljke na dijelu kupališta. Reporter Vijesti u subotu je zatekao velike gužve na Jazu i Mogrenu, a kupača je bilo i na Slovenskoj plaži i u Bečićima.
Ruski noćni napad dronovima na Kijev ozlijedio je najmanje 11 ljudi, uključujući dvoje djece, te zapalio nekoliko stambenih zgrada diljem grada, izjavili su u nedjelju vojska i dužnosnici ukrajinske prijestolnice.
Zelenski: Ruski poziv na prekid vatre vrhunski cinizam
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je najnovije ruske napade na Ukrajinu, ističući da Rusija svakodnevno nastavlja s agresijom, unatoč pozivima na prekid vatre. U objavi na platformi X, Zelenski je izvijestio o noćnim napadima ruskih bespilotnih letjelica na stambene četvrti u Kijevu, gdje su izbili požari u stambenim zgradama i automobilima, a ozlijeđena su i djeca i odrasli. Svi pogođeni su, prema njegovim riječima, dobili potrebnu pomoć.
– U Čerkasiju je zapaljen običan studentski dom, dok su tijekom noći mete napada bile i regije Harkiv, Mikolajiv i Kijev, a ujutro su uslijedili napadi vođenim zračnim bombama na Doneck i Sumsku oblast, rekao je.
Zelenski je naveo da je Rusija tijekom noći lansirala ukupno 165 bespilotnih letjelica, većinom iranskih Shahed dronova, te da je samo u proteklom tjednu upotrijebila više od 1180 dronova, 1360 vođenih zračnih bombi i 10 projektila različitih vrsta.
Predsjednik Ukrajine kritizirao je ruske pozive na prekid vatre 9. maja, nazvavši ih “vrhunskim cinizmom”. “Rusija poziva na prekid vatre dok svaki dan napada Ukrajinu. Potreban nam je pravi prekid vatre, ne kraći od mjesec dana, kako bismo priveli rat kraju. Ako bude tišine, ona mora biti svaki dan, a ne samo za njihove praznike”, poručio je Zelenski. Zahvalio je svim partnerima koji nastavljaju podržavati Ukrajinu i vrše pritisak na Rusiju, naglasivši da je Ukrajina spremna za mir, ali uz stvarna sigurnosna jamstva.
Zelenski je također istaknuo potrebu za zajedničkim djelovanjem kako bi se zaustavio ruski predsjednik Vladimir Putin, uz poruku: “Moramo zajedno zaustaviti Putina. Potreban nam je pravedan i trajan mir s pravim sigurnosnim jamstvima.”
Budućnost je šampion vaterpolo Regionalne lige. Podgorički sastav, nakon titule prvaka države, osvojio je F8 prvenstvo za prvaka Regionalne lige za 2009. godište. U finalu su nadigrali Jadran iz Splita – 14:9.
Budućnost i Podgorica prethodna četiri dana bili su domaćini vaterpolo spektakla, domaćini osam najboljih ekipa Crne Gore, Srbije i Hrvatske i na kraju titulu je pripala ,,plavima”, a za najboljeg golmana proglašen je Jakša Milanović.
Treće mjesto osvojio je Jadran M:TEL, četvrto Sava Šabac, slijede Košutnjak Partizan, Mladost Zagreb, Medvešćak pa Radnički Kragujevac.
Budućnost je u grupi savladala Radnički Kragujevac 18:9, zatim Košutnjak Partizan 13:6, pa prvaka Hrvatske – ekipu Medvešćaka 14:11. U četvrtfinalu nadigrali su Mladost Zagreb 14:6, a u polufinalu Savu Šabac 8:6.
Kao centralni događaj 22. Međunarodnog budvanskog karnevala sinoć je u Budvi upriličena Velika karnevalska povorka koja je okupila 71 karnevalsku grupu iz osam zemalja i oko 2.500 maskiranih učesnika. Karnevalisti su prodefilovali Budvom od hotela „Bracera“ do trga ispred Starog grada gdje su kroz kratki performans predstavili svoje ovogodišnje poruke. U karnevalskom spektaklu uživali su mještani, ali i mnogobrojni turisti koji borave u crnogorskoj metropoli turizma.
Zadovoljstvo zbog načina na koji je preotekao program Karnevala izrazila je direktorica Turističke organizacije opštine Budva, Ana Vujošević.
“Opština Budva ne može biti zadovoljnija kako je sve proteklo od početka 22. Međunarodnog budvanskog karnevala 30. aprila, pa do sada. Lijepo je vrijeme, Budva je nikad punija, moramo biti zadovoljni koliko je ljudi iz regiona, Evrope, a čak imamo i goste iz Bolivije. Budva je opravdala svoju titulu kraljice Mediterana, centar je lijepih dešavanja. Slobodno možemo reći da je Budva ovih dana crnogorski Rio,” poručila je Vujošević.
Ukazala je i na značajan efekat koji Karneval ima na turizam u Budvi.
“Mislim da su karnevalisti najbolji ambasadori turizma. Čini se da su svi smještajni kapaciteti ovih dana popunjeni. Statistika u ovom trenutku nije 100 posto provjerena, ali djeluje da ima mnogo više gostiju nego što ih je bilo po posljednjem presjeku od 29. aprila. Precizne podatke ćemo imati kada se u četvrtak napravi standardna statistika,” navela je direktorica TO Budva.
Budvanski karneval 2025.
Na pozitivne efekte Karnevala ukazao je i predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović.
“Budva je upravo zahvaljujući Karnevalu postala grad manifestacija, kulture, prijestonica turizma, grad koji raširenih ruku dočekuje brojne goste sa svih svjetskih meridijana. Drago mi je što je Budva ovih dana grad Evrope, metropola kulture i što smo imali priliku da kroz naš tradicionalni 22. Međunarodni budvanski karneval širimo ljubav, pozitivnu energiju, prijateljstva, jer Budvanski karneval je više od manifestacije. On je prijateljstvo, ljubav, prilika da zaboravimo sve naše poslovne i lične probleme, da izbrišemo onu crtu između stvarnosti i mašte, da se prepustimo dobroj energiji i dobrim vibracijama. Veliko mi je zadovoljstvo što je ovaj Karneval veći nego ikada. Ako je suditi prema ovim događajima zaista možemo očekivati jednu kvalitetnu sezonu, možda čak i na nivou 2019. godine. Budva može da bude izuzetno zadovoljna što je odaziv nikad bolji, što je preko 100 ugostitelja učestvovalo u organizaciji Karnevala i Abruma. Veliko nam je zadovoljstvo što smo ugostili preko 2.500 učesnika,” poručio je Jovanović.
Budvanski karneval 2025.
Veliku vrijednost Međunarodnog budvanskog karnevala koji se ove godine organizuje pod sloganom “Širimo ljubav” istakla je predsjednica NVO “Feštađuni”, osnivača budvanskog Karnevala, Marija Pjerotić.
“Prošle godine smo Karnevalu dali ime “Zajedno”, ove godine širimo ljubav jer nam je ona najpotrebnija. Čovjek iz ljubavi sve može da odradi. Budva živi karnevalski. Okupili smo učesnike iz osam zemalja i cijele bivše Jugoslavije. Ovdje je svijet u malom, a hoćemo da budemo još jači, još bolji i kvalitetniji. Nije ovo samo uspjeh “Feštađuna”, već i TO Budva i Opštine Budva,” navela je Pjerotić.
Budvanski karneval 2025.
Karnevalisti su sinoć pokazali izuzetnu kreativnost, te su se u povorci mogle vidjeti maske inspirisane životinjskim svijetom, različitim svjetskim kulturama, običajima, kao i političkim ličnostima.
Svoje pozitivne utiske podijelio je Dino Damjanović iz Rijeke koji je na Karnevalu utjelovio lik Donalda Trampa.
“Prešli smo 800 kilometara sa ovom kramom koja ima 30 godina, svi smo došli u komadu. Naša maska se zove “Make Lako Ćemo Great Again”. Ove godine smo prvi put bili na Riječkom karnevalu, ali grupa postoji već 30 godina. Vama smo takođe po prvi put došli u goste i stvarno je predivno,” naveo je Damjanović.
Na Karnevalu su se tradicionalno predstavili i članovi “Maškarade” iz Tivta.
“Dugo već posjećujemo Budvanski karneval i veoma smo radi gosti. Budvani posjećuju i naš karneval koji je u junu. Ovog puta se predstavljamo kao pčelice, bumbari, trutovi, imamo i maticu koja je trenutno u drugom stanju. Svake godine izbacujemo jednu novu atraktivnu masku,” ispričala je predstavnica “Maškarade”, Jelena Kvaščev.
Budvanski karneval 2025.
Osim u sjajnim maskama mnogobrojni posjetioci su sinoć uživali i u bogatom muzičkom programu. Na platou ispod Citadele nastupili su najeminentniji predstavnici beogradske klupske scene, predstavnici klubova „Lift“ i „Karmakoma“. Sjajnu atmosferu napravili su Aleksandra Duende i Iva Arifaj, duo koji čine Nikola Vemić i Sacha Mambo, a lokalna podrška bio je DJ Starac. Na Trgu Palmi, na live sceni nastupili su Eliza Stark & The Dappers i lokalni bend „Priganitze“.
Program 22. Međunarodnog budvanskog Karnevala završava se danas, 4. maja, Malom karnevalskom povorkom. Od 16 sati kostimirana djeca prodefilovaće od gradskog vrtića „Ljubica Jovanović – Maše“ do trga ispred Starog grada gdje će predstaviti svoje tačke, a na njihovu veliku radost, kao i prisutnih najmlađih posjetilaca, uslijediće veliki maskenbal show.
U redovnom saobraćaju Air Montenegra, usljed tehničkog problema na jednom od aviona, do kraja dana i sjutra, moguća su manja kašnjenja, saopšteno je iz te kompanije.
Oni su naveli da mali broj putnika neće biti u mogućnosti da danas putuje planiranim letom zbog razlike u raspoloživim sjedištima.
Kako se dodaje, bezbjednost putnika i posade je apsolutni prioritet Air Montenegra.
„Iz tog razloga, preduzeli smo sve neophodne mjere kako bismo situaciju riješili na odgovoran način, uz strogo poštovanje svih sigurnosnih procedura“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da će svim putnicima koji danas ne budu prevezeni biti obezbijeđeno odgovarajuće obeštećenje, uz punu podršku i asistenciju Air Montenegro tima.
„Air Montenegro se izvinjava zbog neprijatnosti i zahvaljuje svim putnicima na razumijevanju. Radimo na tome da saobraćaj vratimo u redovan tok u najkraćem mogućem roku“, navodi se u saopštenju.
Jedan od najprepoznatljivijih simbola Budve, drevna tvrđava Mogren, zasijala je pred prvomajske praznike u potpuno novom ruhu.
“Ovim simboličnim i infrastrukturno važnim korakom, dodatno ističemo ljepotu kulturnog nasljeđa, ali i stvaramo ambijent koji povezuje prošlost sa savremenim razvojem Budve. Tvrđava Mogren sada blista i noću, kao svetionik i ponos našeg grada”, poručio je predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović.
Srednjovjekovna tvrđava smještena je na stjenovitom rtu između plaža Mogren i Mogren 2, vijekovima je bdjela nad ulazom u grad. Njena istorijska važnost i izuzetna arhitektura sada su dodatno istaknute savremenom rasvjetom koja naglašava njene konture i detalje.
Tvrđava Mogren Foto: Opština Budva
Projekat osvjetljavanja tvrđave pažljivo je planiran kako bi se očuvao autentični izgled tvrđave i okolnog ambijenta. Korišćena je najsavremenija LED tehnologija koja omogućava energetsku efikasnost i minimalan uticaj na životnu sredinu.
Novo osvjetljenje ne samo da doprinosi ljepšem izgledu Budve noću, već i povećava sigurnost u ovom dijelu grada.
Tivćanin D.Đ.(49) ranjen je kasno sinoć u tom gradu tokom tuče sa R.Š. (42) iz Novog Pazara, saopštila je Uprava policije. D.Đ. je transportovan u Klinički centar u Kotoru, a R.Š. je uhapšen.
“Tivatsku policiju su danas oko 00.45 časova, obavijestili zaposleni u jednom ugostiteljskom objektu u Tivtu da je u tom lokalu došlo do tuče između više osoba. U međuvremenu je utvrđeno da su se oni udaljili sa lica mjesta te su nakon kraće portage u ulici Palih boraca, zatečeni u međusobnom fizičkom kontaktu i tada je jednan od njih odbacio od sebe nož”, kazali su u policiji.
Oni su identifikovana kao D.Đ.(49) iz Tivta i R.Š.(42) iz Novog Pazara, državljanin Republike Srbije kojima je ukazana ljekarska pomoć, nakon čega je D.Đ. transportovan u Klinički centar u Kotoru gdje je i zadržan.
“Sa događajem je upoznat dežurni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem su nalogu preduzete dalje policijsko-tužilačke mjere i radnje, a prikupljena su i obavještenja od više lica koja su ukazala na to da je tuča između ove dvije osobe započela u ugostiteljskom objektu a nastavljena je van njega”, naveli su iz policije.
Nakon niza preduzetih mjera i radnji, po nalogu Višeg državnog tužilaštva R.Š. je uhapšen zbog sumnje da je pokušao da ubije D.Đ.
“On će danas, uz krivičnu prijavu biti sproveden Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost”, zaključili su iz policije.
Iz Opštine Kotor obavještavaju građane da će 4. i 5. maja, nedjelja i ponedjeljak, na putnom pravcu Kotor-Prčanj-Stoliv-Lepetane zbog asfaltiranja oštećene dionice i sanacije manjih oštećenja dolaziti do prekuda u saobraćaju od 9 do 19 sati.
