Obilježeno šest decenija Pomorskog fakulteta Kotor

0
sa akademije

Svečanom akademijom koja je juče održana u velikoj Sali Kulturnog centra u Kotoru, obilježen je veliki jubilej – 60 godina  Pomorskog fakulteta Kotor.

Brojne zvanivce, među kojima su bili rektor Univerziteta Crne Gore dr Danilo Nikolić gradonačelnik Kotora Željko Aprcović, komandant Mornarice VCG, kapetan bojnog broda Vesko Tomanović, admiral Bokeljske mornarice dr Antun Sbutega, te predstavnici pomorske privrede i instutucija, kao i dekani fakulteta sa kojima kotorski fakultet sarađuje u zemaljama regiona – Dubrovnika, Solita, Zadra, Beograda i Čačka, pozdravio je dekan Pomorskog fakulteta Kotor, prof.dr Špiro Ivošević.

,,Tokom svih predhodnih godina naš Fakultet ima misiju da kvalitetnim nastavnim sadržajem i metodama obrazuje mlade sručnjake iz oblasti pomorstva, u skladu sa referentnim standardima i trendovima. Upravo takvi kadrovi su sposobni da kreativnim radom pomažu prevashodno razvoj zemlje i regiona ali i da budu konkurentni i na svjetskom tržištu rada. Nagla ekspanzija pomorske privrede sredinom prošlog vijeka uticala je na formiranje brodarskih preduzeća u Crnoj Goru, i samim tim nametnula potrebu za sistemskim školovanjem pomoraca. Upravo zbog toga je 19.novembra 1959. godine osnovana najprije Viša pomorska škola u Kotoru, gradu crnogorskog pomorstva, koja se 1982. godine razvija u Fakultet za pomorstvo Kotor“- naglasio je Ivošević dodajući da je od 1961/62 godine do danas na Fakultetu diplomiralo 7.368 studenata, 419 specijalizaralo, 56 magistriralo, a odbranjeno je i deset doktorskih disertacija.”-kazao je pored ostakloga, Ivošević.

Pomorski fakultet Kotor nagrađen je posebnom plaketom za izuzetan doprinos razvoju Univerziteta, a koju je na ceremoniji dekanu Ivoševiću uručio rektor Nikolić.

,,Pomorski fakultet Kotor je neizostavni dio viševjekovne tradicije bokeljskog pomorstva. Šest decenija rada Pomorskog fakulteta, predstavlja sinonim za kvalitet, kvantitet i kontinuitet pogotovo u domenu jačanja konkurentnosti i internacionalizacije, kao strateških pravaca razvoja Univerziteta Crne Gore. Njegova obaveza je i odgovornost u generisanju i afirmaciji pomorskog kadra i struke u privredi i društvu Crne Gore. Stoga predstavlja najzahtijevniju kariku u obrazovnom lancu pomorskih kadrova usmjerenih ka produkciji kvalitetnih stručnjaka, kako na moru tako i na kopnu, na palubi i ispod palube.“ – istakao je Nikolić.

Uručene su i  prigodne nagrade i priznanja najuspješnijim studentima kotorskog fakulteta za ovu godinu. Za najboljeg studenta cijelog fakulteta proglašen je Krsto Šućur koji je diplomirao na studijskom programu Pomorske nauke, a priznanja i novčane nagrade dobili su i najbolji studenti po smjerovima i to: Ivan Papić (Nautika), Srđan Marić (Brodomašinstvo), Nataša Zorić (Menadžment u pomorstvu) i Isidora Jovanović (Pomorske nauke).

Odata su priznanja i uručene plakete zahvalnosti pojedinicima i institucijama za posebne zasluge u vezi sa njihovim doprinosom Pomorskom fakultetu.  Plakete su dobili  Slobodan Starović iz “Crnogorske plovidbe”, kapetan Rajko Čavor iz Tivta, Ministarstvo odbrane Crne Gore, prof.dr Pero Viđan  sa Sveučilišta u Splitu i pomorska kompaniji ,,Dabinović“ iz Monaka u čije je ime plaketu primio kapetan Milan Sbutega.

nagrađeni stidenti

U povodu velikog jubileja najstarije univerzitetske jedinice u Boki Kotorskoj, juče je na Pomorskom fakultetu priređen poseban “Dan nauke”.

Tom prilikom predstavljeni su Zbornik naučnih radova i Monografija Pomorskog fakulteta Kotor, nakon čega je u amfiteatru priređena prezentacija „Pomorski put svile“ Instituta Konfucije, a potom i naučni projekti kotorske visokoškolske institucije. Zbornik su predstavili članovi uredničkog tima: doc. dr Tatjana Dlabač, doc. dr Senka Šekularac Ivošević i prof. dr Mimo Drašković, dok su o Monografiji Pomorskog fakulteta Kotor govorili dekan dr Špiro Ivošević i  prof. dr Stevan Koridić.

Stop krivolovu – u Stolivu zatečen ronilac u nelegalnom izlovu vongoli

2
stop krivolovu

U reonu Stoliva u ponedeljak 18.11.2019. godine, na prijavu člana Stop krivolovu da lice roni uz pomoć boca i vadi školjke vongole, kontaktirana je policija, i u kratkom vremenskom roku, na licu mesta su bili pripadnici Stanice granične Policije II Tivat.

Lice je zatečeno u nelegalnom izlovu pomenutih školjki, i kontaktiran je Inspektor za morsko ribarstvo, po čijem dolasku je prekršilac procesuiran, i uz sve materijalne dokaze kažnjen ne malim novčanim kaznama po dva osnova!

Oprema u vidu boca sa kiseonikom, regulatorom, tegovima, perajama i nešto preko 10 kg Vongola je oduzeta od lica, višestrukog povratnika u ovim i sličnim krivolovnim djelatnostima.

Inače, radi se o prekršiocu koji se ovim bavi duži niz godina,i to ne da bi “prehranio porodicu”,već da bi došao do materijalne koristi unatoč tome što je upoznat sa činjenicom da u delo sprovodi kriivolovnu aktivnost!

stop krivolovu

Nadamo se da će on, i njemu slični shvatiti da je ovo postalo “neisplativo”, jer osim znatnih novčanih kazni koje su izrečene, iste se pohranjuju u centralni registar prekršaja, pa će u budućnosti po više osnova praviti smetnju prekršiocima ako nisu izmirene, a i svako naredno pojavljivanje pred Sudom iziskuje drugačiji stav i odnos prema višestrukim povratnicima u pomenutim delima!

stop krivolovu

Sa oduzetim Vongolama se postupilo na jedini mogući način u datim okolnostima, i iste su vraćene u more uz nadu da će bar deo njih preživeti, a prekršiocu ostaje da pronađe neko drugo “zanimanje”, jer osim toga što su i on i vozilo koje koristi odavno poznati u zalivu, i da automatski izaziva podozrenje meštana i članova Stop krivolovu, zaveden je i kao prekršilac sa više prekršaja ovog tipa, i mora biti svestan da će svako njegovo naredno pojavljivanje na obali biti propraćeno!

Na kraju, veliko hvala momcima iz Stanice granične Policije II Tivat koji su još jednom pokazali spremnost da odreaguju munjevito i adekvatno na svaku prijavu vezanu za krivolov, kao i Inspektoru za ribarstvo koji je prekršioca procesuirao i ukazao mu po ko zna koji put na negativne strane onoga što radi, i naravno, veliko hvala svim članovima Stop krivolovu iz reona Boke, koji su uvek prisutni na terenu i čije aktivnosti daju nemerljiv doprinos u očuvanju mora i obale zaliva! Kao i do sada,saradnja institucija i građana nanovo daje primer da je ovo jedini pravi recept za rešavanje problema krivolova,i ovako uhodani i sa sjajnom saradnjom imamo realnih nadanja da će neko skorije sutra biti bolje, a bliska budućnost oslobodjena balasta krivolova…Idemo dalje poručuju iz Stop krivolovu !!!

Š/B Jadran „Plovidbe 2018 & 2019“

0

Izložba dokumentarno-umjetničkih fotografija i promocija  filma „Plovidbe 2018 & 2019“, autora Stevana Kordića i Zorana Radonjića, otvorena je u utorak  u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.

Riječ je o fotografijama i filmu nastalim na redovnim godišnjim višednevnim međunardonim krstrenjima studenata Pomorskog fakulteta iz Kotora na školskom brodu Mornarice Vojske Crne Gore, jedrenjaku „Jadran“. Prikazan materijal nastao na plovidbama „Jadrana“ sa studentima za Maltu, Tursku i Grčku.

Brojne posjetice pozdravio je u ime domaćina direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović, koji je kazao da se danas obilježava veliki jubilej, važan kako za Kotor tako i za Crnu Goru, 60 godina Pomorskog fakulteta u Kotoru.

„Čestitam dekanu, profesorima, studentima, na ovom velikom jubileju sa željom da bude još dosta studenata i brodova na kojima će naši pomorci ploviti“ – kazao je Radulović.

Istoričarka umjetnosti dr Maja Đurić podsjetila je na biografiju autora izložbe Stevana Kordića.

„Boka pa i brod Jadran imaju sreću što im je Kordić uvjek blizu sa fotoaparatom da zabilježi promjenu svjetla, predjela izmaglice, plavičaste bonace, ribare… Likovnost njegovih fotografija uključuje sve receptore. Na ove 22 izložene fotografije, mi uz pomoć magičnog medija fotografije možemo skoro čuti žamor mornara, huk mora, i osjetiti tišinu morske pučine.

Simbioza filma autora Zorana Radonjića i fotografija Stevana oblikovala su sažetu filmsku cijelinu na kojoj su snimci sa budećim moreplovcima, pršte energijom, dinamikom života na brodu i prikazuju posebnu atmosveru u koju nismo u prilici da zavirimo često. Stevan Kordić snažna je fotografska osoba i autor opčinjen onim pravim odlučujućim trenutkom i strašću za fotografisanje mora“ – kazala je Đurić.

Izložbu je otvorio komandant Mornarice Vojske Crne Gore, Vesko Tomanović.

Izložba Plovidba Š/B Jadran

„Protekla dva krstarenja bio sam sa studentima Pomorskog fakulteta profesorom Kordićem i ostalim profesorima. Kada je pramčana zvijezda zaranjala duboko u talase, kada je radila posada koja je morala da radi, profesor je uvjek bio tu da zabilježi svaki talas, svaki pomak na brodu, a na njegovim fotografijama ako bolje pogledate čuće se zvuk vjetra i mora“ – kazao je Tomanović.

Stevan Kordić zahvalio se Zoranu Radonjiću koji je od obilja video materijala za kratko vrijeme uspio napraviti film od šest minuta, koji odslikava kroz što su prolazili tokom posljednja dva putovanja.

„Želim posebno da se zahvalim posadi broda Jadran koji su uvjek i u svakoj prilici učinili sve da  mi gosti sa Pomorskog fakulteta Kotor osjećamo se na tom brodu kao kod svoje kuće. Ovu izložbu bi posvetio našim studentima, jer sve ovo zapravo radimo za njih i propagandu pomorstva kao profesije, a oni su ono ka kome su naši napori usmjereni jer oni predstavljaju budućnost ove sjane tradicije koju imamo.

Izložbu i promociju filma zajedno su priredili Pomorski fakultet, Pomorski muzej iz Kotora i Mornarica VCG.

Izložba se može pogledati do 10. decembra.

U svjetskom turizmu i u 2020. nastavak pozitivnih trendova…

0
Nautički turizam

U svjetskom turizmu se i u 2020. godini očekuje nastavak pozitivnih trendova, s rastom međunarodnih putovanja za otprilike 4 posto, pri čemu bi putovanja iz Azije i nadalje najviše rasla, a potom iz Europe i Amerike, najnovije su prognoze analitičke kuće IPK International i svjetske burze ITB Berlin.

“Uprkos političkoj i ekonomskoj nestabilnosti širom svijeta, podaci o namjeravanim putovanjima koje smo prikupili upućuju na pozitivne izglede za 2020. Iz Azije se iznova očekuje najveći porast međunarodnih putovanja, od 5 posto, što je i nešto viši rast od opće prognoze, dok bi iz Europe taj porast mogao biti 3 do 4 posto, a iz Amerike oko 3 posto”, ističu iz IPK-a, napominjući da se prognoze temelje na njihovim istraživanjima namjere u idućih godinu dana.

Slični trendovi u globalnom turizmu ostvareni su i u 2019. Iz te kuće tako iznose podatke iz zajedničke analize sa svjetskom turističkom burzom ITB Berlin, koja pokazuje da turizam u svijetu u 2019. raste, iako ne tako snažno kao prije – u prvih osam mjeseci, naime, međunarodna putovanja porasla su po stopi od 3,9 posto, što je za jedan postotni bod manji rast nego u 2018.

Takav globalni rast, po ocjeni istraživača, pokreću Azijci, kojih je 6 posto više putovalo do kraja kolovoza ove godine nego u isto vrijeme 2018., a u tome najveće ‘zasluge’ imaju kineski turisti, s 9-postotnim rastom putovanja po svijetu.

S druge strane, inozemna putovanja turista iz sjeverne Amerike porasla su nešto iznad prosjeka, za 4,5 posto, dok su putovanja Europljana povećana za 2,5 posto, što je nešto manje nego u 2018., a putovanja turista iz južne Amerike su pala za 3 posto.

Azija u 2019. bilježi i najveći porast broja posjetitelja među svim svjetskim regijama, od 6 posto, a s porastom ‘dolaznih’ turista od 3,5 posto slijedi ju Europa te Amerika, u koju je došlo 2 posto više turista.

Iznadprosječni porasti gradskog turizma i krstarenja

“Putovanja zbog godišnjih odmora u prvih osam mjeseci 2019. bilo je u svijetu 4 posto više nego u 2018., ali su stagnirala poslovna putovanja, u sklopu kojih imamo trend rasta MICE putovanja – kongresi, nagradna, poticajna i sl. – od 2 posto uz istodobni pad od 4 posto tradicionalnih poslovnih putovanja”, napominje predsjednik uprave IPK International Rolf Freitag.

Podaci IPK-a i ITB Berlina pokazuju da je ove godine za 8 posto u svijetu rastao i segment kratkih gradskih odmora (city break), koja u ukupnim putovanjima sada sudjeluju s oko 30 posto, dok su odmori na suncu i plaži porasli 2 posto, a krstarenja za 6 posto.

Uzimajući u obzir sigurnost u destinacijama, prema istraživanjima IPK iz rujna ove godine, većina svjetskih putnika i ove je godine Izrael, Tursku, Egipat, Jordan i Tunis svrstavala u posebno nesigurna područja, a lošu sliku imaju i SAD, Meksiko, Južna Afrika i Francuska.

Suprotno tome, Skandinavija, Švicarska, Austrija, Irska, Portugal, Australija i Kanada označena su sigurnim odredištima s niskom prijetnjom od terorizma.

U hladnjači na trajektu prema Velikoj Britaniji pronađeno 25 migranata

0
foto EPA

Posada nizozemskog trajekta otkrila je u utorak 25 migranata skrivenih u hladnjači u brodu koji je plovio prema Velikoj Britaniji, i koji se zatim morao vratiti natrag, objavili su nizozemska policija i službe pomoći.

Tajnim putnicima, čije državljanstvo nije precizirano, pružena je medicinska pomoć u luci Vlaardingen, blizu Rotterdama i dvoje je hospitalizirano, prema tim izvorima.

Ranije je javljeno da nitko nije smrtno stradao.

Policijski psi su pretraživali brod koji je trebao uploviti u britansku luku Felixtown, i oni su pronašli migrante.

Katar unajmio dva MSC-ova kruzera za Svjetsko prvenstvo 2022

0
qatar-charters-two-msc-cruise-ships-for-fifa-world-cup-2022-1

Katar je sklopio ugovor s kompanijom MSC Cruises za najam dva broda za krstarenje tijekom FIFA World Cup Qatar 2022.

Kruzeri će biti vezani u luci Doha i za vrijeme Svjetskog prvenstva služit će kao hoteli s ukupnim kapacitetom od 4000 kabina.

Najam kruzera za smještaj posjetitelja dio je dugoročne strategije Katra za smještajne kapacitete tijekom prvenstva, kojom se nastoje ponuditi održiva rješenja za organizaciju jednomjesečnog turnira koji počinje 21. studenog 2022.

Prema ugovoru, Katar će unajmiti MSC-ovu novogradnju „MSC Europa“ i kruzer „MSC Poesia“, izgrađen 2008.

Brod za krstarenja „MSC Europa“ trenutno je u izgradnji u francuskom brodogradilištu Saint-Nazaire s očekivanim datumom isporuke u 2022. Kao prvi brod u floti s pogonom na ukapljeni plin „MSC Europa“ će i na vezu u Dohi koristiti vlastiti pogon.

„Ministarstvo prometa i komunikacija dovršilo je radove u luci Doha, neophodne da bi luka mogla primiti najveće putničke brodove na korist navijača i posjetitelja koji će posjetiti Katar tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva 2022.“, izjavio je Jassim Saif Ahmed Al Sulaiti, ministar prometa i komunikacija.

NTO predstavlja turističku ponudu Crne Gore na sajmu u Barseloni

0
Barselona-NTO

Nacionalna turistička organizacija (NTO) predstavlja turističku ponudu Crne Gore na specijalizovanom sajmu kongresne industrije IBTM u Barseloni, sa akcentom na kongresni turizam, koji je važan sa aspekta produženja sezone.

Iz NTO-a je saopšteno da je riječ o jednom od najznačajnijih evropskih sajmova kongresne industrije, poslovnih i motivacionih putovanja koji okuplja 2,6 hiljada izlagača iz 77 zemalja i preko 2,7 hiljada profesionalaca u toj oblasti.

Tokom prvog dana sajma, predstavnici NTO, za zainteresovane kupce (hosted buyer) održali su prezentacije ponude Crne Gore za kongresni turizam.

„Na sastancima sa organizatorima događaja sa tržišta Španije, Belgije, Njemačke, Rusije, Poljske, Velike Brtanije, Francuske, upoznali su ih sa unaprijeđenim hotelskim kapacitetima, boljom avio povezanošću i mogućnostima za organizaciju događaja koje nudi naša zemlja“, navodi se u saopštenju.

Iz NTO-a su rekli da je Crna Gora rastuća destinacija na listi najpopularnijih destinacija za poslovni turizam.

„Iz godine u godinu tražnja je sve veća, shodno brojnim prednostima, na prvom mjestu otvaranju novih hotela kategorije četiri i pet zvjezdnica koji raspolažu potrebnim sadržajima i najsavremenijom opremom, mediteranskoj klimi, nesvakidašnjoj prirodi, mogućnostima za organizaciju nezaboravnih izleta, kao i činjenici da je na oko svega dva sata leta udaljenosti iz većine evropskih centara“, dodaje se u saopštenju.

Za Crnu Goru je, kako su rekli, razvoj tog vida turizma posebno važan sa aspekta produženja sezone i stvaranja cjelogodišnje turističke destinacije i generisanja većih prihoda od turizma, imajući u vidu činjenicu da se poslovna putovanja realizuju u periodu van glavne turističke sezone, te da turista na poslovnom putovanju troši značajno više od prosječnog turiste.

Na štandu NTO svoju ponudu predstavljaju turistička organizacija Budve, Montenegro Stars Hotel Group, hoteli Regent Porto Montenegro, The Chedi-Luštica Bay, turističke agencije MTS Montenegro, Explorer, Intours DMC, Montenegro In Style i East West Voyage.

Specijalizovani sajam kongresne industrije IBTM traje do četvrtka.

U Pomorskom muzeju otvorena multimedijalna izložba „Plovidbe 2018 – 2019“

0

Izložba dokumentarno-umjetničkih fotografija i promocija  filma „Plovidbe 2018 & 2019“, autora Stevana Kordića i Zorana Radonjića, otvorena je u utorak  u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.

Riječ je o fotografijama i filmu nastalim na redovnim godišnjim višednevnim međunardonim krstrenjima studenata Pomorskog fakulteta iz Kotora na školskom brodu Mornarice Vojske Crne Gore, jedrenjaku „Jadran“. Prikazan materijal nastao na plovidbama „Jadrana“ sa studentima za Maltu, Tursku i Grčku.

Brojne posjetice pozdravio je u ime domaćina direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović, koji je kazao da se danas obilježava veliki jubilej, važan kako za Kotor tako i za Crnu Goru, 60 godina Pomorskog fakulteta u Kotoru.

„Čestitam dekanu, profesorima, studentima, na ovom velikom jubileju sa željom da bude još dosta studenata i brodova na kojima će naši pomorci ploviti“ – kazao je Radulović.

Istoričarka umjetnosti dr Maja Đurić podsjetila je na biografiju autora izložbe Stevana Kordića.

„Boka pa i brod Jadran imaju sreću što im je Kordić uvjek blizu sa fotoaparatom da zabilježi promjenu svjetla, predjela izmaglice, plavičaste bonace, ribare… Likovnost njegovih fotografija uključuje sve receptore. Na ove 22 izložene fotografije, mi uz pomoć magičnog medija fotografije možemo skoro čuti žamor mornara, huk mora, i osjetiti tišinu morske pučine.

Simbioza filma autora Zorana Radonjića i fotografija Stevana oblikovala su sažetu filmsku cijelinu na kojoj su snimci sa budećim moreplovcima, pršte energijom, dinamikom života na brodu i prikazuju posebnu atmosveru u koju nismo u prilici da zavirimo često. Stevan Kordić snažna je fotografska osoba i autor opčinjen onim pravim odlučujućim trenutkom i strašću za fotografisanje mora“ – kazala je Đurić.

Izložbu je otvorio komandant Mornarice Vojske Crne Gore, Vesko Tomanović.

Izložba Plovidba Š/B Jadran

„Protekla dva krstarenja bio sam sa studentima Pomorskog fakulteta profesorom Kordićem i ostalim profesorima. Kada je pramčana zvijezda zaranjala duboko u talase, kada je radila posada koja je morala da radi, profesor je uvjek bio tu da zabilježi svaki talas, svaki pomak na brodu, a na njegovim fotografijama ako bolje pogledate čuće se zvuk vjetra i mora“ – kazao je Tomanović.

Stevan Kordić zahvalio se Zoranu Radonjiću koji je od obilja video materijala za kratko vrijeme uspio napraviti film od šest minuta, koji odslikava kroz što su prolazili tokom posljednja dva putovanja.

Izložba Plovidba Š/B Jadran

„Želim posebno da se zahvalim posadi broda Jadran koji su uvjek i u svakoj prilici učinili sve da  mi gosti sa Pomorskog fakulteta Kotor osjećamo se na tom brodu kao kod svoje kuće. Ovu izložbu bi posvetio našim studentima, jer sve ovo zapravo radimo za njih i propagandu pomorstva kao profesije, a oni su ono ka kome su naši napori usmjereni jer oni predstavljaju budućnost ove sjajne tradicije koju imamo.

Izložbu i promociju filma zajedno su priredili Pomorski fakultet, Pomorski muzej iz Kotora i Mornarica VCG.

Izložba se može pogledati do 10. decembra.

Uz Dan oslobođenja Kotora – u CG nema neznanih i nepoznatih junaka

0
Spomenik u Dobroti na Krivoj ulici

Poslije oslobođenja Risna, jedinice Druge dalmatinske brigade (2.i 4.bataljon), zajedno sa 3.batoljonom Prve bokeljske brigade, nastavili su gojnenje razbijenih njemačkih jedinica prema Perastu, Orahovcu, Dobroti i Kotoru.

Četvrti bataljon Prve bokeljske brigade je napao Kotor iz pravca Dobrote i Škaljara, a od pravca Tivta, nakon njegovog oslobođenja, prema Kotoru prodirao je Prvi bataljon Druge  dalmatinske brigade.

Poslije potiskivanja neprijatelja prema Trojici i Budvi,21 novembra,oko 06.00 sati,u oslobođeni Kotor ušli su djelovi 4.bataljona Prve Bokeljske brigade ,a oko jedanaest sati u grad su ušli djelovi Druge Dalmatinske brigade.

Druga dalmatinska proleterska brigada formirana je 3.oktobra 1942 godine u selu Uništa podno Dinare.

U danima formiranja u brigadu je bilo oko 950 boraca iz svih slojeva društva, seljaci, ribari, radnici,učenici, studenti iz Sjeverne i Srednje Dalmacije  i ostrva-Hrvati i Srbi

O kakvoj brigadi se radi govori njeno pismo  upućeno drugu Titu na Sutjesci: “Njemci nadiru sve jačim snagama i sve upornije .Mi smo izgubili dvije trećine sastava ,ali računajte na nas kao da smo u punom sastavu“.

A drug Tito o brigadi kaže sledeće: “Ova je brigada kasnije odigrala presudnu ulogu u povlačenju  naše glavnine preko tjesnaca rijeke Sutjeske  i pokazala  divne primjere upornosti i hrabrosti“.

Komandant IV operativne zone Vicko Krstulović-predaje-zastave-Brigadi-prigodom-njenog formiranja

Tokom oktobra i do kraja novembra 1944 godine brigada vodi borbe za konačno oslobođenje Trebinja, Dubrovnika i gradova u Boki Kotorskoj a zatim u rejonu Dubrovnika popunjava, reoorganizira  i priprema se za nove borbe.Tada ona broji preko 2300 boraca od kojih je skojevaca i članova KPJ bilo oko 400.

Iz njenih redova za oslobođenje Risna i Kotora poginuli su sledeći borci:

1.Abramović Petra Božo,Gornje Polje-Nikšić,Crnogorac, zemljoradnik,u NOV od 20.09.1943. poginuo30.10.1944 godine kod Perasta

2.Bulatović Stanka Nikola,1923,Rečine, Kolašin, zemljoradnik,Crnogorac, član KPJ OD 1944. u NOV od 1941. u Komskom P.O.,u Drugu dalmatinsku od oktobara 1943, poginuo 31.10.1944 kod Risna

3.Bulatović Jakova Tomo,1924, Petrovo Selo, Mokošica –Dubrovnik,Hrvat, brodograditelj. U NOV  od 18.10.1944. Poginuo novembra 1944 u Boki Kotorskoj.

4.Dadić Mirko, Velika, Hrvat, zemljoradnik, poginuo 7.11.1944 u Dobroti.

5.Delić Antuna Jakov,1911,Cavtat, Hrvat, zemljoradnik. U NOV od 1.11.1944, poginuo 7.11.1944. kod Risna.

6.Dvokić Petra Stevo, Knin, Srbin, zemljoradnik, član KPJ od 1944, poginuo 7.11.1944 kao komandir čete u Dobroti.

7.Prkut Pere Mato, Kupari, Hrvat, poginuo 7.11.1944 Kamenari ,Boka

8.Gavrančić Ivana Ivan,Blato ,Korčula,Hrvat,đak,Član SKOJ-a od oktobra 1944,poginuo kod Perasta 1.11.1944

9.Guljemvić Joka Ivo,1926. Obod, Dubrovnik, Hrvat, zemljoradnik, poginuo 17.11.1944 kod Risna

10.Guljemović Pera Pero,1926,Obod –Dubrovnik, zemljoradnik, poginuo kod Risna 17.11.1944

11.Hodzić Jozo, Ivana, Babino Polje, Dubrovnik, zemljoradnik, u NOV od  novembra 20.10.1944, poginuo 12. 1.11.1944  kod Perasta

13.Ibelić Ibro,1922,Bukovici, Tuzla, zemljoradnik. poginuo 25.10.1944 kod Risna.

14.Jaklić Tome Frane,1922,Odrečje ,Samobor, Hrvat, zemljoradnik ,poginuo 2.11.1944 kod Risna.

15.Jelak Kristo,1923, Dubrovnik, Hrvat, student, poginuo 4.11.1944 kod Risna

16.Jemo Pera Luka,Komoje kod Dubrovnika, Hrvat, zemljoradnik ,poginuo 6.11.1944 kod Ledenica

17.Jovanović Andro ,1918, Gruž ,Dubrovnik,Hrvat ,zemljoradnik,poginuo 28.10.1944 kod Risna.

18.Jurković Andro,1918,Gruž,Dubrovnik,Hrvat,poginuo kod Perasta 19.11.1944

19.Kesovija Petar,1923,Dubrovnik,Hrvat,zemljoradnik,poginuo 28.10.1944 kod Risna

20.Klarić Marija ,Ante,1923,Kaštel Stafilić,Split,Hrvatica ,domaćica ,poginula 7.11.1944 u Dobroti

21.Kostanić Ivana Nedjeljko,Drvenik ,Hrvat,zemljoradnik,poginuo 25.10.1944 kod Risna

22.Nakamić Alije Šukrija,1914,Trebinje,Musliman,poginuo10.11.1944 kod sela Đuric,Boka

23.Novaković Nike Pero,1925,Ćilipi,Dubrovnik ,Hrvat,zemljoradnik ,poginuo novembra 1944 kod Risna

24.Perov Smaja ,1917,Gabela,Metković,Hrvat ,poginuo 5.11.1944 kod Risna

25.Rumora Mihe,Miše,1926,Hrvat,Cavtat,đak, poginuo 17.11.1944 kod Risna

26.Sladić Vice Mato,1926,Cavtat,Hrvat ,zemljoradnik,poginuo kod Kamenara 7.11.1944

27.Spilonja Ive Niko,1926,Doli ,Dubrovnik,Hrvat,zemljoradnik ,poginuo 2.11.1944 kod Risna

28.Višnić Kazimir,Gornja Rijeka,Varaždin,Hrvat,zemljoradnik ,poginuo 20.11.1944 kod Risna

29.Vlahović Mihaila Vlado,1919,Trmanje,Rovci ,Kolašin,Crnogorac,poginuo kod Ljute kao komandir čete7.11.1944

30.Vukorepa Paška Frane,1923,Šibenik,Hrvat,zemljoradnik,poginuo kod Orahovca 3.11.1944

31,ŽupanovićNike Božo,Vitaljina ,Dubrovnik,zemljoradnik,poginuo 7.11.1944 kod Ljute,Kotor

32.ŽupanovićPera Vlaho,1944,Vitaljina ,Dubrovnik,poginuo kod Risna 10.11.1944

33.Banović Antuna Antun,1925,Dubrovnik,Hrvat,zemljoradnik,poginuo kod Risna 13.10.1944

34.Barbijer Nika Niko ,1922 ,Poljica ,Dubrovnik,Hrvat,zemljoradnik,poginuo 25.10.1944 kod Risna

35.Rasica Luke Pero,Đurinići,Dubrovnik,Hrvat,zemljoradnik ,poginuo 2210.1944 kod Risna

36.Rilović Mate Vlaho,1911,Radovčici,Dubrovnik,Hrvat,zemljoradnik,poginuo 29.10.1944

37.Runjalo Arif,Obranice,Jajce,Musliman,zemljoradnik ,poginuo 17.11.1944 kod Risna

38.Srelo Luka ,poginuo 7.11.1944

39.Stanović Vlahe Božo,1915,Ćilipi ,Dubrobnik ,poginuo 12.11.1944 kod Risna

40.Sudzuk Alije Hasan,Sarajevo,musliman ,poginuo 2.11.1944 kod Risna

41.Žitković Mata Ivo,19215 ,Obuljeno,Dubrovnik,Hrvat,zemljoradnik ,poginuo 5.11.1944 kod Risna

U Opštini Kotor nalazi se spomenik  na Krivoj ulici,Ljuta ,sa netačnim imenima i neznanim borcima,u Perastu nalazi se spomenik a u Risnu kosturnica  takođe neznanim  poginulim  borcima  Druge dalmatinske brigade.

No spomenici NOB i NOP bili su i ostaće spomenici veličanstvene antifašističke borbe i pobjede naroda Jugoslavije nad fašizmom,najvećim zlom dvadesetog vijeka.

Navedeni spomenici obilježavaju najvažniji događaj u istoriji Kotora.

Zato društvo koje ne prepoznaje i cijeni  spomenike umjetničke i civilizacijske vrijednosti ne može prepoznati i cijeniti bilo kakve druge vrijednosti.

UBNOR-a i Antifašista  Kotor ulaže napor da se popravi postojeće stanje spomenika Narodnooslobodilačkoj borbi, izgrađenih  od 1945 do današnjih dana.

Istina je da u Crnoj Gori nema neznanih i nepoznatih junaka.

Ovaj spisak poginulih boraca ide tome u prilogu, kaže se u saopštenju UBNOR-a i Antifašista Kotora koje potpisuje Jovo M. Bećir.

EasyJet ponovno pokreće prodaju paket aranžmana

0

 

EasyJet

tom godišnje u Europu leti oko 20 milijuna ljudi ali samo 500 hiljada putnika rezervira preko njih i smještaj, navodi BBC.

Objašnjavajući odluku o opetovanom uvrštenju godišnjih odmora u ponudu, u EasyJetu objašnjavaju: “Ukupno evropsko tržište paket aranžmana vrijedi oko 61 milijardu funti godišnje. Samo je tržište Ujedinjenog Kraljevstva vrijedno 13 milijardi funti a u proteklom je razdoblju godišnje raslo šest posto”.

“Klijenti danas drugačije provode odmor, znamo da žele aranžmane različitog trajanja, ne tradicionalnih sedam ili 14 noćenja”, ističu u irskoj kompaniji.

Najava proširenja ponude objavljena je uz izvješće o poslovnim rezultatima u godini 2018/2019., koja je završila u rujnu. Dobit prije poreza pala im je 26 posto, na 427 milijuna funti (500,4 milijuna eura).

Prihodi su porasli 8,3 posto, na 6,38 milijardi funti.

Ujedno su izvijestili da žele postati prva svjetska zrakoplovna kompanija s neto nultom emisijom štetnih ugljikovih spojeva, i to tako što će svaku tonu ispuštenog ugljičnog dioksida neutralizirati sadnjom drveća odnosno izbjegavanjem dodatnog povećanja emisija štetnih plinova.

Izvršni direktor Johan Lundgren ističe u razgovoru za BBC da to „nije dugoročno rješenje, neutralizacija nije savršeno rješenje“.

Otklanja ujedno kritike da samo pokušava “oprati” ekološki imidž kompanije.

“Ne mislim da je to ‘pranje imidža’, svi znaju da takve mjere donose rezultate, plan se nadovezuje na činjenicu da smo od 2000. godine smanjili emisiju ugljikovih spojeva za 30 posto”, istaknuo je Landgren.

Napominje da će mjere stajati kompaniju 25 milijuna funti i dodaje: „To nećemo dodati cijeni karata, a svrstat ćemo se među najveće kompanije u svijetu koje neutraliziraju emisiju ugljikovih plinova.”